Você está na página 1de 52

Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

Studij: Geografija

Martina Markov

AGROTURISTIČKI POTENCIJAL OPĆINE KUPRES

Diplomski rad

Mostar, 2018.
Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

Studj: Geografija

AGROTURISTIKI POTENCIJAL OPĆINE KUPRES

Diplomski rad

Mentor: dr. sc. Mirjana Milićević Student: Martina Markov

Mostar, 2018.
PODACI O DIPLOMSKOM RADU

1. AUTOR
Ime i prezime: Martina Markov
Datum i mjesto rođenja: 4. listopada. 1994., Livno
Studij: Geografija
Matični broj: 2152DS/R
2. DIPLOMSKI RAD

Tema: Agroturistički potencijal općine Kupres

Broj stranica:

Datum predaje diplomskog rada:

__________________________

Datum obrane diplomskog rada:

___________________________

Mentor: dr. sc. Mirjana Milićević

Članovi povjerenstva: dr. sc. Mirjana Milićević prof.

__________________________

__________________________

Konačna ocjena diplomskog rada:

____________________________

Potpis članova povjerenstva:

_____________________________

_____________________________

_____________________________
Sadržaj

Uvod.................................................................................................................................. 1

1. Metodologija i cilj istraživanja .................................................................................. 2

2. Položaj ....................................................................................................................... 3

3. Geomorfološka obilježja ........................................................................................... 4

3.1. Kupreško polje ................................................................................................... 4

3.1.1. Milička kotlina ............................................................................................ 5

3.1.2. Mrtvička kotlina .......................................................................................... 5

3.1.3. Bajramovačka kotlina ................................................................................. 6

3.2. Vukovsko polje .................................................................................................. 8

3.3. Ravno polje ........................................................................................................ 8

4. Hidrološke značajke općine Kupres .......................................................................... 9

5. Klima ....................................................................................................................... 12

6. Tla na području općine Kupres................................................................................ 15

7. Stanovništvo ............................................................................................................ 17

8. Turizam.................................................................................................................... 20

9. Agroturizam ............................................................................................................. 25

9.1. Zakonska regulativa i agroturizam ................................................................... 27

9.1.1. Porez ......................................................................................................... 28

9.2. Uvjeti za razvoj agroturizma na području općine Kupres ................................ 29

10. Stanje agroturizma na području općine Kupres ................................................... 35

11. Dopuna ponude seoskog turizma ...................................................................... 40

12. Planovi za razvoj agroturizma na području općine Kupres ................................. 43

Zaključak ........................................................................................................................ 45

Literatura ......................................................................................................................... 46

Popis tablica, slika i grafikona ........................................................................................ 48


Uvod

Kupres je smješten u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine a administrativno


pripada Hercegbosanskoj županiji. Ovim diplomskim radom obrađene su prirodno
geografske karakteristike same općine (geološki sastav, reljef, pedološki sastav, klima,
hidrološke značajke, kao i vegetacija) s ciljem upoznavanja istih. Pored navedenih,
obrađene su i demografske karakteristike općine Kupres. Prikazani su podaci zadnja dva
popisa stanovništva provedena na području Bosne i Hercegovine s ciljem upoznavanja
pozitivne ili negativne promjene broja stanovnika između ta dva popisa. Budući da je
Kupres dosta atraktivna i poznata turistička destinacija kada je u pitanju zimski odnosno
skijališni turizam u radu je obrađena i stanje turizma općenito na području općine. Osim
toga, u radu je objašnjen pojam agroturizma kao uvod u samu temu rada te su objašnjeni
potencijali općine Kupres za razvoj agroturizma ali i njegovo trenutno stanje na
području općine.

Ime Kupres spominje se prvi put i to kao naziv za čitavi kraj u darovnici posljednjeg
bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, izdanoj na Bobovcu 18. rujna 1461. U toj
darovnici svom stricu Radivoju, za pomirbu s njim, prije samog pada Bosne pod Turke.
Za ime odnosno naziv Kupres još nije jasno i nije sigurno od koje riječi dolazi.
Međutim, od više teorija kao npr. od latinske riječi cuprum što znači bakar, ali na ovom
području ne postoje nalazišta bakra pa nije logično da naziv potječe od te riječi. Također
postoji teorija da naziv potječe od riječi „cypressus“ odnosno čempres. Ta teorija isto
ako nije sasvim odgovarajuća jer čempres ne podnosi jake zime koje su prisutne na
ovom području. Ime Kupres sigurno ne dolazi iz slavenskog jezika, pa je teško i pronaći
njegovo pravo značenje. Najtočnija teorija o značenju imena Kupres je ona prema kojoj
naziv dolazi najvjerojatnije od dvije albanske riječi: kupë što znači duboka zdjela i rrash
što znači ravnica.

1
1. Metodologija i cilj istraživanja

Cilj pisanja ovoga diplomskoga rada jest analizirati današnje stanje turističke
ponude općine Kupres odnosno koje su to pogodnosti i mogućnosti za razvoj
agroturizma pod utjecajem prirodnih, društvenih potencijala. Također u radu su opisani
brojni značajni podatci o Kupresu, perspektivama i mogućnostima ulaganja u
razvojturizma općenito ali i agroturizma.

Rad je pisan induktivnom metodom što znači da ćemo pojedinačno obraditi


elemente koji su bitni da bi bolje razumjeli kako prirodne a i tako društvene elemente
koji utječu ili će utjecati u budućnosti na turističku ponudu s posebnim naglaskom na
agroturističku ponudu općine Kupres. Kako bi to sve pokazali i analizirali koristili smo
raznovrsnu literaturu koja nam predočuje razne podatke koji su važni za obradu teme u
ovom radu.

2
2. Položaj

Općina Kupres smještena je u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine a


administrativno pripada Hercegbosanskoj županiji. Površina Općine iznosi 567 km² i
smještena je na nadmorskoj visini između 1135 m do 1250 m. Kupres graniči s
općinama Kupres Republike Srpske na sjeveru, Donji Vakuf i Bugojno na
sjeveroistoku, na istoku Gornji Vakuf - Uskoplje i Prozor - Rama, na jugu Tomislavgrad
i Livno, te Glamoč na zapadu. Najdužu granicu općina Kupres ima s općino
Tomislavgrad i dužina te granice iznosi 30.4 km. Kupres ima relativno dobar prometni
položaje i nalazi oko 130 km udaljenosti od Mostara, te približno isto do Splita u
Republici Hrvatskoj i Banja Luke. Veoma blizu i dobro povezan sa Srednjobosanskom
županijom i Travnikom, a preko Zenice i Doboja sa Slavonijom, Mađarskom i
Srbijom.(Skupina autora, 2015)

Slika 1:Položaj općine Kupres


Izvor: Šiljeg, A., Šiljeg, S., Šiljković, Ž., Stanje i tendencije razvoja turističke ponude općine Kupres

Granicu općine Kupres na sjeveru predstavljaju planina Vitorog, Stražbenica,


Velika i Mala Plazanica, Mali i Veliki Stožer, na istoku i jugoistoku planina Raduša,
Ravašnica, na jugu zaravan Paklina i Javorov Vrh, a na zapadu visoravan Hrbine.
Općina Kupres osim Kupreškog polja velike krške visoravni koja se pruža u pravcu SZ
– JI i površine 94,8km² obuhvaća i još dvije znatno manje kraške visoravni: Vukovsko
polje i Ravno polje. ( Skupina autora, 2009.)

3
3. Geomorfološka obilježja

Najveće površine općine Kupres prostiru se na Kupreškom polju ali


administrativnim granicama Općine Kupres obuhvaćena su i dva manja polja Vukovsko
i Ravno koja su od Kupreškog polja odvojeni Želivodićem, Omarom, Malim i Crnim
vrhom.

3.1. Kupreško polje

Kupreško polje je prostrana krška visoravan nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i


Hercegovine. Polje ima površnu od 94.8 km² i nalazi se na nadmorskoj visini od 1117 m
do 1150 m. Polje se pruža od sjeverozapada prema jugoistoku. Najveća dužina polja je
26.3km a širina varira od 1km do 13 km. U oblikovanju Kupreškog polja kao i njegovog
planinskog okvira najveći utjecaj su imali tektonski pokreti kajem eocena i početkom
oligocena i diferencijalna erozija. Diferenciranom erozijom polje se razvilo u
dolomitskim trijaskim naslagama i verfenskim škriljavcima. Poniranje vode i raspadanje
dolomitske podloge duž pukotina uvjetuje naglo obrazovanje provalija u periodu kisa.
Polje je prekriveno uglavnom pdinastim produktom raspadanja dolomita. Zapadnim
rubom Kupreškog polja prolazi rasjedni pravac duž kojeg je polje potonulo a izdignule
su se planine Kurljaj, Jaram, Čajuša, Malovan. Na sjeveroistoku kupreškog polja nalazi
se zona verfenski škriljavaca ispod planina Stožer i Palazenica. Na ovom području
nalazi se veliki broj izvora a tu se formiraju i dva najvažnija vodotoka rijeke Milač i
Mrtvica. Kupreška visoravan je prijelazno područje između dolina Pive i Vrbasa prema
dolini Neretve a prijelaz je omogućen prijevojima: Prosik(1186m), Mala vrata(1350m),
Kupreška vrata(1384m), Ravanjska vrata( 1163m), Malovan(1156m).( Benac,1986.)

Kupreško polje je nepravilnog oblika sastoji s od tri kotline koje su u velikoj


mjeri samostalne a to su:

 Milička kotlina
 Mrtvička kotlina
 Bajramovačka kotlina( Benac,1986.)

4
3.1.1. Milička kotlina

Na jugoistoku Kupreškog polja je Milička kotlina čije je sjeveroistočni rub građen od


verfenski pješčara iznad kojih se nalazi donjetrijaski vapnenac i dolomit s melafirima.
Na sjeveroistočnom rubu nalazi se Veliki Stožer koji je izgrađen od verfenski
škriljavaca. Upravo na dodiru verfenski škriljavaca od kojih je građen Stožer i dolomita
izvire i rijeka Milač po kojoj je ova kotlina dobila ime. Crni vrh koji se nalazi nešto
južnije od Stožera i predstavlja granicu između Kupreškog i Vukovskog polja također je
građen od vapnenaca i dolomita. U središnjem dijelu polja nalaze se glavičasta
uzvišenja koja su građena od donjetrijaskog vapnenca. Na dnu Miličke kotline nema
krški pojava samo na rubnim dijelovima kotline javljaju se male i plitke vrtače koje su
ispunjene uglavnom glinom. Zbog toga su neke od ovi vrtača jezera a najpoznatije je
Kukavičje jezero u selu Kukavice. Južni dio kotline sastavljen je od dva dijela višeg koji
se zove Rudo polje i nižeg dijela kojeg čini Rilć polje čiji su dijelovi Smiljevci, Crne
Bare i Pitome livade. (Cvijić, 1900.)

Rudo polje je sekundarna kotlina čije je dno građeno od dolomita. U kotlini se može
naći više vrtača od koji najveća ima dužinu od 300 – 400 metara i na njenom dnu se
nalaze manje sekundarne vrtače. (Cvijić, 1900.)

Milička kotlina obuhvaća i Rilić polje koje presijeca rijeka Milač koja ponire u
aluvijalnim kotlinama koje se nalaze oko njenog korita ali glavni ponor je u Pitomim
livadama. Rilić polje građeno je uglavnom od dolomita ali na mjestima i od jurskog
vapnenca koji su prekriveni slojem pijeska i šljunka. (Cvijić, 1900.)

3.1.2. Mrtvička kotlina

U središnjem dijelu Kupreškog polja nalazi se Mrtvička kotlina koja je od Miličke


kotline odvojena nizom trijaskih uzvišenja a od Bajramovačke kotline brežuljcima
građeni od dolomita i jurski krečnjaka. Po geološkoj građi može se podijeliti na dva
dijela sjeveroistočni i jugozapadni. Sjeveroistočni dio Mrtvičke kotline obuhvaća
područje od Kupresa do sela Zlosela. Ovo područje sastoji se uglavnom od uzbrdica i
kosa između kojih se nalaze plitke uvale blagi nagiba. Područje je uglavnom građeno od
donje tercijarnih vapnenaca. Jugozapadni dio Mrtvičke kotline je zapravo krška zaravan
koja je građena od vapnenca i nalazi se na nešto višoj nadmorskoj visini od samog

5
polja. Kroz Mrtvičku kotlinu protječu dvije rijeke jača Mrtvica i nešto slabija Jazmak.
Mrtvica je vijugava rijeka s plitko urezanim koritom a oko korita su uglavnom barovita
područja. Mrtvica ponire u podnožju Kurljaja u mjestu pod nazivom Ponori. Jazmak je
rijeka koja ima barske osobine izvire iz močvarnog područja oko rijeke Mrtvice i gubi
se na rubu zaravni. U središnjem dijelu nalazi se hrpa neogenih jezerskih naslaga Fatelj,
koja razbija riječne mreže i izdvaja tokove. Frtelj je tipična krška vododijelnica koja
razdvaja vode Crnomorskog i Jadranskog sliva. (Cvijić, 1900.)

Slika 2: Geološka građa općine Kupres


Izvor: Stepišnik, U.,: Japage: The collapse dolines on Kupres Polje, Bosnia and Herzegovina

3.1.3. Bajramovačka kotlina

Bajramovačka kotlina nalazi se na krajnjem sjeverozapadnom rubu Kupreškog polja i


ima osobine nedovršenog polja jer se njenim dnom izmjenjuju krške zaravni i ploče. Na
sjeveroistoku Bajramovačke kotline nalazi se prostrana zaravan koja se pruža cijelom
dužinom kotline. (Cvijić, 1900.)

6
Na području Bajramovačke kotline izmjenjuju se tri oblika:

 Dugačke uvale,
 Vrtače i
 Prostrane ravni

Na sjeveroistočnom rubu Bajramovačke kotline na području pod nazivom Rastičevsko


polje nalazi se skupina vrtača pod nazivom Japage. U vrtače pod nazivom Japage
ubrajaju se: Topolovica, Mrnjašica, Crljenka, Kotlić, Ravnjača, Japažica i Rastičevsko
jezero. (Mijoč, 2011.)

Slika 3: Karta područja Japaga


Izvor: Stepišnik, U.,: Japage: The collapse dolines on Kupres Polje, Bosnia and Herzegovina

Skupina vrtača nalazi se u blizini erozijskog diskontinuiteta koji razdvaja slojevite


trijaske dolomite i masivne jurske vapnence. Nema podataka o podzemnim strujama na
području vrtača ali očito je da je skupina vrtača vezana za špiljski sustav koji se nalazi
pored. Različite dimenzije vrtača ukazuju na razlike u vremenu i dinamici podvodnih
procesa u podzemlju. Litološke značajke vrtača imaju snažan utjecaj na oblik padina.

7
Padine vrtača u masivnim jurskim vapnencima uglavnom su s strmim zidovima u
gornjim dijelovima. Vrtače Japage imaju različite oblike dna. Najčešće su konusnog
oblika dna, što ukazuje na aktivni podvodni proces u špiljskom sustavu ispod njih.
Topalovica, Crljenka i Kotlić imaju takav oblik dna. Dno Mrnješnice je konkavno a
vodom potopljena vrtača Rastičevsko jezero ima dno koje je najvjerojatnije ispunjeno
nepropusnim naslagama koje sprječavaju protok vode u podzemlje. (Stepišnik, 2014)

3.2. Vukovsko polje

Vukovsko polje ima površinu od 30 km² . Sjeverni okvir Vukovskog polja građen je od
kupasti dolomitni vrhova , dok se na istočnom rubu Vukovskog polja koji je također
građen od dolomita ističe Raduša čiji je najviši vrh visok 1960m a građen je od jurskog
vapnenca. Na južnom rubu nalazi se sutjeska Ravanjska vrata duga 5-600m i široka
100-150m. Ravanjska vrata spajaju Vukovsko s Ravnim poljem. Vukovsko polje se
razvilo oko rasjeda koji se pruža u smjeru istok – zapad. Vukovsko polje se na zapadu
produžuje u uvalu koja ga spaja s Kupreškim poljem a na istoku u Duge Mekotine.
Vukovsko polje je postneogenog nastanka dno polja građeno je od trijaski vapnenaca i
verfenskih škriljavaca. (Milojevic, 1923.)

3.3. Ravno polje

Ravno polje ima površinu od 21 km² i pruža se iz smjera sjeveroistoka prema


jugoistoku. Okvir Ravnog polja u cijelosti je izgrađen od kaprotinskih vapnenaca.
Sjeveroistočni rub polja predstavlja planina Ravašnica visoka 1565m a na
jugozapadnom rubu nalazi se planina Pakline. Ovo polje je nastalo erozijom uvale a dno
polja je potpuno ravno i građeno je od pješčenjaka i škriljavaca. Na uravnanje dna polja
najveći utjecaj je imala rijeka Vođenica koja izvire u Vukovskom polju i kroz
Ravanjska vrata prelazi u Ravno polje. (Milojevic, 1923.)

8
4. Hidrološke značajke općine Kupres

Na prostoru Općine Kupres mogu se izdvojiti 3 hidrološke cjeline:


 izvori i vrela u zoni istočnog ruba polja Kupreške visoravni,
 slabi i neusuglašeni vodotoci Mrtvice, Milača i Vodjenice koji poniru u
jugozapadnom i zapadnom rubu polja i
 stalna i povremena jezera.(Skupina autora , 2009.)

Hidrografski sustav općine čine površinski tokovi u riječnim slivovima


crnomorskog i jadranskog morskog sliva. Kupreško polje je zatvoreno krško polje
obrubljeno planinskim masivima od karstificiranih vapnenaca i dolomita s jedne strane,
a škriljcima, laporovitim vapnencima i pješčarima s druge strane, stvaraju specifične
oblike površinskog i podzemnog otjecanja. Na području općine Kupres nalaze se tri
mala jezera:

 Kukavičko ili Lupoglavsko jezero,


 Rastičevsko jezero i
 Turjača. (Skupina autora , 2009.)

Kukavičko jezero smješteno je na krajnjem jugoistočnom dijelu Kupreškog polja, na


nadmorskoj visini od 1200 m. Ukupan volumen jezera je oko 100 000 m3, a najveća
dubina jezera je 13 m. Nalazi se u blizini naselja Kukavice, po čemu je i jezero dobilo
ime. Površinski je najveće glacijalno jezero u općini Kupres, površine 3 750 m2 i
veoma je bogato ribom pastrmkom i rakom.25 Osim toga jezero se koristi i u
rekreativne svrhe, najviše za kupanje, ali i predstavlja omiljeno izletište za kuprešake.
(Jahjefendić, 2014.)
Turjača jezero je drugo površinski jezero u kupreškom polju smješteno na jugoistoku
polja ovo jezero često se naziva Rilićko na nadmorskoj je visini od oko 1130 m. Jezero
je u procesu intenzivne eutrofikacije, odnosno zarastanja. Po površini je nešto manje od
Kukavičkog jezera, ali znatno pliće. Površina jezera je oko 2 500 m², a najveća dubina
je između 4 - 5 m. Jezero se napaja kako površinskim, tako i podzemnim vodama,
naročito u vrijeme kišnih padavina. Uz jezero se nalazi vegetacija jele i smrče.
(Jahjefendić, 2014.)

9
Rastičevsko ili Blagajsko jezero je najmanje glacijalno prirodno jezero u kupreškom
polju smješteno između naselja Blagaj i Rastičevo. Jezero se nalazi na sjeverozapadnom
dijelu Kupreškog polja, na nadmorskoj visini od 1200 m, a površina jezera je 1 900 m2.
Prosječna dubina jezera je do 4 m, a najveća dubina do 17 m. Uz Rastičevsko jezero
nema šumske niti šibljarske vegetacije. U jezeru osim ribe, ima i vodenih puževa kao i
endemskog vodozemca tritona. (Jahjefendić, 2014.)
U Kupreškom polju oblikovana su dva vodotoka koja pripadaju različitim morskim
slivovima:
 Rijeka Mrtvica protječe središnjim dijelom Kupreškog polja i ima dužinu toka
koji ne presušuje od oko 9,41 km (Ribolovna osnova RU Pastrva, 2009.).
Izvorišne čelenke ove rijeke oblikuju vrela koja izviru na kontaktu Polja i
Stožera. Čine je mnoge pritoke od kojih su najznačajniji Karićevac, Jazmak i
Smrdelj. Rijeka na svom toku ima više ponora, a dva najznačajnija su ponor u
zapadnom dijelu Kupreškog polja, podno planine Kurljaj i iz njega voda otječe
prema Jadranskom moru dok se drugi ponor nalazi u sjevernom dijelu
Kupreškog polja a voda iz ovog ponora otječe prema crnomorskom slivu. Ovaj
tok Mrtvice ima karakter povremene tekućice odnosno presušuje .(Mioč, 2011.)

 Milač je vodom najobilatija kupreška ponornica. Izvire iz Lupoglavskog jezera,


istočno od Kukavica i nekoliko vrela u blizini koja izviru u zoni kontakta
Kupreškog polja i planine Stožera. Pritoke rijeke Milač su: Otinovački potok,
Kadinovac i Jurkovaču. Milač teče u smjeru jugozapada gdje ponire u Pitomim
livadama na području Rilić polja, a ljeti se gubi u ponoru ispod sela Gornji
Malovan. Rijeka Milač ponovo izvire kao rijeka Šuica koja ponovno ponire u
Duvanjskom polju, da bi se njene vode podzemnim tokom slile u Buško jezero u
okviru hidroenergetskog sustava rijeke Cetine koja pripada slivu Jadranskog
mora.( Skupina autora, 2009.)

 Vukovskim i Ravanjskim poljem protiče rijeka Vođenica, koja prije svog


poniranja ka Ramskom jezeru u slivu rijeke Neretve stvara manju prirodnu
retenziju Đuruša. ( Skupina autora, 2009.)

10
Slika 4: Hidrološka karta općine Kupres
Izvor:https://www.scribd.com/document/388091583/08-Vode-i-vodne-povrine-Layout1-pdf

11
5. Klima

Šire područje kupreške visoravni pripada klimatskoj granici – pojasu razdvajanja


između krajnjih južnih dijelova sjevernog umjerenog klimatskog pojasa i krajnjih
sjevernih dijelova sjevernog submediteranskog klimatskog pojasa. Uzimajući u obzir
nadmorsku visinu terena može se konstatirati da ovo područje najvećim dijelom
karakterizira planinska klima. Planinski tip klime karakteriziraju svježa i kraća ljeta, a
duge, hladne i vrlo snježne zime. Planinski karakter klime kupreškoga kraja donekle
ublažava intenzivno proširenje i razmjena kontinentalnih i maritimnih zračnih masa.
Zbog izraženijeg stupnja kontinentalnosti i velike nadmorske visine širi prostor
kupreške visoravni odlikuju izrazite oscilacije temperatura kako u zimskom tako i u
ljetnom periodu. Glavne karakteristike klime kupreškog kraja su:

 negativne zimske temperature zraka,


 srednje godišnje temperature od 5,5°C,
 mala pojava sjene i
 oborine snijega koje su tijekom godine velike

Srednja godišnja temperatura se kreće od 5,5 °C u područjima visoko gorskog reljefa,


do oko 7,0 °C po dnu zaravni. Najviše temperature bilježe se u srpnju i kolovozu dok
ostali ljetni mjeseci imaju prosjeke ispod navedenog. U odnosu na srednju godišnju
temperaturu, topliji dio godine vremenski je ograničen na period od 20. travnja do
25.listopada, odnosno 218 dana ima srednju temperaturu iznad godišnjeg prosjeka. Sa
porastom nadmorske visine ljetne temperature opadaju u prosjeku za oko 0,6 °C/100 m.
Iako su prisutne tokom cijele godine njihova prostorno-vremenska dinamika je posebno
izražena tokom hladnijeg dijela godine, kada su praktično cjelodnevno prisutne po dnu
kotlina i polja.(Skupina autora, 2015.)

20.00

15.00

10.00

5.00

.00
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
-5.00
Grafikon 1: Prosječna temperatura po mjesecima 2012.goine

12
20.00

15.00

10.00

5.00

.00

-5.00

-10.00

-15.00

Grafikon 2: Prosječna temperatura po mjesecima 2017.godine


Izvor: Meteorološka stanica Kupres,2017.

Mraz je vrlo čest i najčešći je u siječnju, a godišnji prosjek registriranih pojava


mraza je 155 dana. Srednja oblačnost iznosi 58% (83,6 vedrih i 136,4 oblačnih dana
godišnje). Godišnja vrijednost relativne insolacije u Kupresu je 42%, a broj dana s
maglom godišnje je 13.

Ukupna količina oborina od 1.227 mm/god. čini kupreški kraj u cijelosti vlažnim.
Najveća količina oborina je zimi (353 mm ili 28,8%) i u jesen (343 mm ili 27,9%) kada
su za vegetaciju i čovjeka manje potrebne i obrnuto, najmanje ljeti (273 mm ili 19,4%),
kada su najpotrebnije. Znatan dio ovih oborina propusti se zbog propusnosti kraškog
terena, 78,5 kišnih dana prosječno godišnje, a 46,8 dana s oborinama snijega godišnje.
Snježni pokrivač u tijeku godine je u prosjeku 110 dana.(Skupina autora, 2015.)
160
140
120
100
80
60
40
20
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Grafikon 3: Prosječna količina padalina po mijesecima 2012.


Izvor: Meteorološka stanica Kupres,2012.

Tijekom godine 69,2% vjetrova naspram 30,8% tišina ukazuje na značajnu vjetrovitost
ovog kraja u smislu korištenja ovog elementa klime kao prirodnog resursa. Najčešći su

13
vjetrovi bura, kao kontinentalni, i jugo, kao maritimni vjetar. Najveća prosječna
mjesečna jačina vjetrova je kod bure 3,1 bofora u siječnju, a najmanja kod vjetrova
pravca W i NW 0,2 bofora u veljači. Najveću prosječnu mjesečnu brzinu ima jugo od -
10,5 bofora, čija maksimalna brzina dostiže i 120 km/h.

Tabela 1: Čestina i pravac vjetra na području Općine Kupres

C N NE E SE S SW W NW SUMA
Pravac vjetra Srednja
Čestine pojedinih brzina
30.8 25.1 7.8 2.1 2.8 21.8 4.8 1.8 2.9 100.0
pravaca vjetra (%)
Srednje brzine
pojedinih pravaca 2.6 3.1 1.8 1.9 2.9 2.8 2.4 2.1 2.71
vjetra (m/s)
Izvor: Meteorološka stanica Kupres,2014.

Čestine pojedinih pravaca Srednje brzine pojedinih


N vjetra 2014
pravaca
vjetra
N 2014.
4.00
N N
N 30.00 N
W 3.00 E
W 20.00 E
2.00
10.00 1.00
W E W E
.00 .00

S S Čestine S S Srednje
W E pojedinih W E brzine
pravaca pojedinih
S vjetra (%) pravaca
S
vjetra (m/s)

Grafikon 4: Čestina i pravac vjetra na području općine Kupres


Izvor: Meteorološka stanica Kupres,2014.

14
6. Tla na području općine Kupres

Općina kupres ima površinu od 57 766 ha i najveći dio ovog prostora zauzimaju
poljoprivredne površne na koje otpada 62% ukupnog prostora općine Kupres. Nekada
su najveći dio ovog polja zauzimale oranice ali danas se obrađuje manje od 10%
poljoprivredni površina. Danas su te površine najčešće pod livadama i pašnjacima.
Livade su češće na području Kupreškog polja dok su pašnjaci češći na području
Vukovskog i Ravanjskog polja. Šume na području općine Kupres zauzimaju 32%
površine Općine i predstavljaju jednu od najveći gospodarski vrijednosti Općine. Zone
izvan biljne proizvodnje čine svega 1,05% općine Kupres i ograničene su uglavnom na
prostor općinskog središta Kupresa.(Ćorić, Bogunović, Husnjak, 2016.)

Tabela 2: Srtruktura površina na području Općine Kupres

Površina
Broj Način korištenja ha %
1 Poljoprivredne površine 35 752,00 62,0
2 Potencijalne Šume 2 863,70 4,95
3 Šume 18 508,70 32,0
4 Zone izvan biljne proizvodnje 641,60 1,05
UKUPNO 57 766,00 100,0
Na širem se području Kupresa nalazi velik broj pedoloških jedinica, formiranih
kao rezultat složenosti i raznolikosti pedogenetskih čimbenika i njihova zajedničkog
djelovanja. Na području poljoprivrednog zemljišta općine Kupres utvrđeno je 14 tipova
tla a to su: koluvijalno tlo, vapnenačko dolomitna crnica, redzina, ranker, smolnica,
eutrično smeđe tlo, distrično smeđe tlo, smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, lesivirano
tlo, antropogena rigolana tla krša, močvarno glejno tlo, niski treset i hidromeliorirano
tlo. Ovih 14 tipova tla spadaju u dvije grupe tla a to su amorfna tla i hidromorfna tla.
(Ćorić, Bogunović, Husnjak, 2016.) Amorfna tla zauzimaju površinu od 36 374,88 ha a
to je 94,19% površin poljoprivrednog zemljišta odnosno 62,9% ukupne površne općine
Kupres. Najčešći tip amorfnog tla na području Kupresa je vapneno dolomitna crnica
koja zauzima 35,5% površine poljoprivrednog zemljišta i 23,8% ukupne površine
općine Kupres. Drugi tip tla koje se najčešće pojavljuje na ovom području su rendzine
one imaju i najviše podtipova tla na području Kupresa. Osim njih češće se pojavljuju
smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, distrično smeđe tlo i ranker. Hidromorfna tla
zauzimaju površinu od 2 241,12 ha što je 5,81% površine poljoprivrednog zemljišta i
3,9% cjelokupne površine općine Kupres. (Ćorić, Bogunović, Husnjak, 2016.)

15
Na području Federacije Bosne i Hercegovine pa tako i na području općine
Kupres poljoprivredno zemljište dijeli se u određene kategorije odnosno u bonitetne
razrede. Imamo osam bonitetni kategorija i podkategorija. Svaka županija odnosno
kanton vrednuje zemljište na području svoje županije s obzirom na njegovu mogućnost
korištenja u poljoprivredi. Namjensko korištenje zemljišta utvrđuje se na osnovi karte
uporabne vrijednosti zemljišta i to:

-zemljište od 1. do 4. bonitetne kategorije utvrđuje se isključivo kao poljoprivredno


zemljište
-zemljište 5. i 6. bonitetne kategorije utvrđuje se kao poljoprivredno i iznimno, kao
zemljište za ostale namjene
-zemljište 7. i 8. bonitetne kategorije utvrđuje se kao zemljište koje će se prema
potrebama koristiti i za druge namjene (Zakon o poljoprivrednom zemljištu; službene
novine FBiH 52/9 )

Na području općine Kupres nema zemljišta iz 1. i 2. bonitetne kategorije te je


najbolje zemljište na ovom području 3. bonitetne kategorije. Na ovo zemljište otpada
tek 537,70 ha odnosno tek 0,93% ukupne površine Općine. Zemljište 4. bonitetne
kategorije ima velika ograničenja u oraničnoj proizvodnji ali se ipak još uvijek mogu
iskorištavati. Tla 4. bonitetne kategorije zauzimaju 9,54% ukupne površine općine. Tla
5. i 6 bonitetne kategorije imaju velika ograničenja za korištenje u poljoprivredi ali ipak
ih je uz pomoć mjera hidromelioracije moguće pretvoriti u zemljišta 3. bonitetne
kategorije. Tla 5. bonitetne kategorije zauzimaju 12,15% , a tla 6. bonitetne kategorije
0,36% prostora općine Kupres. Tla iz 7. bonitetne kategorije su najčešća na području
općine Kupres i ona se ne mogu koristiti za oraničnu proizvodnju. Ovo su područja s
vrlo plitkim tlom, stjenovita su i skeletna a služe kao pašnjaci za stoku sitnog zuba.
Ova zemljišta zauzimaju 30,41% površine općine Kupres. Ovakav raspored tla
uvjetovao je razvoj stočarstva koje je od davnina okosnica poljoprivredne proizvodnje
na ovom području. Pogodni su uvjeti za uzgoj goveda, ovaca, koza i ostali kopitara.
Velika pogodnost za uzgoj je velika površina pašnjaka kao i oranica za uzgoj krmnog
bilja. Ovo područje osim za stočarstvo ima mogućnosti i za proizvodnju jagodastog
voća, povrća kao i za uzgoj cvijeća. Također ovo područje kao i ostatak
Hercegbosanske županije ima odlične mogućnosti za ekološku proizvodnju povrća,
voća, žitarica, krmnog bilja, mesa i mlijeka. (Ćorić, Bogunović, Husnjak, 2016.)

16
7. Stanovništvo

Malo je sačuvanih povijesnih dokumenata koji svjedoče o broju i strukturi


stanovništva BiH pa tako i općine Kupres. Moderni popisi stanovništva počinju se
provoditi tek u 18. i 19. stoljeću. Dok je u Bosni i Hercegovini prvi popis proveden
1879. godine. Tek od tada se može proučavati stanovništvo, na standardiziran način.
Najznačajnije obilježje za veliki dio prošlosti je kretanje broja stanovnika koje je bilo
obilježeno visokim stopama rodnosti i smrtnosti što znači da se stanovništvo nalazilo u
predtranzicijskoj fazi. Mali rast mortaliteta uzrokovao bi smanjenje broja stanovnika,
dok bi rast natalitet imao suprotni učinak. Unatoč velikom fertilitetu, smrtnost je
ograničavala rast stanovništva i zapravo ga održavala stagnantnim. Promjene u
prirodnom kretanju stanovništva događaju se tek razvojem moderne medicne i razvojem
životnih uvjeta. Tada se mortalitet naglo smanjuje, dok natalitete ostaje još visok. Time
započinje proces zvan demografska tranzicija, koji u pravilu završava padom stopa
nataliteta i mortaliteta na niske razine.(Gelo, Grizelj, Akrap, 1995.).
Prema popisu stanovništva iz 1948.godine u Kupresu je živjelo 11457stanovnika
a do 1961. godine u Općini Kupres bilježi stalan porasta broja stanovnika. Nakon ovog
razdoblja, sve do posljednjeg popisa izvršenog 2013., vidno je postupno opadanje broja
stanovnika, koje se intenzivnije nastavlja u razdoblju od 1992. pa sve do danas. Početni
razvojni trend odnosno trend rasta broja stanovnika, koji je vidljiv do popisa
stanovništva 1961. godine posljedica je slabih migracijskih procesa u tom razdoblju
interesa stanovništva za radni angažman u poljoprivrednoj proizvodnji unutar općine te
poticanja ove grane gospodarstva izgradnjom prateće infrastrukture.

14000 Br. Stanovnika


12000
10000
8000
6000
4000
2000
0
1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2013.
Br. Stanovnika 11082 11617 11813 11496 10098 9618 5057

Grafikon 5: Broj stanovnika po popisima


Izvor: Federalni zavod za statistiku

17
Nakon 1961. slijedi razdoblje u kome dolazi do značajnijeg porasta gradskog
stanovništva zbog jačanja strateškog opredjeljenja socijalističkoga gospodarskog
sustava pema industrijalizaciji i gubljenju interesa za poljoprivrednom granom
gospodarstva. Prema podatcima iz popisa stanovništva 1961. Godine Kupres je imao
550 gradskih stanovnika a već na sljedećem popisu 1971. taj broj se skoro udvostručio i
od tada kontinuirano raste. (Skupina autora, 2009.)

Gradsko stanovništvo

3500
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2013.

Grafikon 6: Broj gradskog stanovništva po popisima


Izvor: Federalni zavod za statistiku
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine,u općini Kupres živjelo je 9618
stanovnika a prema podatcima popisa stanovništva iz 2013. u općini danas ima 5057
stanovnika što je za 47% manje i znatno više u odnosu na županijsku razinu gdje se
navodi smanjenje broja stanovnika za oko 30%. Razlog smanjenja broja stanovnika
objašnjava se ratnim zbivanjima, niskim prirodnim priraštajem. (Skupina autora, 2009.)
Najzastupljenija populacija u 2013. godini bila je dobna skupina od 15-64
godine (71%). Vrlo je visok udio starije populacije (15%) i viši je u odnosu na mlađu
populaciju (13%) što općinu Kupres se prema UN kriterijima, svrstava u red naselja sa
starom populacijom jer se prema UN-ovim kriterijima sva naselja koja imaju više od 7
% starijih od 65 godina smatra se starom populacijom.

18
2013.
75(+)
70-74
65-69
60-64
55-59
50-54
45-49
40-44 M
35-39
30-34 Ž
25-29
20-24
15-19
10-14
5-9
0-4
-300 -200 -100 0 100 200 300

Grafikon 7: Dobno spolna struktura stanovništva

Izvor:Federalni zavod za statistiku

Značajne izmjene su se dogodile obzirom na etničku pripadnost stanovništva tijekom


ratnih i poratnih godina. Broj stanovnika srpske i bošnjačke etničke grupe smanjen je za
4546 (93,5%) u slučaju Srba, i za 577 (71,9%) u slučaju Bošnjaka, dok je broj Hrvata
povećan sa 3813 na 4474, odnosno za(14,8%). Od 139 stanovnika iz 1991. iz ostalih
etničkih skupina, u 2013. je evidentirano samo 10 stanovnika drugi etnički grupa.
6000
5169
4864
5000 4474
3947 3813 Hrvati
4000
Srbi
3000
Bošnjaci
2000
Jugoslaveni
745 802
1000 214 10 318225
67 72 0 10 Ostali
0
1981. 1991. 2013.

Grafikon 8:Nacionalni sastav stanovništva


Izvor: Federalni zavod za statistiku

19
8. Turizam

Turizam predstavlja jednu od glavnih grana gospodarskog razvoja Kupresa. Turistička


ponuda na Kupresu trenutno je nedovoljno razvijena. Sezona je iznimno kratka i prema
dostupnim podacima, gost se na Kupresu zadržava 3,5 dana, a sezona se svodi na
skijaški tjedan. Odnosno sezona je vezana samo uz zimske mjesece a najveći broj turista
Kupres posjeti u siječnju. Dodatne turističke usluge (proizvodi) su nedostatni. Ne
postoje partnerski odnosi između proizvođača autohtone hrane i iznajmljivača. Općinu
Kupres karakteriziraju iznimni prirodni resursi koji su baza turističkog razvoja. Ključne
prednosti za razvoj turizma su:
 Visoko očuvani prirodni resursi (gotovo netaknuta priroda),
 Blizina znatnog dijela emitivnog tržišta,
 Autohtonost života, običaja i ljudi (gostoprimstvo),
 Multikulturalnost,(Skupina autora 2009.)

Broj turita po godinama


2500

2000

1500
Domaći
1000 Strani

500

0
2007. 2008. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Grafikon 9: Broj turista po godinama(2007-2014)


Izvor: Turistička zajednica Hercegbosanske Županije

20
Grafikon 10: Broj turista po mjesecima
Izvor: Turistička zajednica Hercegbosanske Županije

Broj turistički noćenja po godinama


7000

6000

5000

4000

3000

2000

1000

0
2007. 2008. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Grafikon 11: Broj turistički noćenja po godinama


Izvor: Turistička zajednica Hercegbosanske Županije

Rješenje problema kratke turističke sezone na području općine Kupres može biti razvoj
agroturizma. Općina Kupres ima brojne pogodnosti za razvoj agroturizma koje se
očituju očuvanom prirodnom pejzažu čistoj, gotovo netaknutoj prirodi, ekološki
prihvatljivoj proizvodnji autohtonih proizvoda i poljoprivrednim površinama koje su
gotovo nekorištene. Kupres je tradicionalno stočarski kraj zbog toga postoji mogućnost
21
posjeta stočnim farmama na seoskim gospodarstvima koja bi privukla posjetitelje i
izvan zimski mjeseci, pa bi agroturizam mogao postati jedan od osnovnih pokretača
razvoja na području općine. Obnova napuštenih seoskih područja ovisi i o zanimanju
lokalne zajednice da tradicionalnim djelatnostima potakne razvoj malih seoskih
domaćinstava.
Za razvoj agroturizma nužna je edukacija i obrazovanje kadrova koja zbog
ograničenog financiranja u seoskim područjima nije na visokom nivo pa je kvaliteta
raspoloživih ljudskih resursa ispod minimalne potrebne za turističke standarde, kao i da
su stečene kvalifikacije i vještine na nižem nivou. Zbog toga su za razvoj agroturizma
nužna ulaganja u obrazovanje adekvatni kadrova za rad u turizmu. Osim nedostatka
kadrova za razvoj ovakvog oblika turizma ključni problemi su financiranje i često
neefikasna ili neuređena institucionalna struktura Bosne i Hercegovine. Institucionalna
struktura Bosne i Hercegovine se često ističe kao jedna od glavnih prepreka za ukupni
razvoj. Usklađivanje zakonske regulative je od presudnog značaja za daljnji razvoj. Ipak
spor napredak u razvoju turizma ne može se opravdati samo kompleksnom
institucionalnom strukturom. U skladu s Zakonom o gospodarskoj aktivnosti, seoska
domaćinstva moraju biti upisana u registar za obavljanje ugostiteljske djelatnosti koji se
vodi na županijskoj razini, što zapravo predstavlja jedinu organiziranu evidenciju
seoskih domaćinstava koja se bave turizmom u Bosni i Hercegovini.( Madžar, I.,
Madžar, D, 2015.)

Grafikon 12: Važniji gospodarski elementi presudni za razvoj seoskog turizma

22
Izvor: file:///C:/Users/Korisnik/ja/13_Madzar_Madzar%20(2).pdf

Ograničavajući faktor bilo koje djelatnosti pa tako i turizma a unutar njega i


agroturizma predstavljaju mine odnosno minirane površine a prema zadnjim podacima
Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC-a), općina Kupres je jedna od
najkontaminiranijih područja kada su u pitanju minsko-eksplozivna sredstva. Minski
sumnjiva područja na području općine kupres prekrivaju 29,0986 km² . Do sada je na
ovom području očišćeno 6.768.192 m² ili 61 minsko polje gdje je pronađeno 1204
minsko-eksplozivno sredstvo iz vremena Domovinskog rata.

Slika 5: Karta minski područja u Općini Kupres

23
Izvor: http://www.zlosela.com/p/minski-sumnjiva-podrucja.html

24
9. Agroturizam

Agroturizam je dosta nov pojam u znanstvenim istraživanjima na našim


područjima to dokazuje veliki broj definicija i naziva pod kojim je pojam agroturizma
danas određen. Nastao je kao rezultat razvoja ekoturizma, a potiče posjetitelje na
izvorno iskustvo poljoprivrednog života iz prve ruke. Posjetiteljima se pruža mogućnost
rada u poljima zajedno s pravim farmerima kao i povlačenja mreža s ribarima.
Agroturizam je takav oblik turizma u kojem pripadnici lokalne zajednice nude obilazak
u sklopu vlastitoga poljoprivrednog projekta i na taj način dopuštaju posjetitelju izravno
sudjelovanje u iskustvu sadnje, žetve ili berbe te procesiranja hrane uzgojene na
određenom lokalitetu. Često farmeri nude i priliku za boravak na vlastitoj farmi.
Agroturizam nailazi na veliku podršku u malim zajednicama jer najveću dobrobit od
agroturizma ostvaruje lokalno stanovništvo, a ne turistički radnici ili hoteli. Osnovna
obilježja ovog oblika turizma jesu upravo ruralna obiteljska gospodarstva koja svoju
egzistenciju temelje uglavnom na poljoprivrednoj proizvodnji. Na taj način se stvara
mogućnost da obiteljsko gospodarstvo višak svojih proizvoda prodaju turistima koji ih
posjete. To je jedan od načina da obiteljsko gospodarstvo ostvari i dodatne prihode
angažiranjem članova svog gospodarstva. Ako tomu dodamo i mogućnost da kroz
najam smještajnih kapaciteta, pružanjem usluga ishrane i drugih vidova pružanja usluga
turistima, tada se još više povećava mogućnost stvaranja dodatnih primanja na
obiteljskom gospodarstvu. (Jelinčić,2007.)

Uzimajući u obzir definiciju agroturizma i dodajući joj komponentu održivog razvoja


koja je danas osnovna sastavnica agroturizma, proizlazi da se na ruralnim područjima
javljaju različiti oblici turističke aktivnosti:
 agroturizam, seosko gospodarstvo, farme: turisti promatraju ili sudjeluju u
tradicionalnim poljoprivrednim radnjama, bez negativnih učinaka na ekosustav
ili na produktivnost seoskog domaćinstva;
 aktivnosti u prirodi (rekreacija i odmor): svrha je uglavnom rekreacija pa
praktički nema negativnih ekoloških utjecaja;
 ekoturizam: podrazumijeva vrstu ‘odgovornog’ turizma koji podržava zaštitu
prirodnih resursa, kao i održavanje dostignute razine blagostanja i socijalne
vrijednosti lokalne populacije (Jelinčić,2007.)

25
 ruralno iskustvo (seoski turizam): turisti uranjaju u svakodnevni seoski život, a
ruralna naselja profitiraju kroz ekonomske i druge koristi turističkih aktivnosti;
 kulturni turizam: odnosi se na kulturu, povijest, arheologiju i ostale kulturne
odrednice predmetnog ruralnog područja;
 ostali kombinirani oblici turizma specijalnih interesa: turistička putovanja u
ruralnim predjelima i slično, kao i sve usluge koje nadopunjuju smještaj – razni
događaji, festivali, rekreacija na otvorenom, proizvodnja i prodaja lokalnih
suvenira i poljoprivrednih proizvoda itd. (Jelinčić,2007.)

Na seoskim gospodarstvima ostvaruje se više oblika odmora, koji se u europskim


zemljama različito naziva na primjer "Ferien auf dem Bauernhof" u Njemačkoj i
Austriji, "Vacances a la ferme" u Francuskoj, "Farmenhouse holiday" u Engleskoj, itd.
Riječ je o odmoru na seoskim gospodarstvima s korištenjem usluga smještaja, prehrane,
pića, zabave, rekreacije i drugih, u obiteljskim zgradama ili drugim objektima smještaja.
Osnovna djelatnost na seoskom gospodarstvu je poljoprivreda, a usluge turistima su
dodatna djelatnost. Da bi seosko gospodarstvo moglo pružati dodatne usluge turistima,
mora biti odgovarajuće opremljeno i organizirano, s primjereno educiranim osobljem za
pružanje tih usluga, te se naziva turističko seljačko gospodarstvo. Kvaliteta ponude
takvog gospodarstva ovisi o brojnim činiteljima koji se tiču njegove okolišne, klimatske
i vizualne privlačnosti, zatim prometne povezanosti, komunalne i servisne opremljenosti
i cjelokupne ljepote kraja u kojem se seljačko gospodarstvo nalazi.
S obzirom na razinu usluga koje pružaju, seljačka gospodarstva razvrstavaju se u
odgovarajuće kategorije. Pa su tako onda vrlo traženi, primjerice, sjenici, pastirske
kućice, koji se koriste za smještaj turista. Odmor na seljačkom gospodarstvu danas je u
trendu posebno kod stanovnika velikih urbanih sredina koji su željni prirodnog ugođaja,
zdravog i šarolikog svijeta prirode. Sačuvana okolina, čisti zrak, pješačenje i druge
aktivnosti u mirnoj i ugodnoj sredini vrlo su traženi oblik odmora. (Jelinčić,2007.)
Prema uslugama, razlikuju se agroturizmi koji pružaju:
 samo usluge prehrane

 samo usluge smještaja

 usluge i smještaja i prehrane

26
S obzirom na objekte, razlikuju se oblici agroturizma za odmor:
 U ruralnoj kući tradicionalne arhitekture,

 u obiteljskom ruralnom hotelu,

 u ruralnim sobama i apartmanima tradicionalne arhitekture,

 u ruralnim sobama i apartmanima nove arhitekture i

 na poljoprivrednom gospodarstvu s eko ponudom. (Jelinčić,2007.)

Ugostiteljsko-turističke usluge u ruralnim područjima mogu se razvrstati u sljedeće


oblike ponude:
 Agroturizam, seosko gospodarstvo, farma,

 ruralna kuća za odmor,

 ruralna vila s bazenom,

 ruralni obiteljski hotel, pansion,

 objekti koji pružaju usluge noćenja s doručkom,

 sobe i apartmani - tradicijska arhitektura,

 sobe i apartmani - nova arhitektura i

 restorani, konobe, klijeti i sl(Jelinčić,2007.)

9.1. Zakonska regulativa i agroturizam

Analiza zakona o turističkoj industriji u BiH s naglaskom na ruralni turizam, kao


jednim od vrsta turizma je neophodna da bi se smanjila šteta koju nanosi masovni
turizam. Posebno se mora pridati pažnja analizi zakona o zaštiti okoline, zakona o
organskoj hrani kao i zakonima u ugostiteljstvu. Stoga, najvažniji zakoni i regulacije
koje se tiču ruralnog turizma u Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH):
 Zakon o zaštiti okoliša FBiH (Službene novine FBiH, broj 33/03, 38/09)
 Zakon o organskoj proizvodnji FBiH (zakon nije donesen)
 Zakon o ugostiteljstvu FBiH (Službene novine FBiH, broj 32/09)

27
Prema institucionalnom nivou postoje tri nivoa:
1. Državni nivo: Komora za vanjsku trgovinu čija je uloga i zadatak da promovira i jača
turistički sektor kao i da predstavlja interese entiteta tako što ima entitetske
predstavnike u Privrednoj komori entiteta.
2. Entitetski nivo: Turistička zajednica i organizacija čiji je osbovni zadatak da
promovira i jača turistički sektor
3. Kantonalni nivo: Kantonalne turističke zajednice i regionalne turističk zajednice koje
promovišu i razvijaju turističke atrakcije (Ljutić,2013.)

Pravilnici o važnosti ruralnog turizma u FBiH:


 Uredba o klasifikaciji, vrstama objekata u seoskim (ruralnim) domaćinstvima
(Službene novine BiH, broj 32/09)
 Uredbe o klasifikaciji i kategorizaciji rstorana i ugostiteljskih objekata koje
mogu ugostiti grupe gostiju koji su na kampovanjuili u nkom drugom smještaju
(Službene novine BiH,broj 32/09)
Pod uslovima Zakona o ugostiteljstvu FBiH i regulacija koje su usvojene ovim
zakonom, osoba u domaćinstvu može:
 izdavati sobe, apartmane i kuće, ako je vlasnik kapaciteta 10 do 20 kreveta,
 postaviti kamp na svom zemljištu za najviše do 20 jedinica ili 60 gostiju
istovremeno,
 pripremati i servirati topla i hladna jela, pića i napitke iz pretežno vlastite
proizvodnje za najviše 50 osoba (izletnika) istovremeno,
 organizovati degustacije vina ili tradicionalnih napitaka kao i servirati domaće
meso iz vlastite proizvodnje u ureĎenom dijelu stambenog ili poslovnog
objekta, u zatvorenom prostoru, u zatvorenom ili otvorenom prostoru za najviše
50 osoba (izletnika) istovremeno,
 prodavati rukotvorine, kao i organizirati aktivnosti koje promovišu nasljeđe,
način života i tradicionalne kulture ruralnih područja. (Ljutić,2013.)

9.1.1. Porez

Prema Zakonu o porezu na dodatnu vrijednost ("Službene novine, broj 9/05 i 35/05),
("Službene novine", broj 44/03 i 52/04) na nekretnine, svaka djelatnost osim stanovanja
se oporezuje. U članu 32 Zakona o porezu na dohodak stoji: “Porez na dohodak iz

28
sredstava koja se, prema članu 20 ovog Zakona, dobivaju iznajmljivanjem kuća,
apartmana, soba i ležaja u turističke svrhe, koji se računa na svaku pojedinačnu
najamninu. Porez na dohodak se računa po stopi od 10% , što sačinjava unaprijed
plaćanje najamnine minus ostali troškovi.
Troškovi koji ulaze u postotak ostvarenih prihoda putem izdavanja nekretnina su
slijedeći:
 50% od prihoda ostvarenih putem iznajmljivanja apartmana, soba i ležaja, kao i
naplatom lokalnih turističkih poreza od turista. (Ljutić,2013.)

9.2. Uvjeti za razvoj agroturizma na području općine Kupres

Čimbenici koji pogoduju za razvoj turizma općenito pa tako i agroturizma su


slijedeći:
• privlačni ili atraktivni,
• prometni ili komunikativni,
• prihvatni ili receptivni.
Da bi jedno seljačko gospodarstvo moglo postati turističko seljačko gospodarstvo mora
biti locirano u turistički atraktivnom kraju, ili u njegovoj neposrednoj blizini. Kupres
ovaj uvjet za razvoj agroturizma zadovoljava iako je turistička sezona kratka i bazira se
samo na zimskom turizmu, Kupres je ipak turistički atraktivno područje. Postoje dvije
liste pitanja za provjeru atraktivnosti kraja i samog seljačkog gospodarstva. (Bošković,
1999.)
Provjera turističke atraktivnosti kraja:
• zdrava klima,
• nezagađeni zrak i voda i tlo,
• odsutnost potencijalnih opasnosti (eksplozija, poplava, požar, radijacija),
• očuvana priroda,
• očuvano graditeljsko naslijeđe,
• očuvane socio-kulturne značajke,
• slikovit krajobraz,
• mogućnost slobodnog kretanja turista po okolici,
• uvjeti za razonodu, rekreaciju i posjete znamenitostima,
• ugostiteljski objekti, osobito s regionalnim jelima i pićima,
• dobra cestovna povezanost sela,
• telefonska povezanost sela,

29
• udaljenost gospodarstva od prve ambulante i pošte manja od 75 km.,
• udaljenost gospodarstva do prve trgovine i gostionice manja od 5 km.
Provjera turističke podobnosti seljačkog gospodarstva:
• da ima odgovarajuće poljoprivredno zemljište,
• da ima odgovarajuću poljoprivrednu proizvodnju,
• da osim stambenog objekta ima i gospodarske zgrade,
• da ima stoku i druge domaće životinje,
• da može gostima, posebno djeci pružiti mogućnost uvida u način
poljoprivredne proizvodnje,
• da je lokacija kuće na atraktivnom mjestu,
• daje do kuće osiguran pristup automobilom,
• da je u kući osigurana električna struja i tekuća voda,
• da se u kući nalazi telefon ili da udaljenost od javne govornice nije veća od 500 m,
• da se seljačko gospodarstvo (kuća, gospodarske zgrade, dvorište i si.) u okviru
ekonomski prihvatljive investicije može preurediti u turističko seljačko gospodarstvo,
• da broj, dob i osobna sklonost članova domaćinstva na gospodarstvu odgovaraju
potrebama pružanja ugostiteljskih usluga. (Bošković, 1999.)
Na području Kupresa sa stanovišta privlačnih ili atraktivnih, prometnih i
komunikativnih čimbenika osim prihvatnih ili receptivnih, uvjeti za razvoj agroturizma
su dobri. Kupres obiluje prirodnim ljepotama, bogatom kulturnom i povijesnom
baštinom i dobrom prometnom povezanošću.
Za razvoj turizma nije beznačajan i hidrografski elementi. Za agroturizam i ostale
ruralne oblike turizma u Kupresu posebnu važnost imaju rijeke ponornice Mrtvica i
Milač koje predstavljaju svojevrstan krški fenomen te Kukavičje jezero, Rastičevsko
jezero i jezero Turjača planinska jezera koja se često nazivaju planinske oči. Kupres je u
reljefnom pogledu planinsko područje, a posebne znamenitosti reljefnog obilježja su:
planina Stožer,koja ima nevjerojatno mnogo izvora u Kupresu se kaže da Stožer ima
izvora kao i dana u godini, Vitorog koji je vrlo razveden masiv s velikim brojem vrhova
s vrlo lijepim krajolikom s mnogobrojnim vrtačama i kamenim blokovima, na
sjeveroistoku Kupreškog polja ističe se skupina vrtača pod nazivom Japage
Društveni čimbenici također imaju veliku važnost za razvoj agroturizma Kupresa.
Razvrstavamo ih u slijedeće skupine:
• kulturno povijesne spomenike,
• kulturne ustanove i manifestacije,

30
• zabavne, sportske, gospodarske i druge manifestacije. (Bošković, 1999.)
Najvažniji društveni čimbenici za razvoj turizma, a time i agroturizma Kupresa su :
- Nekropola Ravanjska vrata koja je nominirana ispred BiH na Listu svjetske baštine
UNSCO-a.
 Nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata je najbolje istražena nekropola na
prostoru Hercegbosanske županije. Stećci su najčešće u obliku ploče ili sanduci
koji su uglavnom manjih dimenzija a tek manji broj sanduka ima postolje.
Ornamentika stećaka relativno je bogata i obuhvaća čiste ukrase, socijalne i
religijske simbole. Osim socijalni i religijski simbola pojavljuju se figuralne
predstave kao što su: bordure, stiliziran ljiljan, rozete, zvijezdu, polumjesec,
križ, tordirano uže, ruku s mačem, štit s mačem, mač, arkade, djedovski štap,
ruke, sidro, turnir, kolo, lov, pojedinačne ljudske figure, figure životinja, te
ostale scene. (Jahjefendić, 2014.)
- Temelji rimske bazilike u Otinovcima koji predstavljau jedan od najznačajnijih
ostataka iz doba rimskog na području Kupresa.
 Na području porušene župne crkve Sv. Ive istraživanjem 1999.godine otkriveni
su ostaci ranokršćanskog sakralnog kompleksa, bazilike s predvorjem, pratećim
prostorijama među kojima je i baptisterij s krsnim zdencom te više
kasnoantičkih zidanih grobnica. Bazilika u Otinovcima je izduženija nego ostale
crkve a u narteksu i južnoj bočnoj lađi su nađene grobnice. Prema izgledu
bazilike pretpostavlja se da je izgrađena u 5. Ili 6. Stoljeću. (Gudelj,1999.)

Slika 6: Tlocrt crkve u Otinovcima


Izvor: file:///C:/Users/Korisnik/ja/Lj_Gudelj_A.pdf

31
- Gradine na lokalitetima Poganac kod Kupresa, Vrila, Ravno,
 Gradine su ostaci materijalne kulture prethistorijskih stanovnika, a u prvom redu
starih Ilira, koje svjedoče o njihovom boravku na Kupresu. Na Gradcu iznad
Ravnog (Kupres) ostao je i danas je još djelomično sačuvan zid na kome se
dobro primjećuju tragovi stare konstrukcije. Uvjeti na ovom mjestu arhitektura i
pomanjkanje pokretnog arheološkog materijala, daju naslutiti da je ovaj dio
ravanjskog Gradca služio kao obor za smještaj stoke, dok se odmah u
neposrednoj blizini uzidao objekt za zaštitu ljudi, na kom je, vjerojatno zbog
trošnosti, u rimsko doba izvršena generalna rekonstrukcija zidova, pri čemu je
korištena žbuka za povezivanje kamena. (Basler, 1954.)

Slika 7: Gradina iznad Ravnog Kupres


Izvor:Blesar, Đ.,: Prahistorijske gradine i njihova zaštita, Naše strane II,Sarajevo, 1954.

 Gradina Vrila se nalazi iznad sela Vrila. Površina ove gradine iznosi oko 5 290
m² a gradina je okruglastog oblika i ima promjer oko 80ak m. (Gradina se nalazi
na zemljištu sa blagim nagibom, a u kraju kome je stočarstvo u prošlosti kao i
danas davalo osnovni ekonomski akcenat. Ostaci zidova su još i danas povezani
u čvrsti, neprekinuti krug. Gradina Vrila danas svjedoči o gospodarskoj
djelatnosti koja se tu obavljala odnosno gradina je vrlo vjerojatno solidno građen
tor za ovce, i stoku uopće. (Basler, 1954.)

32
Slika 8: Velika gradina kod Vrila
Izvor:Blesar, Đ.,: Prahistorijske gradine i njihova zaštita, Naše strane II,Sarajevo, 1954.
- Dani kosidbe na Kupresu „Streljanica“
- Stalna Etnografska izložba u Hrvatskom domu Kupres
Kupres je u prometnom pogledu područje s relativno dobrom unutarnjom
komunikativnosti i međuregionalnom povezanosti, iako ne leži na primarnim
koridorima. Gospodarska preorijentacija općine Kupres ka razvoju turizma, posljedice
rata te tranzicije društva svedena u okvire općine Kupres u značajnoj mjeri utječu na
planski koncept razvoja prometne infrastrukture i to ne samo primarne magistralne već i
niže rangirane regionalnog i lokalnog značaja. Organizacija poštanskog prometa u
općini Kupres bazira se na PTT jedinicama u Kupresu, Vukovskom, Blagaju, Riliću i
Zvirnjaći. Razvoj telekomunikacijskog sustava bazira se na dogradnji postojećeg
sustava izgranenog u poratnom razdoblju. Izgranen je spojni put svjetlovodnim kablom
od Tomislavgrada do Kupresa i od Kupresa do entitetske granice u Blagaju. Osnovani
su optički razdjelnici u hotelu Adria–ski, Kupresu i Blagaju.(Skupina autora,2012.)
Tabela 3: Prometna infrastruktura na području Hercegbosanske županije

33
Receptivni dio turističke ponude Kupresa koji služi za zadovoljavanje potreba
smještaja, prehrane, zabave i rekreacije turista nije u svim segmentima podjednako
razvijen. Na području općine Kupres svi sadržaji potrebni za značajniji i intenzivniji
razvoj agroturizma nedostaju i predstavljaju limitirajući faktor razvoja. Određeni
kapaciteti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima postoje, ali ih neophodno
preurediti i pripremiti za tržište. Dio kapaciteta nalazimo u brojnim napuštenim
obiteljskim gospodarstvima ili čitavim naseljima, koja se mogu preurediti u veoma
atraktivnu ponudu smještaja. Uređenjem takvih kuća i naselja stvorila bi se vrlo
kvalitetna ponuda smještaja namijenjena ruralnom turizmu u obliku vila, turističkih
naselja na selu, ekoloških sela, pansiona i si. Postoji i mogućnost otvaranja stočnih
farmi na seoskim gospodarstvima koja bi privukla posjetitelje i izvan Kupresa, pa bi
turizam mogao postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je
do sada bio marginaliziran. Obnova napuštenih seoskih područja ovisi i o zanimanju
lokalne zajednice da tradicionalnim djelatnostima potakne razvoj malih seoskih
domaćinstava. (Bošković, 1999.)
Dodatni je argument činjenica da je područje Kupresa ranije bilo značajno područje
uzgoja ovaca i proizvodnje sira. Na taj bi se način povezali raznoliki elementi,
oblikovala bi se turistička ponuda odredišta te bi se stvorila nova turistička regija.
Obnova tradicijskih obrta, posebno onih vezanih za stočarsku djelatnost, te stvaranje
mogućih "staza ovaca i sira" potencijalno su značajan izvor prihoda. Projektom su
obuhvaćene vertikalne strukture, od planinskih pašnjaka i ispaša stoke do proizvođača
na seoskim imanjima do tržišta, poput restorana i objekata seoskog turizma (Šiljeg, A.,
Šiljeg, S.,Šiljković, 2009.).

34
10. Stanje agroturizma na području općine Kupres

Općina Kupres ima dobre preduvjete za razvoj različitih oblika turizma koji nisu
dovoljno korišteni ni promovirani na tržištu. S obzirom na očuvani prirodni krajobraz,
planinska jezera, zaštićene biljne vrste na prirodnim pašnjacima, značajna šumska
područja te na povijesno, religijsko i kulturno nasljeđe, osim zimskog turizma treba
poticati i održivi turistički razvoj usmjeren na seoski turizam koji je temelj za dodatni
izvor prihoda i zapošljavanje mjesnog stanovništva. (Šiljeg, A., Šiljeg, S.,Šiljković,
2009.)

Posebnu pogodnost za razvoj agroturizma predstavlja čista, gotovo netaknuta


priroda, ekološki prihvatljiva proizvodnja autohtonih proizvoda i poljoprivredne
površine koje su gotovo nekorištene. U odnosu na gotovo neograničene mogućnosti
koje Kupres posjeduje za razvoj agroturizma, dosadašnji postignuti rezultati su veoma
skromni. Davanje prednosti razvoju zimskog odnosno skijališnog turizma potpuno je
zanemaren razvoj ostalih djelatnosti pa tako i agroturizma. Od ruralnih oblika turizma
na području Kupresa najviše je zastupljena ponuda domaćih specijaliteta hrane i pića,
igre i plesovi u narodnoj nošnji u sklopu organizirani smotra folklora. Jedan od oblika
turističke ponude ruralnog turizma u Kupresu je i biciklistička staza Đir sira.
(Bošković, 1999.)

Jedan od koraka prema ostvarenju organiziranja staza ovaca i sira je i gastro-


biciklistička staza "Đir sira", koja se ove godine prvi put održava i jedinstvena je u
Bosni i Hercegovini. Promotivnu biciklističku vožnju "Đir sira" - Kupres organizira
udruga PROI u suradnji s gastro-kulturološkom agencijom Balkantina i Općinom
Kupres, u okviru projekta podržanog od Federalnog ministarstva okoliša i
turizma. Biciklistička staza duga je 20 kilometara i locirana je na prelijepim predjelima
kupreškog polja, prolazi kroz čudesne i slikovite pejzaže netaknute prirode. Staza
omogućuje uživanje u prirodnim i kulturno-povijesnim znamenitostima kroz koje
prolazi, a staza uključuje i posjet mljekarama i degustaciju vrhunskih kupreških sireva.

35
Slika 9: Đir sira Kupres
Kušaonica je dodatna turistička ponuda koja se organizira na gospodarstvu na kojemu je
poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, koja je usmjerena ka profesionalnoj
proizvodnji jednog ili nekoliko tipičnih proizvoda karakterističnih za mjesto gdje se
gospodarstvo nalazi (vino, rakije, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, voće, bademi,
tradicionalne slastice, proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd). Na
domaćinstvu ne postoje smještajni kapaciteti već se nude isključivo usluge kušanja i
prodaje tradicionalnih proizvoda.

Na području Kupresa ne postoji kušaonica iako postoji potencijal za otvaranje


kušaonica. Kupres je tradicionalno stočarski kraj s mnogo gospodarstava koja se bave
proizvodnjom sira, mlijeka kao i meda na kojim se može kao izvor dodatne zarade
otvoriti kušaonica. Ovakav objekt omogućio bi da se proizvod prodaje na mjestu
proizvodnje kao i organiziranu turističku usluga kušanja proizvoda i moguća
prezentacija proizvodnje. Kušaonice bi tako postale dodatni izvor zarade za proizvođače
ali na području općine Kupres za sada ova mogućnost nije iskorištena i ne postoji
nijedna organizirana kušaonica

Ruralna kuća za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu kuću kod koje se


poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna kuća za odmor
može biti i vjerna kopija originalne tradicijske kuće koja je i vizualno i funkcionalno u
skladu s nasljeđem kraja u kojem se kuća nalazi. Specifičnost ove kategorije
gospodarstva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne kuće s pripadajućim prostorom. To
znači da se takva kuća po istoj cijeni iznajmljuje za cijeli kapacitet koji ona ima ili ako

36
je popunjen npr. samo jedan krevet. Bitno za ruralnu kuću za odmor je to da se ona
može organizirati u samom selu, ili može biti izdvojena iz sela kao samostojeća.
Vlasnik u pravilu ne živi na tom gospodarstvu već može živjeti u drugom mjestu, ali
postoji stalna komunikacija gost-domaćin. Kao dodatni marketinški „mamac“ ali i kao
dodatan doprinos očuvanju i popularizaciji ambijentalne arhitekture, ruralne kuće za
odmor mogu nositi i regionalni specifični naziv.

Na području općine Kupres postoji nekoliko ruralni kuća za odmor no i ovaj


segment agroturističke ponude nije dovoljno razvijen postoji tek nekoliko rurlani kuća
za odmor. Ovaj segment nije dovoljno iskorišten ponajviše zbog nedovoljne
informiranosti stanovništva ali i zbog nedostatka financijski sredstava. Dobar primjer
su: planinska kuća kupres, kuća za odmor Slavica kao i kuća za odmor „planinski raj“.

Slika 10: Ruralne kuće za odmor Kupres


Ruralni kamp predstavlja pružanje usluga smještaja na otvorenom prostoru,
odnosno uređenom prostoru za šatore, karavane, kampere ili tende koji je smješten u
prirodnom okruženju ili seoskom okruženju. Ruralni kamp ne iziskuje blizinu velikih
gradova niti njegovu povezanost s javnim prijevozom, već dapače, njegova atraktivnost
počiva upravo na tome da je duboko uronjen u ruralni prostor, van urbanih središta te
kao takav nudi prirodnu atraktivnost kao faktor privlačenja. Jedan od važnijih uvjeta za
organizaciju ruralnog kampa je pristup vozilima. Kod organizacije ruralnog kampa
potrebno je posebnu pozornost posvetiti nenarušavanju okoliša i vizure mjesta, te
prilikom njegova uređenja obavezno koristiti tradicijske elemente kraja u kojem se

37
nalazi. To se prvenstveno odnosi na objekte unutar ruralnog kampa te same smještajne
jedinice.

Na području općine Kupres ne postoji ruralni kamp ali prema master planu
razvoja turizma postoji inicijativa za izradu kampa na području Kukavičkog jezera.
Kukavičko jezero je omiljeno izletište stanovnika Kupresa u ljetnim mjesecima.
Uobičajeno je da obitelji odlaze na kupanje na jezero dokle to temperatura vode
dozvoljava. Okolina jezera nije uređena i ne postoje nikakvi sadržaji. Ideja ovog
projekta je okolinu jezera pretvoriti u kamp. Urediti okolinu jezera organizirati
ugostiteljske sadržaje male drvene kućice koje će nuditi jednostavne obroke kupreški
sir, jogurt i ostale autohtone proizvode i pića prvenstveno imati na umu domaće likere,
sokove i slično. Kamp je zamišljen kao mali kamp u kojem se može smjestiti do 200
osoba odnosno 50-ak drvenih kućica. Cilj projekta je unaprijediti kvalitetu života
lokalnog stanovništva te osim lokalnog stanovništva na jezero privući i obiteljske turiste
te sve ostale koji su spremni zaroniti u jezero ili se samo osvježiti u šumi.(Skupina
autora 2009)

Slika 11: Područje Kukavičjeg jezera

Turističko seljačko gospodarstvo je manja gospodarska cjelina, smještena u turistički


atraktivnom kraju, koja daje izvoran proizvod ili uslugu gospodarstva, a u rad su
uključeni svi članovi obitelji. U sklopu svoje turističke ponude turističko seljačko
gospodarstvo može pružati sljedeće turističke usluge:

38
Tabela 4: Ponuda u sklopu turističkog seoskog gospodarstva

Glavna odlika i posebnost u pružanju usluga jela i pića je činjenica da su namirnice


proizvedene na klasičan način na seljačkom gospodarstvu i da na taj način vjerno slijede
suvremene trendove o “zdravoj prehrani”. Svaki domaćin u skladu sa mogućnostima i
prema vlastitoj kreativnosti može upotpuniti sadržaj na svom obiteljskom gospodarstvu
i na taj način svakom gostu pružiti što sadržajniji boravak u ozračju prijateljske
obiteljske sredine.(Skupina autora, 2009.)
Ranč i farma konja u selu Čevići je ruralno obiteljsko gospodarstvo i trenutno
jedio takvo na području Kupresa iako na ovom području zbog duge stočarske tradicije
postoje uvjeti za otvaranje više ovakvih objekata. Ranč Čevići bavi se uzgojom konja i
ima 17 konja Arapske pasmine, mješanci Arapske i domaće pasmine i domaći konji i
Lipicanci. A osim uzgoja konja kao dodatnu djelatnost ranč nudi i prenoćište u
brvnarama koje su dio farme i sadrže po 2 spavaće sobe, dnevni boravak, mini kuhinju.
Također ranč nudi i domaću hranu te odmor u ugodnom seoskom ambijentu te
organizirane izlete na konjima. Jahanje šumom, prostranim livadama, stazom pokraj
planinskog jezera koje je prilagođeno mogućnostima i željama posjetitelja.

Slika 12: Ranč Čevići

39
11. Dopuna ponude seoskog turizma

Kupreške visoravni su oduvijek bile privlačne gotovo tijekom cijele godine ne


samo uslijed prirodnih ljepota kakve se rijetko gdje mogu vidjeti i doživjeti, nego i
bogate hrvatske tradicije, običaja do kojih drže Kuprešaci njegujući ih i prenoseći na
svoje potomke. Kupres je prepoznatljivima i privlačnima zimi zahvaljujući snijegu,
skijalištima i skijašima na Čajuši. Ljeti je Kupres poznat po nadmetanju kosaca na
Kupreškom polju u predjelu Strljanice koje se održava svake godine u prvoj srpanjskoj
nedjelji, ljeti se održavaju i natjecanju u narodnim sportskim igrama te međunarodni
kulturno-zabavni festivala odnosno smotre folklora, etno-izložbe kao i danima berbe
ljetine i plodova u prirodi tijekom jeseni. Sve ove aktivnosti su hvale vrijedni projekti
dopune ponude seoskog turizma u kupreškom kraju.(https://www.agroklub.ba/sajmovi-
dogadjanja/kosidbom-cuvaju-kupresku-bastinu/25644/ )

Kupres obiluje raznim vrstama ljekovitog i aromatskog bilja, medonosnim


vrstama drveća i grmlja te jestivim šumskim plodovima zbog čega je kao dodatni
sadržaj u agroturizmu moguće organiziranje branja ljekovitog bilja i šumski plodova.
Prema istraživanjima Instituta za izučavanje ljekovitog i aromatskog bilja iz Beograda
(1972.), ustanovljeno je preko 50 vrsta ovakvog bilja. Na pašnjacima i goletima naših
planina nalazimo širok asortiman ljekovitog i aromatskog bilja visoke kvalitete. Pored
ljekovitih i aromatskih biljaka, ima još neki sekundarnih šumskih proizvoda. Npr.
sakupljanje smole s crnoga bora i obične jele koja je vrlo ljekovita, zatim, sakupljanje
jestivih plodova ribizla, trešnje, lješnjaka divlje borovnice, maline, kupine, divlje
jabuke, kruške, brusnice i ostalih plodova nekih prethodno navedenih biljaka.
(http://www.attivo-kupres.org/Repository/Documents/Kupres_turisticki_vodic.pdf )

40
Slika 13: Neke biljne vrste na području Kupresa
Nadmetanje kosaca na 'Strljanici' također je jedna od nadopuna agroturizma koja
svake godine okupi više tisuća posjetitelja. Posjetitelji ove manifestacije na prostranim
sjenokošama uživaju u čistoj prirodi gledajući pučki ritual. Riječ je o manifestaciji koja
svaki put umnogome pridonese da u zaborav ne padne višestoljetna
tradicija.(https://www.agroklub.ba/sajmovi-dogadjanja/kosidbom-cuvaju-kupresku-
bastinu/25644/ )

Naziv 'Strljanica potječe od istoimenih prostranih livada na Kupreškom polju, gdje se


sve i organizira. Ova manifestacija seže u 19. stoljeća, a njome se označuje početak
kosidbe trava za sijeno, koji je prije predstavljao najznačajniji posao na Kupreškoj
visoravni. Svima je poznato kako je uz košnju trave i poljodjelstvo vezano i stočarstvo
po čemu kupreško područje i bilo najpoznatije. Nakon otvaranja manifestacije Dani
kosidbe održava se natjecanje u narodnim sportovima, primjerice u skoku udalj s
mjesta, bacanje kamena s ramena, potezanje konopa, pješačke utrke također zanimljivo
je i viteško nadmetanje kosaca te međunarodne galoperske konjičke utrke. Dani kosidbe
na Kupresu su tradicionalna, poljoprivredna, športska i turistička manifestacija poznata
u narodu pod geslom Strljanica. Ova manifestacija značajna je karika turizma,kao i
gospodarskog razvoja ovoga kraja. Upućeni kažu kako ta priredba itekako potiče i
razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, posebice stočarstva, proizvodnju
zdrave hrane, poput mesa i mliječnih proizvoda - sira, kajmaka, povrća, voća - koje i
tada svježe nude posjetiteljima. Nude se i gastronomski specijaliteti kupreškog
područja.(https://www.agroklub.ba/sajmovi-dogadjanja/kosidbom-cuvaju-kupresku-
bastinu/25644/ )

Slika 14: Dani kosidbe na Kupresu

41
Stalna Etnografska izložba također je jedan od dodatni ponuda seoskog turizma
smještena je u Hrvatskom domu Kupres na površini od 20m² i raspolaže sa 300
eksponata sakupljenih na prostoru Kupresa i bliže okolice. Tu se može vidjeti staru
kuprešku nošnju također mogu se vidjeti vezovi i različiti ručni radovi iz tih starih
vremena predmeti vezani za tradicionalne zanate kao što su:
 kovački alati( nakovanj, mijeh, čekić, kliješta),
 tesarski alati( ručne pile, žage za trupce, sjekire),
 opančarski alati( kalup za opanke, oplate, alati za šavljenje kože
 stolarski alati( blanje, svrdla, čekići, kalajdžijski alati) (http://www.attivo-
kupres.org/Repository/Documents/Kupres_turisticki_vodic.pdf )

Slika 15: Stalna etnografska izložba

42
12. Planovi za razvoj agroturizma na području općine
Kupres

Ruralni prostor općine Kupres sa svim svojim prirodnim pogodnostima,


povijesno kulturnim i drugim čimbenicima i potencijalima predstavlja perspektivu za
razvoj agroturizma kao i svih drugih oblika ruralnog turizma. Osnova razvoja
agroturizma na području Kupresa postoji. Ona je sadržana u velikom broju obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava koji posjeduju poljoprivredne površine, a većina od njih i
smještajne kapacitete. Smještajni resursi, iako nisu registrirani, postoje u okviru viška
stambenog prostora u navedenim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima,
napuštenim selima, napuštenim kućama. Veliki broj napuštenih sela i kuća mogu se
brzo i povoljno urediti u veoma privlačne kapacitete ruralnog turizma, kao što su to vile,
seoska turistička naselja, apartmani, ekološka naselja i si. (Bošković, 1999.)
Tabela 5: Planirani smještajni kapaciteti

Podaci u tablici pokazuju da je u okviru obiteljskih poljoprivrednih gospodstava


najkasnije do 2020. godine moguće za turističke svrhe osposobiti 600 kreveta. Za
ostvarenje ovog plana potrebna su i najveća investicijska ulaganja budući se radi o
objektima koji su već desetljećima napušteni.
Osim zemljišnog i stambenog potencijala za razvoj agroturizma i ostalih oblika
ruralnog turizma na području Kupresa bitan je i ljudski faktor, koji osim bavljenja
poljoprivredom mora biti educiran i posjedovati određeno znanje i za pružanje
ugostiteljsko turističkih usluga. Nosioci razvoja poljoprivrede i agroturizma ne može

43
biti populacija starije dobi, koja je inače i najviše zastupljena na selu odnosno u
ruralnim područjima. Stimulacijom i podrškom razvoja agroturizma u Kupresu jedna od
najvećih koristi bila bi i ta što bi se na selo počeli vraćati mladi ljudi.
Promidžba, prodaja, istraživanje i druge marketinške aktivnosti od ogromnog su
značenja za razvoj agroturizma. Njihova organizacija je specifična u odnosu na
ugostiteljska i turistička trgovačka društva koja imaju kadrovske, materijalne i druge
mogućnosti za to. Troškovi promidžbe i marketinga su veliki i zahtijevaju velika
financijska sredstva ako ih obavlja svako seljačko gospodarstvo pojedinačno. Na to se u
početku razvoja praktično niti ne može ozbiljnije računati. Zbog toga je neophodna
pomoć turističke zajednice koja je za sada na području općine Kupres, Hercegbosanske
županije ali i Bosne i Hercegovine nedovoljna. Ne postoji profesionalna marketinška i
prodajna platforma na nivou Bosne i Hercegovine. Tako da je i promocija seoskog
turizma neujednačena, nedostatna u smislu kvalitete i financijskih sredstava, bez
adekvatne koordinacije i smjernica za efektivan marketinški miks. Kroz institucije
turističkih zajednica koje promoviraju njihovu djelatnost kroz vlastitu internetsku
stranicu i druge komunikacijske materijale, te posredujući u njihovim kontaktima s
ostalim medijima, svakako se može naći poseban prostor i za razvoj i potporu seoskom
turizmu kao zasebnom segmentu turističke ponude. ( Madžar, I., Madžar, D, 2015.)

44
Zaključak

Kupres je tipično planinsko područje koje ima dugu tradiciju življenja.


Stanovništvo na ovom području kroz prošlost uglavnom se bavilo poljoprivrednom
djelatnošću prvenstveno stočarstvom za kojeg na ovom području postoje idealni uvjeti.
Poljoprivredna djelatnost na ovom području i danas također ima veliko značenje. Nakon
završetka domovinskog rata Kupres se sve više počinje okretati turističkoj djelatnosti
koja danas predstavlja jednu od najvažniji djelatnosti ovog kraja.Turiznam na području
Kupres uglavnom još uvjek ovisi o zimskom odnosno skijališnom turizmu za koji je
sezona izuzetno kratka što je i glavni problem turizma u Kupresu. Rješenje ovog
problema predstavlja i mogućnost razvoja agroturizma za čiji razvoj postoje dosta dobri
preduvjeti među kojima su najvažnij: očuvan okoliš, kulturno povijesno nasljeđe,
arheološki lokaliteti, kvalitetno životno okruženje pa agroturizam ima realnu priliku za
razvoj, naravno uz prepoznavanje i potporu lokalnih i državnih razina vlasti.

Najveći ograničavajući element za daljnji razvoj ove vrste turizma nepostojeća


zakonska regulativa. Osim neadekvatne zakonske regulative veliki problem za razvoj
agro turizma predstavlja nedovoljno stručna radna snaga odnosno neadekvatni ljudski
resursi. Zbog toga veliki naglasak u budućnosti treba biti ulaganje u ljudske resurse
odnosno kontinuirano obrazovanje ljudi koji se bave ovim specifičnim oblikom turizma.

45
Literatura

3. Benac, A.,: Praistorijski tumuli na Kupreškom polju, Akademija nauka i


umjetnosti BiH, Sarajevo, 1986.
4. Blesar, Đ.,: Prahistorijske gradine i njihova zaštita, Naše strane II,Sarajevo,
1954.
5. Bošković, D.,: Tržišne mogućnosti razvoja agroturizma u Istri, Institut za
poljoprivredu i turizam Poreč, Poreč, 1999.
6. Cvijić, J.,: Karsna polja zapadne Bosne i Hercegovine, Srpska kraljevska
akademija, 1900.
7. Ćorić, R., Bogunović, M., Husnjak, S.,: Karta uporabne vrijednosti zemljišta na
području Hercegbosanske županije III. faza- Općina Kupres, Agronomski i
prehranbeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2016.
8. Ljutić, J., : Zakoni i regulacije ruralnog turizma u bosni i hercegovini, Alterural
BiH, 2013.
9. Gelo, J., Grizelj, M., Akrap, A.,: Stanovništvo Bosne i Hercegovine –
narodnosni sastav po naseljima, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske,
Zagreb, 1995.
10. Gudelj, Lj., Ranokršćanski kompleks u Otinovcima na Kupreškoj visoravni
Rezultati revizijskih istraživanja 1999. Godine
11. Jahjefendić, N., Prirodno - geografska i kulturno -historijska baština kantona 10
kaoresurs za razvoj turizma (magistarski rad), Sarajevo, 2014.
12. Jelinčić, D., A., : Agroturizam u europskom kontekstu , Zagreb, 2007.
13. Madžar, I., Madžar, D.,: Analiza elemenata i preporuke za unaprjeđenje razvoja
seoskog turizma na području Hercegovine
14. Milojevic, B., : Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko polje, Štamparija
"Rodoljub", Beograd 1923.
15. Mijoč, D., Krški fenomeni Kupresa – vrtače Japage i ponori rijeke Mrtvica,
Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine
(UŠIT FBiH) i Hrvatsko šumarsko društvo Mostar (HŠD), Sarajevo, 2011.
16. Stepišnik, U.,: Japage: The collapse dolines on Kupres Polje, Bosnia and
Herzegovina
17. Šiljeg, A., Šiljeg, S., Šiljković, Ž., Stanje i tendencije razvoja turističke ponude
općine Kupres

46
18. Master plan razvoja turizma za područje Kupresa, Kupres, 2009.
19. Strategija razvoja općine Kupres 2016.-2020., Kupres, 2015.
20. Strategija razvoja poduzetništva općine Kupres 2012.-2020., Kupres, 2012
21. Zakon o poljoprivrednom zemljištu; službene novine FBiH 52/9
http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2009/zakoni/32bos.htm
22. https://www.agroklub.ba/sajmovi-dogadjanja/kosidbom-cuvaju-kupresku-
bastinu/25644/
23. http://www.attivokupres.org/Repository/Documents/Kupres_turisticki_vodic.pdf

47
Popis tablica, slika i grafikona

Tabela 1: Čestina i pravac vjetra na području Općine Kupres .................................................... 14


Tabela 2: Srtruktura površina na području Općine Kupres ......................................................... 15
Tabela 3: Prometna infrastruktura na području Hercegbosanske županije ................................. 33
Tabela 4: Ponuda u sklopu turističkog seoskog gospodarstva .................................................... 39
Tabela 5: Planirani smještajni kapaciteti..................................................................................... 43

Slika 1:Položaj općine Kupres ...................................................................................................... 3


Slika 2: Geološka građa općine Kupres ........................................................................................ 6
Slika 3: Karta područja Japaga ...................................................................................................... 7
Slika 4: Hidrološka karta općine Kupres .................................................................................... 11
Slika 5: Karta minski područja u Općini Kupres ........................................................................ 23
Slika 6: Tlocrt crkve u Otinovcima ............................................................................................. 31
Slika 7: Gradina iznad Ravnog Kupres ....................................................................................... 32
Slika 8: Velika gradina kod Vrila................................................................................................ 33
Slika 9: Đir sira Kupres ............................................................................................................... 36
Slika 10: Ruralne kuće za odmor Kupres .................................................................................... 37
Slika 11: Područje Kukavičjeg jezera ......................................................................................... 38
Slika 12: Ranč Čevići .................................................................................................................. 39
Slika 13: Neke biljne vrste na području Kupresa ........................................................................ 41
Slika 14: Dani kosidbe na Kupresu ............................................................................................. 41
Slika 15: Stalna etnografska izložba ........................................................................................... 42

Grafikon 1: Prosječna temperatura po mjesecima 2012.goine ........ Error! Bookmark not defined.
Grafikon 2: Prosječna temperatura po mjesecima 2017.godine .................................................. 13
Grafikon 3: Prosječna količina padalina po mijesecima 2012. ................................................... 13
Grafikon 4: Čestina i pravac vjetra na području općine Kupres .................................................. 14
Grafikon 5: Broj stanovnika po popisima ................................................................................... 17
Grafikon 6: Broj gradskog stanovništva po popisima ................................................................. 18
Grafikon 7: Dobno spolna struktura stanovništva ....................................................................... 19
Grafikon 8:Nacionalni sastav stanovništva ................................................................................. 19
Grafikon 9: Broj turista po godinama.......................................................................................... 20
Grafikon 10: Broj turista po mjesecima ...................................................................................... 21
Grafikon 11: Broj turistički noćenja po godinama ...................................................................... 21
Grafikon 12: Važniji gospodarski elementi presudni za razvoj seoskog turizma ....................... 22

48

Você também pode gostar