Você está na página 1de 2

Fizika II

1. poglavlje

Bića koja postoje po prirodi. U bića koja postoje po prirodi, Aristotel ubraja
životinje, delove životinja, biljke i elemente vodu, vatru, vazduh, zemlju. Ona
postoje po prirodi zbog toga što poseduju (imanentno) načelo kretanja i
mirovanja.
Definicija prirode. Aristotel definiše prirodu kao načelo kretanja i
mirovanja(prostorno kretanje; rast i opadanje; kvalitativna promena).
Artefakti. Artefakti poseduju prirodu akcidentalno, a ne suštinski(po sebi) budući
da se sastoje od elemenata koji postoje po prirodi. Artefakti ne poseduju u sebi
načelo stvaranja, već se to načelo stvaranja nalazi izvan njih(umetnik, zanatlija).
Podmet. Aristotel smatra da je ono što postoji po prirodi, odnosno što poseduje
prirodu bivstvo ili podmet jer je priroda uvek u podmetu.

Da li Aristotel izjednačava načelo stvaranja sa načelom kretanja?

Šta je priroda. U 1. Poglavlju II knjige navode se razlozi u prilog tezi da je materija


priroda, a nakon toga se navode razlozi u prilog tezi da je forma priroda.
Prva teza podrazumeva da je materija priroda(prirodnih stvari), odnosno da je
drvo priroda kreveta, a bronza priroda statue. Ovo stanovište, zastupali su
presokratovci. Ova teza podrazumeva da je materija priroda, a da je sve ostalo
njeno svojstvo, stanje ili dispozicija. Uz to, materija(element) je večan a sve ostale
nastaje i nestaje neprekidno.
Druga teza podrazumeva da je forma priroda(prirodnih stvari) i to u smislu
određenja – šta nešto jeste. Ona nije odvojiva od materije, osim u određenju; ipak
Metafizika ukazuje na to da forma nije odvojiva od materija ni u određenju. Pored
toga, Aristotel tvrdi da je forma u većoj meri priroda nego tvar.
Naime, pre ćemo reći za odraslog i dovršenog čoveka(enteleheia) da je čovek,
nego što ćemo to reći za bebu – ona je potencijalni čovek. Čovek postaje iz
čoveka. Pored toga, priroda kao postajanje je hod ka prirodi(forma; ostvarena).

Você também pode gostar