Você está na página 1de 6
DANIA SILOVIC-KARIC. BRANKA BOBAN SUZANA LECEK ANDREA FELDMAN, DURDA KNEZEVIC Domaée ognjiéte - prvi Zenski list w Hevatskoj 181 »Materinsko carstvo« ~ zalaganje Stjepana Radiéa za Zensko pravo glasa i ravnopravan polo2aj u drustvu 191 »Zenske su sve radile.« ~ seljatka Zena izmedu tradicije i modemizacije u sjeverozapadnoj Hirvatskoj izmedu dva svjetska rata 2 Proriguéi gladnu godinu ~ zene i idcologija Jugoslavenstva (1918.-1939.) 235 Kaj il novi potetak? — Feminizam od Sezdesetth do danas u JugoslavijiHirvatskoj 247 Biljetha 0 autoricama 261 PREDGOVOR povijest Zena — Zenska povijest ~ kulturna povijest Naslov je najemo pompozan a skrivatemelnoritanje: Sto je poviest dena, a to Zenska povijest, te kakav je njihov medusobni odnos, a kakav niihov poloZajnaspram kulture povijest? Pokusajmo odvrjti povijesni film. Koliko je Zenskih povijesnih osoba koje na temelju akademskog obra- zovanja mozemo registra bez napora? Cak i zagovornice 2onskih studi, tv anketama o korsti Zens studi 2 Zivot izmenaduju nedostatkom odgo- ‘ora koji bi se referiio na Pensku povijst. Indikativno je da su odgovor usmjereni na ideolotke ili pstholoske spoznaje, poput spoznaje o negativ- noj konstrkeiji feminiama u javnost ili spoznaje o»vastitom glasu, lt 6 povjesti Zena ili specifgno opovijest feminizma nema nkakva spomen ni znanja, Bez obzira na postojanje traci Zenskog pokreta i feministié- ih ativnosti,stede se dojam da idea feminizma potinje wvijek iznova sa svakom novo generacijom 2ena.! Poénimo od starog argumenta, Cinjenia je da akademsko obrazovanje tek iuzetno sadréi informacie oZenama u poviiest, Kada bi se sudilo samo po zapisima koje su povjesniter (5 izuzetkom onih najbolih)ostavili © prostosti,do8li bismo do zakljutka kako w njoj 2ene uopée nisu postojale Povjesnigari privlegirane, tradicionalne historic, koja kao objekt iste ‘Vanja uzima teme rata i mira, diplomacije i ideologije, nisu pokazivali inte- res za povijest svakodnevnice, a tek rijetko 2a gospodarsk ili socijalm. povijest. Odgovornostu prom redu potiva na previadavajuéem mislienju 1 NataSe Govedié, »Cemu she Zenski sade, Zares 2 (2000), st Zone u Hevotshoj po Kojem je samo aktivnost u javnom Zivotu povijesna, a ta je najéeSée mu- Ska, i da je privatnost »prirodna« domena Zene ~ nepromjenjiva i nevazna, No, nema nikakve sumnje da su ene oduvijek propitkivale svoje zadano nijesto, u drut, ali iu poviesti, te su u razlititim razdobljima iznalazile raalite natine kako bi se to} zadanoj podloznosti suprotstavijale. Povijest Zena stogs predstavlja napor da se otkrje,razumij i interpreti- 1 prolost Zena, u svoj svojoj Kompleksnost. Danasnje spoznaje 0 povije- sti Zena su jenimno razgranat, a sstematizacija kojuje 0 Zensko} povijesti Ponudila Gerda Lemer, jedna od najutjecajniih amerigkih povjesnigarki i prva predsjedniea American Historians Association, strukovne orgaiiza- cije ameritkih povjesnitara, do danas je ostala najkorisnija. U prvo},ranoj, kompenzacijskojfazi treba pokazati jednostavnu Einjenicu da Zene postoje u proslost Tko su bile Zene Sto su postgle i za8to su uopée upaméene w povijesti? To je mjesto s kojeg se istrazuj slavne Zene u povijesi, adje su ene u sredistuistraZivanj, kao subjekti priga i aenti promjene, Tu pripa-

Você também pode gostar