Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
ECNIC
O T O
AD
PO
I
SE C R ETAR
S-CAVR
STP-CAVR
TI E
MO
R-LEST
Rekonhesimentu
Fundus hodi print panflete ida ne’e neh Governu ho Povu Japones maka fo’o ho
laran ho neon. Ilustrasoens mai husi membrus Arte Moris nian, East Timor’s
not-for-profit, Free Art School and Cultural Center: www.artemoris.minihub.
org Tel. (+670) 723 3507
Introdusaun: Chega!
Chega! Ne’e Portuguese dehan “to’o ona, stop, sufficiente ona.” Ne’e hili hanesan
titulu ba relatorio Final CAVR tan akumula mensajem nebe vitima sira hato’o ba
CAVR. Ida ne’e mak violasaun direitus humanus nebe sira hetan e labele akontese
tan ne’e mak dalan diak liu atu labele repete fali katak labele husik impunidade
ba criminozus sira no reforma liu husi pasu pratika hanesan buat hirak nebe
rekomenda iha relatoriu ne’e.
Chega! Iha pagina 2500 resin. Buat nebe inklui iha relatoriu ne’e mak criasaun
CAVR, atividades, suporta vitima, Servisu rekonsiliasaun komunidade, buka
lia los kona ba violasaun direitus humanus hahu husi 25 de Abril 1974 no 25
Outubru 1999, buat nebe hetan no rekomendasaun. Ne’e fo importancia ba
violasaun direitus humanus hanesan tuir mai ne’e: Auto-determinasaun, oho
no halakon ema, muda obrigatoriu no hamlaha, detensaun no turtura, violasaun
ba lei funu nian, prisoneirus politika, violasaun sexual, vioalsaun direitu labarik
nian, no violasaun ba direitu ekonomiku no social. Chega! Inklui mos statistika
no grafikus, historia badak, no anexo nebe naruk kona ba violensia 1999. Capitulu
kona ba responsabilidade no se maka responsavel inklui ho buat nebe CAVR hetan
kona ba violasaun nebe Indonesia komete, Fretilin, UDT no sira seluk tan.
CAVR nia mandato husu atu hakerek relatoriu ne’e ho imparsialidade no tuir nia
objectivu lolos. Ne’e mak prinsipal liu atu diriji ba hirak nebe involve klean liu
ba hari Timor Leste foun: povu Timor-Leste, Presidente da Republika, Governu
ho agensia hotu, Parlamentu, komunidade Internasional ho doadores.
Origen – Se mak hakerek Chega! No oin sa
Chega! mak relatorio ofisial Komisaun Simu Malu nian, Lia Los no rekonsiliasaun
iha Timor-Leste (CAVR), instituisasaun independente Timor oan nian. Ne’e laos
relatoriu UN nian.
Regulamentu husi UNTAET 2001/10 hakarak katak CAVR atu prepara “relatoriu
kompriensivu ida n’ebe tau iha fatin rasik ida Komisaun nia actividades no buat
n’ebe hetan, bazeadu ba factus no informasaun objective no evidensia n’ebe foti
ka siak simu ne’e ka tau iha n’ebe deit tuir ni-nia hakarak”.
Mate hira
Hetan estimasaun 102,800-183,000 ema sivil mak mate durante periodu 1974-
1999 tan kausa husi konflitu politiku; mais au menus 18,600 ema oho ou halakon
mayoria mak komete husi forsa seguransa Indonesia no seluk, hamutuk 84,200
maibe iha posibilidade as liu ida ne’e, mate tan hamlaha no moras, barak liu mak
akontese iha tinan 1977-1979 iha tempo nebe Militar Indonesiu halao operasaun
makas.
Auto-determinasaun
Detensaun
Violasaun Sexual
6
Mudansa Obrigatoriu
Força Defesa Indonesia kontra ona lei funu nian ou Konvensaun Geneva liu husi
meius sistimatiku nebe’e namkari iha fatin barak , por exemplo: determina target
sivil no militar eksekusaun prisioneirus, hadau lukru ba interese privadu, destroi
ai-han no formas violasaun seluk nebe’e kontra ona lei internasional sira, tan ne’e
Fretilin /Falintil mo’os sai husi lei funu nian no halo violasaun iha skala nebe’e
ki’ik (kman) kompara ho Força Defesa Indonesia.
7
Julgamentu politiku
8
Labarik
Labarik iha Timor-Leste – maske sira kanek ou terus no konsidera status espesial
hanesan ema nebe’e seidauk adulto – linha ba sira nebe’e nakonu ho terus husi
violasaun humanidade, inklui oho, mudansa obrigatoriu no detensaun; sira
mo’os terus ba violasaun seluk, por exemplo rekrutamento obrigatoriu no lori
lakon ba Indonesia. .
Indonesia mos kuda investe nebe’e bo’ot no atu hamoris ekonomia iha Timor Leste,
maibe prioridade sira ne’e hetan mudansa bazeia ba konsiderasaun seguransa
no buat sira ne’e determina atu bele fornese ba direitus humanus maioritariu
komunidade Timor oan, no dezemvolvementu ne’e ramata wainhira okupasaun
Indonesia mos ramata i ne’e mo’os halo dezemvolvementu Timor Leste iha nasaun
barak nia okos no mos provinsia seluk iha Indonesia.
Vitimas
Vitimas serve duni atu hetan tulun ba konsiderasaun nebe’e spesial liu husi
programa reparasaun ou serbi sel-seluk tan inkluindu sira nebe’e salva husi
violasaun seksual, jovens iha area rural, jovens aleijado, eis prisioneirus politikus,
ema nebe’e salva husi torturas, no vitima i familia nebe’e vitima ba violasaun
nebe’e Fretilin/Falintil halo.
Rekomendasaun
CAVR tenke tuir lei husi UNTAET Regulamento 2001/10 atu halo rekomendasaun
nebe bele tulun hodi promove lia los no rekonsiliasaun, prevene atu labele akontese
fali violasaun direitus humanus nebe dokumenta tiha ona iha relatorio final, no
resposta ba vitimas nia nesesidades, tan violasaun nebe sira hetan.
Barak liu mak diretamente ba governu tanba governu no nia ajensia sira mak iha
responsabilidade primariu atu hametin direitos humanos. Governu rai liur no
institusaun hanesan UN mos inkluidu tanba konflitu no violasaun ne’e relasiona
ho karakter internasional, laos domestiku. Rekomendasaun mo’os deretamente
ba membro komunidade tanba sidadaun no sira nia organizasaun mos iha
responsabilidade atu hametin direitus humanus.
10
Sumariu ba recomendasaun xave
Komunidade internasional
Indonesia
11
Governu no sidadaun Timor-Leste
Reparasaun
Programa selectivu ida n’ebe hare liu kona ba atu hadian tenke hari’i iha Timor-
Leste n’ebe inclui buat sirak tuir main e’e:
• Hare li-liu kona ba vitima sirak n’ebe bele hetan violasaun kona ba
direitus humanus nian hanesan tortura, violensia sexual no komunidade
sirak n’ebe fraku teb-tebes tanba hetan tiha ona violensia;
• Fo’o justisa n’ebe atu bele hadian fail liu husi reabilitasaun mediku,
monumentus/memorias, no mos servisu sira seluk husi governu;
• Buka fundus husi komunidade Internasional, li-liu husi governu sira ka
negosiantes sirak n’ebe identifika ona husi CAVR nia Relatoriu;
• Implementa husi korpo espesifiku ida n’ebe hari’i ba ida ne’e deit husi
Governu Timor-Leste nian.
12
Disseminasaun
Timor-Leste nia lei hakarak katak CAVR nia Relatorio tenki publika. Atu bele
hetan obrigasaun ida ne’e, organizasaun foun ida – naran Secretariado Tecnico
Pos-CAVR – hari’i tiha ona husi Presidente Xanana Gusmão atu destribui
Relatoriu ida ne’e no mo’s fasilita publiku nia kompriensaun kona ba ni-nia
konteudu. Secretariadu ne’e baze iha CAVR nia fatin Nasinal uluk iha Dili ne’e. ida
ne’e mo’os responsavel ba CAVR nia arquivus no mo’os fatin Komarka nian ne’e.
fundus ba’a diseminasaun ne’e mai husi Governu Japones, Noruega no Australian
Volunteers International mos fo fundus no suporta liu husi neon ho laran.
Pasu tuir mai mak disemina ba komunidade. Ne’e sei halao iha fulan neen nia
laran, April-Setemberu 2006. Durante periodu ne’e, Secretariado sei kolabora ho
gabinety Presidente hodi fasilita forum Nasional kona ba relatoriu no sei halao
programa diseminasaun intensivu ba komunidade iha Distrito hotu-hotu iha
Timor-Leste.
Ekipa sei halao diseminasaun relatoriu iha Distrito hat iha tempo hanesan. Ho
tulun Guvernu no NGO, equipa depois sei fo kuinesementu kona ba relatoriu
ba komunidade iha Sub-Distrito, organisa forum publiku ida no workshop
iha Distrito ida-idak no distribui rekursus CAVR nian atu halao selesaun ba
individual no organisasaun. Secretariado sei halao programa radio semanal kona
ba relatoriu no konvida grupo komunidade hodi visita ezebisaun relatoriu final
nian iha Secretariado iha Dili.
Relatoriu ne’e mos disemina tiha ona iha nivel internasional, inklui Australia,
Indonesia no Portugal. Servisu ne’e halao hosi organisasaun barak iha sira nia
nasaun rasik.
13
Iha nebe mak bele hetan Chega! no rekursu seluk tan?
Relatoriu kompletu sei bele hetan iha versaun (CDROM ka internet). Ne’e
seidauk publika iha forma livrinhu ou traduz ba Tetun. Versaun photo kopia
(iha lian Portugues, Indonesia ou Ingles) mak sei hetan iha publiku-hodi fasilita
konsultasaun deit – iha Timor-Leste iha fatin 22 hanesan:
• Aileu: Biblioteka Educasaun Distrito Aileu
• Ainaro: Administrasaun Distrito Ainaro
• Atauro: Roman Luan
• Baucau: Biblioteka Lorosae;
Baucau Buka Hatene;
Biblioteka Comunidade Venilale.
• Bobonaro: Biblioteka Distritu Maliana;
Biblioteka Lolotoe;
Museo Balibo.
• Cova Lima: Centro Komunidade Suai;
Centru Juventude Suai.
• Dili: Biblioteka STP-CAVR (eis Comarca Balide);
Xanana Gusmão Reading Room;
NGO Forum (FONGTIL).
• Ermera: Biblioteka Edukasaun Distritu Ermera;
Biblioteka Paroquia Letefoho.
• Liquica: Biblioteka Edukasaun Distritu Liquica.
• Lautem: Radio Komunidade Lospalos.
• Manatuto: Biblioteka Edukasaun Distritu Manatutu.
• Manufahi : Biblioteka Distritu Manufahi iha Same.
• Oecusse: Biblioteka Edukasaun Distritu Oecusse.
• Viqueque:Centru Juventude Viqueque.
Copia Chega! CDROM no rekursu seluk bele order iha Kios livrinhu iha
Secretariado tekniku Post-CAVR Secretariadu iha Dili.
Kobramentu ba servisu no Correio sei tau ba venda balu no orden sirak n’ebe
internasional.
14
Rekursu nebe iha
Hanesan edisaun balun tan hodi kompleta relatorio final Chega!, rekursu hanesan
tuir mai ne’e mos bele hetan:
Diskursu kona ba relatorio Final husi Presidente Kay Rala Xanana Gusmão
(Indonesia, Portugues no Ingles)
•· Iha loron ne’ebe aprezenta Chega! ba Prezidenti (31 Oktobru 2005)
•· Iha loron ne’ebe aprezenta Chega! ba Parlamentu (28 Novembru 2005)
Livrinhu ba Audensia Publiku (bele hetan iha lian Tetun, Portugues, Indonesia,
Ingles):
•· Feto iha konflito
•· Masakres
•· Muda Obrigatoriu no Hamlaha
•· Prisoneirus Politica*
•· Konflito politika Internal 1974-1976*
•· Auto-Determinasaun no Komunidade Internasional*
•· Labarik iha konflito*
Livrinhu seluk
•· Rona Ami Lian (Tetum e English)
•· Prisaun Comarca Balide (Indonesia e English)*
* Sei finaliza hela. Husu to’ok STP-CAVR kona ba informasaun seluk tan. 15
Kontakto xave iha Secretariado Tecnico Pos-CAVR
(STP-CAVR)
Rua
Rua Balide, Dili, Timor-Leste.
Indereso Postal
PO Box 144, Dili. Timor-Leste.
Telephone:
(+670) 3311263
Email
info@cavr-timorleste.org
Website
www.cavr-timorleste.org
16