“Genije – to je 10 % nadahnuća

i 90 % znanja u radu”
Edison (1847 – 1931)

II.Molekularna fizika

7. Molekularno-kinetička teorija gasova.

Relativna atomska masa nekog atoma, A r (odnosno molekula, Mr) jednaka je
broju unificiranih atomskih jedinica mase.
Unificirana atomska jedinica mase jednaka je dvanaestini mase atoma
ugljika –12:
1
u= m ( C12 ) ; u=1,66⋅10-27 kg
12

Masa jednog atoma je: ma=Ar·u

Masa jednog molekula je: mm=Mr·u
Molarna masa je masa količine tvari od jednog mola:
g g
M =M r⋅ = Ar⋅
mol mol

Veza između termodinamičke temperature T, izražene u kelvinima (K) i

temperature izražene u stepenima Celzija (C) je:

T=T0+t, gdje je T0=273,15 K.

Količina tvari je gdje je : m-masa tvari; M-molarna
m N V
n= = = ,
M NA Vm
masa;
N-broj jedinki (atoma, molekula, jona…); N A-Avogadrova konstanta (broj jedinki u
jednom molu); V-zapremina tvari; Vm-molarna zapremina.
NA=6,022·1023 mol-1.

1
 Molarna zapremina idealnog gasa pri standardnim uslovima (p 0=101325 Pa,
T0=273,15 K) iznosi Vm=22,4 l/mol.

Mol je količina tvari koja sadrži toliko jedinki koliko ima atoma u 12 g ugljika-12.
Temperaturska razlika u stepenima Celzija i temperaturska razlika u
kelvinima je jednaka.
tT

Osnovna jednačina kinetičke teorije gasova:

1
p= ρ v̄ 2
3
gdje je : p-pritisak idealnog gasa, -gustina gasa, V-zapremina gasa, m-
m
ρ=
V
masa gasa, -srednja vrijednost kvadrata brzine molekula (efektivna brzina).
2
v̄
Jednačina gasnog stanja,
pV=nRT,
gdje je univerzalna gasna konstanta R=8,31 J/mol·K

Izo procesi:
T=const. (izotermički proces): pV=const; p1V1=p2V2;
p=const. (izobarski proces) : ;
V V 1 T1
=const ; =
T V 2 T2
V=const: (izohorski proces): .
p p1 T 1
=const ; =
T p2 T 2
Unutrašnja energija jednoatomskog gasa je,
3
U= nRT
2
Kinetička energija jednog molekula gasa:
3
Ek1 = kT
2
gdje je Boltzmanova konstanta k=1,38·10-23 J/K.
Kinetička energija translatornog kretanja N molekula gasa je
3
Ek =NEk 1= nRT
2

2
 v ef = √ v̄ 2=
√ 3 RT
M
Efektivna brzina molekula idealnog gasa je

Primjer 1: Odredi: a) relativnu molekulsku masu gasa CO2; b) masu jednog

molekula gasa; c) molarnu masu gasa; d) broj molekula gasa u 1 g gasa; e) broj
molekula u 1 gasa pri standardnim uslovima.
ℓ
Rješenje: a) Mr(CO2)=?, b) m(CO2)=?, c) M(CO2)=?, d)m=1 g; N=?, e) V=1 l,
N=?
a) Relativnu molekulsku masu izračunavamo sabiranjem relativnih atomskih
masa atoma od kojih je sastavljen molekul. Podatke uzimamo iz tablice periodnog
sistema elemenata:
Mr(CO2)=1·Ar(C)+2·Ar(O)=1·12+2·16=44
b) Masa jednog molekula je
mm(CO2)=Mr(CO2)·u=44·1,66·10-27kg=7,31·10-26kg

c) Molarna masa gasa

g g
M = M r ( CO 2 )⋅ = 44⋅ ⋅¿
mol mol
¿
d) Količina gasa je , odakle je
m N
n= =
M NA
m 1g
N= ⋅N A= ⋅6, 022⋅1023 mol−1
M g
44
mol
N=1, 37⋅10 23
e) S obzirom da je i , to je
N V l
n= = V m=22 , 4
NA Vm mol
V 1l
N= ⋅N A= ⋅6, 022⋅1023 mol−1
Vm l
22,4
mol
22
N=2, 69⋅10
Primjer 2: Iz osnovne jednačine kinetičke teorije gasova izvedi izraz koji povezuje pritisak i gustinu
gasa. Izračunaj efektivnu brzinu kretanja molekula vazduha pri normalnom atmosferskom pritisku
p=1,013·105 Pa. Za gustinu vazduha uzeti 1,29 kg/m3.
Rješenje:
p=1,013·105 Pa
=1,29 kg/m3

v̄ =?

3
 Jednačina kinetičke teorije gasova je
2
1 Nm1 v̄
p=
3 V
Ukupna masa gasa je m=N·m1, a gustina gasa te je
m 1
ρ= , p= ρ v̄ 2.
V 3
Izračunavamo:

√
5
v̄ =
√ 3p
ρ
= 3⋅1,013⋅10 Pa =485 m
kg
1,29 3
m
s

Primjer 3: Iz jednačine stanja idealnog gasa izvedi izraz za izračunavanje

gustine gasa. Izračunaj gustinu vazduha pri standardnim uslovima (p 0=1,013·105Pa
T0=273,15 K). Za molarnu masu vazduha uzeti M=29 g/mol.
Rješenje:
p0=1,013·105 Pa
T0=273,15 K
M=29 g/mol=29·10-3 kg/mol
p=?
Jednačinu gasnog stanja možemo pisati u obliku odnosno
m
pV = RT ,
V
gdje je (gustina gasa).
m RT RT m
p= =ρ =ρ
V M M V

Tada je .
kg
1, 013⋅105 Pa⋅29⋅10−3
pM mol kg
ρ= = =1. 29
RT J m3
8, 31 ⋅273 , 15 K
molK
0
Primjer 4: U posudi zapremine 20 l nalazi se gas nitrogen pod pritiskom
150 bara i na temperaturi 20C. Odredi količinu gasa i masu gasa u posudi
M=28 g/mol.
Rješenje:
V=20 l=2010-3m3
p=150 bar=150105 Pa
T=(273+20)K=293 K
n=?, m=?
Iz jednačine gasnog stanja pV=nRT, količina gasa je,
pV 150⋅105 Pa⋅20⋅10−3 m3
n= =
RT J
8,31 ⋅293 K
mol K
n=123,2 mol
Masa gasa je (pogledaj uvod)

4
 m=nM=123,2 mol28 g/mol
m=3 450 g

7. 103 T
7.1. Odredi molarnu masu gasa: CO, Cl 2, N2, O2. Potrebne konstante uzmi
iz tablice periodičnog sistema.
7.2. Odredi masu jednog molekula gasa: vodika H2, vodene pare H2O.
7.3. Odredi količinu gasa i broj molekula gasa u 1 g: a) nitrogena (N2), b)
SO2.
7.3.a. Broj molekula vazduha u nekoj posudi iznosi 2,641024. Kolika je masa
vazduha? M=29 g/mol
7.3.b. Masa nitrogena iznosi 56 g. Koliko ima molekula nitrogena? M=28 g/mol.
7.4. Koliko ima grama gasa i molekula gasa u 1 cm 3 vazduha pri
standardnim uslovima? M=29 g/mol.
7.5. U čeličnoj boci pri standardnim uslovima ima 3,01·10 25 molekula kisika.
Odredi: a) zapreminu kisika, b) masu kisika.
7.6. Zapremina vazduha u učionici pri standardnim uslovima, iznosi 200 m 3.
Kolika je masa vazduha i koliko molekula vazduha ima u učionici? M=29 g/mol.
7.7. Koliko molekula pri standardnim uslovima ima u 1 l: a) O2, b) CO2, c)
H2.
7.8. Koliki je pritisak gasa u sudu zapremine 3 dm 3, ako je masa gasa 10 g,
a srednja brzina kretanja molekula 500 m/s?
7.9. Pritisak idealnog gasa u zatvorenom sudu poveća se dva puta. Koliko
se puta poveća srednja brzina kretanja molekula gasa?
7.10. Kolika je srednja brzina kretanja molekula gasa čija je masa 6 kg i koji
zauzima 5 m3 kod pritiska 2 bara?
7.11. Efektivna brzina molekula idealnog gasa iznosi 487 m/s. U zatvorenoj
posudi zapremine 5 l nalazi se 8 g tog gasa. Koliki je pritisak?
7.12. U posudi zapremine V=100 l i pod pritiskom p=4 kPa nalazi se idealan
gas čija je srednja brzina kretanja molekula 122,5 m/s. Odredi: a) gustinu gasa,
b) masu gasa.
7.13. Kolika je unutrašnja energija jednoatomnog gasa čija je količina 1,5
mol, a temperatura 22C?
7.13.a. Unutrašnja energija idealnog gasa iznosi 6,2 kJ, a količina 1,2 mola. Kolika
je temperatura gasa u stepenima Celzija?

7.13.b. Kolika je količina idealnog gasa čija je unutrašnja energija 4,5 kJ, a
temperatura 25C?
7.14. Dopuni tabelu! T=const.

5
p 101,3 kPa 150 kPa ?
V 100 cm3 ? 500 cm3

7.15. Izvjesna količina gasa zauzima zapreminu V1=2 l kod pritiska 1 bar. Pri
kojem pritisku će zapremina gasa iznositi 400 cm3? Temperatura gasa se ne
mijenja.
7.16. U cilindru sa pokretnim klipom nalazi se pod pritiskom p 1=0,1 MPa
idealan gas. Koliki će biti pritisak gasa ako se njegova zapremina izotermičkim
sabijanjem smanji na ¼ prvobitne zapremine?
7.17. Aerostat zapremine 12 m3, napunjen je gasom pri normalnim
atmosferskim pritiskom101,3 kPa, penje se u sloj vazduha gdje je pritisak 880
mbar. Kolika mu je zapremina pod tim pritiskom? Temperatura se nije
promijenila.
7.17.a. Zapremina gasa kod pritiska 980 mbara, iznosi 10 l. Kolika će biti
zapremina na pritisku 80 kPa? T=const.
7.18. Sud zapremine 12 l sadrži gas pod pritiskom 400 kPa i spoji se sa
sudom zapremine 3 l iz kojeg je evakuisan vazduh. Koliki će biti krajnji pritisak?
Proces je izotermički.
7.19. Sud koji sadrži gas pod pritiskom 1,4 bara spoji se sa sudom
zapremine 6 l iz kojeg je evakuisan vazduh. Poslije toga u oba suda se
uspostavi pritisak 1 bar. Kolika je zapremina prvog suda?
7.20. Gas mase m=5 g zatvoren je u cilindru pokretnim klipom. Zapremina
gasa iznosi V1=0,7 l, a pritisak p1=1,1 bar. Kolika će biti gustina gasa ako se on
sabije klipom tako da mu pritisak poraste na 2,85 bara? Temperatura gasa je
stalna.
7.21. U fudbalsku loptu zapremine 2,5 l upumpa se vazduh tako da se pri
jednom pumpanju ubaci 0,15 l atmosferskog vazduha čiji je pritisak p 1=1 bar.
Koliki će biti pritisak u lopti poslije 50 ubacivanja vazduha? Na početku je
unutrašnjost lopte bila bez vazduha. Temperatura je stalna.

a) b)
Sl. 92.
7.22. Na slici 92. su prikazana dva izotermička procesa. Označi njihove
koordinatne ose.
7.23. Grafički prikaži izotermne promjene stanja u: p-V;p-T i V-T dijagramu.

6
 7.23.a. Zračni mjehur se podigne sa dna jezera na njegovu površinu. Pri tome se
njegova zapremina udvostruči. Kolika je dubina jezera, ako je temperatura na
dnu i površini ista?
7.24. Dopuni tabelu! p=const.

V 50 cm3 80 cm3 ?
T 293 K ? 30ºC

7.25. Zapremina idealnog gasa na temperaturi T 1=273 K iznosi 20 dm3.

Kolika će biti zapremina gasa na temperaturi 75C, ako se pri tome ne mijenja
pritisak?
7.26. Gas ima zapreminu 12,3 l. Kad se ohladi do temperature 7C njegova
zapremina se smanji na 10,5 dm3. Kolika mu je bila početna temperatura, ako
je pritisak bio stalan?
7.27. Gas pri 300 K ima zapreminu 250 cm3. Koliku zapreminu će imati ista
masa gasa ako se temperatura: a) poveća na 51C ; b) snizi na -3C? Smatrati
pritisak konstantnim.
7.28. Jednim udisajem pluća uđu 2 l hladnog zraka temperature 15C. Kolika
je zapremina tog zraka na temperaturi ljudskog tijela od 37C i istom pritisku?
7.29. Do koje temperature treba zagrijati neki gas pri stalnom pritisku da bi
njegova zapremina postala dva puta veća od zapremine koju gas ima na 0C?
7.30. Vazduh na 0C i normalnom atmosferskom pritisku ima gustinu 1,29
kg/m3. Koliku će gustinu imati na temperaturi 30C, ako se pritisak nije
promijenio?
7.31. Gragički prikaži izobarnu promjenu stanja gasa u : p-V, p-T i V-T
dijagramom. V 1
7.32. Koja izobara, na slici 93. , odgovara većem pritisku?
2
7.33. Dopuni tabelu! V=const.

p: 101,3 kPa 150 kPa ?

T: 273 K ? 20ºC T´ T
Sl. 93.

7.33b.Zašto se balon električne sijalice puni nitrogenom (azotom) pri sniženom

pritisku?
7.34. Električna sijalica se napuni nitrogenom pod pritiskom 0,5 bara, na
temperaturi 15C. Kolika je temperatura u sijalici kada svijetli, ako se pritisak
poveća na 1,1 bar?
7.34.a.U zatvorenoj posudi nalazi se gas pod pritiskom 3,2 bara i temperaturi
400 K. Koliki će biti pritisak ako se : a) gas zagrije do 227C, b) ohladi do 0C.

7
 7.35. Gas se nalazi u zatvorenoj posudi na temperaturi 5C i pritisku 150 kPa.
Koliki će biti pritisak u posudi na temperaturi 300 K?
7.35.a. Ujutro, na temperaturi 00C, pritisak u automobilskoj gumi iznosi 200 kPa. U
toku dana temperatura zraka se poveča na 30 0C. Koliki će biti pritisak u gumama
ako se zanemari širenje gume?
7.35.b. Pri stalnoj zapremini povečamo temperaturu idealnog gasa od 27 0C na
870C. Za koliko procenata se poveča pritisak gasa?

7.36. Pri izohorskom zagrijavanju gasa njegov pritisak se poveća od 100 kPa
na 1,12 bara. Kolika je bila krajnja temperatura gasa ako je početna 13C?

p
1
2

T
Sl. 94.
7.37. Grafički prikaži izohornu promjenu gasa u: p-V, p-T, i V-T dijagramu.
7.38. Na slici 94. je grafički prikaz dva izohorna procesa. Kojoj izohori
odgovara veća zapremina?
p 98 kPa 101 kPa 120 kPa ?
V 2 m3 2,2 m3 ? 0,8 m3
T 300 K ? 320 K 350 K
7.39. Popuni tabelu!
pV
=const .
T

7.40. Za čuvanje gasa CO2 upotrebljavaju se čelične posude. Kolika je masa

tog gasa u posudi zapremine 40 l pri teperaturi 15C i pritisku 50 bara?
M=44g/mol.
7.41. U balonu zapremine 25,6 l nalazi se 1,04 kg nitrogena pri pritisku 35
bara. Oderditi temperaturu gasa. M=28 g/mol.
7.42. Kolika masa vazduha zauzima zapreminu 150 l pri teperaturi 15C i
pritisku 150 kPa? M=29 g/mol.
7.43. U zatvorenoj posudi zapremine 1,2 l nalazi se 90 g vode. Zidovi posude
mogu izdrzati pritisak od 40 bara. Do koje temperature se može zagrijati
posuda pa da ne pukne? Pretpostavljamo da je sva voda isparila a masa
vazduha zanemarljiva u odnosu na masu vode. M=18 g/mol.
7.44. Odredi molarnu masu i relativnu molekulsku masu gasa ako 0,686 dm 3
tog gasa, pri temperaturi 27C i pritisku 80 kPa ima masu 0,748 g.

8
7.45. Koliki broj molekula ima u jednom litru idealnog gasa pri temperaturi
20C i pritisku od jednog bara?
7.46. Najsavršenijom vakuum tehnikom može se gas isprazniti iz neke
posude tako da na temperaturi 20C ostane oko 1000 molekula u zapremini 1
cm3. Koliki je pritisak u posudi?
7.47. Koliku zapreminu zauzima 1 g gasa butana na temperaturi 20C i
pritisku 115 kPa? M=58 g/mol.
7.48. Gas metan, čija je masa 19,4 kg, nalazi se u posudi zapremine 1 m 3 na
temperaturi 25C. Koliki je pritisak gasa ? M=16 g/mol.
7.49. Jedan gas ima zapreminu 3 m3 kod pritiska 15,0 kPa, drugi 3,4 l kod
pritiska 3 MPa. Oba gasa imaju istu količinu od 3 mola. Kolike su im
termodinamičke temperature?
7.50. Atmosferski vazduh sadrži 21% oksigena (kisika). Koliki je parcijalni
pritisak kisika ako je atmosferski pritisak 101,3 kPa?
7.51. Gustina nekog gasa, pri standardnim uslovima (p0=101,3 kPa;
T0=273,15 K), iznosi 0,99 kg/m3. Odredi gustinu tog gasa na temperaturi 25C i
pritisku 98 kPa.
7.52. U posudi zapremine 10 l nalazi se gas hidrogen pri temperaturi 22C i
pritisku 100 bara. Kolika je zapremina gasa pri standardnom pritisku i
temperaturi? M=2 g/mol.
7.53. Prikaži izotermnu, izobarnu i izohornu promjenu stanja gasa u p-V
dijagramu.
7.54. Prikaži izotermnu, izobarnu i izohornu promjenu stanja gasa u V-T
dijagramu.
7.55. Određenoj količini gasa udvostručimo termodinamičku temperaturu, a
zapreminu gasa smanjimo na polovinu. Je li se promjenio pritisak gasa?
7.56. Koliki pritisak vrši 8 g gasa kisika u sudu zapremine 5,98 l, na
temperaturi 15C? M=32 g/mol.
7.57. Kolika je gustina gasa hidrogena u posudi pod pritiskom 1,5 MPa i na
temperaturi 22C? M=2 g/mol.
7.58. Kolika je količina gasa i broj molekula gasa u posudi zapremine 17 l,
pod pritiskom 1200 kPa i na tempereturi 25C?
7.59. U posudi zapremine 1,5 m3 i pod pritiskom 1 bar nalazi se 3,021025
molekula idealnog gasa. Kolika je temperatura gasa?
7.60. Unutrašnja energija jednoatomnog gasa je U=135 J. Kolika je kinetička
energija jednog molekula gasa, ako se u posudi nalazi N=10 21 molekula?
7.61. Odredi srednju kvadratnu brzinu molekula hidrogena i energiju
translatornog kretanja jednog molekula, na temperaturi: a) -100C; b) 0C; c)
100C. M=2g/mol.
7.62. Srednja kvadratna brzina molekula oksigena iznosi 700 m/s. Kolika je:
a temperatura gasa,? M=32 g/mol.

9
 7.63. Na kojoj temperaturi bi srednja kvadratna brzina molekula vazduha bila
jednaka: a) prvoj kosmičkoj brzini za Zemlju (7,9 km/s); b) drugoj kosmičkoj
brzini za Zemlju (11,2 km/s)? M=29 g/mol.

7.64. Posude u kojima je zatvoren vazduh vezane su za otvoreni živin manometar (sl.95). Koliki
je pritisak u posudama na slici a) i b)? Atmosferski pritisak je p 0=1 bar. Gustina žive je 13600
p0 p0 kg/m3.
0.103
.1.1
0.103
.1.2 h
1=26cm h2=1
2cm
p1 p2 0.103
.1.3
0.103
.1.4 a)
Sl.9
5.
b) E
7.65.Zadatak: Kako bi pomoću mehaničkog modela sa kuglicama, P a

na slici 95.a., simulirao: a) Braunovo kretanje, b) izohorni

 h 

Sl.95.a.
S l. 9 6 .
proces, c) izotermički proces.
Pribor: Okvir od kartona (ili drveta), kuglice, plutani čep, grafoskop.

7.66.Zadatak: a) Odredi termički koeficijent pritiska gasa

(V=const). b) Odredi atmosferski pritisak.

10
 Sl.97.
Pribor:Staklena posuda od 150 cm3 do 250 cm3, manometar sa vodom,
termometar.

7.67.Zadatak: Pomoću pribora na slici 96, provjeri

jednačinu gasnog stanja.
Pribor:Staklena U cijev, živa, pečatni vosak , posuda sa vodom, termometar,
električni rešo, lenjir.

7.68.Zadatak: a) Napravi Galtonovu dasku (sl.97) b) Simuliraj

Maxwellovu krivulju raspodjele molekula po brzinama.
Pribor: Daska, ekseri, kuglica, staklena ploča, lijevak.

8. Kondenzirano stanje tvari

Napon je mjera za naprezanje tijela pri deformaciji. Normalni napon je odnos
između jačine sile koja djeluje normalno na površinu i veličinu te površine,
.
F
σ=
S
Tangencijalni napon je odnos jačine sile koja djeluje tangencijalno na površinu i
veličine te površine, .
F
τ=
S

11
 Hukov zakon: „Napon pri elastičnoj deformaciji proporcionalan je relativnoj
deformaciji.” Npr.za istezanje ili sabijanje štapa,

F Δl
σ = =E ,
S l

gdje je: l-prvobitna dužina, l-promjena dužine, l/l-relativna deformacija,E-Youngov

modul elastičnosti.
Koeficijent površinskog napona tečnosti,
ΔA F
σ= = ,
ΔS l
gdje je: A-rad koji treba izvršiti da se slobodna površina tečnosti poveća za S; F-sila površinskog
napona ; l-dužina granične linije slobodne površine tečnosti.

Visina tečnosti u kapilari iznad nivoa tečnosti u sudu:

2σ
h=
ρ rg
gdje je: r-poluprečnik kapilarne cijevi, -gustina tečnosti, -koeficijent površinskog napona.
Zakon linearnog termičkog širenja, , gdje je: l0-dužina štapa na temperaturi 0C;
l=l0 (1+αt )
l-dužina štapa na tC; -termički koeficijent širenja.
Površinsko širenje: , gdje je ; =2, termički koeficijent površinskog širenja.
S=S 0 (1+βt )
Zapreminsko širenje: V=V0(1+t), gdje je =3, termički koeficijent zapreminskog širenja.
Promjena gustine sa temperaturom:
ρ0
ρ= ,
1+γt
gdje je 0-gustina na 0C; -na tC.

Primjer 1. Čelično uže lifta ne smije da se izduži više od 4 mm. Dužina užeta
je 15 m, površina poprečnog presjeka 2 cm2, a modul elastičnosti 220 GPa. Koliko
je maksimalno dozvoljeno opterećenje užeta lifta?

Rješenje:
l=4 mm=4·10-3 m
l=15 m
S=2 cm2=2·10-4 m2
E=220 GPa=2,2·1011 Pa
m=?
U području elastičnosti važi Hukov zakon,
F Δl
=E
S l
Za dato istezanje užeta sila naprezanja je:

12
 V

S l .98.

−3
Δl N 4⋅10 m
F=ES =2,2⋅1011 2⋅2⋅10−4 m2⋅ =11733 N
l m 15 m
Ta sila odgovara teretu mase (zajedno sa kabinom lifta),
kgm
11733
F s2 1198
m   kg Primjer 2. Pri mjerenju konstante
g 9 m
,812 površinskog napona alkohola
s korištena je bireta (sl.98). U biretu se
sipa voda, čija je konstanta
površinskog napona na sobnoj temperaturi poznata i iznosi 1=0,073 N/m. Slavina se otvori i voda
kaplje tako da izađe zapremina vode V=2 cm3, što odgovara broju n1=50 kapi. Kada se sva voda
ispusti onda se sipa alkohol i postupak ponovi tako da istoj zapremini alkohola V=2 cm 3 odgovara
n2=130 kapi. Odredi koeficijent površinskog napona alkohola. Za gustinu vode uzeti 1000 kg/m 3, a
za gustinu alkohola 790 kg/m3.
Rješenje:
=0,073 N/m Kapljica se otkida kada se njena težina izjednači sa silom
n1=50 površinskog napona,
n2=130 odakle je
F=2πrσ=mg mg
v=1000 kg/m
3
σ= (1)
2=790 kg/m
3 2 πr
2=? pri čemu je: r-poluprečnik kanala cijevi iz koje izlazi kapi, m-
masa jedne kapi, -konstanta površinskog napona.

Ako ističu dvije razlićite tečnosti iz iste posude, onda je (2)

σ2 m2
=
σ1 m1
U našem primjeru, ukupna masa svih kapi je M=n·m , gdje je n-broj kapi. Takođe, ukupnoj masi
odgovara istekla zapremina tečnosti V; M=V. Pošto je zapremina bila ista to je :
, (3) odakle je (4)
M 2 n 2 m2 ρ2 σ 2 ρ2 n1
= = = ⋅
M 1 n 1 m1 ρ1 σ 1 ρ1 n2

13
 odnosno =0,022 N/m

Primjer 3: Metalni štap je uklješten između dvije vertikalne ploče (sl. 99). a) Koliko će biti naprezanje
štapa ako se on zagrije za 20C? b) Kolikom će silom štap djelovati na ploče kojima je uklješten?
Površina poprečnog presjeka štapa je 10 cm 2, modul elastičnosti štapa je 200 GPa, temperaturni
koeficijent linearnog širenja =1,4·10-5 1/C.

A B
S

Sl. 99.
Rješenje:
t=20C
S=10 cm2=10·10-4 m2
E=200 Gpa=2·1011 N/m2
=1,4·10-5 1/C
a) =?, b) F=?

Kada bi štap bio slobodan promjena njegove dužine pri zagrijavanju iznosila bi približno:
gdje je l-prvobitna dužina. Pošto je štap uklješten između ploča, koje sprečavaju
Δl=lαΔt
promjenu dužine, onda se u njemu javlja naprezanje jednako normalnom naponu koji izaziva
skraćenje dužine za l. Prema Hukovom zakonu je;
Δl
σ =E =EαΔt .
l
a)
N 1
σ =2⋅1011 ⋅1,4⋅10−5 ∘ ⋅20∘ C=5,6⋅107 Pa
m2 C
b) Na ploče štap djeluje silom

F=σ⋅S=5,6⋅10 7 Pa⋅10−3 m2 =5,6⋅10 4 N

Čvrsto tijelo i tečnost. Elastičnost. Površinski napon.

1 T
8.1. Koliko ima molova i molekula u 1 kg vode?
8.2. Odredi broj atoma u 1 g: a)Al, b)Fe, c)Cu. Podatke za relativne
atomske mase uzeti iz tablica.
8.3. Prsten od čistog zlata ima 2·1022 atoma. Kolika je masa prstena?
8.4. Koliku masu ima: a) aluminijska ploča koja sadrži 4,3·10 22 atoma, b)
komad kuhinjske soli koji sadrži 8·1024 molekula?
8.5. Izračunaj masu jednog molekula: a) vode, b) žive.

14
8.5.a. Na metalnom užetu okačen je teg mase 2,5 kg. Koliki je normalni napon u
užetu ako je površina poprečnog presjeka užeta: a) 0,2 cm2, b) 12 mm2?

8.5.b. Na žicu je okačen teg pri čemu je normalni napon 200 kPa, a površina
presjeka žice 0,8 mm2. Kolika je masa tega?
8.5.c. Na žicu dužine 1 m i presjeka 2 mm2 okačen je teg mase 5 kg. Pri tome se
žica izdužila za 5 mm. Odredi: a) relativnu deformaciju, b) normalni napon,
c) modul elastičnosti žice.
8.6. Koliki treba da bude prečnik nosača dizalice, pri podizanju tereta od 2,5 tone,
pa da normalni napon ne bude veći od 6 MPa? v=const.

8.7. Normalni napon kidanja metalne žice iznosi 3 N/mm 2, a njen presjek S=15
mm2. Kolika je maksimalna masa tereta koja se može okačiti o žicu pa da se ona ne
prekine?

8.8. Čelično uže građevinske dizalice ima dužinu l=10 m i površinu poprečnog
presjeka S=1 cm2. Sa njim se diže teret mase 1 t. Izračunaj: a) normalni napon u užetu,
b) relativno istezanje užeta, c) elastičnu potencijalnu energiju istegnutog užeta. E=210
GPa.

8.9. Pod djelovanjem sile intenziteta 100 N, metalna šipka duga 5 m i poprečnog
presjeka 2,5 mm2 izduži se za 1 mm. a) Kolikim je normalnim naponom opterećena
žica?
b) Koliki je modul elastičnosti žice?

8.10. Željezno uže dužine 1,5 m, opterećeno sa 5000 N, ne smije se izdužiti više od
0,3 mm. Koliki presjek treba da ima uže ? E=196 GPa.

8.11. Kolika je dužina metalne žice koja se izduži za 1mm pod djelovanjem sile od
100 N? Presjek žice je 2,5 mm2, a modul elastičnosti 2·1011 Pa.
8.12. Željezna šipka treba da izdrži teret od 5 t. Granica elastičnosti iznosi 180
MPa. a) Koliki presjek treba da ima šipka? b) Koliko je relativno izduženje?

8.13. Gumena traka ima dužinu l=40 cm. Kada se optereti tegom od 100 g izduži se
za 2 cm. Presjek trake S=0,5 cm2. Odredi: a) relativnu deformaciju, b) normalni
napon,
c) modul elastičnosti trake, d) rad izvršen na istezanje trake. Smatrati da se presjek
trake nije promijenio istezanjem.

8.14. Krutost opruge iznosi k=1000 N/m. a) Koliki teret se smije objesiti o oprugu ako
se ne smije izdužiti više od 4 cm? b) Koliku elastičnu potencijalnu oprugu ima pri tome
opruga?

8.15. Kolika može biti maksimalna dužina olovne žice koja visi pa da se ne prekine
pod djelovanjem sopstvene težine? Napon kidanja žice iznosi 20 MPa, a gustina 11300
kg/m3.

8.16. Maksimalna dužina bakarne žice koja može da visi, a da se pri tome ne prekine
pod djelovanjem sopstvene težine, iznosi l=59,5 m. Koliki je napon kidanja žice?
Gustina bakra je 8400 kg/m3

15
8.17. Kada se jedna kap tečnosti razdvoji na dvije manje kapi, koja je tvrdnja tačna: a) zbir
površina manjih kapi jednak je površini veće kapi, b) zbir zapremina manjih kapi jednak je
zapremini veće kapi, c) površina veće kapi manja je od zbira površina manjih kapi?
8.18. Koliki rad treba izvršiti da se obrazuje mjehur sapunice poluprečnika r=2 cm? Konstanta
površinskog napona iznosi =0,04 N/m.

Sl.100.
8.19. Da bi se površina vode povećala za 10 cm 2 potrebno je izvršiti rad od 73 J. Kolika je
konstanta površinskog napona vode?
8.20. Iz birete ističe voda u obliku kapljica čija je masa m=0,01 g. Unutrašnji prečnik donjeg
otvora pipete iznosi d=0,4 mm. Kolika je konstanta površinskog napona vode?
8.21. Koliko treba kapi vode da istekne iz birete unutrašnjeg prečnika 1,0 mm, da bi se
napunila bočica od 6 cm3? Za vodu je =1 g/cm3, =0,073 N/m.
8.22. Iz pipete ističe tečnost kapanjem. Unutrašnji prečnik otvora pipete je 0,6 mm a
konstanta površinskog napona 0,026 N/m. kolika je masa jedne kapi?
8.23. Pri određivanju koeficijenta površinskog napona vode korišten je dinamometar i
aluminijski prsten (sl. 100). Masa prstena je m=5,7 g, a njegov srednji prečnik d=20 cm.
Dinamometar pri otkidanju prstena pokazuje silu od 0,15 N. Izračunaj koeficijent površinskog
napona vode.
8.24. Kolika je sila potrebna za otkidanje aluminiskog prstena mase m=5 g, srednjeg prečnika
d=8 cm, od površine glicerina? Konstanta površinskog napona glicerina iznosi 0,059 N/m.
8.25. Pri mjerenju koeficijenta površinskog napona alkohola korištena je kapilarna cijev
prečnika 0,15 mm. Alkohol se podigne na visinu 7,6 cm. Čemu je jednak koeficijent
površinskog napona alkohola na toj temperaturi? = 790 kg/m3.

16
8.26. Prečnik kanala kapilarne cijevi je 0,20 mm. Na koju visinu će se u njoj popeti: a) voda, b)
kerozin, c) živa? v=0,072 N/m; k=0,024 N/m; ž=0,470 N/m; v=1000 kg/m3 ; k=800 kg/m3;

h2

h1

Sl.101.
ž=13600 kg/m3.
8.27. Izračunaj prečnik kapilarnih cijevi ako je poznato, da se voda na sobnoj temperaturi
podigne u njima na visinu: 2,5 cm; 5 cm; 8 cm; =0,072 N/m.
8.28. U širem kraku U cijevi voda se popela na visinu h 1= 5 mm, a užem na visinu h 2=20 mm.
Koliki je prečnik šireg, a koliki užeg dijela? Koeficijent površinskog napona vode je 0,072 N/m.
(sl.101)
8.29. Voda se podiže u kapilarnoj cijevi na visinu 62 mm. U istoj cijevi se alkohol podiže na
visinu 24 mm. Koliki je koeficijent površinskog napona alkohola? Koeficijent površinskog napona
3 3
vode je 1=0,072 N/m, gustina vode je 1=1000 kg/m , a alkohola 2=790 kg/m .

8.30. Koliki može biti najveći prečnik u fitilju lampe da bi se kerozin podigao u fitilju na visinu
h=2 cm. =0,024 N/m; =800 kg/m3.

7. 103 E

a) b)
Sl.102.

8.31. Zadatak: Na mehaničkom modelu prikaži razliku između strukture kristala i

tečnosti.

Pribor: Tri okvira od kartona, oblika jednakostraničnog trougla, (dva stranica 10 cm, a
treći 11 cm) olovna sačma, grafoskop (sl. 102).

17
 0

mg
Sl.104.

mg

Sl.103.

8.32. Zadatak: Pokaži efekt djelovanja molekulskih sila u čvrstim tijelima

Pribor: Dva olovna cilindra sa dobro očišćenim i uglačanim površinama (sl.103), teg od
100 g.

8.33. Zadatak: Odredi modul elastičnosti gumene trake.

Pribor: Gumena traka, tegovi od 50 g, stalak, lenjir
(sl.104).

8.34. Zadatak:Pokaži efekt djelovanja molekulskih sila kod tečnosti.

Pribor: Okvir od žice, sapunica (sl. 105)

18
8.35. Zadatak: Pokaži da igla, kada se pažljivo stavi na površinu vode, ne

Sl.105.

potone.
Pribor: Igla, cigaret (ili novinski) papir, čaša sa vodom.
8.36. Zadatak: Odredi prečnik molekula oleinske kiseline.
Pribor: Pipeta od 1 cm3, oleinska kiselina, dvije menzure od 100 cm3, alkohol,
prah od krede, plitka posuda stranica najmanje 40 cm, lenjir.
8.37. Zadatak: Odredi konstantu površinskog napona alkohola metodom
otkidanja kapi.
Pribor: Bireta, voda, alkohol, čaša.
8.38. Zadatak: Odredi konstantu površinskog napona vode metodom
otkidanja prstena.
Pribor: Tanki metalni prsten prečnika preko 5 cm, dinamometar do 1 N.
8.39. Zadatak: Odredi konstantu površinskog napona alkohola pomoću
kapilare. Pribor: kapilarna cijev, alkohol, voda.
1.103.1.
1.103.2.
1.103.3. Termičko širenje
8.40. Čelična konstrukcija ima, na temperaturi 0C, dužinu l0=75,00 m. Odredi: a) dužinu
konstrukcije na temperaturi 40C, b)-35C. Kolika je razlika dužina ljeti i zimi? =1,2·10-5 1/C
8.41. Na temperaturi t1=10C dužina željezne šine iznosi l1=12 m. Kolika će biti dužina šine na
temperaturi t2=50C? Vrijednost termičkog koeficijenta uzeti iz zadatka 8.54.
8.42. Između dva električna stuba, koja su udaljena 60 m, treba razapeti bakarnu žicu. Kolika
treba da bude najmanja dužina bakarne žice na temperaturi t1=30C da nebi došlo do zatezanja
zimi, kad bude temperatura t2=-30C? =1,7·10-5 1/C.
8.43. Do koje temperature treba zagrijati aluminijsku šipku da bi se njena dužina povećala za
1% u odnosu na dužinu na 0C? =2,4·10-5 1/C
8.44. Na temperaturi 0C dužina aluminijske šipke iznosi 79,5 cm, a željezne 80 cm. Na kojoj
temperaturi će obje šipke imati istu dužinu? Vrijednost koeficijenta je u zadatku 8.43.
8.45. Na temperaturi mržnjenja vode šipka od mesinga ima dužinu l0=100,00 cm, na
temperaturi klučanja vode (na standardnom pritisku) l=100,18 cm. Koliki je temperaturski
koeficijent linearnog širenja mesinga?
8.46. Temperaturski koeficijent linearnog širenja zlata iznosi =1,4·10-5 1/ºC. Koliki je
odgovarajući temperaturski koeficijent površinskog i zapreminskog širenja zlata?
8.47. Na temperaturi t2=30C površinabakarne ploče iznosi 10000 cm2. Kolika će biti površina
ploče na temperaturi t1=-20ºC? Iznos koeficijenta uzeti iz zadatka 8.42.

19
8.48. Na temperaturi 0C ploča od cinka ima dimenzije 120x70 (cm2). Koliko će se povećati
površina ploče pri zagrijavanju do temperature 60C? =2,9·10-5 1/ºC.
8.49. Na 0C aluminijska ploča ima površinu 650 cm2 a kad se zagrije 670 cm2. Do koje
temperature je zagrijana ploča?
8.50. Na temperaturi 0C željezna kugla ima zapreminu 800 cm 3. Izračunaj njenu zapreminu na
200C.
8.51. Na temperaturi 0C mesingani kazan ima zapreminu 120 l. Kolika će mu biti zapremina na:
a) 30C, b) -25C. =1,9·10-5 1/C.
8.52. Dužina ivice metalne kocke na temperaturi 0C iznosi 5,00 cm. Kocka je zatim zagrijana
do temperature 100C (unošenjem u ključalju vodu). Za materijal kocke je =2·10-5 1/C. Odredi:

2 T

SL.106.
a) povećanje dužine kocke pri zagrijavanju, b) promjenu površine, c) promjenu zaapremine kocke.
8.53. Posuda ima zapreminu 250 cm3, na temperaturi 0C, i napunjena je do vrha vodom. Kada
se posuda sa vodom zagrije do 100C iz nje izađe 3,5 cm 3 vode. Odredi srednji koeficijent
zapreminskog širenja vode. Širenje posude zanemariti.
8.54. Metalna kocka ima ivice dužine a=10 cm, na temperaturi 0C. Kada se zagrije do 100C
zapremina kocke je 1005,1 cm3. Odredi koeficijent linearnog širenja metala.

1.103.3.1 E
8.55. Zadatak: Odredi termički koeficijent zapreminskog širenja vode.
Pribor: Staklena posuda sa čepom i vodom, pipeta od 1 ml, termometar (sl.106).

9. Termodinamika. Fazni prelazi.

20
 Količina toplote koju neko tijelo zagrijavanjem primi, odnosno hlađenjem
otpusti, jednaka je
Q=cm Δt
gdje je: m-masa tijela, c-specifični toplotni kapacitet tijela, t-promjena temperature
tijela. Jedinica za količinu toplote je džul (J).
Količina toplote koja izvrši fazni prelaz tvari mase m, na temperaturi faznog
prelaza, data je izrazom
Q=mq i
gdje je qi-specifična toplota faznog prelaza (topljenja, isparavanja, sagorijevanja...).
Prvi zakon termodinamke (analitički izraz);
Q= ΔU + A
gdje je Q-količina toplote dovedena sistemu, U-povećanje unutrašnje energije
sistema, A-rad koji izvrši sistem na savlađivanju spoljašnjih sila.
Rad gasa pri izobarnom procesu (p=const.):
A= pΔV ,
gdje je : p-pritisak gasa; V-promjrna zapremine (V=V2-V1).
Unutrašnja energija jednoatomskog gasa je

p
1
T1
2

A
4
T2 3

V
Sl.106.a.
3
U= nRT
2
Koeficijent korisnog djelovanja idealne toplotne mašine, koja radi po Carnotovom
(Karnoovom) ciklusu je (sl.106.a.)
A Q 1 −Q 2 T 1 −T 2
η= = =
Q1 Q1 T1
gdje je : T1-temperatura toplog rezervoara, T2-temperatura hladnog rezervoara,
A-korisni rad mašine, Q1-utrošena količina toplote, Q2-neiskorištena količina
toplote.
Promjena entropije pri izotermnom procesu je

ΔQ
ΔS=
T

21
gdje je: T-temperatura na kojoj se odvija proces, Q-količina toplote koju primi gas. Entropija sistema je
mjera za neuređenost sistema i povećava se kad se sistem približava ravnotežnom stanju.

Entropija sistema S i termodinamička vjerovatnoća W njegovog stanja, povezane su relacijom

S=klnW, gdje je k-Boltzmanova konstanta.

Primjer 1: Idealan gas se nalazi u cilindru zapremine 2,5 l i pod pritiskom

1,5 bara. Površina klipa cilindra je 25 cm 2. Odredi:a) rad koji izvrši gas, ako mu se
pri stalnom pritisku klip pomjeri za 15 cm, b) rad koji izvrši gas ako se
termodinamička temperatura poveća dva puta, a širenje gasa je vršeno pri stalnom
pritisku.
Rješenje:
p=1,5 bar=1,5105 Pa
V1=2,5 l=2,510-3 m3
S=25 cm2=2510-4 m2
a) =0,15 m, A=?, b) T2=2T1, A=?
a) Rad gasa pri izobarnom širenju je A=pV, pri čemu je promjena zapremine
V=S.
A= pS Δℓ=1,5⋅105 Pa⋅2,5⋅10−3 m2⋅0, 15 m
A=56 , 25 J
b) Za izobarski proces važi , odakle je V2=2V1. Rad gasa pri
V 2 T2
=
V1 T1
izobarskom širenju je
A= p (V 2−V 1 )= pV 1

A=1,5⋅105 Pa⋅2,5⋅10−3 m3 =375 J

Primjer 2: Gas kisik, čija je masa 8 g i temperatura 25C, zagrijava se pri
stalnom pritisku do temperature 100C. a) Koliki rad izvrši gas pri širenju? b) Kolika
je promjena unutrašnje energije gasa ako mu je dovedena količina toplote
675,8 J?
Rješenje:
m=8 g
M=32 g/mol
T1=273+25=298 K
T2=273+100=373 K
Q=675,8 J
a) A=?, b) U=?
a) Rad gasa pri izobarnom širenju (p=const) je A=p(V2-V1) gdje je :V1-početna
zapremina gasa, V2-krajnja zapremina gasa. Početnu i krajnu zapreminu gasa
možemo naći iz jednačine gasnog stanja: p1V1=nRT1 i pV2=nRT2. Oduzimanjem tih
jednačina dobivamo p(V2-V1)=nR(T2-T1). Izvršeni rad gasa je
m 8g J
A= R(T 2 −T 1 )= ⋅8, 31 (373−298) K
M g molK
32
mol
A=155 , 8 J

22
 b) Porast unutrašnje energije gasa je
ΔU =Q− A=520 J
Primjer 3: Temperetura vode u kotlu parne mašine, koja radi po Carnotovom
ciklusu, iznosi 210C, a temperatura izlazne pare iz mašine je 55C. a) Koliki je
koeficijent djelovanja mašine. b) Koliko kilograma uglja, čija je specifična toplota
sagorijevanja qs=13 MJ/kg, treba utošiti da mašina izvrši rad A=100 MJ?
Rješenje:
T1=(273+210)K=483 K
T2=(273+55) K=328 K
qs=13 MJ/kg=13·106 J/kg
A=100 MJ=1·108 J
m=?
a) Koeficijent korisnog djelovanja mašine izračunavamo iz relacije
T 1−T 2 483 K−328 K
η= = =0,32
T1 483 K
b) Koeficijent korisnog djelovanja toplotne mašine je
A
η=
Q1
odakle izračunavamo utrošenu količinu toplote
A
Q1 = =mqs .
η

Potrebna masa gasa iznosi

A 8
m= . 10 J
ηq s m= =24 kg
J 6
0,32⋅13⋅10
kg
Primjer 4: U otvorenom sudu nalazi se 100 g leda temperature t 1= -10C.
Koliku količinu toplote treba dovesti ledu da pređe u vodu temperature t 2=20C.
Tačka topljenja leda iznosi 0C, specifični toplotni kapacitet leda cL=2100 J/kgK,
specifična toplota topljenja leda qt=0,336 MJ/kg, specifični toplotni kapacitet vode
cV=4190 J/kgK.
Rješenje: t
m=100 g=0,1 kg t
2
t1= -10C
t2=20C
tt=0C
cL=2100 J/kgC O Q
cV=4190 J/kgK
qt=0,336 MJ/kg=3,36·105 J/kg t
1 Q
1 Q
2 Q
3
Q=?
S
l
.
107
.

23
 Za zagrijavanje leda od temperature t1 do tačke topljenja, potrebno je dovesti
količinu toplote
J ∘
Q1 =mc L (tt −t 1 )=0,1 kg⋅2100 ∘ (0+10 ) C
kg C
Q1 =2100 J
Za topljenje leda, na tački topljenja, potrebno je dovesti količinu toplote
J
Q2 =mqt =0,1 kg⋅3,36⋅105 =3, 36⋅104 J
kg
Za zagrijavanje nastale vode od 0C do 20C potrebno je dovesti količinu toplote
J
Q3 =mcV (t 2 −t1 )=0,1kg⋅4190 (20−0 )∘ C
kg∘ C
Q3 =8380 J
Ukupna količina toplote koju treba dovesti je .
Q=Q 1 +Q 2 +Q 3 =44080 J

7. 103 T
9.1. Idealan gas, u nekom sudu sa pokretnim klipom, primi količinu toplote
od 2 kJ i pri tome izvrši rad od 350 J. Za koliko se povećala njegova unutrašnja
energija?
p(bar)

O V(l)
2 6
Sl.108.
9.2. Koliki rad izvrši idealan gas kada mu se uz konstantan pritisak od 101
kPa poveća zapremina od 1 l do 12 l?
9.3. Rad koji izvrši klip cilindra, površine 50 cm 2 na putu 12 cm, iznosi 180 J.
Koliki je pritisak pare?
9.4. Izračunaj rada gasa na slici 108. Početna zapremina gasa je 2 l?

9.4.a. Koliki rad izvrši gas šireći se pri stalnom pritisku od 12 bara? Klip cilindra
površine 0,025 m2 pomjeri se za 60 cm.
9.4.b. Nekom gasu, koji se nalazi u sudu zapremine 3 l i pod stalnim pritiskom
100 kPa, poveća se termodinamička temperatura tri puta. Koliki rad izvrši gas?

24
9.4.c. Idealnom gasu, pri stalnom pritisku, dovedemo količinu toplote od 30 MJ. Pri
tome se unutrašnja energija gasa poveča za 20 MJ. Koliki je rad pri tome
izvršio gas?
9.5. Na temperaturi 20C gas nitrogen čija je masa 7 g, nalazi se pod
pritiskom 200 kPa. Nakon zgrijavanja pri stalnom pritisku zapremina gasa je
12 l. a) koliki je rad izvršio gas? b) Kolika je dovedena količina toplote
ako se unutrašnja energija gasa povećala za 3 kJ? M=28 g/mol.
9.6. Na temperaturi 0C idealni gas ima zapreminu 3 l i nalazi se pod
pritiskom 1 bar. Gas se zagrije i širi, pri stalnom pritisku i pr tome izvrši rad
od 150 J. a) Kolika je zapremina gasa nakon širenja? b) Kolika je
temperatura gasa nakon širenja?
9.7. Dva mola gasa hidrogena zagrijava se od temperature 15C do 75C, pri
stalnom pritisku. Odredi: a) rad koji je izvršio gas, b) količinu toplote koja je
dovedena gasu, ako je specifični toplotni kapacitet gasa pri stalnom pritisku
cp=14500 J/kgK, c) promjenu unutrašnje energije. M=2 g/mol.
9.8. U cilindru se nalazi 2 kg vazduha pri 20C i pritisku 10 bara. Koliki je
izvršeni rad pri izobarnom širenju vazduha ako se zagrije do 128C? M=29
g/mol.
9.9. U cilindru se nalazi 1,6 kg oksigena pri temperaturi 17C i pritisku 4,2
bara. Do koje temperature treba izobarski zagrijati gas da bi rad pri širenju
iznosio 35 kJ? M=32 g/mol.
9.10. Vazduh se zagrije za 100C, pri stalnom pritisku, i pri tome se izvrši rad
od 4155 J. Kolika je bila masa vazduha? M=29 g/mol.
9.11. Pri adijabatskoj ekspanziji gas izvrši rad od 650 J. Kolika je promjena
unutrašnje energije gasa?
9.11.a. Idealnom gasu dovedemo količinu toplote Q = 50 J i pri tome se gas širi
izotermno. Kolika je promjena unutašnje energija gasa i koliki rad izvrši gas?

9.12. Za koliko stepeni se ohladi jednoatomski gas pri adijabatskoj ekspanziji,

u zadatku 9.11., ako je količina gasa n=3 mola?
9.13. Gas oksigen, čija je masa 24 g, nalazi se pod pritiskom 150 kPa, na
temperaturi 18C. Poslije zagrijavanja pri stalnom pritisku gas zauzima
zapreminu 16,4 l. Koliki je rad izvršio gas? M=32 g/mol.
9.14. U posudi se nalaze 3 g gasa hidrogena na temperaturi 17C. Pri
konstantnom pritisku od 2 bara gasu se preda određena količina toplote pri
čemu se zapremina utrostruči. Koliki rad je izvršio gas? M=2 g/mol.
9.15. U cilindru sa pokretnim klipom, nalazi se 6 l gasa pod pritiskom 300
kPa i temperaturi 90C. Odredi: a)količinu gasa, b) zapreminu gasa ako mu se
dovede određena količina toplote i gas pri tome izvrši rad od 450 J, pri stalnom
pritisku.
9.16. U toplotnoj mašini koja radi po Carnotovom ciklusu, grijač preda gasu
količinu toplote 1,3 kJ. Gas pri tome izvrši rad od 450 J. Koliku količinu toplote
prima hladni rezervoar?

25
 9.17. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja toplotnog motora, koji radi na
principu Carnotovog ciklusa, ako je temperatura grijača 250C, a hladnog
rezervoara 25C?
9.18. Stepen korisnog djelovanja toplotne mašine je 0,33, a temperatura
hladnog rezervoara 20C. Kolika je temperatura toplog rezervoara?
9.19. Kolika bi trebala da bude temperatura hladnog rezervoara da bi
koeficijent korisnog djelovanja toplotne mašine, koja radi po Carnotovom
ciklusu iznosio 100%?
9.20. Toplotni motor u jednom ciklusu izvrši rad od 80 kJ. Temperatura grijača
je 180C, a temperatura hladnjaka 18C. Odredi: a) koeficijent korisnog
djelovanja, b) količinu toplote koju motor uzme od grijača, c) količinu toplote
koja ostaje neiskorištena?
9.21. Topliji rezervoar toplotne mašine ima temperaturu 200C. Na svakih
4190 J toplote primljene od toplog rezervoara mašina izvrši rad od 1680 J.
Kolika je temperatura hladnog rezervoara?
9.22. Idealan gas, 2/3 količine toplote Q 1, koju je dobio od toplog rezervoara,
preda hladnijem rezervoaru čija je temperatura 7C. Odredi temperaturu toplijeg
rezervoara?
9.23. Temperatura toplijeg rezervoara toplotne mašine je tri puta veća od
temperature hladnog rezervoara. Topliji rezervoar preda gasu koičinu toplote
42 kJ. Koliki rad izvrši gas?
9.24. Idealan gas, koji vrši rad po Carnotovom ciklusu, dobija od toplog
rezervoara količinu toplote 4,2 kJ i izvrši rad od 590 J. Koliko je puta
temperatura toplog rezervoara veća od temperature hladnog rezervoara?
9.25. Koliki je stepen toplotnog djelovanja toplotne mašine, ako se u toku
jednog ciklusa utroši količina toplote Q 1=42 kJ? Pri tome se voda u hladnjaku,
čija je masa m=4 kg, zagrije za 2C. cV=4190 J/kgK.
9.25.a.Idealna toplotna mašina, koja radi po Carnotovom ciklusu, troši u toku
jednog sata ukupno 50 kg uglja čija je specifična toplota sagorijevanja
29 MJ/kg. Temperatura vode u kotlu je 200C, a izlazne pare 50C. Kolika je
korisna snaga mašine?

3
4 Fazni prelazi

26
 9.26. Za koliko je veća unutrašnja energija 1 kg vode temperature 0C od 1 kg
leda iste temperature?
9.26.a. Specifični toplotni kapacitet vode je 4200 J/kgK. Koliku količinu toplote
treba dovesti da se 3 vode zagrije od 200C do 1000C ?
ℓ
9.26.b. Bolesniku, čija je masa 70 kg, tjelesna temperatura se poveča od 36,6 0C
na 39,60C. Koliko kJ energije je potrebno za to? Specifični toplotni kapacitet tijela je
3,5 kJ/kgK
9.26.c. Koliki je specifični toplotni kapacitet metala, ako se pri dovodjenju količine
toplote od 10 kJ, 2 kg tog metala zagrije za 100C ?
9.26.d. Sa visine 100 m pustimo olovnu kuglu. Za koliko će se stepeni zagrijati
kugla ako sva mehanička energija predje u unutrašnju energiju?Specifični toplotni
kapacitet olova je 130 J/kg K.
9.26.e. Električni grijač ima snagu 2,0 kW. Grijač potopimo u 10 kg vode u toku 21
sekunde. Za koliko stepeni se zagrije voda? Za vodu je c = 4,2 kJ/kg ·K.
9.26.f. Koliko vremena moramo grijati 2 dl vode ,u mikrovalnoj pečnici snage
800 W, da bi se zagrijala od 200C do 1000C ?

9.27. Koliku količinu toplote treba dovesti da se komad leda mase 200 g,
temperature -8C, otopi? Potrebne podatke uzmi iz tablice na kraju knjige?
9.28. Kocka leda mase m=100 g nalazi se na temperaturi t 1=-5C. Koliku
količinu toplote treba dovesti da bi se od leda dobila voda temperature
t2=95C?. proces prikaži grafički. Potrebne konstante uzmi iz tablica na kraju
knjige.

9.29. Komad olova mase 250 g nalazi se na temperaturi 20C. Koliku količinu
toplote treba dovesti olovu da se otopi? Potrebne konstante uzeti iz tablica na
kraju knjige.
9.30. Komad aluminijuma mase 2 kg očvrsne na tački topljenja, a zatim se
ohladi do temperature 25C. Kolika se količina toplote oslobodi?. Potrebne
konstante uzeti iz tablica.
9.31. U posudi se nalazi 100l vode temperature 17C. Noću se temperatura
snizi do -6C i voda se smrzne. Kolika se količina toplote oslobodila? Potrebne
konstante uzmi iz tablica?
9.32. Kolika je količina toplote potrebna da se: a) iz 1 kg leda temperature 0C
dobije voda temperature 20C, b) iz 3 kg leda temperature -5C dobije voda
temperature 10C?
9.33.a.U vodu mase m1=8 kg i temperature t1=30C dodamo toplu vodu mase m2=2
kg i temperature t2=80C. Odredi temperaturu smjese.
9.33.b.Aluminijski teg mase m2=200 g i temperature t2=120C stavi se u m1=500 g
vode temperature t1=21C. Do koje će se temperature zagrijati voda? Podatke
za specifične toplotne kapacitete aluminija i vode uzeti iz tablica na kraju
knjige.
9.33.c.U kalorimetriskoj posudi se nalazi voda mase m 1=1 kg i temperature t1=18C.
Kada se u tu posudu ubaci željezni teg mase m 2=220 g čija je temperatura

27
 t2=100C, temperatura vode poraste do ts=20C. Odredi specifični toplotni
kapacitet željeza.
9.33.d. U izolovanoj posudi pomiješamo 2,0 kg vode temperature 22 0C i 5,0 kg
vode temperature 600C. Kolika je temperatura vode kada nastupi ravnoteža?

9.33.e. U dva litra vode, koja je počela da mrzne, naspemo jedan litar ključela
vode. Kolika je konačna temperatura?
9.33.f. Rastopljeno olovo, mase 100 g i temperature 327C, stavi se u 1 kg vode
temperature 20C. Koliku će temperatureu imati voda nakon uspostavljanja toplotne
ravnoteže?
9.33. U vodu mase mV=200 g i temperature tV=28C ubaci se komad leda
mase mL=50 g i temperature tL=0C. Do koje će se temperature voda ohladiti?
9.34. Želimo ohladiti 1 l osvježavajućeg pića (sa fizičkim karakteristikama
vode) od 25C do 15C. Koliko kockica leda treba staviti u piće ako svaka
kockica ima masu m1=10 g i temperaturu 0C?
9.35. U frižider se unese 200 g vode temperature 21C te se voda smrzne i
dobije led temperature -2C. Koliku je količinu toplote frižider oduzeo vodi?
Proces predstavi grafički.
9.36. Miješanjem jednakih količina leda i vode dobili smo vodu temperature
0C. Kolika je bila temperatura vode ako je temperatura leda bila 0C?
9.37. Odredi količinu toplote koju je potrebno dovesti da se 2 kg vode

t(ºC)
100

15
Q
Q1 Q2
Sl.109.
temperature 20C prevede u paru na tački ključanja .
9.38. Od zasićene pare mase 0,4 kg dobije se ista masa vode temperature
20C. Kolika se količina toplote oslobodi?
9.39. U otvorenom sudu nalazi se voda zapremine V=5 l i temperature
t1=15C. Kolika je količina toplote potrebna da bi se ova voda pretvorila u paru
na tački ključanja (sl.109.)?
9.40. Odredi količinu toplote koju treba dovesti da se 1 kg leda temperature
-5C, pretvori u paru na tački ključanja, pri standardnom pritisku.
9.41. Koliko dugo treba zagrijavati litar vode, električnom grijalicom snage 1
kW da bi se voda isparila? Početna temperatura vode je 20C. Uzeti da je
iskorištenje grijalice 100%.
9.42. U posudi za destilaciju nalazi se 2 l alkohola temperature 18C. Odredi:
a) količinu toplote potrebne da alkohol pređe u paru, b) vrijeme za koje će sav

28
 alkohol ispariti, ako je snaga grijača 500 W. Potrebne konstante uzeti iz tablica
na kraju knjige.
9.43. U 750 g vode temperature 18C uvedeno je 15 g vodene pare
temperature 100C. Do koje će se temperature voda zagrijati?
9.44. U kalorimetarskom sudu nalazi se 300 g vode na temperaturi 20C. U taj
sud se uvede 30 g vodene pare temperature 100C, pri standardnom pritisku.
Kolika će biti krajnja temperatura?
9.45. Masi vode od 1 kg, tempereture 15C, dovede se pri standardnom
pritisku količina toplote od 1210,8 kJ. Koliko će vode ispariti?

9.45.a. «Kuhalo» sa 1,5 kg vode temperature 100 0C, ima grijač snage2,0 kW. Za
koje vrijeme će sva voda ispariti ako je iskorištenje 100%? Specifična toplota
isparavanja vode je 2,26 MJ/kg.
9.46. Kolika količina toplote se oslobodi pri sagorijevanju 2 t mrkog uglja?
Specifična toplota sagorijevanja uglja je 13 MJ/kg.
9.47. Kolika je količina uglja potrebna da sagori da bi se 50 l vode
temperature 20C zagrijalo do tačke ključanja? Iskorištenje je potpuno, qs=15
MJ/kg.
9.48. Lokomotiva voza ima 9 t nafte. Pri brzini voza od 60 km/h, lokomotiva
razvije srednju snagu 3000 kW. Koliki put može preći voz sa tom rezervom
nafte, ako je koeficijent korisnog djelovanja 28%? Q s=44 MJ/kg.

Sl.110.

7. 103
E

9.50. Zadatak:Demonstriraj pretvaranje unutrašnje

energije gasa u rad.
Pribor: Posuda od (150-250) ml, U cijev prečnika (1-2)cm, plutani čep, dvije čaše (sa hladnom i
toplom vodom). sl.110.

9.51. Zadatak: Odredi rad gasa pri izbarnom procesu. a) Zašto smatramo da je pritisak gasa u
cijevi (sl.111.) ostao nepromjenjen? b) Kako možemo izračunati rad gasa? Od čega on zavisi? c)
Kako bi postigli da živa klizi stalno gore-dolje?

29
 Pribor: Dvije čaše, sa hladnom i toplom vodom, termometar i posuda,

Sl.112.
kao na slici 111 (Meldeova cijev) .

T
h

Sl.111.
9.52. Zadatak:Ispitaj uslove pod kojim neki sistem obavlja rad dok se mijenja njegova
unutrašnja energija.
Pribor:Posuda sa vodom zapremine 1l, mala epruveta, grijalica sa azbestnom mrežicom (sl.112.)

9.53. Zadatak:Pokaži da se tečnost pri isparavanju hladi.

Pribor:Termometar što većih dimenzija, parče vate, voda i alkohol.

9.54. Zadatak:Na što jednostavniji način pokaži da tačka ključanja tečnosti zavisi od
spoljašnjeg pritiska.
Pribor: Posuda kao na slici 110 , voda, rešo.

Zadaci izbornog tipa

Zaokružiti tačan odgovor.

Napomena!Stavljati vrijednost za g = 10 m/s2 .

30
Kinematika

1. Koja vrijednost odgovara brzini od 3,6 m/s?

a) 1,0 km/h; b) 1,3 km/h; c) 13 km/h; d) 10 km/h.

2. Koja je brzina najveća ?

a) 2·105 m/s; b) 2·107 km/h; c) 2·108 cm/s; d) 2·103 km/s

3. Automobil se kreće brzinom 36 km/h. Koliki put predje za 10 minuta?

a) 3,6 km; b) 6,0 km; c) 7,2 km; d) 12,0 km

4. Auto se kreće ravnomjerno ubrzano. Koja tvrdnja je tačna?

a) Ubrzanje ravnomjerno raste. b) Put ravnomjerno raste. c) Brzina
ravnomjerno raste. d) Brzina se ne mijenja.

5.Tijelo, koje u početku miruje, počne se kretati ravnomjerno ubtzano i u prve tri
sekunde predje put od 36 m. Koliko je ubrzanje tijela?
a) 1 m/s2 ; b) 2 m/s2 ; c) 8 m/s2 ; d) 20 m/s2
6. Avion miruje na pisti. U jednom trenutku počne se kretati ravnomjerno ubrzano i
za 20 s predje put od 400 m i onda uzleti. Kolika je brzina aviona pri uzlijetanju?
a) 20 m/s; b) 32 m/s; c) 40 m/s; d) 80 m/s

7. Tijelo se kreće ravnomjerno ubrzano. Koja tvrdnja nije pravilna?

a) Brzina linearno raste sa vremenom. b) Brzina nije konstantna.
b) Ubrzanje je konstantno. d) Ubrzanje nije konstantno.

8. Tijelo, koje je u početku mirovalo, počne se kratati niz kosinu ravnomjerno

ubrzano i u prvoj sekundi predje put od 1,0 m. Za prve dvije sekunde predje:
a) 2,0 m; b) 4,0 m; c) 6,0 m; d) 8,0 m.

9. Automobil je za prve četiri sekunde od početka kretanja prešao put od 48 m. Za

prve dvije sekunde je prešao:
a) 10 m; b) 12 m; c) 27 m; d) 35 m.

10. Kamen bacimo vertikalno uvis brzinom 50 m/s. Koliko je ubrzanje kamena u
najvišoj tački?
a) 0 m/s2; b) 5 m/s2; c) 10 m/s2; d) 25 m/s2.

11. Sa visine 5,0 m kamen slobodno pada.Za koje vrijeme će pasti na tlo?
a) 0,10 s; b) 0,40 s; c) 0,80 s; d) 1,0 s.

12. Tijelo bacimo vertikalno uvis početnom brzinom 20 m/s. Poslije koliko vremena
dostiže najveću visinu?
a) 0,5 s; b) 1,0 s; c) 2,0 s; d) 9,0 s.

13. Kamen bacimo vertikalno uvis tako da dostigne visinu od 20 m.Kolika je

početna brzina kamena?

31
 a) 40m/s; b) 20 m/s; c) 15 m/s; d) 10 m/s.

14. Kamen bacimo vertikalno uvis i on poslije 4 sekunde padne na tlo. Kolikom
početnom brzinom smo ga bacili?
a) 10 m/s; b) 20 m/s; c) 30 m/s; d) 40 m/s.

15. Dva kamena bacimo vertikalno uvis. Početna brzina prvog kamena ja dva puta
veća od početne brzine drugog kamena. Kakva je veza medju visinama h 1 i h2 ?
a) h1 =
b) h2; b) h1 = 2h2; c) h1 = 4h2; d) h1 = 8h2
√2
16. Slika T1 pokazuje zavisnost brzine kretanja
tijela od vremena. Koliko je ubrzanje tijela?
a) 4 m/s2; b) 2 m/s2; c) 1 m/s2; d) 0,5 m/s2.

17. Koliki put predje tijelo, na slici T1, za 4 sekunde?

a) 2 m, b) 4 m; c) 8 m; d) 16 m.

18. Biciklista se kreće stalnom brzinom 18 km/h. Iza njega, na udaljenosti od

2 km , počne se kretati za njim automobil stalnom brzinom 54 km/h. Poslije kojeg
vremena će dostići biciklistu?
a) 50 s, b) 100 s; c) 150 s; d) 200 s.

Sila
1.Tijelo mase m kreće se ravnomjerno ubrzano. Kolika je spoljašnja sila koja
djeluje na tijelo?
a) Jednaka nuli, b) Stalna, ali različita od nule, c) Proporcionalna sa
vremenom, d) Proporcionalna sa putem.

2. Koje tijelo ima najveće ubrzanje?

a) Mase 30 kg na koje djeluje sila od 40 N; b) Mase 40 kg na koje
djeluje sila od 60 N; c) m = 50 kg; F = 80 N; d) m = 60 kg; F = 100 N.

3. Na tijelo mase 0,5 kg počne da djeluje sila od 2,0 N. Koliki predje put za 5 s ?
a) 25 m; b) 50 m; c) 75 m; d) 100 m.

4. Na horizontalnim tračnicama miruje vagon mase 8,0 t. Lokomotiva ga vuče silom

od 600 N. Koliku brzinu dostiže vagon za 10 s ?
a) 5,0 m/s; b) 7,5 m/s; c) 8,0 m/s; d) 10 m/s .

5. Na horizontalnoj podlozi miruje tijelo mase 60 g. Sila reakcije podloge je:

a) 60 N; b) 6 N; c) 0,6 N; d) 0,06 N .

32
6. Na tijelo mase 800 g djeluje stalna sila od 2,0 N. U toku 4 s tijelo predje put od:
a) 15 m; b) 20 m; c) 25 m; d) 30 m.

7. Tijelo mase 2,0 kg miruje na horizontalnoj podlozi. Kolikom najmanjom silom

moramo djelovati na tijelo da bi ga pokrenuli? Koeficijent trenja je μ = 0,3.
a) 0,6 N; b) 6,0 N; c) 60 N; d) 0,06 N.

8. Na tijelo koje se kreće, u pravcu kretanja djeluje vučna sila F v i sila trenja Ft .
Vučna sila je veća od sile trenja. Ubrzanje tijela je:
a) a = Ft/m ; b) d) a = Fv/m
F v −F t Fv+ Ft
a= ; c ) a= ;
m m
9. Tijelo mase 5,0 kg miruje na hoizontalnoj podlozi. Kolikom silom ga moramo
vuči, paralelno sa podlogom, da dobije ubrzanje 5 m/s2 ? Sila trenja je 10 N.
a) 10 N; b) 25 N; c) 35 N; d) 50 N.

10. Teg visi na dinamometru, a dinamometar je okečen o strop lifta. U kojem

slučaju će dinamometar pokazati najveće istezanje?
a) Kada se brzina lifta, podizanjem, povečava. b) Kada se brzina
lifta, podizanjem, smanjuje, c) Kada se brzina lifta, spuštanjem,
povečava.
d)Kada lift miruje.

11. Padobran mase 80 kg spušta se stalnom brzinom 12 m/s. Rezultujuća sila koja
djeluje na padobran je:
a) 800 N; b) 80 N; c) 640 N; d) 0 N.

12. Padobran mase 70 kg spušta se stalnom brzinom 80 m/s. Otpor zraka koji
djeluje na padobran je:
a) 560 N; b) 5 600 N; c) 700 N; d) 0 N.

13. Tijelo mase 70 g nalazi se na strmoj ravni dužine 5 m i visine 3 m. Sila koja ga
pokreće niz strmu ravan je:
a) 42 N; b) 0,42 N; c) 4,2 N; d) 7,0 N.

14. Kada se teg mase 200 g okači na elastičnu oprugu, ona se ietegne za 4,0 cm.
Kolika je krutost opruge?
a) 5 N/m; b) 80 N/m; c) 50 N/m; d) 800 N/m .

15. Slika T2 pokazuje dvije drvene kocke 3 kg

vezane neistegljivom niti preko kotura za-
nemarljive mase. Ubrzanje tega od 2 kg je:
a) 8 m/s2; b) 4 m/s2; c) 3 m/s2; d) 2 m/s2.

2 kg 33
Sl. T.2.
16. Ubrzanje tega mase 3 kg, na slici T2, u
odnosu na ubrzanje ga od 2 kg, je:
a) veće; b) manje; c) jednako; d) zanemarljivo.

17. Lopticu mase m bacimo uvis početnom brzinom v 0. Količina kretanja loptice, u
trenutku kada padne na tlo, je:
a) 0; b) mv0; c) 2mv0; d) mv0 .
√2
18. Kolica mase 2m kreću se brzinom v0 prema kolicima mase m koja miruju.
Poslije sudara kolica se zajedno kreću brzinom:
a) ; b) ; c) ; d)
1 2 3 1
v v v v
3 0 3 0 2 0 2 0
19. Nestabilno jezgro atoma, mase M, miruje. Iz njega izleti čestica mase m
brzinom v0. Preostali dio jezgra će se kretati u suprotnom smjeru brzinom:
a) v0 ; b) ; c) ; d)
m m m
v v v
M 0 M +m 0 M −m 0

Kretanje po kružnici. Gravitacija.

1. Točak se ravnomjerno vrti. Koja tvrdnja nije pravilna?

a) Frekvencija je proporcionalna sa periodom vrtnje. b) Frekvencija
je proporcionalna ugaonoj brzini. c) Frekvencija je proporcionalna sa
linijskom brzinom. d) Frekvencija je proporcionalna sa brojem obtaja u
jedinici vremena.

2. Koji izraz predstavlja frekvenciju?

a) , b) , c) , d)
f =2 πT f=
2π
f=
ω
f=
2π
T 2π ω
3. Tijelo se ravnomjerno kreće po kružnici poluprečnika r. Šta predstavlja izraz ωr?
a) Frekvenciju kruženja. b) Linijsku brzinu. c) Ugaonu brzinu. d)
Ugaono ubrzanje.

4. Tijelo ravnomjerno kruži i napravi 45 obrtaja u jednoj minuti. Ugaona brzina je:
a) 8,4 s-1; b) 4,7 s-1; c) 1,3 s-1; d) 0,75 s-1 .

34
5. Za jednu minutu jedno mlinsko kolo napravi 2 obrtaja, a drugo 3 obrtaja. Kako se
odnose njihove ugaone brzine?
a) 2:3; b) 3:2; c) 4:6; d) 4:9.

6. Poluprečnik Zemlje je 6400 km. Sa kojom brzinom se kreće tačka na ekvatoru u

odnosu na središte Zemlje? Zemlja se obrne oko svoje ose za jedan dan.
a) 0 m/s; b) 74 m/s; c) 148 m/s; d) 465 m/s.

7. Kamen mase 100 g vrtimo na užetu dugom 1 m sa periodom od 4 s . Na kamen

djeluje centripetalna sila od:
a) 1,0 N; b) 0,5 N; c) 0,25 N; d) 0,1 N.

8. Kamen mase 1 kg vrtimo na užetu dužine 0,5 m u vertikalnoj ravni. U najnižoj

tački putanje sila zatezanja užeta je:
a) 41 N; b) 82 N; c) 123 N; d) 62 N.

9. Astronaut na mjesecu istovreneno pusti pero i metalnu kuglu. Istovremeno

padnu na tlo. Šta pokazuje rezultat ogleda?
a) U vakuumu ne djeluje gravitaciona sila. b) Pero na Mjesecu ima veću
težinu nego na Zemlji. c) Gravitaciono ubrzanje na Mjesecu je manje nego na
Zemlji. d) Tijela padaju istom brzinom zato što nema otpora zraka.

10. Ubrzanje teže na Marsu je manje nego na Zemlji. Na Marsu je:

a) masa i težina tijela manja; b) masa tijela manja, a težina jednaka;
b) masa tijela jednaka , a težina veća; d) masa jednaka, a težina
manja.

11. Satelit mase m kreće se po kružnici poluprečnika r oko planete mase M.

Linijska brzina satelita je:
a) ; b) ; c) ; d)

√ γM
r2 √ γM
r
√ γ Mr
√ 2 γM
r
12. Na Zemlji je ubrzanje teže g. Koliko bi bilo ubrzanje teže na planeti koja ima isti
poluprečnik kao i Zemlja, a dva puta manju masu?
a) 4g; b) 2g, c) g/2 ; d) g/4 .

13. Keplerov zakon tvrdi da je putanja planeta oko Sunca:

a) parabola, b) kružnica, c) elipsa, d) hiperbola.

14. Na Zemlji je ubrzanje teže g. Koliko će biti ubrzanje na planeti koja ima istu
masu kao i Zemlja, a dva puta manji poluprečnik?
a) g/4 ; b) g/2 ; c) 2g ; d) 4g .

15. Iz horizontalne cijevi, koja se nalazi 1 m iznad tla, ističe voda brzinom 10 m/s.
Domet mlaza je:
a) 1,5 m; b) 2,5 m; c) 3,5 m; d) 4,5 m.

35
16. Dvije kuglice su izbačene horizontalno, sa iste visine, tako da im se početne
brzine odnose kao 2:1. Vremena padanja kuglica na tlo odnose se kao:
a) 4:1 ; b) 2:1 ; c) 1:1 ; d) 1:2 .

17. Voda ističe iz cijevi za zalijevanje vrta u horizontalnom pravcu i pada na

udaljenosti 2 m. Kada se brzina isticanja vode poveča dva puta, voda će padati na
udaljenosti:
a) 2m, b) 4 m, c) 8 m, d) 16 m.

Energija i rad

1. Rad je skalarni proizvod sile i puta. Koliki treba da bude ugao izmedju sile i
puta, da bi rad bio jednak nuli?
a) 00, b) 900 , c) 1350 , d) 1800.

2. Sanke mase 40 kg vučemo po horuzontalnoj podlozi tako da se kreću ubrzanjem

2,0 m/s2. Koliki rad izvršimo na putu od 10 m?
a) 20 J, b) 80 J, c) 400 J, d) 800 J.

3. Tijelo mase 2,0 kg držimo 50 s, na visini 1,0 m iznad tla. Koliki smo rad izvršili?
a) 98 J, b) 10,2 J, c) 100 J, d) 0 J.

4. Dizalica podiže teret mase 10 tona. Kolika mora biti najmanja snaga motora da
bi se teret podizao stalnom brzinom 5,0 m/s?
a) 20 kW, b) 50 kW, c) 200 kW, d) 500 kW.

5. Vlak se kreće brzinom 50 m/s. Sa kolikom silom ga vuče lokomotiva ako je njena
snaga 2 MW?
a) 40 kN, b) 100 kN, c) 40 MN, d) 100 MN.

6. Stroj radi sa snagom od 1 000 W. Koja tvrdnja je pravilna?

a) Najveća sila koju stroj savladjuje u jednoj sekundi je 1 000 N. b)
Najveći impuls sile stroja je 1 000 Ns. c) Energija stroja je 1 000 J. d)
Rad stroja u jednoj sekundi je 1 000 J.

7. Motor podiže teret od 30 g ravnomjerno uvis tako da za 4 s predje put od 2 m.

Snaga motora je:
a) 0,15 W, b) 0,24 W, c) 1,5 W, d) 2,4 W.

8. Elastičnu oprugu, čija je krutost 10 N/m , rastegnemo za 5 cm. Elastična

potencijalna energija opruge je:
a) 100 mJ, b) 50 mJ, c) 25 mJ, d) 12,5 mJ.

36
9. Brzine dva tijela, iste mase, odnose se kao 2:1. Njihove kinetičke energije se
odnose kao:
a) 2:1, b) 4:1, c) 1:2, d) 1:4.

10. Koliki rad treba izvršiti da se tijelu mase 2 kg brzina poveča od 2 m/s na 5 m/s?
a) 3 J, b) 9 J, c) 16 J, d) 21 J.

11. Kugla mase 1 kg padne sa visine 1 m na elestičnu oprugu čija je krutost

100 N/m. Za koliko će se sabiti opruga?
a) 31,6 cm; b) 3,16 cm; c) 10 cm; d) 1,0 cm.

12. Koliki je potrebno izvršiti rad da se brzina tijela poveča sa 36 km/h na 15 m/s?
a) 2,5 J; b) 6,25 J; c) 62,5 J; d) 125 J.

13. Tijelo mase 2 kg slobodno pada savisine 100 m. Poslije 2 s padanja njegova
kinetička energija je:
a) 2 000 J, b) 400 J, c) 200 J, d) 100 J.

14. Kamion mase 3 000 kg kreće se stalnom brzinom 20 m/s uz strmu ulicu. Na
svakih 10 m cesta se podiže za 2 m. Koliku snagu razvija motor kamiona?
a) 60 kW, b) 90 kW, c) 120 kW, d) 150 kW.

Mehanika tečnosti i gasova

Napomena: Za gustinu vode uzimati ρ = 1 000 kg/m3, a za g = 10 m/s2 !

1. U kojem je primjeru pritisak vode na dno suda najveći?

a) ρ = 1 g/cm3, h = 11 cm; b) ρ = 0,8 g/cm3, h = 13 cm; c) ρ = 0,7 g/cm3,
h = 15 cm; d) ρ = 0,6 g/cm3, h = 18 cm.

2. Kolika je sila pritiska na površinu od 1 cm2 pri standardnim uslovima?

a) 1 N, b) 10 N, c) 1 kN, d) 10 kN.

3. Atmosferski pritisak iznad površine jezera je 1,0 bara. Riba u jezeru osjeća
ukupni pritisak od 1,5 bara. Na kojoj je dubini riba?
a) 1,5 m, b) 5 m; c) 10 m, d) 15 m.

4. Kamen je okačen o dinamometar. Kada se potopi u vodu dinamometar pokazuje

manje istezanje. Od čega zavisi smanjenje težine kamena?

37
 a) Od gustine kamena, b) Od dubine u koju potopimo kamen, c) Od
težine kamena, d) Od zapremine kamena.

5. Metalnu kuglu, okačenu o dinamometar, potopimo u različite tečnosti. U kojem

slučaju će dinamometar pokazati najveće istezanje?
a) U tečnosti koja ima najveću zapreminu. b) U tečnosti koja ima
najveću gustinu. c) U tečnosti koja ima najmanju gustinu. d) U tečnosti u
kojoj je kugla najdublje potopljena.

6. Kamenu najprije izmjerimo težinu u vazduhu, a zatim u vodi. Razlika težina je

20 N. Kolika je zapremina kamena u m3 ?
a) 0,02; b) 0,002; c) 0,2; d) 0,0002.

7. Sa obje strane kotura visi po jedna kugla iste mase od 1 kg. Jednu kuglu
potopimo u vodu. Koliki bi trebala da bude masa nepotpljene kugle pa da se
ponovo uspostavi ravnoteža? Gustina kugle je 2 000 kg/m 3.
a) 0,25 kg; b) 0,50 kg; c) 0,75 kg; d) 0,20 kg.

8. Presjek cijevi S, kroz koju protiče voda brzinom v, poveća se na 3S. Brzina vode
u širem dijelu cijevi je:
a) 9v, b) 3v, c) v/3, d) v/9

9. Prečnik cijevi, kroz koju protiče voda brzinom v, smanji se četiri puta. Brzina
vode u užem dijelu je:
a) 4v, b) 16v, c) v/4 , d) v/16 .

10. Izraz predstavlja:

2
ρv
p+ =const
2
a) jednačinu kontinuiteta, b) Bernoullijevu jednačinu, c) jednačinu
gasnog stanja, c) Newtonovu jednačinu.

11. Na većem klipu hidraulične prese, površine 0,5 m2, nalazi se auto mase
600 kg. Kolikom silom moramo djelovati na manji klip prese, površine 50 cm 2, da bi
podigli kamion?
a) 10 N, b) 100 N, c) 60 N, d) 600 N.

Oscilacije i talasi

1. Brzina tijela prilikom oscilovanja je:

a) stalna, b) najveće u krajnjem položaju, c) najveća u ravnotežnom
položaju, d) najmanja u ravnotežnom položaju.

2. Ubrzanje tijela prilikom oscilovanja je:

38
 a) stalno, b) najveće u krajnjem položaju, c) najveće u ravnotežnom
položaju, d) jednako nuli.

3. Tijelo osciluje harmonijski. Kakva je sila koja vraća tijelo u ravnotešni položaj?
a) Proporcionalna elongaciji, b) Proporcionalna kvadratu elongcije c) Obrnuto
proporcionalna kvadratu elongacije. d) Obrnuto proporcionalna elongaciji.

y (cm)
6

 2  (rad)
0,1 0,2 0,3 0,4 t (s)

-6

Sl.2.
4. Klatno osciluje harmonijski. Slika T.3. prikazuje
kako se mijenja elongcija y sa vremenom t.
Frekvencija ooscilovanja je:
a) 4 Hz, b) 0,4 Hz, c) 2,5 Hz, d) 5,0 Hz.

5. Ako je, na slici T.3., amplituda oscilovanja

6 cm maksimalna brzina oscilovanja je:
a) 94,2 cm/s, b) 47,1 cm/s, c) 6,28 cm/s, d) 15,7 cm/s.

6. Ako je masa kuglice klatna 2 g, amplituda oscilovanja 3 cm, a period oscilovanja

4 s, kolika je maksimalna kinetička energija?
a) 1,1μJ, b) 2,2 μJ, c) 3,3 μJ, d) 4,4 μJ.

7. Klatno napravi 16 oscilacija za 40 s. Frekvencija oscilovanja i period su:

a) f = 4 Hz; T = 2,5 s, b) f = 8 Hz; T = 2,5 s, c) f = 2,5 Hz; T = 0,4 s
d) f = 0,25 Hz; T = 0,4 s.

8. Maksimalna brzina oscilovanja kuglice klatna je 1,0 m/s, a kružna frekvencija

20 s-1. Amplituda oscilovanja je:
a) 1 cm, b) 2 cm, c) 3 cm, d) 5 cm.

9. Matematičko klatno ima dužinu 2 m. Njegov period oscilovanja je:

a) 2,80 s; b) 6,28 s; c) 3,14 s; d) 12,6 s.

10. Frekvencija oscilovanja matematičkog klatna je 2 Hz. Njegova dužina je:

a) 63 cm; b) 6,3 cm; c) 12,6 cm; d) 18,9 cm.

11. Perid oscilovanja klatna na Zemlji je T. Koliki će biti period oscilovanja klatna na
Mjesecu gdje je ubrzanje teže 6 puta manje.

39
 a) , b) T , c) , d) T
1 1 √6
T T
6 √6
12. Klatno osciluje sa amplitudom A. Kada se amplituda oscilovanja poveča tri puta
amplituda oscilovanja se poveča:
a) puta, b) 3 puta, c) 9 puta, d) 6 puta.
√3
13. Frekvencija oscilovanja se smanjila dva puta. Energija oscilovanja se:
a) povečala dva puta, b) nije se promijenila c) smanjila dva puta,
d) smanjila četiri puta.

14. Izvor talasa osciluje frekvencijom f. Kako će se promijeniti brzina talasa ako se
frekvencija poveća dva puta?
a) Neće se promijeniti, b) Povečat će se dva puta, c) Povečet će se
četiri puta, d) Smanjit će se dva puta.

15. U jednačini λ = cx, brzina talasa je c. Šta predstavlja veličina x?

a)amplitudu talasa, b) frekvenciju, c) period, d) elongaciju.

16. Na slici T.4. talasna dužina talasa je:

a) 2,0 m, b) 3,0 m, c) 1,5 m, d) 1,0 m.

y(m)
0,3 A E

O B D F
1 2 3 x(m)
-0,3
C
Sl.15.
17. Na slici T.4. brzina talasa je 90 cm/s.
Frekvencija talasa je:
a) 3 Hz, b) 9 Hz, c) 0,3 Hz, d) 30 Hz.

18. Frekvencija emitovanja radiostanice je 100 MHz.Talasna dužina radio talasa je:
a) 1,0 m, b) 3,0 m, c) 30 m, d) 100 m.

19. Frekvencija zvučnog talasa u vazduhu je 440 Hz, a brzina zvuka 340 m/s.
Kolika je njegova talasna dužina?
a) 1,29 m, b) 340 m, c) 440 m, d) 0,77 m.

40
Idealan gas

1. Neka je pritisak idealnog gasa a, zapremina b, temperatura c. Koja jednačina je

ispravna?
a) , b) abc = const, c) , d)
ab ac a
=const =const =const
c b bc
2. Unutrašnja energija odredjene količine idealnog gasa se poveča 2 puta. Pri tome
se njegova temperatura:
a) nije promijenila, b) povečala puta, c) povečala 4 puta, d)
√2
povečala 2 puta.

3. Pri stalnoj gustini srednja brzina kretanja molekula idealnog gasa povečala se 3
puta. Pri tome se njegov pritisak:
a)nije promijenio, b) povečao 3 puta, c) povečao 9 puta, d) povečao 27 puta.

4. Gas se zagrije od 170C do 500C. Pri tome se njegova temperatura poveča za:
a) 33 K, b) 240 K, c) 306 K, d) 66 K.

5. Imamo dvije jednake posude. U jednoj je voda, a u drugoj zrak, pri istoj
temperaturi i standardnom pritisku. Koja izjava je pravilna?
a) U posudi sa zrakom veči je broj molekula, b) U posudi sa vodom
veći je broj molekula, c) U obje posude je isti broj molekula, d) Sve izjave
su netačne.

6. U dva mola dušika ima molekula:

a) 3,01·1023; b) 6,02·1023; c) 12,04·1023; d) 6,02·1022.

7. Pri standardnim uslovima u jednom litru idealnog gasa ima molekula:

a) 6,02·1022, b) 6,02·1023, c) 12,04·1023, d) 2,69·1022.

8. U jednom litru dušika, pri pritisku 1,0 bar i temperaturi 27 0C, ima molekula:
a) 2,4·1022, b) 3,2·1024, c) 2,2·1026, d) 5,5·1026.

9. U zatvorenoj posudi zapremine V nalazi se odredjena količina idealnog gasa na

temperaturi T. Zapremina gasa se smanji na V/3 , a temperatura se smanji na T/3.
Koliki je novi pritisak gasa?
a) p/3, b) p , c) 3p, d) 9p.

41
10. U zatvorenoj posudi nalazi se gas na temperaturu 20 0C. Do koje temperature
treba ohladiti gas da bi nu se pritisak smanjio dva puta?
a) 100C, b) –200C, c) –1260C, d) –1960C.

11. Idealan gas ima zapreminu 2,0 m 3, temperaturu 100C i pritisak 100 kPa. Gas
sabijemo tako da ima zapreminu 1,0 m3 i teperaturu 200C. Koliki je novi pritisak?
a) 193 kPa, b) 207 kPa, c) 315 kPa, d) 400 kPa.

12. Odredjenoj količini idealnog gasa, pri stalnoj temperaturi smanjimo zapreminu
dva puta. Unutrašnja energija idealnog gasa se pri tome:
a) smanjila 2 puta, b) nije promijenila, c) povečala 2 puta, d) povečala 4 puta.

13. Gas se , pri stalnoj temperaturi, sabije tako da mu se pritisak poveča dva puta.
Pri tome se brzina molekula:
a) smanji dva puta, b) ne promijeni, c) poveča dva puta, d) poveča za
puta.
√2
14. Apsolutna temperatura idealnog gasa se udvostruči. Pri tome se srednja brzina
kretanja molekula gasapoveča:
a) puta, b) 2 puta, c) 4 puta, d) 8 puta.
√2
15. Idealan gas ima temperaturu T. Kolika je nova temperatura gasa ako se
njegova unutašnja energija poveča dva puta?
a) 0,7T; b) T; c) 2T; d) 4T.

Količina toplote. Fazni prelazi.

Napomena: Za vodu uzeti da je specifični toplotni kapacitet c = 4,2 kJ/kgK

1. Specifični toplotni kapacitet tijela A je dva puta veći nego tijelaB. Za oba tijela
dovedemo istu količinu toplote i tijelo A se zagrije za 200 0C. Tijelo B se zagrije za:
a) 500C, b) 1000C, c) 2000C, d) 4000C.

2. Specifični toplotni kapacitet tijela A je dva puta manji od tijela B. Za oba tijela
dovedemo istu količinu toplote. Kilogramsko tijelo A zagrije se za 200 0C. Za koliko
se zagrije dvokilogramsko tijelo B?
a) 500C, b) 1000C, c) 2000C, d) 4000C.

3. Specifični toplotni kapacitet metala je 800 J/kgK. Koliku količine toplote treba
dovesti da se tijelo mase 2 kg zagrije od 200C do 500C?
a) 12 kJ, b) 24 kJ, c) 48 kJ, d) 96 kJ.

42
4. Električni grijač ima snagu 1 kW. Uronimo ga u 5 kg vode u 42 s. Za koliko
stepeni će se zagrijati voda?
a) 10 K, b) 100 K, c) 20 K, d) 2 K.

5. Koliko vremena treba grijati 1 vode, grijačem snage 1 kW, da bi se zagrijala

ℓ
od 150C do 1000C?
a) 35,7 s, b) 357 s, c) 3,57 s, d) 5,70 min .

6. Koliko kilovatsati električne energije treba utrošiti da se 50 vode zagrije od

ℓ
200C do 1000C?
a) 16,8, b) 1,68, c) 46,7, d) 4,67.

7. Cijena kilovatsata električne energije iznosi 0,1 KM. Koliko košta zagrijevanje
100 vode od 00C do 1000C?
ℓ
a) 0,42 KM, b) 4,2 KM, c) 1,17 KM, d) 11,7 KM.

8. U izoliranoj posudi pomiješamo 20 kg vode temperature 20 0C, sa 4 kg vode

temperature 1000C. Kolika je temperatura smješe?
a) 22,20C; b) 33,30C; c) 44,40C; d) 55,50C.

9. Kilogram vode ima temperaturu 00C. Jedan dio vode se smrzne i pri tome se
temperatura smjese nije promijenila. Koja tvrdnja je tačna?
a) Unutrašnja energija smjese jednaka je umutrašnjoj energiji vode.
b) Unutrašnja energija smjese se povečala. c) Unutrašnja energija
smjese se smanjila, d) Unutrašnja energija smjese nije definisana.

10. Tačka ključanja vode pri standardnom pritisku je 1000C.Šta je potrebno učiniti
da voda prokljuća na 1200C?
a) Potrebno je vodu, pri stalnom pritisku, snažno promiješati. b)
Potrebno je upotrijebiti destilovanu vodu. c) Potrebno je smanjiti
spoljašnji pritisak, d) Potrebno je povečati spoljašnji pritisak.

11. U 2 kg leda, temperature 0 0C, stavimo grijač snage 1 kW. Za koje vrijeme će se
led otopiti? Specifična toplota topljenja leda je 334 kJ/kg.
a) 66,8 s; b) 668 s; c) 6,68 s; d) 6,68 min.

12. Na tački ključanja ispari 200 g vode. Za koliko se promijenila unutrašnja

energija? Specifična toplota isparavanja vode je 2,26 MJ/kg.
a) Povečala za 2,26 MJ, b) Smanjila za 0,45 MJ, c) Povečala za
0,45 MJ,
d) Nije se promijenila.

13. U 1 kg vode temperature 200C stavimo komad željeza mase 0,1 kg i

temperature 1000C.Kolika je temperatura smjese? Za željezo je cž = 0,46 kJ/kgK.

43
 a) 20,90C; b) 30,90C; c) 40,90C; d) 0,90C.

14. Ajfelov toranj, sagradjen od željeza, visok je 300 m, pri temperaturi 0 0C. Za
koliko je toraj viši ljeti(+350C) nego zimi(-300C)? Za željezo je α = 1,3·10-5 K-1.
a) 25 cm, b) 50 cm, c) 100 cm, d) 150 cm.

15. Linearni koeficijent širenja α povezan je za zapreminskim koeficijentom

širenja γ. Koja tvrdnja je pravilna?

 
a) ; b)   3 ; c) 3 ; d)
α =γ
3
γ=α
16. Pri zagrijavanju voda se skuplja od 00C do 40C. Koeficijent termičkog širenja
vode na 40C je:
a) pozitivan, b) negativan, c) jednak nuli, d) nije definisan.

Termodinamika

1. Gas sabijamo u posudi, toplotno izoliranoj od okoline. Pri tome se:

a) poveče pritisak i zapremina gasa, b) poveča pritisak i temperatura
gasa,
c) smanji zapremina i temperatura gasa, d) pritisak se poveča temperatura smanji.

2. Analitički izraz 1. zakona termodinamike ima oblik Q = ΔU + A. Idealan gas

sabijamo pri stalnoj temperaturi. Koja tvrdnja je pravilna?
a) Q>0; b) Q = 0; c) A = 0; d) ΔU = 0.

3. Plin se, pri stalnom pritisku, zagrijava od temperature T 1 do temperature T2. Pri
tome se on rastegne za ΔV. Koja tvrdnja je pravilna?
a)Gas je primio rad pΔV, b) Gas je izvršio rad pΔV, c) Gas je primio rad
p(T2- T1), d) Gas je izvršio rad p(T2 – T1).

4. Na električnom štednjaku grijemo vodu. Koja tvrdnja ima smisla?

a) Toplota vode se povečala, b) Dovedena količina toplote jadnaka je radu
električnog štednjaka, c) Dovedena količina toplote jednaka je povečanju
unutrašnje energije vode, d) Dovedeni rad i dovedena toplota su jednaki.

5. Gas se zagrijava pri stalnoj zapremini pri čemu čemu on primi količinu toplote Q.
Koja je tvrdnja ispravna?
a) Q = ΔU, b) Q = ΔU + A, c) ΔU = 0, d) ΔU + A = 0.

44
6. Gas se adijabatski širi pri čemu izvrši rad od 100 J.Njegova unutrašnja energije
se:
a) povečala za 100 J, b) smanjila za 100 J, c) nije promijenila,
d) nijedna navedena tvrdnja nije tačna.

7. Gasu dovedemo kopličinu toplote Q pri čemu se on izotermno širi. Koja tvrdnja
je tačna?
a) Q = ΔU, b) Q = A, c) Q = 0, d) Q = -ΔU

8. U toplotno izolovanom sudu gas se sabija pri čemu je izvršen rad od 200 J. Pri
tome se njegova unutrašnja energija:
a) povečala za 200 J, b) smanjila za 200 J, c) nije promijenila, d)
nijedna navedena tvrdnja nije
tačna.

9. Na PV dijagramu(sl. T.5.) nacrtana su

tri različita načina širenja gasa, od tačke
A do tačke B. Po kojem putu je rad pri
širenju najveći?
a) 1, b) 2, c) 3, d) 4.

10. Na slici T.5. put 1 se sastoji od:

a) izohore i adijabate, b) izohore
i izoterme, c) izobare i izoterme,
d) izohore i izobare.

11. Toplotna mašina ima iskorištenje 28%. Koliki izvrši rad ako primi količinu toplote
od 5,0 kJ?
a) 17,8 kJ, b) 5,0 kJ, c) 14 kJ, d) 1,4 kJ.

12. Temperatura toplog rezervoara toplotne mašine iznosi 120 0C, a hladnog 300C.
Iskorištenje je:
a) 75%, b) 7,5%, c) 29,7%, d) 2,97%.

13. Iskorištenje toplotne mašine je 35% Tempera hladnog razervoara je 30 0C.

Kolika je temperatura toplog rezervora?
a) 46,10C, b) 4660C, c) 1930C, d) 1230C.

14. Toplotna mašina ima iskorištenje 30%, a temperatura toplog rezervoara je

1550C. Kolika je temperatura hladnog rezervoara?
a) 108,50C, b) 299,60C, c) 26,60C d) 29,90C.

15. Koliki rad izvrši gas ako mu se pri stalnom pritisku 1 bar, zapremina poveća od
2 na 5 ?
ℓ ℓ
a) 60 J, b) 600 J, c) 6 kJ, d) 60 kJ.

45
16. Gas se širi pri stalnompritisku od 150 kPa i pri tome izvrši rad od 30 kJ. Kolika
je promjena zapremine gasa?
a) 200 l, b) 20 l, c) 2,0 l, d) 0,2 l.

46