MATERIJALI I

MEHANIČKA SVOJSTVA MATERIJALA

Statički vlačni pokus

Prof. dr. sc. Ivica Kladarić

1
UVOD
Metalni materijali najviše se upotrebljavaju u tehničkoj praksi zbog povoljnih mehaničkih,
tehnoloških, fizikalnih, kemijskih i drugih svojstava.
U strojarstvu temeljna svojstva materijala su mehanička: čvrstoća, granica razvlačenja,
istezljivost, žilavost, tvrdoća i sl.
Mehaničko svojstvo materijala predstavlja mjerljivu veličinu materijala, koja se može
brojčano odrediti pomoću normiranih metoda ispitivanja.
Opća sistematizacija mehaničkih svojstava i uvjeta ispitivanja je:
a) Prema načinu djelovanja opterećenja na:
b) Prema brzini djelovanja opterećenja:
- statičko i
- dinamičko (udarno ili promjenljivo).

c) Prema temperaturi ispitivanja na:

- sobnoj (23±5oC),
- povišenoj i
- sniženoj temperaturi.

d) Prema trajanju djelovanja opterećenja na:

- kratkotrajna i
- dugotrajna.
2
STATIČKI VLAČNI POKUS
Statičkim vlačnim pokusom utvrđuju se osnovna mehanička svojstva, kao što su:
granica razvlačenja, vlačna čvrstoća, modul elastičnosti, istezljivost, suženje itd.
Vlačni pokus se provodi uređajima (tzv. kidalice) na kojima se ispitni uzorak kontinuirano
vlačno opterećuje do loma. Pri ispitivanju se kontinuirano mjere sila i produljenje ispitnog
uzorka te se pisačem grafički registrira dijagram sila – produljenje.
Uređaji za ispitivanje mogu biti različite veličine obzirom na silu kojom mogu djelovati na
uzorak, a imaju ove grupe dijelova:
1. kućište
2. mehanizam za prijenos sile na uzorak
(mehanički ili hidraulički)
3. pristroj za držanje uzorka (“čeljusti”)
4. uređaj za registriranje sile i produljenja.
Mehaničke
stezne čeljusti

Uređaj za registriranje
sile i produljenja
Pneumatske
3
Hidraulička kidalica Mehanička kidalica stezne čeljusti
STATIČKI VLAČNI POKUS
Kako bi se dobiveni rezultati mehaničkih svojstava mogli međusobno
uspoređivati potrebno je ispitivanje provoditi prema važećim standardima.
Standardi po kojima se izvodi vlačni pokus pri sobnoj temperaturi su:
HRN C.A4.001, HRN C.A4.002 i HRN EN 10002-1
Ovi standardi definiraju:
a) oblik i mjere ispitnog uzorka,
b) brzinu opterećenja,
Ispitni uzorci
c) temperaturu prostora u kojem se izvodi ispitivanje i
od lima
d) način provođenja ispitivanja i izračunavanja rezultata.
Oblik i mjere ispitnog uzorka
Ispitni uzorci mogu biti okruglog ili četvrtastog poprečnog presjeka.

Ispitni uzorci
od različitih materijala
Mjesta uzimanja ispitnih uzoraka
4
STATIČKI VLAČNI POKUS
Oblik i mjere ispitnog uzorka

Razlikuju se dva osnovna tipa ispitnih uzoraka: normalni i proporcionalni.

Po obliku su jednaki, ali se razlikuju po dimenzijama.

U izvještaju o rezultatima ispitivanja uvijek se mora navesti i vrsta epruvete. 5

STATIČKI VLAČNI POKUS
Brzina opterećenja ne smije prijeći vrijednosti So x 10 N/mm2s. 1 MPa = 106 Pa
Temperatura prostora u kojem se izvodi ispitivanje treba iznosi 23±5oC. 1 Pa = 1 N/m2 ili
1 MPa = 1 N/mm2
Način provođenja ispitivanja
Ispitni uzorak (d0 i L0, mm) postavi se u čeljusti kidalice i vlačno optereti.
Za vrijeme ispitivanja bilježi se sila na kojoj je došlo do tečenja materijala (Fe, N) i
maksimalno postignuta sila (Fm, N).
Nakon ispitivanja izmjeri se duljina ispitnog uzorka poslije kidanja (Lu, mm) i promjer
ispitnog uzorka nakon kidanja (du, mm).
Poslije vlačnog pokusa snimljen je
dijagram sila – produljenje.
U dijagrama od ishodišta O do točke P ispitni F, N
M
uzorak se produžuje upravno proporcionalno s Fm K
opterećenjem (F/∆l=const.). T
Fe
U tome dijelu grafa imamo linearnu funkciju E
P
koja izražava Hookeov zakon.
Točka P do koje vrijedi Hookeov zakon naziva
se granica proporcionalnosti. Jednolika Lokalna
deformacija deformacija
Nagib Hookeova pravca α definira karakteristiku α
materijala Youngov modul ili modul elastičnosti. O
∆L, mm
E = tgα
α, MPa, za čelik iznosi Eč=210000 MPa 6
STATIČKI VLAČNI POKUS F, N
M
Način provođenja ispitivanja Fm K
T
Sljedeća karakteristična točka na dijagramu je točka Fe
E
E koja predstavlja granicu elastičnosti. Ona definira P
mjesto do kojega postoje samo elastične Područje plastičnih deformacija
deformacije, prelaskom te točke javljaju se prve
plastične (trajne) deformacije.
Izračunavanje rezultata Područje elastičnih deformacija

Pomoću rezultata vlačnog pokusa (d0, L0, Fe, Fm, du i Lu) O ∆L, mm
moguće je izračunati četiri mehanička svojstva.
Fe
1. Granica razvlačenja (tečenja) Re utvrđuje se izrazom: Re = , MPa
S0
Re označava ono naprezanje koje odvaja područje elastičnih od
plastičnih deformacija.
Granicu razvlačenja karakteriziraju dvije vrijednosti:
F
ReH = eH , MPa
ReH – gornja granica razvlačenja S0
F
ReL – donja granica razvlačenja ReL = eL , MPa
S0

Vrijednosti granice razvlačenja koje su propisane u tehničkim uvjetima isporuke materijala

(obično kao minimalne vrijednosti), odnose se na gornju granicu razvlačenja ReH.
7
STATIČKI VLAČNI POKUS
Izračunavanje rezultata
Fm
=
2. Vlačna ili rastezna čvrstoća Rm utvrđuje se izrazom: m S , MPa
R
0
Rm je osnovno mehaničko svojstvo na temelju kojeg se materijali vrednuju prema njihovoj
mehaničkoj otpornosti.
Lu − L0
3. Istezljivost materijala A utvrđuje se izrazom: A= ⋅100, %
L0

2
d ⋅π
S0 = 0 = a0 ⋅ b0, mm2
4
2
d ⋅π
Su = u = au ⋅bu , mm2
4

Istezljivost A označava relativno produljenje materijala u aksijalnom smijeru u odnosu na

početnu mjernu duljinu L0.
Na osnovi istezljivosti A materijali se međusobno uspoređuju u pogledu deformabilnosti u
uzdužnom smjeru ispitnog uzorka.
S −S
4. Suženje (kontrakcija) materijala Z utvrđuje se izrazom: Z = 0S u ⋅100, %
0

Suženje Z karakterizira deformabilnost materijala u smjeru poprečnom na djelovanje

opterećenja i označava relativno suženje poprečnog presjeka ispitnog uzorka u odnosu
na početni poprečni presjek.
8
STATIČKI VLAČNI POKUS
Konvencionalni dijagram naprezanje - jedinično istezanje
Veličine iz dijagrama sila-produljenje preračunavamo u naprezanje (σ) i jedinično istezanje
(ε) prema izrazu:
F Lt − L0 ∆L
σ= , MPa ε= ⋅100 = ⋅ 100, %
S0 L0 L0

Ucrtavajući izračunate vrijednosti naprezanja i istezanja u koordinatni sustav dobije se

konvencionalni dijagram naprezanje – jedinično istezane (σ - ε dijagram).
σ,
MPa
M
Rm K
T Područje klonulosti (loma)
Re
OBRADA ODVAJANJEM ČESTICA
Područje popuštanja
OBRADA DEFORMIRANJEM
Područje elastičnosti
KONSTRUKCIJE
α α
A ε, %

Kod konvencionalnog dijagrama σ - ε, opterećenje se svodi na početni presjek S0.

9
STATIČKI VLAČNI POKUS
Stvarni dijagram naprezanje - jedinično istezanje

Kod stvarnog dijagrama σ - ε opterećenje se svodi na stvarni presjek S.

F Lt − L0 ∆L
σ= , MPa ε= ⋅100 = ⋅ 100, %
S L0 L0

Ucrtavajući izračunate vrijednosti naprezanja i istezanja u koordinatni sustav dobije se

stvarni dijagram naprezanje – jedinično istezane.
K’
σ,
M’ Stvarni
MPa
M dijagram
K

Konvencionalni
dijagram

α
ε, %

10
STATIČKI VLAČNI POKUS
Dijagrami i svojstva pri vlačnom ispitivanju
Dijagrami različitih materijala mogu se podjeliti u četiri osnovna oblika:

1. s izraženom granicom razvlačenja

(npr. meki i srednje tvrdi čelici)
σ,
2. s kontinuiranim prijelazom iz elastičnog u MPa zakaljeni čelik (3)

sivi lijev (3)

elastično/plastično područje deformacija
(npr. bakar i aluminij).
srednje tvrdi čelik (1)

3. bez područja elastično/plastičnih deformacija (krhki

materijali koji se lome gotovo bez plastične
meki čelik (1)
deformacije, npr. sivi lijev ili zakaljeni čelik)

4. s entropijskom elastičnom deformacijom, npr. neki Cu (odžaren) (2)

organski materijali i polimeri tipa elastomera
Al (odžaren) (2)

elastomer (4)
ε, %

11
Statički vlačni pokus
Konvencionalna granica razvlačenja
Kod materijala kod kojih nije izražena granica razvlačenja određuje se TEHNIČKA ili
KONVENCIONALNA GRANICA RAZVLAČENJA Rp0,2.

Rp0,2 je ono naprezanje koje u materijalu izaziva

σ,
trajnu deformaciju od 0,2 %.
MPa
Kod određivanja Rp0,2 upotrebljava se grafička Rp0,2
metoda na dijagramu naprezanje-jedinično istezanje.
Ova se metoda zasniva na uvjetu da je nakon
prestanka djelovanja opterećenja krivulja povratka
ravna linija tj. Hookeov pravac.
Kada se povuče paralelni pravac Hookeovom pravcu
kroz istezanje od 0,2%, sjecište s krivuljom naprezanje-
jedinično istezanje dat će naprezanje Rp0,2.

I I I I I
ε, %
0,1 0,2 0,3 0,4

12