Você está na página 1de 16

Introdusaun konaba... Chega!

Relatorio Comissao de Acolhimento, Verdade e


Reconciliacao iha Timor-Leste (CAVR)

ECNIC
O T O
AD
PO
I
SE C R ETAR

S-CAVR

STP-CAVR

TI E
MO
R-LEST

Dili, April 2006


Indiche
Rekonhesimentu 2
Introdusaun: Chega! 3
Origen – Se mak hakerek Chega! No oin sa 4
Buat nebe hetan – Saida deit mak konkluzaun CAVR nian 5
Rekomendasaun 10
Sumariu ba recomendasaun xave 11
Disseminasaun 13
Oin sa disemina Chega! 13
Iha nebe mak bele hetan Chega! no rekursu seluk tan? 14
Rekursu nebe iha 15
Kontakto xave iha Secretariado Tecnico Pos-CAVR (STP-CAVR) 16

Rekonhesimentu
Fundus hodi print panflete ida ne’e neh Governu ho Povu Japones maka fo’o ho
laran ho neon. Ilustrasoens mai husi membrus Arte Moris nian, East Timor’s
not-for-profit, Free Art School and Cultural Center: www.artemoris.minihub.
org Tel. (+670) 723 3507


Introdusaun: Chega!
Chega! Ne’e Portuguese dehan “to’o ona, stop, sufficiente ona.” Ne’e hili hanesan
titulu ba relatorio Final CAVR tan akumula mensajem nebe vitima sira hato’o ba
CAVR. Ida ne’e mak violasaun direitus humanus nebe sira hetan e labele akontese
tan ne’e mak dalan diak liu atu labele repete fali katak labele husik impunidade
ba criminozus sira no reforma liu husi pasu pratika hanesan buat hirak nebe
rekomenda iha relatoriu ne’e.

Chega! Iha pagina 2500 resin. Buat nebe inklui iha relatoriu ne’e mak criasaun
CAVR, atividades, suporta vitima, Servisu rekonsiliasaun komunidade, buka
lia los kona ba violasaun direitus humanus hahu husi 25 de Abril 1974 no 25
Outubru 1999, buat nebe hetan no rekomendasaun. Ne’e fo importancia ba
violasaun direitus humanus hanesan tuir mai ne’e: Auto-determinasaun, oho
no halakon ema, muda obrigatoriu no hamlaha, detensaun no turtura, violasaun
ba lei funu nian, prisoneirus politika, violasaun sexual, vioalsaun direitu labarik
nian, no violasaun ba direitu ekonomiku no social. Chega! Inklui mos statistika
no grafikus, historia badak, no anexo nebe naruk kona ba violensia 1999. Capitulu
kona ba responsabilidade no se maka responsavel inklui ho buat nebe CAVR hetan
kona ba violasaun nebe Indonesia komete, Fretilin, UDT no sira seluk tan.

CAVR nia mandato husu atu hakerek relatoriu ne’e ho imparsialidade no tuir nia
objectivu lolos. Ne’e mak prinsipal liu atu diriji ba hirak nebe involve klean liu
ba hari Timor Leste foun: povu Timor-Leste, Presidente da Republika, Governu
ho agensia hotu, Parlamentu, komunidade Internasional ho doadores.


Origen – Se mak hakerek Chega! No oin sa
Chega! mak relatorio ofisial Komisaun Simu Malu nian, Lia Los no rekonsiliasaun
iha Timor-Leste (CAVR), instituisasaun independente Timor oan nian. Ne’e laos
relatoriu UN nian.

Regulamentu husi UNTAET 2001/10 hakarak katak CAVR atu prepara “relatoriu
kompriensivu ida n’ebe tau iha fatin rasik ida Komisaun nia actividades no buat
n’ebe hetan, bazeadu ba factus no informasaun objective no evidensia n’ebe foti
ka siak simu ne’e ka tau iha n’ebe deit tuir ni-nia hakarak”.

Relatoriu ne’e hakerek husi staf nasional no internasional n’ebe servisu ba


Komisaun tuir supervisaun Komisarius Timor oan nain hitu nian. Hetan asistensia
tekniku husi peritus statistiku nian, lei direitus humanus no disiplina seluk tan.
Relatoriu ne’e baseia liu ba rekursus original. Ne’e inklui dadus husi Timor oan
rihun ba rihun, testimuhas husi audisaun publika, atus ba atus entrevista ho
ema importante Timor oan husi parte hotu-hotu iha konflitu politiku nia laran,
debriefing husi komunidades lokais, peskisa iha Indonesia no examinasaun
koleksaun dokumentus Governu nian. Esbosu final aprova husi Komisarius tuir
seksaun ida-idak nian no ofisialmente hato’o tiha ona ba Presidente da Republika
iha loron 31 de Outubro 2005.

 *Regulasaun 2001/10 Seksaun 13.1 (c)


Buat nebe hetan – Saida deit mak konkluzaun CAVR nian
Tuir mai ne mak hanesan selesaun ba buat nebe inklui iha CAVR nia relatorio.

Komisaun hare katak:

Mate hira

Hetan estimasaun 102,800-183,000 ema sivil mak mate durante periodu 1974-
1999 tan kausa husi konflitu politiku; mais au menus 18,600 ema oho ou halakon
mayoria mak komete husi forsa seguransa Indonesia no seluk, hamutuk 84,200
maibe iha posibilidade as liu ida ne’e, mate tan hamlaha no moras, barak liu mak
akontese iha tinan 1977-1979 iha tempo nebe Militar Indonesiu halao operasaun
makas.

Auto-determinasaun

Membru barak UN nian la suporta Timor Leste nia direitu ba Auto-determinasaun


ba tempu barak okupasaun Indonesia nian no mos potensia bo’ot balu fo’o asistensia
militar no buat seluk tan ba’a Indonesia iha periudu ida ne’e nia laran.


Detensaun

Detensaun la ho logika, geralmente inklui turtura no tratamentu moras, mos


hanesan violasaun komun no terus nebe povo Timor hetan tinan 1974 no 1999 nia
laran. Libertasaun nebe menus durante periodu konflitu iha Distrito hotu nebe
mos pratika iha parte hotu maibe barak liu mak husi forsa seguransa Indonesia
nian.

Violasaun Sexual

Forsa seguransa Indonesiu geralmente okupa no sistematikamente komete iha


forma oi-oin violasaun sexual durante periodu tomak okupasaun nian, momos
deit no ezekusaun ofisial. Membru Fretilin, UDT no Falintil mos komete iha
akuzasaun hanesan maibe laos geral liu ka ho meius sistematika.

6
Mudansa Obrigatoriu

Povu Timor-Leste repete esperencia periodu mudansa obrigatoriu, ho


frekuensia nebe bot, entre tinan 1975 no 1999, no mudansa obrigatoriu ne’e
causa disturbansia maioria nebe afeta ba ema, inklui maioria mak lakon nia
moris.

Lei funu nian

Força Defesa Indonesia kontra ona lei funu nian ou Konvensaun Geneva liu husi
meius sistimatiku nebe’e namkari iha fatin barak , por exemplo: determina target
sivil no militar eksekusaun prisioneirus, hadau lukru ba interese privadu, destroi
ai-han no formas violasaun seluk nebe’e kontra ona lei internasional sira, tan ne’e
Fretilin /Falintil mo’os sai husi lei funu nian no halo violasaun iha skala nebe’e
ki’ik (kman) kompara ho Força Defesa Indonesia.

7
Julgamentu politiku

Tribunal Politika Indonesia fo kastigu ba prisioneirus politika Timor oan atus


ba atus, la ho evidensia tuir lei no respeitu ba Direitus Humanus e geramlemente
viola kodigu penal krime Indonesia nian no lei internasional no prisipal liu usa
hodi hamate resistencia kona-ba’a Indonesia nia ukun iha Timor-Leste.

8
Labarik

Labarik iha Timor-Leste – maske sira kanek ou terus no konsidera status espesial
hanesan ema nebe’e seidauk adulto – linha ba sira nebe’e nakonu ho terus husi
violasaun humanidade, inklui oho, mudansa obrigatoriu no detensaun; sira
mo’os terus ba violasaun seluk, por exemplo rekrutamento obrigatoriu no lori
lakon ba Indonesia. .

Direitus Ekonomikus no Sosial

Indonesia mos kuda investe nebe’e bo’ot no atu hamoris ekonomia iha Timor Leste,
maibe prioridade sira ne’e hetan mudansa bazeia ba konsiderasaun seguransa
no buat sira ne’e determina atu bele fornese ba direitus humanus maioritariu
komunidade Timor oan, no dezemvolvementu ne’e ramata wainhira okupasaun
Indonesia mos ramata i ne’e mo’os halo dezemvolvementu Timor Leste iha nasaun
barak nia okos no mos provinsia seluk iha Indonesia.

Vitimas

Vitimas serve duni atu hetan tulun ba konsiderasaun nebe’e spesial liu husi
programa reparasaun ou serbi sel-seluk tan inkluindu sira nebe’e salva husi
violasaun seksual, jovens iha area rural, jovens aleijado, eis prisioneirus politikus,
ema nebe’e salva husi torturas, no vitima i familia nebe’e vitima ba violasaun
nebe’e Fretilin/Falintil halo.


Rekomendasaun
CAVR tenke tuir lei husi UNTAET Regulamento 2001/10 atu halo rekomendasaun
nebe bele tulun hodi promove lia los no rekonsiliasaun, prevene atu labele akontese
fali violasaun direitus humanus nebe dokumenta tiha ona iha relatorio final, no
resposta ba vitimas nia nesesidades, tan violasaun nebe sira hetan.

Relatorio ne’e iha rekomendasaun 204 nebe’e relasiona ho periodu tinan 25


hanesan mandatu CAVR nebe’e CAVR nian ba relatorio komesa husi 25 Abril 1974
to’o 25 Outubro 1999. Maske la aperta besik, rekomendasaun sira ne’e hanesan
parte ida husi asaun nebe’e CAVR konsidera diak liu no dalan nebe’e lo’os liu
atu simu lista objetivu nebe’e iha leten no atu garantia futuru ba labarik Timor
oan atu livre husi violasaun.

Barak liu mak diretamente ba governu tanba governu no nia ajensia sira mak iha
responsabilidade primariu atu hametin direitos humanos. Governu rai liur no
institusaun hanesan UN mos inkluidu tanba konflitu no violasaun ne’e relasiona
ho karakter internasional, laos domestiku. Rekomendasaun mo’os deretamente
ba membro komunidade tanba sidadaun no sira nia organizasaun mos iha
responsabilidade atu hametin direitus humanus.

Relatoriu halo rekomendasaun katak Parlamento Nasional iha responsabilidade


primario atu hare no tau matan kona-ba implementa rekomendasaun sirak
ne’e.

10
Sumariu ba recomendasaun xave
Komunidade internasional

Komunidade Internasional, nebe bele aplica, tenke :


• Garantia distribuisaun no diskusaun kona ba relatorio ne’e, inklui UN;
• Husu deskulpa ba ema Timor oan iha Timor Leste no suporta target
programa reparasaun liu husi governu Timor Leste;
• Loke klasifikasaun informasaun atu tulun kontinuasaun buka lia lo’os no
fila hikas ba propriadade cultura dokumentasaun;
• Garantia katak sala-nain sira/suspeitu labele hetan imunidade no
suporta prosesu Krime Graves lao nafatin no habelar termu refernsia
inklui viloasaun antes 1999;
• Supporta, se karik presiza, Tribunal Internasional iha Timor-Leste.

Indonesia

Guvernu Indonesia tenke:


• Simu no husu diskulpa ba violasaun hotu no kontribui ba programa
Timor-Leste nian ida ba reparasaun;
• Garantia katak reportazen ofisial Indonesia periode 1974-1999 tuir
historia fixu;
• Lori ba justisa sira nebe akusadu kona ba halao violasaun direitus
humanos no mo’os koopera ho sistema justisa nian iha Timor-Leste,
inklui no mos fo dadus hotu-hotu kona ba’a operasaun military nian
nebe resulta ba violasaun direitus humanus;
• Ajuda hari fa-fatin nebe lakon no hamos ema Timor nia naran no sira
seluk nebe’e prisioneiru ou lista metan tanba sira nia aktividade iha fo
suporta/tulun ba Timor-Leste;Garante relasaun nebe’e diak entre Timor
oan iha Timor no mos iha Timor Loromonu, direitu ba labarik sira
nebe’e haketak, no direitus ba familia Indonesia nian atu hatene vida sira
nia familia nebe’e mate nudar militar Indonesia nebe’e halao kna’ar iha
Timor Leste

11
Governu no sidadaun Timor-Leste

Governu no sidadaun Timor Leste tengki:


• Promove no proteje direitus humanus tomak, inklui direitu atu moris,
seguransa pesoal/privadu, paz no la iha violensia, partisipasaun,
edukasaun, saude no ambiente n’ebe sustentavel;
• Promove no proteje dreitus tomak ba ema hotu, no espesial ba
sira n’ebe fasil husi atakasaun (amiasa), liu husi dezemvilvemento
direitus humanus universal no cultura no efektividade sosiadade
sivil, parlamento, judisiario, servi komunidade, provedor, Igreja no
komunidade nia fiar;
• Fo atensaun especial ba dezemvolvemento direitos humanos ho
standarizasaun nebe’e a’as no praktika iha servi husi polisia no forsa
defesa;
• Hado’ok a’an duni husi violensia no intimidasaun iha vida politika;
• Konsidera formasaun no tuir institusaun ba CAVR.

Reparasaun

Programa selectivu ida n’ebe hare liu kona ba atu hadian tenke hari’i iha Timor-
Leste n’ebe inclui buat sirak tuir main e’e:
• Hare li-liu kona ba vitima sirak n’ebe bele hetan violasaun kona ba
direitus humanus nian hanesan tortura, violensia sexual no komunidade
sirak n’ebe fraku teb-tebes tanba hetan tiha ona violensia;
• Fo’o justisa n’ebe atu bele hadian fail liu husi reabilitasaun mediku,
monumentus/memorias, no mos servisu sira seluk husi governu;
• Buka fundus husi komunidade Internasional, li-liu husi governu sira ka
negosiantes sirak n’ebe identifika ona husi CAVR nia Relatoriu;
• Implementa husi korpo espesifiku ida n’ebe hari’i ba ida ne’e deit husi
Governu Timor-Leste nian.

12
Disseminasaun
Timor-Leste nia lei hakarak katak CAVR nia Relatorio tenki publika. Atu bele
hetan obrigasaun ida ne’e, organizasaun foun ida – naran Secretariado Tecnico
Pos-CAVR – hari’i tiha ona husi Presidente Xanana Gusmão atu destribui
Relatoriu ida ne’e no mo’s fasilita publiku nia kompriensaun kona ba ni-nia
konteudu. Secretariadu ne’e baze iha CAVR nia fatin Nasinal uluk iha Dili ne’e. ida
ne’e mo’os responsavel ba CAVR nia arquivus no mo’os fatin Komarka nian ne’e.
fundus ba’a diseminasaun ne’e mai husi Governu Japones, Noruega no Australian
Volunteers International mos fo fundus no suporta liu husi neon ho laran.

Oin sa disemina Chega!


Secretariado Tekniku distribui tiha ona kopia Chega! balun ba membru
Parlamentu, UN, governu, doadores, partido politika, lider relijiosas, NGO
Nasionais no Internasionais sira.

Pasu tuir mai mak disemina ba komunidade. Ne’e sei halao iha fulan neen nia
laran, April-Setemberu 2006. Durante periodu ne’e, Secretariado sei kolabora ho
gabinety Presidente hodi fasilita forum Nasional kona ba relatoriu no sei halao
programa diseminasaun intensivu ba komunidade iha Distrito hotu-hotu iha
Timor-Leste.

Ekipa sei halao diseminasaun relatoriu iha Distrito hat iha tempo hanesan. Ho
tulun Guvernu no NGO, equipa depois sei fo kuinesementu kona ba relatoriu
ba komunidade iha Sub-Distrito, organisa forum publiku ida no workshop
iha Distrito ida-idak no distribui rekursus CAVR nian atu halao selesaun ba
individual no organisasaun. Secretariado sei halao programa radio semanal kona
ba relatoriu no konvida grupo komunidade hodi visita ezebisaun relatoriu final
nian iha Secretariado iha Dili.

Relatoriu ne’e mos disemina tiha ona iha nivel internasional, inklui Australia,
Indonesia no Portugal. Servisu ne’e halao hosi organisasaun barak iha sira nia
nasaun rasik.

13
Iha nebe mak bele hetan Chega! no rekursu seluk tan?
Relatoriu kompletu sei bele hetan iha versaun (CDROM ka internet). Ne’e
seidauk publika iha forma livrinhu ou traduz ba Tetun. Versaun photo kopia
(iha lian Portugues, Indonesia ou Ingles) mak sei hetan iha publiku-hodi fasilita
konsultasaun deit – iha Timor-Leste iha fatin 22 hanesan:
• Aileu: Biblioteka Educasaun Distrito Aileu
• Ainaro: Administrasaun Distrito Ainaro
• Atauro: Roman Luan
• Baucau: Biblioteka Lorosae;
Baucau Buka Hatene;
Biblioteka Comunidade Venilale.
• Bobonaro: Biblioteka Distritu Maliana;
Biblioteka Lolotoe;
Museo Balibo.
• Cova Lima: Centro Komunidade Suai;
Centru Juventude Suai.
• Dili: Biblioteka STP-CAVR (eis Comarca Balide);
Xanana Gusmão Reading Room;
NGO Forum (FONGTIL).
• Ermera: Biblioteka Edukasaun Distritu Ermera;
Biblioteka Paroquia Letefoho.
• Liquica: Biblioteka Edukasaun Distritu Liquica.
• Lautem: Radio Komunidade Lospalos.
• Manatuto: Biblioteka Edukasaun Distritu Manatutu.
• Manufahi : Biblioteka Distritu Manufahi iha Same.
• Oecusse: Biblioteka Edukasaun Distritu Oecusse.
• Viqueque:Centru Juventude Viqueque.

Copia Chega! CDROM no rekursu seluk bele order iha Kios livrinhu iha
Secretariado tekniku Post-CAVR Secretariadu iha Dili.

Contacto Manager Kios Livrinhus nian, Celina Martins HP (+670) 7236547.


Email bookshop@cavr-timorleste.org

Kobramentu ba servisu no Correio sei tau ba venda balu no orden sirak n’ebe
internasional.

14
Rekursu nebe iha
Hanesan edisaun balun tan hodi kompleta relatorio final Chega!, rekursu hanesan
tuir mai ne’e mos bele hetan:

Versaun badak ba relatorio ne’e


•· Sumario Ezekutivo Chega! (pagina 215, bele hetan iha forma hanesan
librinhu no CDRom iha lian Tetun, Portugues, Indonesia no Ingles).
•· Sumariu media Chega! (pagina 20, bele hetan iha lian Indonesia no
Ingles)
•· Versaun popular Chega! (illustrado tiha ona, edisaun comunidade iha
Tetum).*

Diskursu kona ba relatorio Final husi Presidente Kay Rala Xanana Gusmão
(Indonesia, Portugues no Ingles)
•· Iha loron ne’ebe aprezenta Chega! ba Prezidenti (31 Oktobru 2005)
•· Iha loron ne’ebe aprezenta Chega! ba Parlamentu (28 Novembru 2005)

Livrinhu ba Audensia Publiku (bele hetan iha lian Tetun, Portugues, Indonesia,
Ingles):
•· Feto iha konflito
•· Masakres
•· Muda Obrigatoriu no Hamlaha
•· Prisoneirus Politica*
•· Konflito politika Internal 1974-1976*
•· Auto-Determinasaun no Komunidade Internasional*
•· Labarik iha konflito*

Livrinhu seluk
•· Rona Ami Lian (Tetum e English)
•· Prisaun Comarca Balide (Indonesia e English)*

Video no radio documentarius


•· Dalan ba Dame (Road to Peace): 150 mins, DVD and VCD, Tetum with
sub-titles in Portuguese, Indonesian and English.*
•· Dalan ba Dame versaun radio husi (Tetum deit).

* Sei finaliza hela. Husu to’ok STP-CAVR kona ba informasaun seluk tan. 15
Kontakto xave iha Secretariado Tecnico Pos-CAVR
(STP-CAVR)

Director Eksekutivo - Agustinho de Vasconselos


HP (+670) 723 4935
Agustinho.de.Vasconselos@cavr-timorleste.org

Koordenador Nasional, Diseminasaun - Jaimito da Costa


HP (+670) 723 4916
Jaimito.da.Costa@cavr-timorleste.org

Koordenador Nasional, Edukasaun- Cris Caetano


HP (+670) 724 5335
Cris.Caetano@cavr-timorleste.org

Konseleiru Senior - Pat Walsh


HP (+670) 726 8423
Pat.Walsh@cavr-timorleste.org

Rua
Rua Balide, Dili, Timor-Leste.

Indereso Postal
PO Box 144, Dili. Timor-Leste.

Telephone:
(+670) 3311263

Email
info@cavr-timorleste.org

Website
www.cavr-timorleste.org

16

Você também pode gostar