KOMPLEKSNOST POUČAVANJA

-Poučavanje – proces prijenosa znanja s učitelja na učenika

-Učenje zahtjeva pohranjivanje informacija i vježbanje vještina
-Učitelji vjeruju da je poučavanje proces prijenosa znanja na učenika i da učenje
zahtjeva pohranjivanje informacija
-Učenici čekaju kao prazne posude a učitelj ih ispunjava
-Učitelj ima ovlaštenje da zna, on je izvor i distributer informacija
-Proces poučavanja uključuje 4 međusobna sistema koji se umnažaju u
interakcijama:
 učitelj (poučava)
 1 učenik ili više (uče)
 Sadržaj
 Kontekst (ambijent,razred)
-Interakcija tih 4 sistema:
 unutar učenika
 unutar učenika i učenika
 između učenika i razreda
 između razreda i učitelj(i obrnuto)
-Unutar toga nastaje mnoštvo problema za učitelja, jer ne možemo kontrolirati

->UČITELJ
-Nikad nije neutralan jer je njegovo djelovanje kombinacija:
 Vrijednosti, uvjerenja i mišljenja
 Osobno odgojnog i profesionalnog iskustva
 Socijalne i kulturne uvjetovanosti
 Očekivanja u odnosu na učenike i njihovu inteligenciju mogućnosti
uspjeha, sklonosti, prioritete
-Na temelju tih karakteristika stvara percepciju o sebi kao profesionalcu

-U odnosu na gradivo/sadržaj bez obzira na njegovu zahtjevnost:

 Shvaća ga kao interesantno i aktivno ili dosadno i antipatično
 Razumije da kraja ili površno
 Posjeduju na rigidan ili fleksibilan način
-Ti aspekti utječu na pojednostavljivanje i način poučavanja u predstavljanju
sadržaja

->UČENICI
-Definiraju ih određene kognitivne, afektivne, fizičke kompleksnosti
uvjetovanosti
 Dob: ne pokazuje isti stupanj kognitivne razvijenosti
 Postignuti stupanj razvoja i onaj koji se želi postići
 Pripadnost određenoj kulturi i društvenom statusu
 Određeni fizički i emocionalni identitet
 Emocionalnu i relacijsku osjetljivost
 Određene interese i motivaciju
 Društvene i obiteljske odnose
 Određeno priznanje, iskustvo i stav prema školi
 Predrasude, slabe i jake strane
 Prioritete i procjenu vlastitih sposobnosti

->KONTEKST (ŠKOLA I RAZRED)

-Šk kontekst uvjetovan je:
 Mjestom: grad ili selo
 Uvjetima: socijalnim i društvenim
 Vremenom: godišnje doba
-Raz je uvjetovan:
 Odnosima (između učenika, učitelja i učenika)
 Sadržajem (fizika i tzk)
 Procesima: učenje i poučavanje: stvarnost učitelja i učenika, kao i njihova
uloga u razredu je različita

-Poučavanje/učenje – sadržaj/kontekst: jedinstvena stvarnost u međusobnim

interakcijama (nekontroliranim i nepredvidivim) 2 različita svjetova
ODNOS UČITELJ-UČENIK
-U svakom procesu poučavanja (učitelj) i učenja (učenik) dodirne točke (sistemi)
koje mijenjaju ishod procesa ali i određeni tijek planiranja: sadržaj i njegova 3
podsistema, motivacija i vrste motivacija, ocjenjivanje i posljedice na proces
učenja i poučavanja, individualne razlike zbog koje iziskuju diferenciranu
nastavu zbog kognitivnih i motivacijskih razlika

->SADRŽAJ – OBJEKT POUČAVANJA:

-Znanje određene discipline u sebi sadrži 3 podsistema:
1) Deklarativno znanje – činjenice
2) Proceduralno znanje – uključuje široki spektar znanja zahvaljujući kojima
ljudski um izvodi operacije:
 usvajanja, komuniciranja
 rješavanja problema, primjene
 zaključivanja, uspoređivanja
3) Metakognitivno znanje – su svjesne aktivnosti razuma u upravljanju vlastitim
mentalnim aktivnostima i osobito proceduralnim znanjem (npr. kolač od oka,
stvaramo nešto novo jer puno znamo o tome)

->MOTIVACIJA:
-Neki je smatraju motorom koji vodi i usmjerava učenje
 kada je motor u pogonu, učenje se ostvaruje
 kada se motor zaustavi, stane i učenje
-Empirijska istraživanja su pokazala 3 pogreške u takvom razmišljanju:
1) M se mijenja postepeno i dinamično
2) Ako M usmjerava kognitivne procese učenja, to se događa počevši od
kognitivnih procesa poput učenja i razmišljanja o svojim kompetencijama
3) Lažna dihotomija između spoznaje i motivacije
-Ciljevi učenja i ciljeve u životu učenika (određuju kome i kako pripisujemo
uspjeh), misli vezane uz posjedovanje kompetencija i pripisivanje uspjehu ili
neuspjehu u školi vezani su uz različite uzroke, interese, hobije koji pridonose
interakciji kognicije i motivacije
MOTIVACIJA UČENIKA:
1) Usmjerava na očekivanje uspjeha
2) M koja je fokusirana na uzroke zalaganja
3) M koja integrira motivaciju i kogniciju
4) M koja integrira očekivanja i vrijednost

-m NIJE motor jer može biti uključena ali i isključena, ona je dinamična i potiče
nas da se kognitivno uključimo/isključimo

->OCJENJIVANJE:
-Skup podataka i analiza procesa koji određuje koliko su učenici postigli
temeljne rezultate i informira za daljnje planiranje poučavanja
-Otkriva se u sustavu odnosa između:
 učitelja-učenika
 učenika-učenika
 učenika-roditelja
 učenika i samoga sebe

->INDIVIDUALNE RAZLIKE:
-U razredu uočavamo razlike kod učenika u:
 inteligencijama i kognitivnim osobinama
 motivaciji i interesima
 društvenom i socijalnom statusu
 socijalnom i emocionalnom razvoju

-Interakcija:
 poučavanje
 sadržaj (deklarativno,proceduralno i metakognitivno znanje) u
neprestanoj izmjeni
 motivacijom, ocjenjivanje i individualnim razlikama

-ŠTO SE DOGAĐA AKO BILO KOJI ELEMENT IZDVOJIMO? –Mijenja se cijela slika
 24.10.2018.
DIDAKTIKA
-Znanost o poučavanju i učenju
-Nastoji definirati 1 element (uvijek je sistem) ali taj element ne opisuje
stvarnost iz koje smo ga izdvojili jer smo mu izmijenili karakteristike nastale iz
interakcije s ostalim sistemima.

ŠTO TREBAMO ZNATI I KUDA VODITI UČENIKE?

14 temeljnih konstrukata reguliranog učenja za usvajanje znanja koji su
podijeljeni u 2 velike kategorije:
1) Mehanizmi samoreguliranja: planiranje, monitoriranje, metakognicija,
pažnja, strategija učenja, upornost, planiranje vremena, uređenje prostora
2) Mehanizmi reguliranja ocjenjivanja: samoocjenjivanje, pripisivanje uspjeha,
samoučinkovitost

ZAKLJUČAK:
-Svaki razred je kompleksna cjelina:
 U kojoj učitelj mora donijeti nebrojene odluke sa sviješću da
 Jedna za dr mijenjaju stvarnog pojedinog učenika i razred
 Uz spremnost da intervenira na posljedice

-Kompleksni sistem u sistemima u razredu se preklapaju i mijenjaju zbog čega

je: svaki raz jedna cjelina u nastajanju u kojoj učitelj mora pronalaziti način da
održava dinamičnu ravnotežu

-Svaka interakcija između poučavanja i učenja je: nepredvidiva u vremenu i

rezultatima, i to može uočiti učitelj samo kroz posljedice od trenutka do
trenutka zbog čega - mora biti fleksibilan da bi usklađivao učenike u učenju

„SVAKI DUGI PUT POČINJE JEDNIM PRVIM KORAKOM“

-Zadatak učitelja je uključiti sve te kompleksne sisteme kako bi stvorili
„simfoniju“ elementa koji dovode do učenja
-Učitelj mijenjajući dinamiku tih sistema može učenicima omogućiti različite
pristupe:
 Onome što ući
  Kako se ući
 Kako se očituje da se nešto naučilo

-Moramo znati da se s promjenama u društvu itekako mijenjaju vrste znanja i

vještina potrebna za život

->ISHODI PREDAVANJA
Didaktika = grč. didaskein, poučavati, učiti umijeće: tehniku poučavanja
-Teorija obrazovanja, nastave…
-Interdisciplinarna znanost o umijeću poučavanja i org nastave
-Kao znanost = je autonomna ali između različitih disciplina: soc,fil,psih…
Analizira sve ono što se čini da bi učenik koji želi mogao naučiti
-Kao praksa = poučavanje (djelovanje, iskustvo, kompetencije),
 operativne vještine – znati poučavati, sposoban stvoriti uvjete za učenje
 etičko – socijalno znanje – znati biti, odgovornost prema radu i odnosima
 prešutno znanje: biti stručnjak, vrednovanje iskustva i vještina
-Grana pedagogije – teorija odgojno-obrazovnog procesa

OPĆA DIDAKTIKA
-Studira poučavanje i konfigurira kompleksno djelovanje usmjereno na
stvaranje svih uvjeta koji formuliraju učenje i odgojno-obrazovni proces

SPECIJALNA DIDAKTIKA
-Preuzima propisana pravila opće didaktike te ima nužne prilagodbu

->ISHODI UČENJA
-Jasno i precizno napisana izjava o tome što bi učenik trebao
 znati
 razumjeti
 moći napraviti(demonstrirati)
 vrjednovati po završetku procesa učenja

-Odnose se na učenika a formulira ih nastavnik

-Razlikuje se od ciljeva predmeta koji definiraju nastavne sadržaj
-Ishod vidim brzo da li sam ga ostvarila a cilj tek na kraju
-Mali segmenti koje moramo savladati da bi postigli cilj

ULOGA ISHODA:
Pomažu nastavnicima:
 precizirati učenicima što se od njih očekuje
 pripremiti nastavni materijal, metode, oblike i načine provjere učeničkih
postignuća
 komunicirati s kolegama, učenicima i ostalim interesnim skupinama o
ciljevima predmeta i njihovom odnosu prema kurikulumu
Pomažu učenicima:
 dajući im jasan i čvrsti okvir i orijentaciju u učenju
 pripremiti se za provjeru postignuća

VIZIJA:
-Izjava koja definira smjer u kojem se želimo razvijati, čemu težimo
-Gleda u budućnost 5-10 god
-Ne mijenja se zbog određenih uvjeta na tržištu, trendova, konkurencije itd…
-Ne mijenja se nikada osim ako ne pređemo u potpuno novo područje
djelovanja
-Mora biti jednostavna, razumljiva, uzbudljiva, realna ali istovremeno
predstavljati izazov
-Fiksna

MISIJA:
-Način na koji će se ostvariti vizija
-Pomaže u izradi strateškog plana, potiče na razmišljanje o djelokrugu našeg
djelovanja, osnova za definiranje ciljeva i donošenje odluka
-Može se mijenjati

TEMELJNI POJMOVI: učenje, vještina, stav, sklonost, znanje, kompetencija,

metakognicija, ocjenjivanje, inteligencija

UČENJE
-Proces u kojem se znanje stvara kroz transformiranje iskustva (interakcija
sadržaja i iskustva)
-Aktivnost! kojom organizam mijenja svoje ponašanje, pod utjecajem vanjskih
uvjeta ali i rezultata vlastite aktivnosti kako bi se uklonilo stanje početne
neizvjesnosti
-Proces relativno trajnih! Promjena pojedinca nastalih tijekom obavljanja novih
aktivnosti koje se očituju u njegovu izmijenjenom načinu ponašanja i uspješnoj
prilagodbi
-Aktivnost koja dovodi do promjena u ponašanju
-Relativno trajna promjena ponašanja koja ne uključuje privremene promjene
-Rezultat je iskustva

-UČENJE UKLJUČUJE : primanje, obradu(mišljenje, pamćenje), upotrebu inf.

(pamćenje mišljenje) i regulaciju ponašanja na osnovi povratnih informacija

-ŠTO SE STJEĆE UČENJEM

-Čovjek ući različite repertoare ponašanja i kriterijske obrasce = unutarnje
reprezentacije zahtjeva situacije (pr. Za koju ocjenu smo svladali gradivo),
kontrolni mehanizmi koji služe za samoregulaciju ponašanja

-ŠTO ČOVJEK UĆI

 neposredno uči vještine, informacije
 posredno se učenjem mijenjaju stavovi, interes, vrijednosti, usvaja govor,
soc norme, razvija sposobnosti društveno prihvatljiva percepcija emocija
 uče se i soc kompetencije i vještine (vrijeme,radne navike)
 informacije, stavove(interesi,vrijednosti,soc norme,radne navike),
vještine

-UČENJE MOŽEMO SHVATITI KAO PROCES ILI REZULTAT

-PROCES – operacije preko kojih osoba nešto postiže
-REZ – učenje polazi od karakteristika s kojima se predstavlja rez

VJEŠTINA
-Pokrenuti operativni proces koji želi ostvariti određeni rez
 OBJASNITI-opisati vlastitim riječima
 POJEDNOSTAVITI-navesti jasne primjere
  PRIMIJENITI-koristiti jedno znanje da objasnimo fenomen koji se nije
studirao
 USPOREDITI-promatrati nešto u odnosu na nešto drugo
 STAVITI U KONTEKST-istražiti odnose među stvarnostima
 GENERALIZIRATI-jedno znanje otkriva puno širi kontekst
 RAZVITI-provoditi određenu proceduru
 SINTETIZIRATI-identificirati temeljnu strukturu znanja
 PREDSTAVITI-izraditi simbol. Prikaz znanja, razlikujući kritičke elemente
od ne kritičkih
 RIJEŠITI PROBLEM
 ISTRAŽIVANJE-koristiti znanje za provođenje istrage
 OPRAVDANOST-navesti razloge u prilog nečega

31.10.2018.
STAV
-Senzibiliziranost i spremnost aktivirati se na određeni način (poz il neg) u
određenim situacijama

SKLONOST
-Predispozicija prema određenim aktivnostima

ZNANJE
-Informacije/koncepti/mentalne mape koje opisuju određenu stvarnost
-3 RAZINE ZNANJA
 deklarativno
 proceduralno
 metakognitivno – znanje o znanju

METAKOGNICIJA
-Svjesnost u odnosu na potrebe zadatka koji se treba izvršiti, strategije koje se
moraju koristiti, potrebne sposobnosti da bi se mogli suočiti sa zadatkom

INTELIGENCIJA
-Mentalni konstrukt kojima se opisuje sposobnosti osobe da se suoči sa novim i
izazovnim situacijama
OCJENJIVANJE
…
KOMPETENCIJA
-Dinamična kombinacija znanja, vještina, stavova i vrijednosti koja osobi pruža
mogućnost odg na zahtjeve koji su bitni za neku funkciju ili ulogu
-Rez dostizanja očekivanih ishoda učenja i dokaz postignuća
-Ishod učenja: očekivani rez procesa realizacije nastave i učenja
-Temeljna kompetencija olakšava:
 razumijevanje i učenje različitih koncepata, principa, strategija i vještina
koja može biti
 primjenjiva za rješavanje problema u različitim kontekstima
-TIPOVI:
1)GENERIČKE
-Opće, zajedničke, transdisciplinarne
 nisu direktno povezane s područjem studija i strukom
 potrebne u širokom spektru poslova i situacija
-U literaturi ostali termini
 prenosive vještine
 ključne kompetencije/vještine
 vještine zapošljivosti
2)SPECIFIČNE
-Kompetencijska područja struke ili studija
-Odnose se na određeno akademsko područje
-Povezane su sa specifičnim znanstvenim i tehnološkim spoznajama u
studijskom području
-Čine okosnicu studija

KOMPETENCIJE NASTAVNIKA
-Učinkoviti rad: informacijama, tehnologijom, znanjem, ljudima u društvu i s
društvom
-Podrška inovativnom učenju
-Poučavanje usmjereno na učenika
-Praćenje i vrjednovanje procesa učenja i ishoda učenja
ULOGA KOMPETENCIJA
-Šira zajednica želi aktivnog građanina
-Nema jedinstvenog popisa generičkih kompetencija za sve studije i struke
-Kreiranje društva znanja

VAŽNOST KOMPETENCIJA
-Tržište rada i društvo znanja (postkolonijalno i postindustrijsko doba)
-Trž rada zahtjeva:
 fleksibilnost
 inicijativu
 sposobnost rješavanja mnogobrojnih, raznovrsnih i složenih (ne
rutinskih) problema
 sposobnost timskog i samostalnog rada

KOMPETENCIJA JE KOMBINACIJA
-Znanja, vještina, stavova i vrijednosti
-Komb. Puno parcijalnih kompetencija koje se ne razvijaju kronološki
-Kronološki „parcijalne kompetencije“ mogu imati simultani razvoj ali važan je
kontinuum
-Kontinuum mora biti fragmentiran poučavanjem i primjetnim i značajnim
ocjenjivanjem
-Didaktički kompetencije traže proceduru planiranja „unatrag“

TRADICIONALNO POUČAVANJE VS. POUČAVANJE ZA KOMPETENCIJE

Znanje -> znati činiti
Poznavanje -> primijeniti
Razumijevanje -> dubinsko razumijevanje
Informiranost -> imati iskustvo
Sjećanje -> prakticirati
Memorizirati -> posjedovati

Kako se razlikuju u: poučavanju, planiranju, ocjenjivanju

 PRIJE
 DANAS
-Posjedovanje činjenica i kreiranje enciklopedije
-Posjedovanje kompetencija i korištenje znanja

Naglasak:
-Točno posjedovanje činjenica i količinu znanja
-Poboljšanje kompetencija i različitost vještina

Odnos učenika prema sadržaju:

-Pasivno i receptivno ispred činjenice
-Aktivno i uključujuće djelovanje učenika

Usmjereno na:
-Razvoj činjenica i znanja
-Razvoj kompetencija
-Kratkoročno i dozvoljava puno improviziranja
-Dugoročno i ne dozvoljava puno improviziranja
-Jednostavno: ima za cilj prenijeti 1 koncept ili činjenice
-Kompleksno: mora razviti znanje, vještine i sklonosti koji se koirste u realnom
kontekstu

Učenje je:
-Zbroj dijelova činjenica
-Posjedovanje parcijalnih kompetencija

Ocjenjivanje:
-Svako ocjenjivanje je sumativno
-Svako ocjenjivanje je formativno i sumativno
-Naučeno je pokazano sposobnošću ponavljanja činjenica
-Naučeno je demonstrirano korištenje u realnim zadacima
-Ocjenjivanje činjenica iz programa
-Ocjenjivanje razine posjedovanja kompetencija
-Ocjenjuje se ono što učenik zna ponoviti
-Ocjenjuje se ono što učenik zna učiniti samostalno i neovisno (koliko je
napredovao)
 14.11.2018.
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
-Donosi smjernice i načine unapređivanja odgoja i obrazovanja u RH radi
osiguranja što kvalitetnijeg sustava školstva
-Temelji se na kompetencijama učenika
-Temelj je za izradu svih ostalih kurikulumskih dokumenata
-Osnova za izradu školskog kurikuluma
-Ima predmetne kurikulume

Temeljni obrat -> za sve jednak i identičan!

-Odnosi vrijednost i opće ciljeve odgoja i obrazovanja
-Određuje očekivanja što učenici trebaju znati i za što trebaju biti osposobljeni
po završetku određenog stupnja obrazovanja
-Kako se prati i vrednuje kvaliteta učeničkih postignuća i rada škola
-Temelji se na kompetencijama učenika, kako trebaju učiti

Razvojni dokument –> otvoren za promjene

-Brze promjene u znanosti, tehnologiji postavljaju pred odgoj i obrazovanje
stalno nove zahtjeve
-Dovodi do potrebe za stalnim vrednovanjem i mijenjanjem nacionalnog
kurikuluma
-Da se uravnoteže mogućnosti i prilike
-Da u svim školama sva djeca imaju iste uvjete
-Da se tijekom formalnog procesa steknu temeljne kompetencije

8 TEMELJNIH KOMPETENCIJA:
1) Sporazumijevanje na materinskom jeziku
2) Sporazumijevanja na stranom jeziku
3) Matematička komp i osnovne komp u znanosti i tehnologiji
4) Digitalna komp
5) Učiti kako učiti
6) Socijalna i gradska komp
7) Inicijativa i pouzdanost
8) Kultura svijesti i izražavanje
NOK
-odg na pitanja što učenik u određenoj dobi
 Treba znati i može znati
 U razdoblju koje nije strogo vremenski određeno na jednu šk god
-orijentiran je na učeničke kompetencije
 Veću aktivnosti škole
 Nastavnika u programiranju nastave i rada škole ali i veću odgovornost za
kvalitetu rada škole

OPĆI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI

-Osigurati sustavni način poučavanja učenika, poticanje i unapređivanje
-Njihovog intelektualnog, tjelesnog, estetskog, društvenog, moralnog,
duhovnog razvoja
-Razvijati svijest o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kult baštine RH i
nac identiteta
-Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim
vrijednostima za život i rad u promjenjivim okolnostima
-Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje – treba biti integrirano u sadržaje
temeljnog obrazovanja i svakodnevnoga školskog života

NAČELA NOK-a
-Predstavljaju vrijednosna uporišta ili se svi sudionici pri izradi i primjeni
trebaju pridržavati
1) Jednakost obrazovnih šansi
2) Obveznost općeg obrazovanja
3) Znanstvena utemeljenost
4) Poštivanje ljudskih prava i prava djece
5) Kompetentnost i profesionalna etika
6) Demokratičnost
7) Autonomija škole
8) Pedagoški i školski pluralizam
9) Europska dimenzija obrazovanja
10) Visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve
NASTAVA PODRAZUMIJEVA:
-Prilagođavanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim
potrebama učenika
-Odabir onih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj
učenika
-Planiranje i priprema
-Uporaba suvremenih nastavnih sredstava i pomagala
-Prepoznavanje i praćenje darovitih učenika
-Pružanje pomoći učenicima s teškoćama u razvoju
-Stvaranje ugodnog razrednog i školskog ozračja

NOVI SADRŽAJI -> IZBORNI:

-Samostalno škola određuje prema potrebama učenika
-Izvannastavni i izvanškolski programi i aktivnosti
-Prikazatelj ciljeva i postignuća

21.11.2018.
Planiranje razina kognitivnog procesa
-Učitelj, učenik, program
-Poštivati odr program
1.Planiranje
2.Realizacija nastave
3.Pračenje i vrednovanje

-Elementi nastave
 Nastavna strategija
 Nastavna tehnologija

3 ŠIRA INDIKATORA KVALITETE

1. Kompetencija učitelja
2. Primjena metodičko didaktičkih principa u nastavi
3. Motivacija za nastavu i odnos prema učenicima

POSEBNI CILJEVI
-2 dimenzije u ocjenjivanju:
  Širina – sadržaj
 Dubina – taksonomija

TAKSONOMIJA: pomoć kod izrade ishoda

 Bloomova taks
 Specifične taks za pojedina područja koja klasificiraju ishode učenja i
omogućavaju provjere i zadatke usklađena sa zadanim ishodima

SVRHA OCJENJIVANJA
Pomaže učenicima u učenju
-Preko ishoda znaju što moraju naučiti
-Koja je razina očekivanih znanja

Pomaže učitelju da:

-Pripremi metode poučavanja
-Pripremi metode praćenja učenikovog napretka i stečenog znanja, ali i
posljedica na proces učenja

BLOOMOVA TAKSONOMIJA – klasificirao znanja i kognitivne procese

NIŽE KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI

-fokus na sadržaj, učenik ponovi

VIŠE KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI

-u središtu je određeni kognitivni problem, nauči što mu je potrebno, primjeni
naučeno i riješi problem
-učenje na problemima
OBRAZOVNI ISHODI
-Moraju odg jednoj od kategorija znanja
-ČINJENIČNO: obuhvaća osnovne elemente, poznavanje terminologije unutar
predmeta
-KONCEPTUALNO: obuhvaća poznavanje kategorija i klasifikacija, principa i
generalizacija, teorija, modela, struktura
-PROCEDURALNO: obuhvaća znanje procedure – kako nešto učiniti, znanje
vještina

-Moraju odg. Jednoj od 6 kategorija kognitivnog procesa

 Pamčenje: nabroji, ponovi
 Razumijevanje: objasni
 Primjenjivanje: koristiti se naučenim, riješiti probleme
 Analiziranje: razumjeti zašto – razvrstava, izvodi pretpostavke
 Sintetiziranje: procijeniti – kreira, oblikuje
 Procjenjivanje: reorganizira u nove oblike – izbor

PLANIRANJE
-Skup postupaka učitelja koji su usmjereni na predviđanje aktivnosti u
nastavnom procesu
-Rez planiranja: god, mj, tj, dn planovi i programi

-2 TEMELJNA PLANA:
1) OKVIRNI(globalni) – donosi ga ministarstva
-Iz okvirnog nastaje izvedbeni koji se odnosi na nastavni predmet i raz

2) IZVEDBENI(operativni) – izrađuju ga predmetni učitelji i iz njega proizlaze:

 Prilagođeni p i p – prilagodba SADRŽAJA, NAČINA RADA I ZAHTJEVA
(didaktičkih metoda) prema učenicima sa posebnim potrebama
 Individualizirani p i p – prilagodba samo NAČINA RADA I ZAHTJEVA prema
učenicima (daroviti, s nekim od poteškoća npr. disleksija)
-Izrada izv plana pretpostavlja poznavanje učenika, njihovih sposobnosti,
interesa, predznanja i tempo rada
-Postavljaju se ciljevi i zadaci izv programa (svrha koju ćemo postići, što će
učenici naučiti, koje ćemo sposobnosti kod učenika razvijati te odgojna
vrijednost)

-PLANIRANJE ZA KOMPETENCIJE JE:

 Unatrag i dugoročno jer je usmjereno na razvoj kompetencija
-PLANIRANJE ZA TRADICIONALNO POUČAVANJE JE:
 Linearno i kratkoročno jer je usmjereno na razvoj činjenica i znanja
-Ali oba procesa polaze od istih pitanja za učitelja
 Gdje vaši učenici idu
 Kako će tamo stići
 Kako ćete znati da su tamo stigli

AKRONIM WHERE
WHERE – gdje
-Pomaže učenicima da znaju gdje je usmjerena cjelina i njezin cilj dan za danom
-Pitanja za učitelja:
 Kako ću pomoći učenicima da znaju kamo su usmjereni i zašto
-Odg:
 Staviti na ploču bitna pitanja
 Predstaviti opis zadataka i zadaće na početku cjeline zajedno s načinom
vrednovanja
 Fotokopirati kartice koje specificiraju predmet zadatka, ciljeve, način
provjere, materijale…

HOOK – mamac
-Pridobiti učenike s uključujućim (zaraznim) zadatkom koji će ih privući da
istražuju temeljne ideje na satu
-Pitanja za učitelja:
 Kako pridobiti učenike preko privlačnog i intelektualno stimulirajućeg
iskustva (pitanja,neobičnosti,problemi,izazovi) koji će usmjeravati prema
temeljnim pitanjima i pitanjima tematske cjeline,temeljnim idejama i
izvedbi zadataka
-Odg:
 Započeti cjelinu s misterijem (npr. bolest mornara pojačana je unosom
svježeg voća i povrća)
 Izazvati učenike da reagiraju na izjavu da zdrava hrana nužno mora biti
neukusna

EQUIP, EXPLORE, EXPERIENCE – osposobiti, istražiti, iskusiti

-Istražiti sadržaj u dubinu, osposobljuje učenike s posebnim znanjima i
vještinama kako bi postigli pozitivne rezultate u završnim zadacima i pomogli im
promišljati i eksperimentirati temeljne ideje
-Pitanja za učitelja:
 Koje činjenice stvarne ili simulirane mogu učenici eksperimentirati da bi
ideje i pitanja bili stvarni
 Koja iskustva učenja pomažu učenicima istražiti temeljne ideje i bitna
pitanja
 Kakvo poučavanje je nužno da se učenike pripremi za završne zadatke

RETHINK, REVISE, EXHIBIT – promisliti, preispitati

-Razmislite s učenicima velike ideje, ponudite um mogućnost da se preispituju i
izmjene svoj rad
-Pitanja za učitelje:
 Kao ćete učiniti da učenici razmišljaju da bi produbljivali ključne ideje
 Kako voditi učenike da ponavljaju, revidiraju i poboljšavaju svoj rad na
temelju povratnih informacija koje su primili od samovrednovanja
-Odg:
Neki učenici rade u grupi jer:
• Moraju procjenjivati odgovore npr različitih dijeta za uravnoteženu
prehranu
• Razmišljati o svom i obiteljskom načinu jela i kuhanja
• Ako je potrebno predložiti promjene u obiteljskoj prehrani

EXHIBIT, EVALUATE – dokaz, ocijeniti

-vrednovati rezultate, dozvoliti učenicima da pokažu njihovo razumijevanje i
samovrednovanje
-Pitanja za učitelja:
• Kako će učenici pokazati svoje razumijevanje kroz izvedbu i finalne rez
• Kako ćeš ih voditi u procesu samovrednovanja da bi identificirali
prednosti i slabosti u njihovu radu i budućim ciljevima
-Odg:
• Učenici ocjenjuju svoj rad prema temeljnoj izvedbi
• Učenici stvaraju plan aktivnosti za vlastitu prehranu i obiteljsku koji
promovira zdrave prehrambene navike

KAKO PLANIRATI ZA KOMPETENCIJE?

1. FAZA: IDENTIFICIRANJE ŽELJENIH REZULTATA
-Što učenik treba znati, dugoročno razumjeti i biti sposoban učiniti?
-Što je vrijedno i dovoljno trajno da bude naučeno?
-Znati: objasniti, interpretirati, primijeniti, perspektiva, empatija i
samospoznaja

2. FAZA: ODREDITI VIDLJIVOST POSTIGNUTOG

-Kako ćemo znati da su učenici naučili i postigli željne rezultate?
-Koji oblici vrednovanja su prihvatljivi za ovaj tip znanja?
-PR. Načina vrednovanja: pismeni test s otvorenim pitanjima, pismeni rad,
usmeno odg

3. FAZA: PLANIRANJE ISKUSTVA UČENJA I POUČAVANJA

-Koja znanja (činjenice, koncepte, principe) i vještine trebaju posjedovati
učenici da bi mogli učinkovito realizirati ono što se od njih traži da postignu?
-Kojim aktivnostima će biti omogućeno da učenici ostvare te rezultate?
-Koji dio će biti potrebno ispredavati i pratiti i koji je najbolji način naučiti s
obzirom na ciljeve koji se žele ostvariti?
-Koji su materijali i sredstva najbolja da bi se ostvarili ti ciljevi?
-Sveukupno planiranje je koherentno i operativno?
 28.11.2018.
KAKO PLANIRATI SAT?
-Postaviti si 3 temeljna pitanja
1. Gdje vaši učenici idu -> cilj nastavne cjeline
2. Kako će tamo stići -> kojom metodom poučavanja i materijali
3. Kako ćete znati da su tamo stigli -> kako ćete ih ocjenjivati

PLAN SATA–most između učitelja i učenika, niz aktivnosti koje sadržavaju

sadržaj

KATEGORIJE koje tvore strukturu planiranja sata: ISHODI I CILJEVI, PREDUVJETI,

MATERIJALI, OPIS I TIJEK SATA, OCJENJIVANJE

ISHODI
-Iskazi kojima se izražava što treba znati, razumjeti, ili biti u stanju pokazati
nakon što završi određeni proces učenja
-Određujemo svrhu, cilj ono čime ćemo se mi i učenici baviti tijekom nastave
-Govore koje će se kompetencije postići
-Više su o samom učenju
-Ishodi učenja trebaju biti:
 Iskazani iz pozicije učenika – upoznat će se sa predmetima
 Takvi da se mogu opisati i mjeriti – nakon učenja, učenik zna što je,
karakteristike

CILJEVI
-Pisani u terminima svrhe poučavanja, pokazuju što učitelj namjerava
obuhvatiti u predmetu
-Više su o ponašanju i načinu učenja

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI = iskazi koji opisuju kakvu će korist učenik imati