Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Odsjek za kroatologiju
1. Uvod .................................................................................................................................... 3
2. Udžbenik ............................................................................................................................. 4
5. Literatura ........................................................................................................................... 10
1. Uvod
Cilj je ovoga rada dati kratki prikaz i osvrt na udžbenike iz književnosti. Budući da se
udžbenici smatraju primarnim izvorom znanja u školama, a čitanke se na nastavi književnosti
svakodnevno koriste, odlučila sam prikazati čitanku Književni vremeplov koja se koristi u
gimnazijskim programima te Čitanku koja se koristi u četverogodišnjim strukovnim školama.
3
2. Udžbenik
Udžbenik kao jedan od izvora znanja predstavlja bitnu komponentu nastavnog procesa te
cjelokupnog obrazovanja. Stoga je uporaba udžbenika u obrazovnom sustavu određena
posebnim zakonima. U Hrvatskoj je Zakon o udžbenicima donijet dvaput, 2001. i 2006.
godine. Uz Zakon udžbenik je reguliran i posebnim provedbenim propisom koji se naziva
Udžbenički standard.
4
Prema Žužulu (2002: 24) udžbenik je rezultat nastavnog plana i programa, odnosno
”okvir” nastavnog plana i programa jest sadržajni orijentir za stvaratelje udžbenika. Udžbenik
biva podređen svrsi, ciljevima i zadaćama nastavnog plana i programa. Zbog toga je prema
Žužulu verifikacija valjanosti udžbenika zapravo monopolizirana jer je monopoliziran i sam
nastavni plan i program. Nastavni plan i program određen je od strane države, ali u formi
”okvirnog” propisa u kojem se predlažu ”poželjni” sadržaji. Tako da nastavni plan i program i
udžbenici tvore uzročno-posljedičnu vezu u kojoj kada nastavni plan evaluira, onda evaluira i
udžbenik.
Iako je udžbenik glavni, obvezatni, propisani školski izvor znanja, on nikako ne smije
biti i jedini izvor znanja. Vrijednost udžbenika raste ovisno o tomu koliko i kako upućuje
učenike na druge izvore znanja i informacija. Udžbenik donosi informacije o drugim
knjigama, a nikada ne donosi sebe kao jedino sredstvo nastavnog procesa za stjecanje znanja.
Može se reći da je udžbenik „vodič do ostalih knjiga.” (Malić, 1986:9)
Čitanke sadržavaju odjeljke za učenike koji žele proširiti znanje, a u tim odjeljcima
sadržavaju dodatne informacije o književniku ili o njegovim djelima. Poslije svake cjeline
nalazi se sinteza koja je po mome mišljenju prenatrpana tekstom te je nepregledna, a često je
prožeta i na nekoliko strana te samim time ne ispunjava svoju zadaću, a to je da učenik može
ponoviti naučeno. Ono pozitivno što bih istakla u ovoj čitanci jest Podsjetnik koji je sažeti,
tablični prikaz najbitnijih književnika i djela poredanih kronološkim redom.
3.2. Čitanka
Nastavne se jedinice u Čitanci za četverogodišnje strukovne škole sastoje od ovih dijelova:
naslov, bilješka o piscu, fotografija pisca, odlomak nakon kojeg slijede pitanja u više grupa.
Pitanja su organizirana tako da na početku učenika vode kroz analizu djela nakon toga slijedi
pojašnjavanje i analiza određenih karakteristika specifičnih za to djelo ili razdoblje.
U odjeljku Istraži nalaze se dodatni zadatci vezani za dublju analizu samog djela,
odnosno odlomka iz određenog djela. I ova čitanka donosi kronološki pregled hrvatske i
6
svjetske književnosti. U pojedinim se nastavnim jedinicama mogu pronaći zadatci pod
naslovom Kreativna igra u kojima se od učenika traži kreativnost prilikom ispunjavanja
zadatka. Osim kreativnih zadataka učenici se mogu koristiti i sintezom koja pomaže u
ponavljanju književnika i njihova djela, ali i najvažnijih karakteristika i razdoblja nabrojanih
djela. Ova je sinteza mnogo bolje organizirana nego u čitankama za gimnazijski program jer
su korišteni tablični prikazi, podatci su prikazani u grozdovima i umnim mapama. Također,
Čitanka sadrži nove pojmove s definicijom koja je istaknuta nakon analize, sadrži nepoznate
riječi i objašnjenja na marginama. Sve to pridonosi dobrom metodičkom oblikovanju. Kao
manu u ovoj Čitanci istaknula bih predugačke ulomke. Pojedini su ulomci prožeti na nekoliko
strana pa ne znam kako je zamišljeno da s učenicima pročitamo te ulomke, a da nam ostane
vremena za analizu i interpretaciju.
7
A pozitivna je stvar u Čitanci za četverogodišnje strukovne škole Sinteza koja
preglednošću ispunjava svoju svrhu, dok su Sinteze u Književnome vremeplovu preopširne.
Sinteze s nepreglednim neprimjereno dugačkim proznim tekstom nisu svrhovite jer bi sinteza
trebala služiti ponavljanju naučenog, a čitajući preopširne sinteze teško se skoncentrirati na
ono bitno.
8
4. Zaključak
Udžbenik kao osnovno sredstvo koje se koristi u poučavanju mora biti usklađeno s
Udžbeničkim standardom. Udžbenik služi učenicima kao jedan od izvora znanja za
ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva utvrđenih nacionalnim i predmetnim kurikulumom.
Nastavnik sam izabire koji će udžbenik koristiti te samim time bira najbolji prvotni i obvezni
izvor znanja te pridonosi kvaliteti nastavnoga sata. Udžbenik za književnost trebao bi
učenicima približiti književnu ostavštinu vrsnih autora i trebao bi učenike zainteresirati za
nastavno gradivo budući da mu je to najdostupniji izvor znanja s kojim se svakodnevno
susreće tijekom svog obrazovanja.
Listajući ova dva udžbenika za književnost primijetila sam nekoliko nedostataka. Kao
jedan od glavnih nedostataka istaknula bih prenapučenost stranica mnoštvom informacija.
Kako je sam predmet dosta složen i razgranat, promijene bi se prvo trebale unijeti u
nastavnim planovima i programima za srednju školu kako bi se onda mogle očekivati
promijene u čitankama. Unatoč tim nedostacima, udžbenici su dobro metodički i didaktički
oblikovani te u većoj mjeri ispunjavaju svoju svrhu i dobri su izvori znanja.
9
5. Literatura
10