Afi Skripta

Štreberaj
Harambašićeva 31, Zagreb

Telefon: 095 919 5191
E-mail: antonina@referada.hr
Prisoje j.d.o.o., OIB: 49336790665
Dragi naši studenti,
Pred vama je skripta za ponavljanje iz kolegija Analiza financijskih

izvještaja koja će vam biti pomoć za svladavanje gradiva i lakše
razumijevanje zadataka koje rješavamo na našim instrukcijama. Ova
skripta je namjenjena PONAVLJANJU gradiva, a ne predstavlja jedini
materijal iz kojeg ćete uĉiti ovaj kolegij. Sluţbena literatura je objavljena
na stranicama fakulteta i ova je skripta raĊena po njoj. Za uspješno
svladavanje gradiva i posljediĉno dobru ocjenu iz ovog kolegija
preporuĉamo vam ĉitanje knjige Analiza financijskih izvještaja koja
predstavlja obaveznu literaturu. Moţete ju kupiti ili posuditi u knjiţnici.
Osim toga, pohaĊajte redovito predavanja i pratite prezentacije, te ih
nadopunjujte informacijama koje ĉujete na predavanju.
ŢELIMO VAM PUNO SREĆE S UĈENJEM I ODLIĈNE
REZULTATE! SRETNO!
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
1. Raĉunovodstvene informacije kao podrška poslovnom upravljanju
1.1. Pojam i osnovna obiljeţja raĉunovodstva
- Kvalitetna informacija je nuţna pri donošenju kvalitetnih poslovnih odluka.
-Za kvalitetnu informaciju se podrazumijeva da je istinita i potpuna (sintaktiĉki aspekt), da je

napisana razumljivo i jasno za sve korisnike
(semantiĉki aspekt) i da zadovolji potrebe korisnika te
mu omogući donošenje poslovnih odluka (pragmatiĉki
aspekt).
- Postoje razliĉite skupine ljudi koji su zainteresirani za poslovanje odreĊenog poduzeća, a

zovu se „interesne skupine“:
o Investitori trebaju financijske informacije kako bi procijenili sigurnost svojeg ulaganja
kroz sadašnju i buduću financijsku snagu poduzeća
(Investitor si misli: „Imam višak raspoloţivih novĉanih sredstava i ţelim ih uloţiti u
dionice nekog dioniĉkog društva. Zanima me je li ovo poduzeće dobro za ulaganje,
odnosno, kakvo je njegovo poslovanje? Je li profitabilno? Je li poduzeće u
financijskim problemima? Ima li problema s naplatom?... sve su to informacije koje
me zanimaju kako bih odabrao najbolje poduzeće za ulaganje“)
o Kreditore zanima sigurnost povrata glavnice s pripadajućim kamatama, pri ĉemu se
razlikuju interesi onih koji su angaţirali kratkoroĉna sredstva od onih koji su dali
dugoroĉne kredite
(Banka si misli: Ok, ovo poduzeće ţeli kredit. Ajmo vidjeti kako posluje to poduzeće,
odnosno, hoće li nam ono biti sposobno uredno vraćati rate kredita?)
o Menadţment poduzeća će biti zainteresiran za sve aspekte aspekte poslovanja radi
efikasnosti i efektivnosti svih poslovnih aktivnosti
1
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
(Menadţer si misli: Moj posao je da ovo poduzeće dobro radi, stoga moram
konstantno kontrolirati poslovanje kako bih pravovremeno uvidio ako postoje neki
problemi. I da, ako budem dobar, moţda dobijem i novi auto ;))
o Revizori su takoĊer korisnici financijskih izvještaja, a njihov zadatak je dokazati da su
financijski izvještaji realni i objektivni.
(Revizor si misli: Da vidimo mi što li ste vi tu u tim svojim izvještajima napisali? Jeste
li muljali? Sve mora biti transparentno i pošteno!!!)
VAŢNO!!! Poduzeća svoju kvalitetu poslovanja, temeljenu na analizi financijskih izvještaja,

trebaju ocijeniti usporedbom s drugim poduzećima koja posluju u istoj industriji !!!
(Brojevi nam sami za sebe ništa ne govore. Da bismo mogli nešto konkretno interpretirati,
moramo ih staviti u kontekst. Ako poduzeće ima 100 000 000 kn kredita, nije isto bavi li se
izgradnjom autocesta ili razvojem aplikacija. Ako si softwareska kompanija, trebaju ti dva
laptopa i jedan radni stol ;))
2. Temeljna znanja o raĉunovodstvu i financijskim izvještajima
2.1. Pojam i osnovna obiljeţja raĉunovodstva
Raĉunovodstvo – vještina biljeţenja, razvrstavanja, skraćenog prikazivanja i interpretiranja u

novĉanom obliku izraţenih poslovnih dogaĊaja koji su bar djelomiĉno financijske naravi i
interpretiranje iz toga proizašlih rezultata.
Tradicionalna struktura raĉunovodstva:

Raĉunovodstveno Knjigovodstvo Raĉunovodstvena Raĉunovodstvena Raĉunovodstveno
planiranje kontrola analiza informiranje
KNJIGOVODSTVO ≠ RAČUNOVODSTVO
2
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
o Raĉunovodstvenim planiranjem se evidentiraju budući dogaĊaji pri ĉemu su novĉano

izraţene promjene i stanja koja će poslije biti evidentirana u knjigovodstvu (npr.
radimo pretkalkulaciju prodajne cijene, planiramo koliĉine nabave proizvoda...).
o Knjigovodstvo je dio raĉunovodstva orijentirano na prošlost, a evidenciju provodi u
poslovnim knjigama primjenom metode dvojnog knjigovodstva. Ne evidentiraju se svi
poslovni dogaĊaji već samo oni koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:
 da je poslovni dogaĊaj nastao
 da ima mjerljivu vrijednost (moguće ga je vrijednosno izraziti)
 da mijenja postojeće stanje temeljnih raĉunovodstvenih kategorija
(imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i financijskog rezultata)
 postojanje vjerodostojne knjigovodstvene isprave o tome.
npr. prodali smo kupcu usisavaĉ (poslovni dogaĊaj nastao) u vrijednosti od 500 kn (ima
mjerljivu vrijednost) za što je ispostavljena faktura (vjerodostojna isprava). Povećali su nam
se prihodi od prodaje i obveze za PDV te potraţivanja od kupaca (promijenilo se stanje
temeljnih raĉun. kategorija).
o Raĉunovodstvena kontrola slijedi nakon knjigovodstva tako da kontrolira dokumente,

ispravnost i toĉnost knjiţenja.
o Raĉunovodstvena analiza na osnovi provjerenih podataka u prethodnoj fazi usporeĊuje

ostvarene poslovne aktivnosti sa onima koje su postavljene planom, te utvrĊuje
odstupanja i predlaţe korektivne mjere za njihovo otklanjanje.
o Raĉunovodstveno informiranje objedinjuje sve prethodne faze te ima zadatak

prezentiranja informacija zainteresiranim korisnicima (internim ili eksternim). Naĉin
informiranja: pismeni ili usmeni. Najvaţniji pismeni oblik su financijski izvještaji
(bilanca, raĉun dobiti i gubitka, izvještaj o promjenama vlasniĉke glavnice, izvještaj o
novĉanom toku te bilješke uz te izvještaje). Za potrebe upravljanja su takoĊer ĉesto
nuţne i druge informacije kao npr. o naplativosti potraţivanja, o obvezama prema
dobavljaĉima, o stanju na novĉanim raĉunima.
3
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
-Prema drugom konceptu je teţište promatranja na korisnicima informacija, pri ĉemu se svi
procesi smatraju korisnima samo ako zadovoljavaju potrebe korisnika.
-Ako se promatra s aspekta korisnika i aspekta obuhvata poslovanja razlikuju se tri vrste
raĉunovodstva:
o Financijsko raĉunovodstvo kao dio raĉun. osigurava informacije prvenstveno za
potrebe eksternih korisnika, a financijski izvještaji su temeljni „proizvod“ ovog
raĉunovodstva. Nuţno je pridrţavanje raĉunovodstvenih standarda i zakonskih
propisa. Karakteristike ovog raĉunovodstva:
 unificirano (obvezna primjena Zakona o raĉun., Hrvatski standardi
financijskog izvještavanja...)
 sintetiĉko (prikazuje cjelinu poslovanja)
 prikazuje samo povijesne podatke (izvještava i prikazuje samo o nastalim
poslovnim transakcijama).
o Upravljaĉko raĉunovodstvo je onaj dio raĉunovodstva koji osigurava informacije

za interne korisnike, prije svega informacije usmjerene prema procesu planiranja i
kontroli poslovanja.
2.2. Raĉunovodstveni proces
-Elementi raĉunovodstvenog informacijskog sustava su:

 izvori i prikupljanje podataka
 obrada podataka
 upravljanje bazom podataka
 izvještavanje
 povratna veza.
o Izvori podataka su poslovne transakcije, tj.isprave na kojima su one zapisane.

Poslovne transakcije mogu nastati unutar samog poduzeća, u okruţenju poduzeća ili
4
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
izmeĊu poduzeća i okruţenja, a odnose se na poslovanje poduzeća. Da je odreĊena

poslovna transakcija zapravo nastala, ispostavlja se odreĊena isprava. Vaţno je da se
isprave ispostavljaju neposredno nakon što se promjena dogodila, te da sadrţe sve
podatke potrebne za kasniju obradu.
Slika 1:Primjer knjigovodstvene isprave
o Obrada podataka slijedi nakon što su se podaci prikupili i potrebno ih je analizirati na

naĉin da se odvoje oni koji će biti predmetom poslovne evidencije od onih koji će se
zabiljeţiti u nekoj drugoj poslovnoj evidenciji.
Npr. prodali smo gotove proizvode, platili smo dobavljaĉu za primljeni materijal (moţemo
proknjiţiti ove promjene jer su zadovoljena sva ĉetiri prethodno navedena uvjeta).
Sklopili smo ugovor o prodaji, sklopili smo ugovor o nabavi materijala (u ovoj situaciji
proizvod nije još stvarno prodan niti materijal nabavljen, tek kad se to dogodi ovi će poslovni
dogaĊaji biti predmetom knjigovodstvene evidencije, a sad će biti obraĊeni unutar nabavne
odnosno prodajne funkcije).
5
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
-Raĉunovodstveno informacijski sustav (RIS) mora biti strogo formaliziran i primjenjivati

metodu dvojnog knjigovodstva.
Prema toj metodi svaki poslovni dogaĊaj utjeĉe na odlazak sredstava s jednog mjesta i
istodobno dolazak tih sredstava na neko drugo mjesto, što znaĉi da mora biti zapisan u istoj
vrijednosti na barem dva konta.
Slika 2: Prikaz metode dvojnog knjigovodstva

Potraţivanja od kupaca
Novac na ţiroraĉunu
So X
X So
Ovdje vidimo kako se u knjigovodstvu biljeţi kada nama kao poduzeću kupac plati za
proizvode koje smo mu isporuĉili. Mi smo mu prodali proizvod u vrijednosti od 500 EUR. U
trenutku prodaje smo knjiţili prihod od prodaje jer on nastaje odmah ĉim izdamo fakturu bez
obzira na to da li su nam odmah plaćeni ti proizvodi. Osim prihoda od prodaje knjiţili smo i
potraţivanja od kupaca (jer traţimo od njih keš) i knjiţili smo obvezu plaćanja poreza drţavi
(jer njima uvijek treba dati dio od onoga što mi zaradimo).
Sada imamo situaciju da nam je naš kupac napokon platio (sva sreća da se to uopće i
dogodilo, jer nekima nikad i ne plate) i novac je stigao na naš ţiroraĉun (povećanje aktive
knjiţimo na dugovnoj strani), a više ne traţimo od kupca da nam plati (pa trebamo smanjiti
stavku potraţivanja od kupaca, koju knjiţimo na potraţnoj strani).
o Nakon što smo obradili podatke, iste ćemo spremiti u bazu podataka koja moţe biti ili
registrator poslovne knjige u papirnatom izdanju ili raĉunalni disk.
o Izvještavanje predstavlja posljednju fazu raĉunovodstvenog procesa. Izgled

financijskih izvještaja, njihov sadrţaj i rok sastavljanja je razliĉit s obzirom na to da li
6
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
je namijenjen internim ili eksternim korisnicima. Sastavljanje financijskih izvještaja za

eksterne korisnike je propisano raĉunovodstvenim standardima i zakonskim
propisima. Interni korisnici uz tako strukturirane financijske izvještaje koriste i
detaljnije izvještaje (ovisno o njihovoj internoj potrebi za detaljnijom analizom nekog
dijela poslovanja).
2.3. Pojam i vrste financijskih izvještaja
Zadatak raĉunovodstva je prikupiti i obraditi podatke koji su financijske prirode te ih

prezentirati krajnjim korisnicima.
Ako ţelim saznati koliko prihoda godišnje ostvaruje neko poduzeće, usporedit ću tekuću i
prošlu godinu. Ţelim vidjeti koliko se poduzeće zaduţuje, tj. kolike su mu obveze, da li je u
aktivi najvećim dijelom zastupljena dugotrajna imovina i sl., pogledat ću
financijske izvještaje toga poduzeća.
Temeljni financijski izvještaji su:
 Bilanca (izvještaj o financijskom poloţaju)

 Raĉun dobiti i gubitka (izvještaj o uspješnosti poslovanja)
 Izvještaj o promjenama vlasniĉke glavnice
 Izvještaj o novĉanom toku (primici izdaci novca)
 Bilješke uz financijske izvještaje (gdje su sve pozicije navedenih izvještaja detaljnije
razraĊene, i moţemo pronaći objašnjenja pojedinih stavki)
7
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
2.4. Bilanca- izvještaj o FINANCIJSKOM POLOŢAJU
Financijski poloţaj odreĊenog poduzeća znaĉi razmotriti stanje imovine, obveza i kapitala
(pozicija od kojih se sastoji bilanca), te kakav je odnos meĊu njima.
a) Imovina (sredstvo) je resurs koji je pod kontrolom poduzeća, a proizlazi iz prošlih
dogaĎaja te se od njega očekuju buduće ekonomske koristi (npr. kupili smo stroj, taj
proces kupnje je prošli dogaĊaj, mi taj stroj sad imamo u našem poduzeću, pod našom
je kontrolom, a od njega oĉekujemo da će uĉinkovito raditi i proizvoditi proizvode
koje ćemo mi u budućnosti prodavati i ostvarivati prihode)
b) Obveze su postojeći dugovi poduzeća, proizašli iz prošlih dogaĎaja, za čije se
podmirenje očekuje smanjenje resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi (npr. prije
par godina smo uzeli kredit, dakle, to se dogodilo u prošlosti, a na temelju tog
dogaĊaja mi danas još uvijek imamo obvezu vraćanja tog kredita, što znaĉi da će se
smanjivat iznos našeg novca jer moramo podmiriti tu obvezu)
c) Kapital (glavnica) je ostatak imovine nakon odbitka svih njegovih obveza. (Imovina je
jednaka zbroju kapitala i obveza, analogno tome, kapital je iznos koji ostaje kada od
imovine oduzmemo obveze).
Slika 3: Struktura bilance
Bilanca se sastoji od dva dijela, a to su aktiva i pasiva.

U aktivi se nalazi imovina kojom poduzeće raspolaţe KAPITAL
dok su izvori te imovine vidljivi u pasivi, a mogu biti IMOVINA
u obliku vlastitih sredstava (kapital) ili tuĊih sredstava
(obveze).
OBVEZE
8
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
2.4.1. Imovina
Resursi mogu biti razliĉiti (novac, zalihe robe, energija, graĊevinski objekti...), no da bi se
prikazali u bilanci trebaju zadovoljiti sljedeće uvjete:
 mora biti u vlasništvu poduzeća (što znaĉi da nekakva iznajmljena oprema neće biti
prikazana u našoj bilanci, već će biti evidentiran samo trošak najamnine te opreme, ali
u bilanci subjekta koji ju iznajmljuje će biti evidentirana)
 mora imati mjerljivu vrijednost (nekada nije jednostavno procijeniti vrijednost nekog
resursa, pogotovo ako je u pitanju nematerijalna imovina. Najĉešći primjer je sa našim
zaštitnim znakom koji nam donosi znaĉajnu ekonomsku korist, ali ga je problem
brojĉano vrednovati)
 od resursa se moţe očekivati buduća ekonomska korist (resurs mora biti na bilo koji
naĉin upotrebljiv u poslovnom procesu ili da se moţe prodati).
SVI UVJETI TREBAJU BITI ZADOVOLJENI DA BI RESURS BIO PRIKAZAN KAO
IMOVINSKA POZICIJA!!!
-Imovina se u bilanci knjiţi po nabavnoj vrijednosti, dakle, po trošku koji smo imali prilikom
njene nabave.
-Prema POJAVNOM OBLIKU imovina se dijeli na:
o materijalnu (oblici imovine koji imaju fiziĉki oblik; postrojenja, oprema, graĊevinska
zemljišta, objekti..)
o nematerijalnu (oblik imovine koji nije okom vidljiv; koncesije, licencije, patenti)
-Imovinu takoĊer moţemo sistematizirati i prema FUNKCIJI koju obavlja u poslovnom
procesu, odnosno prema tome koliko joj je vremena potrebno da se transformira u novĉani
oblik:
o kratkotrajna imovina (tekuća ili obrtna, za koju se oĉekuju da će se pretvoriti u novac

u roku kraćem od jedne godine; zalihe sirovine, materijala, novac u blagajni, na
ţiroraĉunu, dani kratkoroĉni krediti...)
9
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
o dugotrajna imovina (stalna ili fiksna imovina, za koju se oĉekuje da se pretvara u

novĉani oblik u razdoblju duljem od jedne godine; graĊevinski objekti, zemljište,
strojevi, dani dugoroĉni krediti...)
Slika 4: Oblici kratkotrajne imovine
KRATKOTRAJNA
IMOVINA
NOVAC POTRAŽIVANJA FINANCIJSKA ZALIHE

-u banci -od kupaca -dani kratk. krediti -sirovina i materijala
-u blagajni - od zaposlenih -kupljeni vrijedn. -proizvodnje
-od države papiri -got. proizvoda
-dani depoziti - trg. robe
Slika 5: Oblici dugotrajne imovine
DUGOTRAJNA
IMOVINA
NEMATERIJALNA
MATERIJALNA IMOVINA FINANCIJSKA IMOVINA POTRAŽIVANJA
-patenti, licencije,
-zemljišta, šume koncesije -dani dugor. krediti -od kupaca s rokom
-zgrade plaćanja duljim od 1
-softver -kupljeni dug. vrijed. god.
-postrojenja i oprema papiri
-izdaci za istraživanje i - ostala dugor. potraž.
-alati razvoj -dugoročni depoziti
-namještaj -goodwill -ostala dugor. ulaganja
10
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
2.4.2. Obveze i kapital
-Svako poduzeće koje raspolaţe nekom imovinom i koju kontrolira mora imati svoje izvore
od kojih je pribavljena. Ti izvori imovine mogu biti pravne i fiziĉke osobe koje svoju imovinu
ulaţu u neko poduzeće, a mogu biti vlasnici, druga poduzeća, banke, graĊani itd.
-Kada poduzeće nabavi tu imovinu nastaje obveza prema
onima od kojih je nabavljena.
-Prema vlasništvu se izvori imovine dijele na:
a) vlastite izvore (kapital ili glavnicu)
b) tuĊe (obveze)
-Prema roku dospijeća se razlikuju:

a) kratkoroĉni izvori (kratkoroĉne obveze; njih ĉine
obveze koje treba podmiriti u roku koji je kraći od
godine dana, a to su uglavnom obveze prema
dobavljaĉima za nabavljeni materijal, robu itd.,
primljeni kratkoroĉni kredit, emitirani kratkoroĉni
vrijednosni papir itd.)
b) dugoroĉni izvori (dugoroĉne obveze; obveze ĉije je
dospijeće na naplatu dulje od godine dana, a to su najĉešće obveze za primljene
dugoroĉne kredite od banaka ili drugih financijskih institucija kao i obveze po
emitiranim obveznicama)
c) trajni izvori (kapital ili glavnica; to je vrijednost koja se dobije kad od svega onoga što
imam oduzmem sve što dugujem, odnosno od ukupne imovine oduzmem sve obveze
koje imam. Ovi se izvori imovine zovu trajni jer u normalnim uvjetima poslovanja
vlasnici ne mogu povući svoj ulog, a upravo taj njihov ulog se u raĉunovodstvenom
smislu podrazumijeva pod pojmom kapital).
11
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
PROMJENE NA KAPITALU se dogaĊaju:
POVEĆANJE KAPITALA SMANJENJE KAPITALA

Ostvarenim dobicima Ostvarenim gubicima
Dodatnim ulaganjima Povlaĉenjem (raspodjelom) zarada
2.4.3. Vrednovanje bilanĉnih pozicija i pravila sastavljanja bilance
-Vaţno je uvaţavati raĉunovodstvena naĉela prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih

izvještaja, a kod procjene bilanĉnih pozicija to su:
a) naĉelo nabavne vrijednosti (troška nabave; ovo naĉelo zahtijeva da pozicije imovine
vodimo po nabavnoj vrijednosti, odnosno trošku nabave kojeg ĉine svi troškovi koji
nastaju pri nabavi nekog oblika imovine)
b) naĉelo opreznosti (ovo naĉelo ne opravdava namjerno podcjenjivanje imovine i
precjenjivanje obveza, te se njegovom zloupotrebom mogu stvoriti tihe priĉuve ili
skriveni gubici)
c) naĉelo dosljednosti (zahtijeva da se raĉunovodstvena politika koja je jednom izabrana
dosljedno primjenjuje).
12
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
-Dva bitna elementa o kojima treba voditi raĉuna prilikom sastavljanja bilance su:
1. FORMALNI IZGLED (moţe biti jednostrani ili dvostrani izvještaj, kod jednostranog
se prvo upisuju pozicije aktive, a ispod pasive, dok se kod dvostranog pozicije aktive
upisuju na lijevoj strani, a pasive na desnoj)
2. STRUKTURA AKTIVE I PASIVE (odnosi se na redoslijed kojim se unose pozicije u
bilancu). Ona ovisi o odreĊenim kriterijima prikazanima na slici:
Slika 6: Kriteriji sistematizacije pozicija bilance
AKTIVA PASIVA
Funkcionalnost Namjena
Likvidnost Roĉnost
-opadajuća -opadajuća
-rastuća -rastuća
-Prema kriteriju funkcionalnosti u aktivu se prvo unose sve pozicije iste funkcionalne skupine
(npr. prvo sve pozicije dugotrajne imovine, pa onda kratkotrajne). A koja od ove dvije
skupine će biti prva prikazana ovisi o drugom kriteriju, kriteriju likvidnosti.
-Prema kriteriju opadajuće likvidnosti prvo će se unositi najlikvidnija imovina, a to je ona

koja se najbrţe transformira u novac (prema tome prvo unosimo kratkotrajnu imovinu i to
stavku novac). S obzirom da likvidnost opada, zadnja stavka će biti dugotrajna nematerijalna
imovina.
-Prema kriteriju rastuće likvidnosti će biti obrnuto, dakle, prvo će se unositi najnelikvidnija
imovina, a posljednja stavka će biti najlikvidnija tj.novac. Ovaj se kriterij se naziva i kriterij
sigurnosti jer se unosi prvo najsigurnija imovina (dugotrajna imovina)
13
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
-Pozicije pasive se unose prema kriterijima NAMJENE I ROĈNOSTI.

Prema ovom kriteriju se pozicije
Ovaj kriterij je vezan uz osnovna
pasive unose prema roku
pravila financiranja imovine koja
dospijeća. Dakle, ako je roĉnost
nalaţu da KI treba biti
opadajuća, to ĉe znaĉiti da se
financirana iz kratkoroĉnih
prvo unose trajni izvori
izvora i dijela dugoroĉnih, a DI
(kapital).
iz dugoroĉnih i trajnih izvora
POTREBNO JE USKLADITI KRITERIJE UNOSA ZA AKTIVU I ZA PASIVU, što

znaĉi ako aktiva poĉinje sa dugotrajnom imovinom tada pasiva mora poĉeti sa
dugoroĉnimobvezama, a ako aktiva poĉinje s kratkotrajnom imovinom pasiva mora
zapoĉeti s kratkoroĉnim obvezama.
2.5. Raĉun dobiti i gubitka- izvještaj o USPJEŠNOSTI poslovanja
-Ovaj izvještaj prikazuje koliko je prihoda i rashoda ostvareno u odreĊenom vremenu te

kolika je ostvarena dobit, odnosno gubitak.
-Bilanca prikazuje financijski poloţaj u odreĊenom trenutku, dok RDG prikazuje aktivnosti
poduzeća u odreĊenom razdoblju.
-Prihodi i rashodi se promatraju s obzirom na to da li utjeĉu na povećanje ili smanjenje
ekonomske koristi:
a) PRIHODI predstavljaju povećanje ekonomske koristi tijekom obraĉunskog razdoblja u
obliku priljeva ili povećanja sredstava ili smanjenja obveza što ima za posljedicu
povećanje glavnice, ali ne ono u vezi s uplatama vlasnika
14
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
b) RASHODI predstavljaju smanjenje ekonomske koristi kroz obraĉunsko razdoblje u

obliku odljeva ili iscrpljenja sredstava što ima kao posljedicu smanjenje glavnice, ali
ne one u vezi s raspodjelom glavnice.
-Promjene na kapitalu se ostvaruju razlikom prihoda i rashoda. Rashod se moţe oznaĉiti kao
vrijednost uloga u neki poslovni pothvat, a prihod je onda ona vrijednost koju ostvarimo tim
pothvatom. Razlika izmeĊu uloţenog i ostvarenog je odreĊena zarada ili gubitak u tom
poslovnom pothvatu.
-Na kraju obraĉunskog razdoblja utvrĊujemo financijski rezultat te ukoliko su prihodi veći od
rashoda ostvarena neto dobit se rasporeĊuje na:
1) REZERVE (iznos rezervi je obiĉno reguliran zakonom)

2) DIVIDENDE (to je onaj dio koji pripada vlasnicima kao naknada za uloţeni kapital)
3) ZADRŢANA DOBIT
2.5.1. Prihodi
-Poduzeće svoje prihode najĉešće ostvaruje prodajom proizvoda i usluga. Vaţno je da se

prihodi priznaju prema NAĈELU NASTANKA DOGAĐAJA, što znaĉi da se priznaju onda
kad su nastali, a ne kad je novac stvarno primljen.
-Naravno da postoje i neki uvjeti da bismo priznali prihode, a to su:

1) da je roba odnosno proizvod stvarno predan kupcu ili, ako je rijeĉ o usluzi, da je ista
izvršena
2) da se vrijednost prihoda moţe mjeriti
3) da ne postoji velika neizvjesnost glede naplate potraţivanja (tj. da ćemo dobiti novac
za prodani proizvod, robu ili izvršenu uslugu).
15
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
Slika 7:Vrste prihoda
PRIHODI
IZVANREDNI/ostali (ova
REDOVNI
vrsta prihoda nije predvidljiva jer
se ne pojavljuje redovito, a
najĉešće su to prihodi od prodaje
FINANCIJSKI (kada poduzeće dugotrajne imovine,inventurnih

POSLOVNI (mogu nastati
viškova, otpisa obveza...)
prodajom proizvoda, robe ili uloţi višak svog novca u dionice,
pruţanjem usluga) obveznice i sl., stjeĉe pravo na
odreĊenu naknadu kao što su
dividende ili kamate. TakoĊer i
pozitivne teĉajne razlike spadaju u
ovu vrstu prihoda)
-Vaţno je razlikovati pojam „PRIHODA“ od pojma „PRIMITAKA“ jer nemaju

isto znaĉenje!!!
-Prihod nastaje i kada novac nije primljen, a primitak se isključivo odnosi na primljeni novac
(npr. naplatili smo potraţivanje koje smo imali prema kupcima iz prethodne godine, primili
smo novac od banke na ime odobrenog kredita itd.)
-IzmeĊu prihoda i primitaka postoje sljedeće relacije:

a) prihod prethodi primitku (prodali smo neki proizvod, ali nam nisu kupci tog proizvoda
odmah platili, dakle, prihod je nastao, ali primitak još nije jer nismo primili novac)
16
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
b) primitak prethodi prihodu (ĉest primjer za ovaj sluĉaj je da dobijemo predujam za neki
proizvod, robu ili uslugu, dakle, primili smo novac prije nego što smo izvršili prodaju
i ispostavili fakturu)
c) prihod je istodobno i primitak (ova situacija se dogodi kada nešto prodamo i odmah to
naplatimo, dakle, prodaja za gotovinu).
Dakle, moţemo zakljuĉiti da se razlika izmeĊu prihoda i primitaka oĉituje u vremenskoj
nepodudarnosti (što vidimo iz prethodnog primjera kada prihod prethodi primitku, gdje
kupac nije platio u razdoblju isporuke) i riziku transformacije (taj rizik se odnosi na to da
nam kupac nikad i ne plati ili obveze po osnovi predujma nisu izvršene itd.).
2.5.2. Rashodi
-Rashodi predstavljaju negativnu komponentu financijskog rezultata, a nastaju kao posljedica

trošenja,tj. smanjenja imovine ili povećanja obveza.
-Za stvaranje poslovnih uĉinaka odnosno gotovih proizvoda potrebni su odreĊeni utrošci
sirovina, materijala, energije, ljudskog rada koji se ukljuĉuju u vrijednost rashoda.
-Rashode takoĊer kao i prihode dijelimo na:
1. REDOVNE RASHODE koji mogu biti:
a) POSLOVNI; koji nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduzeća.
To su najĉešće troškovi koji su bili nuţni da bi se kreirao konaĉni proizvod
namijenjen prodaji, pa se u skladu s tim i zovu troškovi prodanih proizvoda.
TakoĊer tu spadaju i troškovi razdoblja, nabavna vrijednost prodane robe i sl.
b) FINANCIJSKI ili rashodi financiranja nastaju ako smo koristili tuĊa novĉana
sredstva. Najĉešće su to kamate koje poduzeće mora dati kao naknadu za
korištenje tuĊim sredstvima, zatim negativne teĉajne razlike i sl.
2. IZVANREDNE RASHODE (ostale); to su oni koji se teško mogu predvidjeti jer ne
nastaju redovito u poslovanju kao npr. razni oblici otuĊenja imovine, kazne, štete,
korekcije rashoda iz prethodnih godina itd.
-Kao što prihode trebamo razlikovati od primitaka tako i rashode trebamo od izdataka.
17
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
Izdatke vezujemo uz isplate novca koje ne moraju imati za posljedicu nastajanje rashoda
(kupili smo sirovine jer nam trebaju za naše poslovanje, pritom je došlo samo do
transformacije jednog oblika imovine, novca u drugi oblik imovine, materijalni oblik-
sirovine). Rashod će nastati tek kad se proizvod proda kupcu dok je izdatak nastao odmah pri
kupnji sirovina.
U ovom sluĉaju je izdatak prethodio rashodu.
-Rashod prethodi izdatku npr. u sluĉaju kada prvo obraĉunamo plaće pa ih naknadno
isplatimo dok je rashod istodobno i izdatak kod npr.kupnje goriva za gotovinu.
18
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
2.6. Izvještaj o novĉanom toku
Slika 8:Shema novĉanog toka
PRIMICI
IZDACI
POSLOVNE
POSLOVNE
AKTIVNOSTI
AKTIVNOSTI
-prodaja robe ili -isplate dobavljaĉima
pruţanje usluga
-isplate zaposlenima
-provizija, naknada,
-plaćeni POREZI
tantijeme A: NETO NOVĈANI TOK IZ -plaćene premije
-primljene KAMATE POSL. AKT = Primici iz posl.
osiguranja
-provizija od naknade akt. - izdaci iz posl. akt.
štete
INVESTICIJSKE
AKTIVNOSTI
INVESTICIJSKE
-kupnja dug. imovine
AKTIVNOSTI
B: NETO NOVĈANI TOK IZ -kupnja dionica ili
-prodaja dug. imovine
INVEST.AKT = Primici iz obveznica drugih
-prodaja dionica,
invest. akt. - izdaci iz invest. akt. subjekata
obveznica drugih
-dani krediti
poduzeća
-povrat danih kredita
drugima
FINANCIJSKE
C: NETO NOVĈANI TOK IZ
AKTIVNOSTI
FINANCIJSKE FINANC.AKT = Primici iz fin.
-otkup vlastitih dionica
akt. - izdaci iz fin. akt.
AKTIVNOSTI
-otplate kredita
-emisija dionica
-emisija obveznica i dr.
vrijednosnih papira ČISTI NOVČANI TOK = A+B+C
-primljeni krediti
NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA
NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA
19
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
-Izvještaj o novĉanom toku je takoĊer jedan od temeljnih financijskih izvještaja koji pokazuje
izvore pribavljanja novca i naĉin njegove uporabe.
-Ovaj izvještaj pruţa podatke o primicima i izdacima novca kao i njihovoj razlici poznata kao
ĉisti novĉani tok.
-Cilj ovog izvještaja: doći do informacija o tome da li poduzeće stvara dovoljno novca
obavljanjem redovitih aktivnosti i je li to dovoljno da bi se poslovanje odvijalo normalno.
-Primici i izdaci novca se razvstavaju u poslovne, investicijske i financijske aktivnosti kako bi

takvom klasifikacijom posluţile u ocjeni utjecaja tih aktivnosti na financijski poloţaj
poduzeća.
-Na temelju prikazane sheme vidljivo je da u poslovne aktivnosti spadaju one aktivnosti
koje stvaraju prihod i imaju najznaĉajniji utjecaj na fin. rezultat poduzeća (dobit ili gubitak).
-Investicijske (ulagateljske) aktivnosti su vezane uz promjene na dugotrajnoj imovini.
-Financijske aktivnosti obuhvaćaju promjene koje su vezane uz strukturu obveza i kapitala

i, kao što im sama rijeĉ kaţe, to su aktivnosti vezane uz financiranje poslovanja.
-Izvještaj o novĉanom toku moţe biti sastavljen prema 2 metode:

a) DIREKTNOJ (za većinu korisnika razumljiviji i jednostavniji, te se većina poduzeća
odluĉuje za ovu metodu)
b) INDIREKTNOJ METODI.
20
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
Slika 9: Izvještaj o novĉanom toku (DIREKTNA METODA)
IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TOKU za

razdoblje 1.1.-31.12.20x1.
POSLOVNE AKTIVNOSTI
1.Primici iz poslovnih aktivnosti
2.Izdaci iz poslovnih aktivnosti
3.Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti (A)
INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI
1.Primici iz investicijskih aktivnosti
2.Izdaci iz investicijskih aktivnosti
3.Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti (B)
FINANCIJSKE AKTIVNOSTI
1.Primici iz financijskih aktivnosti
2.Izdaci iz financijskih aktivnosti
3.Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti (C)
UKUPNI NETO NOVĈANI TOK (A+B+C)
NOVAC NA POĈETKU RAZDOBLJA
NOVAC NA KRAJU RAZDOBLJA
2.7. Izvještaj o promjenama vlasniĉke glavnice
U ovom temeljnom fin. izvještaju se moraju iskazati ove pozicije:

 dobit ili gubitak razdoblja
 sve stavke prihoda ili rashoda, dobitaka ili gubitaka, koje prema zahtjevima drugih
standarda treba direktno priznati u kapital te njihov ukupni iznos
 uĉinak promjena raĉ. politika i ispravke temeljnih pogrešaka
 dodatna ulaganja vlasnika i izglasanih dividendi
21
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
 iznos zadrţane dobiti (ili gubitka) na poĉetku i na kraju razdoblja te promjene unutar
tog razdoblja
 usklaĊenje (promjene) svake druge pozicije kapitala.
-Ukupni kapital je prema našoj bilanĉnoj shemi rašĉlanjen na šest pozicija:
I.UPISANI KAPITAL
II.PREMIJE NA EMITIRANE DIONICE
III.REVALORIZACIJSKE REZERVE
IV.REZERVE
1.zakonske rezerve
2.rezerve za vlastite dionice Iz zadržane dobiti proizlazi najznaĉajnija
3.statutarne rezerve promjena u kapitalu jer se ona povećava sa
4.ostale rezerve stvaranjem dobiti, a smanjuje za iznos
V.ZADRŢANA DOBIT ILI PRENESENI
ostvarenog gubitka i za iznos dividendi.
GUBITAK
VI.DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE
Slika 10: Izvještaj o zadrţanoj dobiti
ZADRŽANA DOBIT NA POČETKU RAZDOBLJA Ovaj podatak pronalazimo

u bilanci prethodne godine
+ NETO DOBIT TEKUĆEG RAZDOBLJA
U RDG-u iz tekuće godine pod stavkom ZD
ćemo pronaći ovaj podatak
= UKUPAN IZNOS SREDSTAVA ZA RASPODJELU
– DIVIDENDE
= ZADRŽANA DOBIT NA KRAJU RAZDOBLJA Nju ćemo evidentirati u
bilanci za iduće razdoblje
pod stavkom ZD
22
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
2.8. Bilješke uz financijske izvještaje i ostali izvještaji

Pored osnovnih financ. izvještaja u koje spadaju BILANCA, RAĈUN DOBITI I GUBITA,
IZVJEŠTAJ O NOVĈANOM TOKU TE IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA GLAVNICE
prezentiraju se i niz dodatnih izvještaja.
 SVRHA BILJEŠKI UZ FINANC. IZVJEŠTAJE: dodatno pojasniti strukturu,

vrijednost i obiljeţja odreĊenih pozicija u tim izvještajima. Trebaju sadrţavati sve one
informacije koje ne moţemo direktno vidjeti iz temeljnih izvještaja, a nuţne su nam da
bismo razumjeli i ocjenili poslovanje.
3. Raĉunovodstvene politike
-Subjekt pri sastavljanju i prezentiranju fin. izvještaja primjenjuje posebna naĉela, dogovore,
pravila i prakse koji se nazivaju raĉunovodstvene politike.
-Ovim politikama se svjesno moţe utjecati na vrijednost pozicija fin. izvještaja te se moţe
iskazati razliĉit financijski rezultat, ali KRATKOROČNO GLEDANO!
CILJ (poslovna politika): prikazivanje što manje dobiti u poĉetnim obraĉunskim razdobljima
(npr.kako bismo platilli manji porez)
INSTRUMENT (raĉunovodstvena politika): izbor onih metoda procjene kojima moţemo
prikazati što veće troškove (npr.primjenom degresivne stope amortizacije za koju je
karakteristiĉno da se stope amortizacije kreću od najviših prema niţima).
3.1. Raĉunovodstvena naĉela
-Da bi financijski izvještaji bili sastavljeni na istim osnovama te bili pouzdani i usporedivi
potrebno ih je sastavljati prema raĉunovodstvenim naĉelima. Sustav općeprihvaćenih raĉ.
naĉela se sastoji od:
a) općeprihvaćenih koncepata
b) općeprihvaćenih naĉela
c) općeprihvaćenih postupaka.
23
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
Općeprihvaćeni raĉunovodstveni koncepti:

 Koncept poslovnog subjekta; Poduzeće je samostalna cjelina i kao takva je neovisna o
drugim poduzećima ili vlasnicima te se u fin. izvještaje ukljuĉuju samo one transakcije koje se
odnose na poslovanje toga poduzeća bez obzira na osobne transakcije vlasnika i njegove
osobne imovine (npr. motocikl vlasnika kojeg on posjeduje privatno se ne ukljuĉuje u imovinu
poduzeća). U sluĉajevima velikih poslovnih subjekata koji posluju npr. kao koncerni
sastavljaju se konsolidirani fin. izvještaji koji pritom ukljuĉuju sva poduzeća koja su dio tog
koncerna, a u nekonsolidiranim fin. izvještajima su vidljive informacije o iskljuĉivo jednom
poduzeću.
 Koncept stvarnog kontinuiteta ili vremenske neograničenosti poslovanja;

Poslovanje poduzeća se nastavlja i u sluĉaju poslovanja s gubitkom sve dok postoji
vjerojatnost za ostvarivanjem buduće dobiti.
 Koncept odreĎenog vremena tj.obračunskog razdoblja; nadovezuje se na prethodni

koncept, a prema ovom konceptu se zahtijeva fin. izvještavanje u odreĊenim intervalima.
Takav se vremenski interval naziva obraĉunsko razdoblje te je za eksterne korisnike
uobiĉajeno obraĉunsko razdoblje godina dana.
 Koncept stabilne valute; polazi od pretpostavke da je kupovna snaga novĉane jedinice

nepromjenjiva tijekom vremena. Na temelju navedenog se zakljuĉuje da se u sluĉaju inflacije
ili deflacije mora izvršiti korekcija, tj.ponovna procjena pozicija izvještaja jer nisu vrednovane
novĉanim jedinicama iste vrijednosti što moţe znaĉajno iskriviti sliku o finan. poloţaju i
uspješnosti poslovanja.
24
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
Općeprihvaćena raĉunovodstvena naĉela:

1) naĉelo nabavne vrijednosti (troška nabave); jedno od najznaĉajnijih naĉela kojima se zahtijeva
da se poslovni dogaĊaji zasnivaju na nabavnoj vrijednosti, tj.trošku nabave. Svi troškovi koji nastaju
prilikom stjecanja nekog oblika imovine spadaju u trošak nabave.
2) naĉelo objektivnosti; fin. izvještaji trebaju biti sastavljeni na osnovi objektivnih podataka
(objektivnom vrijednošću se smatra nabavna vrijednost), a ti podaci trebaju biti dokumentirani.
3) naĉelo realizacije tj.stjecanja prihoda; ovo naĉelo je vezano uz pravila priznavanja prihoda i
naĉelo nastanka dogaĊaja te se zahtijeva da prihodi budu priznati onda kad je nastao dogaĊaj, a ne kad
je novac stvarno primljen. Na isti se naĉin tretiraju i rashodi.
4) naĉelo materijalnosti ili znaĉajnosti; ovim se naĉelom zahtijeva da u fin. izvještajima budu
sadrţane sve znaĉajne informacije koje bi prikazale pravu sliku poduzeća.
5) naĉelo potpunosti; usko je povezano s prethodnim naĉelom, a zahtijeva da fin. izvještaji sadrţe sve
relevantne informacije potrebne za ocjenu poslovanja te da nijedna vaţna informacije ne smije biti
izostavljena.
6) naĉelo dosljednosti ili konzistentnosti; zahtijeva da se poslovni dogaĊaji moraju evidentirati

prema unaprijed utvrĊenim pravilima te ukoliko doĊe do promjena raĉunovodstvenih politika to treba
biti naznaĉeno. Jednom izabarana raĉunovodstvena politika se treba dosljedno primjenjivati.
7) naĉelo opreznosti ili dosljednosti; takoĊer jedno od najznaĉajnijih naĉela ĉiji je osnovni moto
„anticipiraj sve gubitke, ali ne anticipiraj dobitke“. Ovaj moto se odnosi na to da se prihodi priznaju
samo onda kad su stvarno nastali, odnosno kad su sigurni, a rashodi i onda kad su mogući. Cilj je da
poduzeće ima manje novĉanih izdataka u tekućem razdoblju, a dio dobiti „prenijeti“ u buduća
obraĉunska razdoblja kada se mogu oĉekivati poteškoće u poslovanju.
-Zloupotrebom naĉela opreznosti mogu nastati:

 tihe pričuve (skriveni dobici, latentne rezerve)
25
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
 skriveni gubici
TIHE PRIČUVE će se pojaviti u bilanci ako se:

 podcijenjuju pozicije aktive i/ili
 precijenjuju pozicije pasive
-Podcjenjivanjem pozicija aktive dolazi do precjenjivanja rashoda obraĉunskog razdoblja što

rezultira smanjenjem fin. rezultata, a tipiĉni primjeri su:
o otpis potraţivanja (neizvjesna naplata potraţivanja moţe dovesti do otpisa istih što će
znaĉiti veći iznos rashoda i smanjiti fin. rezultat)
o primjena ubrzanih stopa amortizacije (veći iznos vrijednosti amortizacije utjeĉe na
povećanje rashoda)
o vrednovanje zaliha po niţim vrijednostima i sl. (prema LIFO metodi obraĉuna
troškova dolazi do podcjenjivanja zaliha, a troškovi poslovanja su najviši).
-Precjenjivanje pozicija pasive se dogaĊa na temelju:

o rezerviranja troškova za rizike, npr.garancije (ako je veći iznos predviĊen za
rezerviranja pojedinih troškova, smanjuje se dobit tekućeg obraĉunskog razdoblja)
o obračuna troškova koji se mogu vremenski razgraničiti tzv.odgoĎeno plaćanje
troškova
26
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
SKRIVENI GUBICI se pojavljuju:

 precjenjivanjem pozicija aktive i/ili
 podcjenjivanjem pozicija pasive.
-Pojavljuju se kada se ţeli sakriti gubitak ili dio gubitka, tj.odgoditi njegovo iskazivanje za
buduća razdoblja.
-Precjenjivanje pozicija aktive se moţe ostvariti u podruĉjima:

o dugotrajne imovine (u sluĉaju da primjenimo niţe stope amortizacije u poĉetnim
razdobljima što će se dogoditi primjenom progresivnih stopa za koje je karakteristiĉan
porast stopa amortizacije s vremenom)
o zaliha (koristeći se metodom FIFO vrednovanja zaliha troškovi postaju niţi što
rezultira većoj vrijednosti zaliha, tj.one se precijenjuju)
-Podcjenjivanje pozicija pasive se pak ostvaruje u podruĉjima:
o dugoroĉnih rezerviranja (to će se dogoditi procjenjivanjem niţih iznosa troškova
garancije; npr.ako menadţment procijeni da će troškovi popravaka u garantnom roku
iznositi 1% prodajne vrijednosti umjesto 5% to će znaĉiti niţe troškove i samim time
će utjecati na povećanje fin. rezultata)
o priznavanja prihoda i otpisa potraţivanja (ako menadţment procijeni da su svi uvjeti
za priznavanje prihoda ostvareni ili da je niţi postotak prihoda neizvjestan glede
naplate, to će znaĉiti veći iznos prihoda i ponovno utjecati na povećanje fin. rezultata)
Primjena odreĊene raĉunovodstvene politike UTJEĈE na vrijednost
financijskog rezultata ISKLJUĈIVO U KRATKOM
ROKU što ovisi o poslovnoj politici poduzeća, a
DUGOROĈNO ona NEMA UTJECAJA NA
FINANCIJSKI REZULTAT!!!
27
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
4. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih izvještaja
Slika 11: Klasifikacija temeljnih instrumenata i postupaka analize financijskih izvještaja
TEMELJNI INSTRUMENTI I POSTUPCI

ANALIZE
KOMPARATIVNI STRUKTURNI FINANCIJSKI

FINANCIJSKI FINANCIJSKI POKAZATELJI
IZVJEŠTAJI IZVJEŠTAJI
Postupak Postupak vertikalne Pojedinaĉni pokazatelji

horizontalne analize analize
Skupine pokazatelja
Sustavi pokazatelja
Zbrojni ili sintetiĉki

pokazatelji
-HORIZONTALNOM ANALIZOM financijskih izvještaja se naziva analiza koja omogućava

usporeĊivanje podataka kroz neko dulje vremensko razdoblje kako bi se otkrila tendencija i
dinamika promjena pojedinih bilanĉnih pozicija. Za potrebe ove analize se koriste
komparativni financijski izvještaji.
-VERTIKALNA ANALIZA financijskih izvještaja nam omogućava uvid u strukturu fin.

izvještaja. Dakle, promatramo udio pojedinih pozicija u ukupnoj aktivi, ukupnoj pasivi kod
bilance te ukupnom prihodu kod raĉuna dobiti i gubitka. To nam omogućavaju strukturni
financijski izvještaji.
28
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
 U uvjetima inflacije nema smisla usporeĊivati apsolutne iznose prethodne i tekuće

godine, pa je usporedbu moguće ograniĉiti samo na strukturu!!!
4.1. Osnovne skupine financijskih pokazatelja
-Pokazatelj je racionalni ili odnosni broj što podrazumijeva da se jedna ekonomska veliĉina
dijeli s drugom ekonomskom veliĉinom, tj.stavlja u odnos s njom (ne stavljati u odnos bilo
koje ekonomske veliĉine).
-Financijski pokazatelji se s obzirom na vremensku dimenziju mogu podijeliti u dvije

skupine:
 jedna skupina pokazatelja razmatra poslovanje poduzeća unutar nekog razdoblja koje
je najĉešće godina dana te se temelji na podacima iz izvještaja o dobiti (RDG-a)
 druga skupina fin. pokazatelja govori o financijskom poloţaju poduzeća u tom
trenutku jer se odnosi na toĉno odreĊeni trenutak koji se podudara sa trenutkom
sastavljanja bilance.
-Razlikuju se nekoliko skupina financijskih pokazatelja:
SIGURNOST
 POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
POSLOVANJA (opisuju
 POKAZATELJI ZADUŢENOSTI
financijski poloţaj
poduzeća)
 POKAZATELJI AKTIVNOSTI
 POKAZATELJI EKONOMIĈNOSTI USPJEŠNOST

 POKAZATELJI PROFITABILNOSTI (EFIKASNOST)
 POKAZATELJI INVESTIRANJA POSLOVANJA
29
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
Pokazatelji aktivnosti se mogu smatrati i pokazateljima sigurnosti i uspješnosti

jer koeficijent obrtanja sredstava s jedne strane utjeĉe na likvidnost i financijsku stabilnost, a s
druge strane utjeĉe na rentabilnost poslovanja (jer je koeficijent obrtaja ukupne imovine
pomnoţen sa marţom profita jednak rentabilnosti imovine).
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI (mjere sposobnost poduzeća da podmiri svoje

dospjele kratkoročne obveze): Došao mi je račun od
HEP-a, da l' ću imati
novaca da ga platim?!?!?!
1) Koeficijent trenutne likvidnosti = novac / kratkoročne obveze
-Koliko novaca imamo sad na računu i je li taj iznos dovoljan da podmirimo svoje
kratkoročne obveze? Može se dogoditi da na dan utvrđivanja ovog koeficijenta
primimo veliku svotu novca na žiroračun (npr.primili smo kredit od banke) i sad ispada
da je naša likvidnost savršena, a nije tako.
2) Koeficijent ubrzane likvidnosti = kratkotrajna imovina-zalihe / kratkoročne obveze ≥1

-Da li poduzeće ima dovoljno „brzo unovčive“ imovine da podmiri svoje obveze.
Zalihe kao najnelikvidniji oblik kratkotrajne imovine se oduzimaju od iznosa KI.
3) Koeficijent tekuće likvidnosti = kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze ≥2

-Zbog „rizika unovčavanja“ naše kratkotrajne imovine (npr. tko zna kad će nam kupac
naših proizvoda platit proizvode koje smo mu prodali i da li će ih uopće platiti)
poželjno je da imamo barem dvostruko više nego što su naše kratkoročne obveze.
30
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
4) Koeficijent financijske stabilnost = dugotrajna imovina / kapital + dugoročne

obveze <1
-Poduzeće mora dio svoje kratkotrajne imovine financirati iz kvalitetnih dugoročnih
izvora, a ako je iznos dugotrajne imovine veći od zbroja kapitala i dugoročnih izvora
znači da je kratkotrajna imovina financirana isključivo iz kratkoročnih izvora.
U izraĉun ovih pokazatelja moţemo ukljuĉiti i vremenska razgraniĉenja, na naĉin da iznosom

aktivnih vremenskih razgraniĉenja uvećamo iznos kratkotrajne imovine (dakle, gdje god nam
se pri izraĉunu pojavljuje pozicija KI pribrajamo i AVR) dok kratkoroĉne obveze uvećamo za
iznos pasivnih vremenskih razgraniĉenja. Vaţno je samo da ako se odluĉimo za njihovo
ukljuĉivanje u izraĉun, moramo ih oboje ukljuĉiti.
POKAZATELJI ZADUŽENOSTI (pokazuju koliko je poduzeće financirano

vlastitim sredstvima, a koliko tuđim sredstvima):
1) Koeficijent zaduženosti = ukupne obveze (KO+DO) / ukupna imovina

Statiĉka
2) Koeficijent vlastitog financiranja = glavnica / ukupna imovina
zaduţenost
=zbroj ova dva koeficijenta je UVIJEK 1!!! (inače niste dobro izračunali)
3) Koeficijent financiranja = ukupne obveze (KO+DO) / glavnica
4) Pokriće troškova kamata = (bruto dobit+kamata) / kamate

Dinamiĉka
zaduţenost -Dobiveni broj nam kaže koliko puta su kamate pokrivene iz bruto dobiti
5) Faktor zaduženosti = ukupne obveze (KO+DO)/ zadržana dobit+amortizacija

-Ovaj broj nam govori o tome koliko nam je godina potrebno da se iz zadržane
dobiti i amortizacije podmire ukupne obveze

6) Stupanj pokrića I = glavnica / dugotrajna imovina
31
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
7) Stupanj pokrića II = glavnica + dugoročne obveze / dugotrajna imovina

-Ovaj pokazatelj je obrnuto proporcionalan koeficijentu financijske stabilnosti te bi
trebao biti veći od 1 kako bi se zadovoljilo osnovno pravilo financiranja koje kaže
da dio kratkoročnih izvora (obveza) treba biti financiran iz dugoročnih izvora.
Slika 12: Prikaz bilance poduzeća kada postoji radni kapital
KAPITAL I
DUGOROĈNE
OBVEZE
DUGOTRAJNA
RADNI KAPITAL
IMOVINA
= KI-KO
KRATKOTRAJNA KRATKOROĈNE
IMOVINA OBVEZE
POKAZATELJI AKTIVNOSTI (ovi pokazatelji se nazivaju koeficijenti obrta jer nam govore o
tome koliko se brzo imovina obrće u poslovnom procesu):
1) Koeficijenti obrta ukupne imovine = ukupni prihod / ukupna imovina

-Ovaj pokazatelj nam govori koliko uspješno poduzeće koristi imovinu s ciljem
stvaranja prihoda. Poželjno je da poduzeće ostvaruje što više prihoda po jedinici

uložene imovine, odnosno da je ovaj pokazatelj što veći broj.
2) Koeficijenti obrta kratkotrajne imovine = ukupni prihod / kratkotrajna imovina
32
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
-Ovaj koeficijent nam daje informacije o tome koliko se puta kratkotrajna imovina
obrne u toku jedne godine, odnosno mjeri koliko efikasno poduzeće rabi kratkotrajnu
imovinu za stvaranje prihoda. Ukoliko ovaj koeficijent bilježi porast kroz razdoblje i
popraćen je povećanjem ukupnih prihoda, to nam ukazuje na uspješno poslovanje.
No, ukoliko je taj koeficijent rastao relativno brže nego što su rasli naši ukupni prihodi,
to nam može biti znak da nemamo dovoljnu količinu kratkotrajne imovine da
udovoljimo zahtjevima potražnje.
3) Koeficijenti obrta potraživanja = prihodi od prodaje / potraživanja

- Na temelju ovog pokazatelja možemo izračunati prosječno trajanje naplate naših
potraživanja. Ukoliko nema podataka o prihodima od prodaje, uzimamo cijeli poslovni

prihod za izračun.
4) Trajanje naplate potraživanja u danima = broj dana u godini (365) / koeficijent
obrta potraživanja
-Koliko dana nam je potrebno da naplatimo naša potraživanja, odnosno da li je to
zadovoljavajuće ili ne otkrit ćemo ako se usporedimo sa prosjekom industrije u kojoj

djelujemo.
5) Koeficijent obrta potraživanja od kupaca = prihodi od prodaje / potraživanja od
kupaca
-Ovaj koeficijent se razlikuje od koeficijenta obrta potraživanja jer od ukupnih
potraživanja promatra isključivo obrtaje potraživanja od kupaca. Poželjno je da je to

što veći broj jer nam onda to znači bržu naplatu potraživanja odnosno kraći broj dana.
Također, ukoliko nemamo podatak o prihodima od prodaje, uzimamo u izračun cijeli

poslovni prihod.
33
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
6) Trajanje naplate potraživanja od kupaca u danima = broj dana u godini (365) /

koeficijent obrta potraživanja od kupaca
-Kada stavimo u odnos broj dana jedne godine i koeficijent obrta potraživanja od
kupaca, dobit ćemo prosječan broj dana potrebnih da nam kupac plati za prodane
proizvode, robu ili isporučene usluge.
POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI (ovi se pokazatelji računaju isključivo temeljem računa

dobiti i gubitka jer mjere odnos prihoda i rashoda odnosno koliko se prihoda ostvari
po jedinici rashoda):
1) Ekonomičnost ukupnog poslovanja = ukupni prihodi / ukupni rashodi

-Koliko smo prihoda ostvarili na jednu ili sto jedinica rashoda. Naravno da nam je
poželjno da su nam ukupni prihodi veći od naših ukupnih rashoda te je poželjno da je

ovaj pokazatelj veći od 1.
2) Ekonomičnost poslovanja (prodaje) = prihodi od prodaje / rashodi od prodaje
-Ako želimo vidjeti kakva je ekonomičnost naše prodaje utvrdit ćemo koliko prihoda od
prodaje ostvarimo na jednu uloženu jedinicu rashoda od prodaje (prodali smo
čokolade u vrijednosti od 100kn, a za proizvodnju te količine smo potrošili sirovina u

vrijednosti od 80 kn; naše poslovanje je ekonomično jer smo ostvarili više nego što
smo potrošili). Ukoliko nam nisu poznati podaci o prihodima od prodaje i rashodima
od prodaje, u odnos možemo staviti poslovne prihode i poslovne rashode.
3) Ekonomičnost financiranja = financijski prihodi / financijski rashodi
-Financijske prihode ostvarujemo najčešće kroz prihode od kamata, a to se događa u

situaciji kada mi nekome damo kredit i on nam otplaćuje glavnicu s kamatama.
34
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
Financijske rashode, u kojima su najzastupljeniji rashodi od kamata, ostvarujemo pri

otplati kredita kojeg smo mi primili (ili od banke ili od nekog drugog poduzeća).
4) Ekonomičnost izvanrednih aktivnosti = izvanredni prihodi / izvanredni rashodi

-Izvanredne aktivnosti, kao što im sama riječ kaže, ne odnose se na redovno
poslovanje. Najčešći izvanredni prihodi su prihodi od pozitivnih tečajnih razlika, od

viška robe ili proizvoda, od otpisa obveza prema dobavljačima itd. dok se kao
izvanredni rashodi pojavljuju negativne tečajne razlike, manjak robe ili proizvoda, otpis
potraživanja od kupaca itd..
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI (pokazuju koliko je zarada poduzeće ostvarilo u
odnosu na imovinu koju je angažiralo; uvijek se izražavaju u postotku):
1) Neto marža profita = (neto dobit+kamate) / ukupni prihod

-Ovaj se pokazatelj računa isključivo temeljem podataka iz računa dobiti i gubitka.
Na temelju ovih podataka možemo utvrditi koliko se ostvari neto dobiti i kamata na
100 jedinica ukupnog prihoda. Neto marža profita pomnožena sa koeficijentom
obrtaja ukupne imovine rezultira pokazateljem neto rentabilnosti imovine.
2) Bruto marža profita = (bruto dobit + kamate) / ukupni prihod

-Ovaj se pokazatelj razlikuje od prethodnog ukoliko postoji porezno opterećenje
(ako smo ostvarili dobit i na taj iznos platili porez na dobit). Ukoliko ono ne postoji,
bruto i neto marža profita iznose isto.
3) Neto rentabilnost imovine = (neto dobit + kamate) / ukupna imovina
35
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
-Ukoliko pomnožimo iznos neto marže profita i koeficijent obrtaja ukupne imovine
dobit ćemo iznos neto rentabilnosti imovine. To znači da nam povećanje bilo kojeg
od ova dva pokazatelja rezultira povećanjem neto rentabilnosti imovine i obrnuto.
[(ND+Kmt) / UP] * [UP / UI] = (ND+KMT) / UI
4) Bruto rentabilnost imovine = (bruto dobit + kamate) / ukupna imovina

-Ovaj pokazatelj će se razlikovati od prethodnog ukoliko smo imali obvezu
plaćanja poreza na dobit. Ukoliko je iznos poreza bio 0, tada će nam bruto i neto
rentabilnost imovine biti isti postotak.
5) Rentabilnost vlastitog kapitala (glavnice) = neto dobit / vlastiti kapital (glavnica)
-Koliko smo neto dobiti ostvarili na 100 jedinica uloženog kapitala vidjet ćemo
izračunom ovog pokazatelja. Usporedbom ovog pokazatelja s pokazateljem neto
rentabilnosti imovine možemo donijeti zaključke o korištenju financijske poluge.

Ukoliko je pokazatelj rentabilnosti kapitala veći od pokazatelja neto rentabilnosti
imovine, nama se isplatilo zaduživati.
POKAZATELJI INVESTIRANJA (pokazuju nam isplativost ulaganja u dionice poduzeća te je

ova informacija najznačajnija za investitore/ulagače i dioničare):
Da li je poduzeće, u čije sam dionice uložio, ove godine ostvarilo dobit? Hoće li mi isplatiti
dividendu ili će sve zadržati, pa time povećati svoj kapital?
I. Dobit po dionici (EPS-„earnings per share“) = neto dobit / broj dionica
-Ostvarenu neto dobit podijelimo s brojem emitiranih dionica.
36
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
II. Dividenda po dionici (DPS- „dividends per share“) = dio neto dobiti za dividende /
broj dionica
-Ukoliko se na glavnoj skupštini poduzeća izglasalo da će se isplatiti dividende onda

taj iznos trebamo podijeliti s brojem dionica da bismo utvrdili koliko je iznosila
dividenda po jednoj dionici.
III. Odnos isplate dividendi (DPR) = dividenda po dionici (DPS) / dobit po dionici (EPS)
-Stavljamo u odnos drugi i prvi pokazatelj. U pravilu je dobit po dionici veća od
dividende po dionici, no međutim, moguće je da se dogodi i suprotno, a to je u
slučaju kada su dividende isplaćivane iz zadržane dobiti koja je kumulirana u proteklim
godinama.
IV. Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E-„price earnings ratio“) = tržišna cijena dionice
(PPS) / dobit po dionici (EPS)
-Ovaj odnos nam pokazuje koliko puta je tržišna cijena dionice („price per share“) veća
od dobiti po dionici. Smanjivanje ovog pokazatelja upućuje na povećanje dobiti po
dionici ili smanjenje tržišne cijene dionice.
V. Ukupna rentabilnost dionice = dobit po dionici (EPS) / tržišna cijena dionice (PPS)
-Najznačajniji pokazatelji investiranja se smatraju ukupna i dividendna rentabilnost
dionice koje se razlikuju zbog toga što dio dobiti nije isplaćen u dividende već
zadržan.
VI. Dividendna rentabilnost dionice = dividenda po dionici (DPS) / tržišna cijena
dionice (PPS)
37
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
4.2. Sustavi pokazatelja i sintetiĉki pokazatelji
4.2.1. Du Pontov sustav pokazatelja

-Pod sustavom ili sistemom pokazatelja podrazumijeva se to da izaberemo odgovarajuće
pokazatelje, na odgovarajući naĉin ih poveţemo (tako da meĊu njima postoji zavisnost), a sve
to radi odgovarajućeg cilja.
-Sustavi pokazatelja se dijele na dvije skupine:
 deduktivne i
 induktivne.
-DU PONT je najpoznatiji sustav, a spada u deduktivnu grupu sustava pokazatelja. Osnovna
obiljeţja deduktivnih sustava pokazatelja su:
a) imamo vršni ili glavni pokazatelj koji odraţava naš najviši cilj rada te zbog toga ovaj
sustav ima oblik piramide (npr. vršni pokazatelj koji odraţava temeljni cilj poslovanja
poduzeća je rentabilnost ukupne imovine, sve ono što je ispod vršnog cilja je
podreĊeno upravo toj rentabilnosti)
b) postoji sadrţajna meĊuzavisnost većeg ili manjeg broja pomoćnih pokazatelja (Du
Pontov sustav pokazatelja prikazuje veze izmeĊu faktora koji utjeĉu na rentabilnost
ukupne imovine, npr. kako prodaja utjeĉe na neto dobit, a kako neto dobit na marţu
profita te kako marţa profita na rentabilnost ukupne imovine)
c) precizira se sadrţaj pomoćnih pokazatelja (formalizira se matematiĉko-statistiĉkim
iskazima).
Na temelju ovog sustava pokazatelja uoĉavamo ono što smo prethodno već spomenuli
prilikom izraĉuna neto rentabilnosti imovine, a to je:
Rentabilnost ukupne imovine = marža profita × koeficijent obrta ukupne imovine
38
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
 Na temelju ove relacije moţemo zakljuĉiti da je rentabilnost ukupne imovine

(kapitala) moguće povećati povećanjem marţe profita ili koeficijenta obrta ili ĉak
smanjenjem jednog od dva faktora uz neproporcionalno veće povećanje drugog
faktora produkta.
-Marţu profita raĉunamo temeljem podataka iz raĉuna dobiti i gubitka (izvještaja o dobiti)
dok koeficijent obrta raĉuna koristeći podatke iz bilance i RDG-a. Prema navedenome
zakljuĉujemo da Du Pontov sustav pokazatelja objedinjuje informacije koje se nalaze u dva
temeljna financijska izvještaja. Takav sustav omogućava razmatranje utjecaja promjene bilo
kojeg elementa koji je obuhvaćen ovim sustavom pokazatelja na promjenu rentabilnosti
ukupne imovine (tako će npr. povećanje tekuće imovine utjecati na povećanje ukupne
imovine što će znaĉiti veći koeficijent obrtaja ukupne imovine, a to će u konaĉnici rezultirati
povećanjem rentabilnosti ukupne imovine).
-Na temelju Du Pontovog sustava pokazatelja moguće je saznati mnogo više o cjelini
poslovanja za razliku od pojedinaĉnih pokazatelja.
4.2.2. Sintetiĉki (zbrojni) financijski pokazatelji
-Za dobivanje cjelokupne slike o poslovanju potrebno je pojedinaĉne pokazatelje promatrati

zajedno i meĊuzavisno.
-Zbrojni ili skupni financijski pokazatelji predstavljaju ponderirani zbroj više

pojedinaĉnih pokazatelja, te na taj naĉin stavljaju u zavisni odnos nekoliko odabranih
pokazatelja koje sintetiziraju u cjelinu.
-Prvi skupni pokazatelji su razvijeni s ciljem predviĊanja bankrota poduzeća te su modeli

nazvani pokazateljima financijskog bankrota.
-Dvije metode za ocjenu „financijskog zdravlja“ poduzeća koje revizori trebaju koristiti pri
ocjeni vremenske neograniĉenosti poslovanja su:
Zbog svoje praktiĉnosti i primjenjivosti ova
39 dva modela su postala standard u svjetskoj

financijskoj praksi
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
1) Altmanov Z-score
2) Kralicekov DF pokazatelj
Altman Z-score je sintetiĉki pokazatelj koji predviĊa steĉaj poduzeća u roku od jedne ili
dvije godine. Razvijen je na temelju ameriĉke privrede.
-Ovim modelom je obuhvaćeno 5 financijskih pokazatelja koji najbolje odraţavaju

financijsku situaciju u poduzeću, a prikazano je ovom funkcijom:
Z = 1.2X1 + 1.4 X2 + 3.3X3 + 0.6 X4 + 1.0 X5 (primjenjiv za poduzeća koja kotiraju na

burzi, odnosno imaju trţišnu vrijednost, dok je za ona koja nisu kotirala na burzi Altman
postavio novi Z-score model)
 X1 = radni kapital / ukupna imovina (poţeljno je da poduzeće ima što veći udio
KI u UI jer se pokazalo da onima koja posluju s operativnim gubicima pada
udio KI u UI)
 X2 = zadrţana dobit / ukupna imovina (pokazuje udio reinvestiranih sredstava
tijekom godine poslovanja)
 X3 = dobit prije kamata i poreza / ukupna imovina (ovaj pokazatelj nam govori
o rentabilnosti imovine, ali je neovisan o stupnju korištenja financijske poluge
i poreza jer gledamo dobit ostvarenu prije kamata i prije poreza)
 X4 = trţišna vrijednost glavnice / ukupne obveze (koliko poduzeće moţe
izgubiti imovine prije nego što postane insolventno)
 X5 = ukupni prihodi / ukupna imovina (ovo je zapravo koeficijent obrta uk.
imovine)
-Što je vrijednost Z-score pokazatelja veća, to je manja vjerojatnost odlaska u stečaj pri ĉemu
je referentna granica 3. Poduzeća ĉiji je Altamnov pokazatelj veći od 3 se mogu
okarakterizirati kao „financijski zdrava“ poduzeća.
40
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
KRALICEKOV DF POKAZATELJ;
Altmanov Z-score je nastao na uzorku ameriĉkih poduzeća. S obzirom su europsko i ameriĉko

gospodarstvo razliĉiti, teško bi bilo takav model primijeniti na europskim poduzećima.
Zato je Peter Kralicek na temelju bilance i raĉuna dobiti i gubitka njemaĉkih, švicarskih i
austrijskih poduzeća razvio model za procjenu poslovne krize u poduzeću.
DF = 1.5X1 + 8.08X2 + 10 X3 + 5X4 + 0.1X6
 X1 = ĈNT / ukupne obveze

 X2 = ukupna imovina / ukupne obveze
 X3 = dobit prije poreza i kamata / ukupna imovina
 X4 = dobit prije poreza i kamata / ukupni prihodi
 X5 = zalihe / ukupni prihodi
 X6 = poslovni prihodi / ukupna imovina
-Kralicekov DF pokazatelj moţe poprimiti i pozitivne i negativne vrijednosti pri ĉemu

pozitivne ukazuju na solventnost poslovnog subjekta, a negativne na insolventnost.
Financijska stabilnost je izvrsna ako je vrijednost DF pokazatelja veća od 3.
41
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
4.3. Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novĉanom toku
Slika 13: Pokazatelji analize na temelju izvještaja o novĉanom toku
POKAZATELJI OCJENE POKAZATELJI

LIKVIDNOSTI I KVALITETE DOBITI
SOLVENTNOSTI POKAZATELJI ANALIZE
NA TEMELJU IZVJEŠTAJA
O NOVĈANOM TOKU
POKAZATELJI POKAZATELJI
KAPITALNIH POVRATA NOVČANOG
IZDATAKA TOKA
-Pojam likvidnosti se veţe uz sposobnost transformacije pojedinih oblika imovine u novac, a

solventnost kao sposobnost podmirenja obveza.
-Pokazatelji ocjene likvidnosti i solventnosti: raĉunaju se na temelju izvještaja o

novĉanom toku i ukazuju na to da li je poduzeće sposobno pokriti kamate, obveze i dividende
(svakako je najznaĉajniji izvor novca i novĉanih ekivalenata onaj kojeg ostvarimo svojim
poslovanjem pa se novĉani tok iz poslovnih aktivnosti koristi u izraĉunu ovih pokazatelja, ali i
ostalih) :
1. novĉano pokriće kamata = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza
/ rashodi od kamata
-ovim pokazateljem vidimo koliko su puta rashodi za kamate pokriveni novĉanim tokom
iz poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza te je nadopuna pokazatelju pokrića troškova
kamata, a njihovom usporedbom se mogu uoĉiti odstupanja novĉanog toka i dobiti (za
ovaj pokazatelj su zainteresirane banke i ostali davatelji zajmova koje zanima da li će
moći naplatiti kamate)
42
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
2. novĉano pokriće dividendi obiĉnim dioniĉarima = (novĉani tok iz poslovnih

aktivnosti – izdaci za dividende povlaštenim dioniĉarima) / novĉani izdaci za
dividende obiĉnim dioniĉarima
3. novĉano pokriće tekućih obveza = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti / tekuće
obveze
-Ovim pokazateljem se ocjenjuje kratkoroĉna solventnost jer ukazuje na to koliko puta
novĉani tok iz poslovnih aktivnosti pokriva iznos tekućih obveza poduzeća. Poţeljno je da
je ovaj pokazatelj što viši jer se po tome moţe zakljuĉiti kako je poduzeće sposobno u
kratkom roku podmiriti svoje tekuće obveze
4. novĉano pokriće ukupnih obveza = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti / ukupne
obveze
-Pokazatelji kvalitete dobiti:
Ako ţelimo saznati kolika je stvarna razlika izmeĊu izvještaja o novĉanom toku (koji se
temelji na novĉanoj osnovi) i raĉuna dobiti i gubitka (obraĉunska osnova, naĉelo nastanka
dogaĊaja), odnosno njihovih rezultata, izraĉunat ćemo ove pokazatelje.
U ove pokazatelje spadaju:
 kvaliteta prodaje (prihoda) = novĉani primici s osnove prodaje / prihodi od prodaje

 kvaliteta dobiti = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti / dobit iz poslovnih aktivnosti
Pokazatelji kapitalnih izdataka:
Pokazatelj nabave kapitalne imovine = (novĉani tok iz poslovnih aktivnosti – izdaci za

dividende) / novĉani izdaci za nabavu dugotrajne kapitalne imovine
Pokazatelj investiranja = novĉani tok iz investicijskih aktivnosti = novĉani tok iz

investicijskih aktivnosti / novĉani tok iz financijskih aktivnosti
43
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
Pokazatelj financiranja = novĉani tok iz investicijskih aktivnosti / (novĉani tok iz poslovnih

aktivnosti + novĉani tok iz financijskih aktivnosti)
Pokazatelji povrata novĉanog toka:
Novĉani tok po dionici = (novĉani tok iz poslovnih aktivnosti – novĉani izdaci za dividende
povlaštenih dionica) / ponderirani prosjeĉni broj obiĉnih dionica
Povrat novca na uloţenu imovinu = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti i kamate i porezi /
ukupna imovina
Povrat novca na glavnicu (kapital) i obveze = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti /

(dioniĉarska glavnica + ukupne obveze)
Povrat novca na dioniĉarsku glavnicu = novĉani tok iz poslovnih aktivnosti / dioniĉarska

glavnica
44
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
4.4. Specifiĉnosti financijskih pokazatelja za analizu financijskih izvještaja

banke i osiguravajućih društava
BANKE:
Pokazatelji odnosa u bilanci banke:
1. Pokazatelji likvidnosti
2. Pokazatelji zaduţenosti
3. Ulaganja u fiksnu imovinu
Pokazatelji odnosa u raĉunu dobiti i gubitka:

1. Pokazatelji ekonomiĉnosti
2. Pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke (udio neto prihoda od naknada u ukupnom
prihodu i udio ostalih nekamatnih prihoda u ukupnom prihodu)
Pokazatelji profitabilnosti:
1. Pokazatelji rentabilnosti
2. Pokazatelji marţe i prosjeĉnih kamatnih stopa (marţa kamata ili kamatna marţa = neto
prihod od kamata / ukupna aktiva)
Pokazatelji investiranja
 Financijski pokazatelji neke banke se mogu usporeĊivati sa pokazateljima iste banke

iz proteklih razdoblja, planiranim vrijednostima pokazatelje, pokazateljima drugih
banaka ili agregatnim pokazateljima bankovnog sektora.
45
Štreberaj
Telefon: 095 919 5191
OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA:
Kao osnovni osigurateljno-tehniĉki pokazatelji koriste se specifični pokazatelji kao što su:
 Pokazatelj razmjera štete
 Pokazatelj razmjera troškova
 Kombinirani razmjer
 Pokazatelj rezultata ulaganja
46

Afi Skripta

Enviado por

Dados do documento

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Afi Skripta

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Štreberaj

Harambašićeva 31, Zagreb

Dragi naši studenti,

Pred vama je skripta za ponavljanje iz kolegija Analiza financijskih

ŢELIMO VAM PUNO SREĆE S UĈENJEM I ODLIĈNE

1. Raĉunovodstvene informacije kao podrška poslovnom upravljanju

1.1. Pojam i osnovna obiljeţja raĉunovodstva

- Kvalitetna informacija je nuţna pri donošenju kvalitetnih poslovnih odluka.

-Za kvalitetnu informaciju se podrazumijeva da je istinita i potpuna (sintaktiĉki aspekt), da je

- Postoje razliĉite skupine ljudi koji su zainteresirani za poslovanje odreĊenog poduzeća, a

VAŢNO!!! Poduzeća svoju kvalitetu poslovanja, temeljenu na analizi financijskih izvještaja,

2. Temeljna znanja o raĉunovodstvu i financijskim izvještajima

2.1. Pojam i osnovna obiljeţja raĉunovodstva

Raĉunovodstvo – vještina biljeţenja, razvrstavanja, skraćenog prikazivanja i interpretiranja u

Tradicionalna struktura raĉunovodstva:

o Raĉunovodstvenim planiranjem se evidentiraju budući dogaĊaji pri ĉemu su novĉano

o Raĉunovodstvena kontrola slijedi nakon knjigovodstva tako da kontrolira dokumente,

o Raĉunovodstvena analiza na osnovi provjerenih podataka u prethodnoj fazi usporeĊuje

o Raĉunovodstveno informiranje objedinjuje sve prethodne faze te ima zadatak

o Upravljaĉko raĉunovodstvo je onaj dio raĉunovodstva koji osigurava informacije

2.2. Raĉunovodstveni proces

-Elementi raĉunovodstvenog informacijskog sustava su:

o Izvori podataka su poslovne transakcije, tj.isprave na kojima su one zapisane.

izmeĊu poduzeća i okruţenja, a odnose se na poslovanje poduzeća. Da je odreĊena

Slika 1:Primjer knjigovodstvene isprave

o Obrada podataka slijedi nakon što su se podaci prikupili i potrebno ih je analizirati na

-Raĉunovodstveno informacijski sustav (RIS) mora biti strogo formaliziran i primjenjivati

Slika 2: Prikaz metode dvojnog knjigovodstva

o Izvještavanje predstavlja posljednju fazu raĉunovodstvenog procesa. Izgled

je namijenjen internim ili eksternim korisnicima. Sastavljanje financijskih izvještaja za

2.3. Pojam i vrste financijskih izvještaja

Zadatak raĉunovodstva je prikupiti i obraditi podatke koji su financijske prirode te ih

Temeljni financijski izvještaji su:

 Bilanca (izvještaj o financijskom poloţaju)

2.4. Bilanca- izvještaj o FINANCIJSKOM POLOŢAJU

Slika 3: Struktura bilance

Bilanca se sastoji od dva dijela, a to su aktiva i pasiva.

SVI UVJETI TREBAJU BITI ZADOVOLJENI DA BI RESURS BIO PRIKAZAN KAO

o kratkotrajna imovina (tekuća ili obrtna, za koju se oĉekuju da će se pretvoriti u novac

o dugotrajna imovina (stalna ili fiksna imovina, za koju se oĉekuje da se pretvara u

Slika 4: Oblici kratkotrajne imovine

NOVAC POTRAŽIVANJA FINANCIJSKA ZALIHE

Slika 5: Oblici dugotrajne imovine

2.4.2. Obveze i kapital

-Prema roku dospijeća se razlikuju:

PROMJENE NA KAPITALU se dogaĊaju:

POVEĆANJE KAPITALA SMANJENJE KAPITALA

2.4.3. Vrednovanje bilanĉnih pozicija i pravila sastavljanja bilance

-Vaţno je uvaţavati raĉunovodstvena naĉela prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih

Slika 6: Kriteriji sistematizacije pozicija bilance

-Prema kriteriju opadajuće likvidnosti prvo će se unositi najlikvidnija imovina, a to je ona

-Pozicije pasive se unose prema kriterijima NAMJENE I ROĈNOSTI.

POTREBNO JE USKLADITI KRITERIJE UNOSA ZA AKTIVU I ZA PASIVU, što

2.5. Raĉun dobiti i gubitka- izvještaj o USPJEŠNOSTI poslovanja

-Ovaj izvještaj prikazuje koliko je prihoda i rashoda ostvareno u odreĊenom vremenu te

b) RASHODI predstavljaju smanjenje ekonomske koristi kroz obraĉunsko razdoblje u

1) REZERVE (iznos rezervi je obiĉno reguliran zakonom)

-Poduzeće svoje prihode najĉešće ostvaruje prodajom proizvoda i usluga. Vaţno je da se

-Naravno da postoje i neki uvjeti da bismo priznali prihode, a to su:

Slika 7:Vrste prihoda

FINANCIJSKI (kada poduzeće dugotrajne imovine,inventurnih

-Vaţno je razlikovati pojam „PRIHODA“ od pojma „PRIMITAKA“ jer nemaju

-IzmeĊu prihoda i primitaka postoje sljedeće relacije:

Dakle, moţemo zakljuĉiti da se razlika izmeĊu prihoda i primitaka oĉituje u vremenskoj