SVEUČILIŠTE SJEVER

SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN

SEMINARSKI RAD

ANALIZA OSJETLJIVOSTI
Snježana Markušić

Varaždin, siječanj 2019.

 SVEUČILIŠTE SJEVER
SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN
Studij POSLOVNA EKONOMIJA

SEMINARSKI RAD

ANALIZA OSJETLJIVOSTI

Student: Mentorica:
Snježana Markušić

Varaždin, siječanj 2019.

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................ 1

2. ANALIZA OSJETLJIVOSTI U FUNKCIJI POSLOVNOG ODLUČIVANJA ............... 2

2.1. Analiza osjetljivosti ........................................................................................................ 4

2.2. Definiranje kritičnih parametara projekta ...................................................................... 7

2.3. Neto sadašnja vrijednost (NPV) ................................................................................... 10

2.4. Interna stopa rentabilnosti (IRR) .................................................................................. 11

3. PRIMJER REGRESIJSKE ANALIZE ............................................................................ 13

4. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 17

LITERATURA ......................................................................................................................... 18
 1. Uvod
Analiza osjetljivosti definira se kao metoda koja se koristi za lociranje i procjenu svih mogućih
rizika koji utječu na samu profitabilnost projekta. Analiza osjetljivosti može se definirati i kao
formalizirani postupak koji se koristi za identifikaciju učinaka promjena u različitima
komponentama modela na neki rezultat modela.

Upotrebljava se za ispitivanje ponašanja nekog modela nad kojim se provodi istraživanje.

Vrijednosti ulaznih modela variraju i rezultat se prati ovisno o promjeni izlazne varijable.
Analiza osjetljivosti primjenjuje se na različite ulaze modela, a uključuju se još i varijable
stanja, varijable okoliša i početni uvjeti.1

Analiza osjetljivosti ne kvantificira rizik, već ona utvrđuje čimbenike na čiju je promjenu
projekt posebno osjetljiv. Može se reći kako se analiza osjetljivosti koristi kod predviđanja,
odnosno da li projekt ima izgleda za neki veći uspjeh na tržištu te se na temelju njega ispituje
kako projekt podnosi neke promjene određenih parametara. Pomoću analize osjetljivosti
utvrđuju se čimbenici koji pak utječu na smanjenje profitabilnosti nekog projekta.2

1
General Multilangual Evvironmental Thesaurus Preuzeto dana 30.12.2018. S
https://www.eionet.europa.eu/gemet/hr/concept/7604
2
Puška A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.

1
 2. Analiza osjetljivosti u funkciji poslovnog odlučivanja

Svako investicijsko ulaganje može biti popraćeno sa određenim rizicima ili pak neizvjesnošću
koji se mogu javiti zbog nekih nepredviđenih faktora u budućnosti. U praksi se koristi puno
različitih metoda i postupaka, a ona najpoznatija je analiza osjetljivosti koja će se u radu
detaljnije objasniti.3

Analiza osjetljivosti predstavlja matematički postupak koji se koristi za predviđanje utjecaja

promjena svih ulaznih podataka na izlazne rezultate nekog drugog modela. Analiza osjetljivosti
koristi se u donošenju investicijskih odluka za analizu i ocjenu opravdanosti investicijskih
projekta. Promjena pokazatelja analize osjetljivosti utječe na isplativost investicije.4

Investicije predstavljaju dio globalnog razvoja kao kontinuirani proces kojim svako društvo i
svaki gospodarski subjekt osigurava svoje buduće poslovanje. Može se reći kako je proces
ulaganja bitan za svako poduzeće i niti jedno poduzeće ne može bez procesa ulaganja iz razloga
jer je ulaganje jedni proces kojim se mogu stvoriti transparentni ciljevi. Investicije predstavljaju
neka kapitalna ulaganja i one često uključuju velike izdatke za koje se očekuje da će generirati
gotovinske tokove u budućnosti. One se također mogu definirati i kao ulaganja u sadašnjosti i
to s ciljem ostvarenja nekih efekta u budućnosti. Mogu se promatrati i sa stajališta poslovnih
prilika. Ponekad se investiciju i treba shvatiti kao proces ulaganja s namjerom stvaranja
poslovnih prilika koje će kasnije biti iskorištene ili pak pretvorene u profit. Odluka predstavlja
krajnji ishod nekog izbora. Može se reći kako ishod nije samo posljedica mogućih odstupanja
već je on posljedica nepoznavanja ili needuciranost o resursima s kojima poduzeće raspolaže.
Investicije često znaju pred investitora staviti određeni skup odabira s nekoliko alternativnih
rješenje. Analiza osjetljivosti služi za ispitivanje svih čimbenika na koje je podložan bilo koji
projekt i tada se bira realizacija projekta koji ima najveću šansu za budući uspjeh. Drugim
riječima, investitor je taj koji odabire koji će se projekt realizirati, a uz to on treba biti najmanje
podložan drugim vanjskim čimbenicima koji bi mogli utjecati na njegovu provedbu. Analiza

3
Maksimović, A., Puška, A. (2015): „Ocjena analize osjetljivosti integralne proizvodnje jabuke“, stručni članak,
str. 169.
4
Jovanović, P. (2006): „Upravljanje investicijama. šesto izdanje“ FON, Beograd, str. 141.

2
osjetljivosti se obično provodi na način da se ispita koliko promjena kritičnog parametra utječe
na promjenu neto sadašnje vrijednosti (NPV) projekta.5

Analiza osjetljivosti služi:6

- kao potpora donošenju odluka, ali i za donošenje preporuka donosiocu konačne
odluke,
- za poboljšanje komunikacije između osobe koja izrađuje model i osobe koja
donosi konačnu odluku, a ona konačno stvara preporuke za razumijevanje,
vjerodostojnost i uvjeravanje,
- za poboljšanje modela,
- za bolje razumijevanje sustava.

Analiza osjetljivosti može dovesti i do neki problema u poslovanju, a oni se mogu očitavati
kroz varijable koje su međusobno zavisne, što označava da ukoliko ih proučavamo odvojeno
može se dobiti i nerealan rezultat. Za primjer se može uzeti promjena cijene koja može utjecati
na promjenu količine promjene robe i slično. Drugi problem koji se može javiti je odabir
pesimistični i optimističnih vrijednosti. Optimistična procjena neke osobe ponekad može biti
značajno kontraverznija od optimistične procjene neke druge osobe. Ukoliko su oba mišljenja
uključena u analizu i dublje razmatranje, ona mogu utjecati na cijelu objektivnosti analize,
stoga je potrebno definirati ono što se smatra pesimističnim i ono što se smatra optimističnim.
U svakom daljnjem odlučivanju i problemu odlučivanja analitičar određuje ključne nositelje
troškova7

Neke pak veličine ne utječu na rezultate, pa je tako na nekim od njih i moguće zaraditi. Stoga
se analizom osjetljivosti može sljedeće:8
- odrediti značaj onih pretpostavki na poslovanje,
- određuje se važnost skupljanja pojedinih podataka o poslovanju,

5
Puška A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.
6
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.
7
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.
8
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.

3
 - optimira se alokacija resursa.

2.1. Analiza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti sastoji se od niza različitih postupaka opterećivanja različitim negativnim

situacijama koje se iz bilo kojeg razloga mogu pojaviti tijekom životnog vijeka, a određuju se
više ili jedna rizična pretpostavka. Ona je vrlo jednostavna za procjenu rizika. Mjeri odnos
promjene jedne varijable, bilo da je to prihod ili troška s odnosom neto sadašnje vrijednosti.
Osim neto sadašnje vrijednosti donositelj investicijske odluke može koristiti i ostale parametre
koji pak služe za ocjenu efikasnosti investicijskog projekta. Za razliku od metode praga
rentabilnosti, koja pripada statičkom pristupu ocjene neizvjesnosti, analiza osjetljivosti
konkretno se služi svim informacijama o dosadašnjem projektu i ona kao takva podrazumijeva
dinamičan pristup ocjene neizvjesnosti.9

Autor Ross donosi kako je analiza osjetljivosti zapravo varijacija na analizu scenarija i korisna
je u određivanju područja kod čega je rizik gotovo pa teško identificirati. Osnovna ideja analize
osjetljivosti je zamrzavanje svih varijabli u modelu diskontnog toka novca, a nakon toga valja
uvidjeti za koliko je NPV osjetljiv kod promjene varijable. Ovom analizom mjeri se posljedica
promjene, no, može se reći kako se ne ukazuje na to koja je vjerojatnost da može doći do tih
promjena. Prema tome, na temelju tih analiza dolazi se do zaključka da li je neki projekt
elastičan ili pak ne podnosi promjene nekih određenih parametara.10

Auto Rončanin govori kako analiza osjetljivosti omogućava donositelju odluke na pitanje kao
što su: „što ako“, a među nekima su i :“Što će se dogoditi s projektom ako se prinos smanji za
20%? Ako bi se koristile takve pretpostavke postavlja se pitanje hoće li i dalje taj projekt biti
profitabilan. Smatra se da je za dobu analizu potrebno postaviti pitanje „Što ako“ jer se na takav
način dobiju rezultati u obliku postotka koji predstavlja potrebno razmjerno povećanje postotka

9
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.
10
Ross, S., Westerfield, R., Jordan, B. (2010): „Essentials of Corporate Finance“, New York, McGraw-
Hill/Irwin, str. 285.

4
koji pak predstavlja razmjerno povećanje odnosno smanjenje nekih kritičnih parametara
projekta da bi neto sadašnja vrijednost ili prag rentabilnosti bili jednaki nuli.11

Analiza osjetljivosti bazira se na rezultatima simulacije na način da se da odgovor i to ne samo

o promjenama i osjetljivosti već i o vjerojatnosti da do takve promjene dođe stvarno. Na takav
je način analiza osjetljivosti potpunija.12

Svrha analize osjetljivosti prikazati je osjetljivost svih simulacijskih modela, a ona se provodi
postavljanjem temeljnih pretpostavki koje se koriste za pripremu modela diskontnih novčanih
tokova.13

Osnovni cilj analize osjetljivosti nije samo sagledavanje parametara na promjenu vrijednosti
pojedinih kriterija, već je to i sagledavanje utjecaja promjena na sveukupnu ocjenu valjanosti
svih investicijskih poduhvata. 14

Kao dio analize osjetljivosti uključuje se i smanjenje primitka koji se očekuju u projektu ili pak
povećanje troškova. Koristeći se analizom osjetljivosti kvantificira se otpornost projekta na
promjenu početnih parametara, odnosno koliko je projekt osjetljiv na promjene koje bi se
mogle dogoditi, a da se i dalje vidi da je neto sadašnja vrijednost pozitivna. Analiza osjetljivosti
je najprije bila osmišljena da se bavi samo parametrima modela. Tijekom vremena ona se
proširivala, a neizvjesnost je bila uključena i u modele, pretpostavke i specifikacije. Ona se
koristi da se poveća pouzdanost u modelima i njegovim budućim predviđanjima. Na takav
način se omogućava razumijevanje kako varijable modela reagiraju na promjene u inputima i
to bez obzira jesu li one bile vezane za neki podatak koji se koristi u postavljanju strukture
modela ili samo kao kritični parametri.15

Analiza osjetljivosti pruža i novi pogled na područje od interesa. U višekriterijskom

odlučivanju treba odrediti najbolju alternativu. Kod odlučivanja se koristi niz kriterija za

11
Rončanin, A (2006): „Upravljanje finansijama, Sarajevo“, Ekonomski fakultet, str. 396.
12
Rakočević, S., Glišević, N., Dragašević, Z. (2011). Metode za mjerenje individualnog rizika preduzeća,
Zbornik radova, Majska konferencija o strategijskom menadžmentu, str. 792.
13
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.
14
Jovanović, P. (2006): „Upravljanje investicijama. šesto izdanje“ FON, Beograd, str. 142.
15
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.

5
vrednovanje, a kriteriji imaju pridruženu važnost, odnosno težinu. Veća težina kriterija za
sobom povlači veću važnost. Analiza osjetljivosti otvara novu perspektivu u problemu
odlučivanja uvodeći kritičnost kriterija nad nekim konačnim ishodom odlučivanja. Oni kriteriji
koji imaju manju važnost mogu biti kritični u nekim situacijama ili biti presudni u procesu
odlučivanja. Analiza osjetljivosti može nam dati pogled na situacije koje možda i prije nismo
uočili, a što kasnije može rezultirati učinkovitiju analizu i konačno implementaciju nekog
boljeg rješenja koje će nam dati i veći primitak. 16

Jedna od metoda provođenja analize osjetljivosti je izrada uzoraka izlaznih rezultata. Može se
reći kako se uzorci odnose na različite vrijednosti ulaznih veličina. Spominju se koraci
provođenja analize, a oni su:17
- određivanje funkcije od interesa, a koja povezuje niz ulaznih varijabli da bi se
dobile izlazne vrijednosti,
- određivanje distribucije ulaznih varijabli. Za takvo određivanje je potrebno
mišljenje eksperta i takav postupak može biti vrlo skup i dugotrajan,
- potrebno je napraviti skup mogućih ulaznih vrijednosti za pojedini model,
- vrši se određivanje distribucije izlazne vrijednosti,
- vrši se odabir metode za određivanje kritičnosti pojedinog kriterija na konačan
rezultat modela.
Kod određivanja kritičnih parametara projekta potrebno je paziti da oni značajno utječu na
učinkovitost projekta, ali je istovremeno naglašena neizvjesnost. Broj takvih kritičnih
parametara je različiti i kod različitih projekta, ali najčešće se javljaju:18
- opseg plasmana na prodajnom tržištu,
- prodajna cijena outputa,
- nabavna cijena inputa,
- stupanj iskorištenosti kapaciteta,
- dužina vijeka projekta,
- iznos investicija,

16
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.
17
Rončanin, A (2006): „Upravljanje finansijama, Sarajevo“, Ekonomski fakultet, str. 396.
18
Benković, J. (1993): Planiranje investicijskih projekata, Zagreb, Ekonomski institut, str. 146.

6
 - kamatne stope na kredite,
- diskontna stopa,
- stopa inflacije,
- promjena mjera ekonomske politike,
- prekoračenje planiranih rokova izvedbe.

Kod određivanja intervala mogućeg kretanja vrijednosti kritičnih parametara projekta potrebno
je procijeniti i odrediti kakvo će biti njihovo kretanje u budućem razdoblju. Tako se jedan od
načina za određivanje godišnje stope inflacije može svesti na ovo. Ako je inflacija prisutna i
konstantna vrijednost određenih kritičnih parametara potrebno ju je povećati pomoću
geometrijskog niza i to na način da bi parametar svake godine bio veći za iznos inflacije.
Kretanje u budućnost ostvaruje se pomoću ekspertne analize i korištenjem određenih metoda,
konkretno Delphi metode pa to može otežati provođenje same analize osjetljivosti. 19

Metodologija se izvodi pomoću tabličnog kalkulatora Excela. U prvom koraku se određuju

kritični parametri koji predstavljaju neku osnovu za korištenje ovakve analize. Kad se odrede
ti parametri onda se pojedinačno svaki od njih naizmjence povećava odnosno smanjuje. Na
takav način se zatim izračunava za koliki postotak se trebaju smanjiti neki od ključnih
parametara da bi neto sadašnja vrijednost ili stopa rentabilnosti bila jednaka nuli. Kod izračuna
neto sadašnje vrijednosti koristi se drugačija formula od formule u Excelu. Razlog tome je što
funkcija NPV diskontira i početno inicijalno ulaganje, pa se iz tog razloga ne dobiva pravi
rezultat. 20

2.2. Definiranje kritičnih parametara projekta

Svaki projekt je jedinstven iz razloga jer je on planski okvir za realizaciju nečije poslovne
ideje. Prilikom analize osjetljivosti najčešće se uzimaju ovi kritični parametri:21
- prihodi od prodaje,

19
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.
20
Brigham, E., Daves P. (2010): Intermediate Financial Management, tenth edition, Mason OH, South-Western
Cengage Learning, str. 415.
21
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.

7
 - materijalni troškovi,
- troškovi amortizacije,
- kreditni troškovi,
- troškovi osoblja,
- troškovi usluga.

Iz ove podjele može se vidjeti kako je prihod od prodaje najvažniji parametar. Prema tome, ako
nema prihoda od prodaje, odnosno ako tržište neće prihvatiti proizvode teško da će biti prihoda
i najbolji projekt će propasti i to u vrlo kratkom periodu. Najbolji proizvod odnosno usluga, a
i ideja može propasti ako se ona ne može realizirati na tržištu, odnosno ako se ne ostvaruje
njezin profit. Može se reći kako se kritični parametri ugrađuju u analizu osjetljivosti tako da se
temeljem promatranja gleda koliko se mogu smanjiti prihodi od prodaje, a da bi NPV i IRR
bili jednaki nuli. Takav kritični parametar može se protumačiti i kao tržišni rizik projekta jer
on pokazuje koliko je neki projekt fleksibilan. 22

Za samu realizaciju potrebne su realizacije i materijali. Sljedeći kritični parametar predstavlja

troškove svih repromaterijala ili navedeno troškove materijala. Analizom osjetljivosti pokazuje
se koliko je projekt zavisan o promjenama tih troškova materijala. Takvi troškovi povezani su
i s ekstremnim rizicima iz razloga jer nije moguće umanjiti zavisnost od cijene koja je na
tržištu. Dakle, takav parametar povezan je s tržišnim rizikom.23

Također, jedna od važnih stavki jesu troškovi amortizacije. Razlog toga je što je svaki
investicijski projekt ulaganje u realnu imovinu. Pokazatelj nam daje to koliko je projekt
osjetljiv na promjenu troškova korištenjem osnovnih sredstava. Osnovna svrha takvog
parametra je pokazati koliko se jedan projekt može opteretiti nekim drugim troškovima same
amortizacije. Prema tome, važnost povećanja amortizacije je utjecaj rizika tehnologije na
projekt. Što se brže vrate uložena sredstva u osnovna sredstva time se prije može modernizirati
neki poslovni pothvat. 24

22
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.
23
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.
24
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.

8
Specifičnost investicijskih projekta je ta da se za njihovu realizaciju trebaju osigurati veći
iznosi inicijalnih sredstava. Radi takve potrebe uzimaju se krediti kojima se dalje realiziraju
drugi projekti, a sljedeći kritični parametri koji se uzimaju u analizu projekta su kamatni rizici.
Promjena kamate odnosi se na način otplate kredita koji predstavlja jedan od najraširenijih
rizika u investicijama. Da bi se projekt osigurao potrebno je ugraditi kreditnu klauzulu koja će
osigurati nepromjenjivost anuiteta kredita.25

Parametar koji se još uzima u razmatranje kod investicijskih odlučivanja su troškovi osoba i
troškovi usluga. Troškovi osoblja predstavljaju jednu značajnu stavku koja se nalazi u gotovo
svim projektima. Uloga parametra troškova osoblja može se mijenjati s tehnološkim
revolucijama. Nivo znanja zaposlenih osoba koji su potrebni da bi se neki projekt realizirao se
može mijenjati iz godine u godinu. 26

Na primjer, prvu godinu se može zaposliti oko troje zaposlenika bez kojih poslovna ideja ne
može funkcionirati, no, ako se pravilo rasporedi posao da to troje zaposlenika pravilo obavlja
posao i da može odraditi taj posao, poslovanje se za par godina može proširiti što može dovesti
i do nekoliko desetaka zaposlenih. Time se opseg poslovanja povećava, a isto tako se
povećavaju i prihodi od podaje, povećavaju se i materijalni troškovi jer se više proizvodi, kao
i troškovi amortizacije jer se više proizvodi, no, možda će se smanjiti troškovi kredita. Uz to,
ako poslovanje ima više zaposlenika, očekuje se da će se i troškovi osoblja povećati. Svi ti
kritični parametri za sobom donose vrijednosti za poduzeće i samo poslovanje ih treba dobro
rasporediti i treba ih staviti u poslovni plan. Bez dobrog planiranja teško da će se i poslovanje
dalje razvijati. Isto tako, poslovni plan uvelike pomaže kod poslovnog odlučivanja jer ako će
se dati mjesto u poslovnom planu svim kritičnim parametrima, ali i onim izvanrednim,
vjerojatno će i naše poslovanje biti bolje.

Kad bi se pogledalo na današnju situaciju, može se reći kako je danas potreban manji broj ljudi,
pogotovo u automobilskoj industriji iz razloga jer većinu toga obavljaju robiti umjesto čovjeka,
ali uz to je povećan stupanj znanja koji je potreban za realizaciju pojedinog projekta. Kada bi

25
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.
26
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.

9
se pogledalo kako to utječe na sam financijski plan, može se reći kako su plaće zaposlenih
osoba veće, ali je i broj nezaposlenih manji. Zbog nezaposlenosti taj kritični parametar –
troškovi osoblja stavlja se na zadnje mjesto u izlaganje. 27

Rezultati analize osjetljivosti prezentiraju se kroz pokazatelje neto sadašnje vrijednost (NPV)
i interna stopa rentabilnosti (IRR). Neto sadašnja vrijednost i interna stopa rentabilnosti
definirat će kratko u daljnjem dijelu seminara.

2.3. Neto sadašnja vrijednost (NPV)

Neto sadašnja vrijednost (NPV) predstavlja ukupnost svih budućih neto novčanih tokova nekog
investicijskog projekta koji su svedeni na sadašnju vrijednost i to primjenom tehnike
diskontiranja umanjenom za početno ulaganje u investicije. Prije same dane formule, prvo će
se definirati što pojedina oznaka u formuli znači:

- 𝑁𝑃𝑛 – neto novčani tok investicijskog projekta u nekoj n-toj godini,

- 𝑟 – diskontni faktor koji koristi diskontnu stopu,
- 𝑛 – broj godina u nekom ekonomskom vijeku trajanja projekta,
- 𝐼0 - inicijalni izdaci.

𝑁𝑃1 𝑁𝑃2 𝑁𝑃𝑛

𝑁𝑃𝑉 = + 2 + ⋯ + 𝑛 − 𝐼0
𝑟 𝑟 𝑟

NPV predstavlja apsolutnu mjeru efikasnosti i izražava se u novčanim jedinicama. Za

donositelja odluka, kriterij NPV ima sljedeće osobine: 28

- NPV > 0 – projekt je profitabilan,

- NPV = 0 – projekt je neutralan,
- NPV < 0 – projekt je neprofitabilan.

27
Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični menadžment, Vol. II,
br.3. str. 80.-86.
28
Maksimović, A., Puška, A. (2015): „Ocjena analize osjetljivosti integralne proizvodnje jabuke“, stručni
članak, str. 173.

10
Dakle, projekt će biti prihvaćen ako je neto sadašnja vrijednost primitka novca veća od sadašnje
vrijednosti izdatka novca. Kad stoji više investicija na raspolaganju, investitor će odabrati onaj
projekt koji ima maksimalnu vrijednost NPV, a sve druge će odbaciti.29 Kriterij NPV-a može
se primjenjivati na šite kao jedan jedinstveni kriterij i to u nekim od sljedećih specijalnih
slučajeva: 30
- kada je poduzeće u mogućnosti da se za realizaciju svojih projekata pozajmljuje
neograničene količine kapitala po nekoj kamatnoj stopi,
- kada poduzeće raspolaže s dovoljno sredstava da ostvari bilo koji projekt koji
razmatra, a koji je ekonomski opravdan,
- kada je za poduzeće najvažniji efekt koji želi, a da se postigne realizacijom
odnosnog investicijskog projekta – ukupna masa dobiti.

2.4. Interna stopa rentabilnosti (IRR)

Interna stop rentabilnosti definira se kao diskontna stopa kojom se neto sadašnja vrijednost
svodi na nulu, ali isto tako može se definirati kao diskontna stopa koja izjednačava sadašnju
vrijednost očekivanih neto tokova s početnim izdatkom.31

Ukoliko je NPV projekta pozitivna, jasno se može definirati da će stopa biti veća od diskontne.
Negativni NPV znači da je IRR manji od diskontne stope. Upravo se na taj način i računa IRR,
pokušajem i greškama upotrebom tablice sadašnje vrijednosti. Dakle, prvo se uzima diskontna
stopa pri kojoj je NPV pozitivan, a zatim se uzima diskontna stopa kod koje je NPV negativan,
pa se postupkom interpolacije nalazi diskontna stopa kod koje je NPV = 0. Takav postupak
uvelike je olakšani korištenjem nekim suvremenih metoda, među kojima je i računanje IRRa u
Excelu i to pomoću funkcije IRR.
Za donositelja odluka, kriterij IRR ima sljedeće osobine:32

29
Van Horne, J.C., Wachowich, J. M. Jr. (2002). Osnovne financijskog menadžmenta. deveto izdanje. Mate,
Zagreb, str. 336.
30
Nićin, N., Pušara, N. (2010). Upravljanje investicijama, Beogradska poslovna škola – visoka škola strukovnih
studija, Beograd, str. 108.
31
Van Horne, J.C., Wachowich, J. M. Jr. (2002). Osnovne financijskog menadžmenta. deveto izdanje. Mate,
Zagreb, str. 333.
32
Maksimović, A., Puška, A. (2015): „Ocjena analize osjetljivosti integralne proizvodnje jabuke“, stručni
članak, str. 174.

11
 - IRR > 𝑟𝑚𝑖𝑛 – projekt efikasan
- IRR = 𝑟𝑚𝑖𝑛 Projekt neutralan
- IRR < 𝑟𝑚𝑖𝑛 Projekt neefikasan

Donošenje odluke ne osnovu IRR-a slijedi ukoliko su izračunata IRR ulaganja veća od
planiranog, odnosno minimalne stope rentabilnosti projekta. Prema tome, kad su dvije stope
jednake, onda se takva odluka i mora zasnivati na nekim drugim kriterijima. Tada se u obziru
uzimaju i neki drugi pokazatelji da bi se na koncu svega utvrdilo koji je projekt profitabilniji.33

U daljnjem nastavku slijedi primjer linearne regresijske analize. Takve tehnike koriste se za
donošenje zaključka o nizu nekih slučajnih varijabli Y koje pak ovise o nezavisnoj varijabli X.

Regresijska analiza je matematičko-statistički postupak kojim se utvrđuje odgovarajuća

funkcionalna veza ili relacija između jedne zavisne i kriterijske varijable ili jedne ili više
nezavisnih varijabli. Zavisna varijabla je ona varijabla čiji se varijabilitet objašnjava putem
nezavisnih varijabli, a nezavisne varijable su varijable na temelju kojih se objašnjava
varijabilitet zavisne varijable.

33
Krčmar M. (2002). Finansijska matematika i metode investicionog odlučivanja. Kemigrafika-Trade, Sarajevo,
str 434.

12
 3. Primjer regresijske analize

Na ovom primjeru objasnit će se linearna regresija. Zadane su godine i broj postelja u tisućama
i broj bolesničkih dana. Potrebno je izračunati parametre regresijskih pravaca i napisati njihove
jednadžbe. Izračunati koeficijente determinacije i koeficijente korelacije i prikazati dijagram
rasipanja i ucrtati regresijske pravce. Sam primjer rješavan je u alatu Excel tako da se u
seminaru donose samo rješenja i objašnjenja zadatka.

Tablica 1. Tekst zadatka

Broj
postelja Broj bolesničkih
Godina u 000 dana u 000 000
1989. 35,2 11,4
1991. 31,2 8,7
1993. 29,0 8,2
1995. 27,5 8,5
1997. 27,5 8,8

Broj postelja izražen je u tisućama, a broj bolesničkih dana u milijunima.

Tablica 2. Izračuni u tablici iz tablice 1 (a)

Broj
Broj
bolesničkih
Godina postelja u
dana u 000 xi2 y i2 xiyi yr
000
000

xi yi xi * xi yi * yi xi * yi b+c*xi
1989. 35,2 11,4 1239,04 129,96 401,28 10,90
1991. 31,2 8,7 973,44 75,69 271,44 9,51
1993. 29,0 8,2 841,00 67,24 237,80 8,74
1995. 27,5 8,5 756,25 72,25 233,75 8,22
1997. 27,5 8,8 756,25 77,44 242,00 8,22
Ukupno 150,4 45,6 4565,98 422,58 1386,27

13
 Tablica 3. Izračuni u tablici iz tablice 1 (b)

̅
𝒚𝒊 − 𝒚 ̅
𝒚𝒓 − 𝒚 xr ̅
𝒙𝒊 − 𝒙 ̅
𝒙𝒓 − 𝒙
yi-∑ 𝐲𝐢/𝟓 yr - ∑ 𝐲𝐢/𝟓 𝒃𝟏 +𝒂𝟏 * yi xi - ∑ 𝐲𝐢/𝟓 xr-∑ 𝐲𝐢/𝟓
2,28 1,78 35,05 5,12 4,97
-0,42 0,39 29,16 1,12 -0,92
-0,92 -0,38 28,07 -1,08 -2,01
-0,62 -0,90 28,73 -2,58 -1,35
-0,32 -0,90 29,38 -2,58 -0,70

1. Korak je izračunati koeficijente regresijskog pravca 𝒚𝒓

Koeficijent b izračunavamo po sljedećoj formuli:

b
x y k xy 
i i 0,3468
x kx
2
2
i

a  y  x  b  -1,3651

Prema tome jednadžba regresijskog pravca 𝑦𝑟 je:

𝑦𝑟 = - 1,3651+0,3486x

2. Korak je izračunati koeficijente regresijskog pravca 𝒙𝒓

Koeficijente izračunavamo po sljedećim formulama:

b1 
 x y  k  xy 
i i
2,1798
y ky 2 2
i

a1  x  y  b  10,2004

Stoga je jednadžba regresijskog pravca 𝑥𝑟 :

𝑥𝑟 = 10,2004+2,1798y

14
 3. Korak je izračun koeficijenta determinacije i koeficijenta korelacije

Koeficijente determinacije računamo po varijabli x i po varijabli y. Koeficijent korelacije

izražava veličinu povezanosti među varijablama.

  y 
ST   y i
2
6,7080
SP    y r  y  
2

5,0969

 SP 
2
r ST 0,7598 - koeficijent determinacije

r = 0,8717

ST   x  x i
2
 41,9480

 x  x
2
SP   31,8728
r

 SP 
2
r 0,7598
ST

r = 0,8717

∑𝑖 𝑥𝑖 𝑦𝑖 −𝑛𝑥𝑦
̅̅̅̅
𝑟= = 0,8717 – koeficijent korelacije
√∑𝑖 𝑥𝑖2 −𝑛𝑥̅ 2 °√∑𝑖 𝑦𝑖2 −𝑛𝑦̅ 2

r se naziva još i Pearsonov koeficijent korelacije

Na dolje prikazanim grafovima može se vidjeti koeficijent povezanosti „r“ – koeficijent
korelacije koji se iskazuje u rasponu od -1 +1 , a da pri tome vrijedi, ako je: 34
r = 0 do +/- 0,25: nema povezanosti,
r = +/- 0,26 do +/- 0,50: slaba povezanost,
r = +/- 0,51 do +/- 0,75: umjerena do dobra povezanost,
r = +/- 0,76 do +/- 1: vrlo dobra do izvrsna povezanost,
r = +/- 1: matematička povezanost.

34
ZnanostBlog Preuzeto dana 02.01.2019. s http://www.znanostblog.com/korelacije/

15
Prema tome može se reći kako je prisutna vrlo dobra do izvrsna povezanost.

Stoga, temeljem gore navedenih svih podataka dijagram rasipanja i regresijskog pravca je
sljedeći:

12
Broj bolesničkih dana (u 000

10

8
000)

2
y = 0.3486x - 1.3651
0
20.0 25.0 30.0 35.0 40.0
Broj postelja (u 000)

Slika 1. Dijagram rasipanja i regresijski pravac 𝑦𝑟

40.0
35.0
Broj postelja (u 000)

30.0
25.0
20.0
15.0
10.0
5.0 y = 2.1798x + 10.2
0.0
5 7 9 11 13
Broj bolesničkih dana (u 000 000)

Slika 2. Dijagram rasipanja i regresijski pravac 𝑋𝑟

16
 4. Zaključak

Investicijsko ulaganje može biti popraćeno raznim određenim rizicima koji se mogu javiti zbog
nekih nepredviđeni faktora u budućnosti. Koristi se puno metoda i postupaka kojim se do to
dokazuje, no, najpoznatija je analiza osjetljivosti. Analiza osjetljivosti je matematički postupak
koji se koristi za predviđanja utjecaja promjena svih ulaznih parametara i resursa na izlazne
rezultate. Ona se koristi kako bi donositelj ili investitor mogao lakše donijeti odluku o
pojedinom projektu.

Svaka ideja je dobra ideja i ona može biti dobra samo na papiru, no, za detaljniju analizu
potrebno je napraviti poslovni plan kako bi se uključili svi troškovi koji su važni za daljnje
poslovanje. Svaki od pojedinih troškova je opisan u radu detaljnije. U radu su opisani i rezultati
analize osjetljivosti koji se prezentiraju kroz sljedeće pokazatelje: neto sadašnju vrijednost i
internu stopu rentabilnosti.

U drugom dijelu rada objašnjen je primjer regresijske analize. Detaljnije je objašnjen svaki
korak i postupak. Izračunati su koeficijenti regresijskih pravca, koeficijenti determinacije i
koeficijenti korelacije te je prikazani graf temeljem izračunati podataka. Temeljem zadanog
primjera dobilo se da je prisutna vrlo dobra do izvrsna povezanost.

17
Literatura
1. Benković, J. (1993): Planiranje investicijskih projekata, Zagreb, Ekonomski institut,
str. 146.
2. Brigham, E., Daves P. (2010): Intermediate Financial Management, tenth edition,
Mason OH, South-Western Cengage Learning, str. 415.
3. General Multilangual Evvironmental Thesaurus Preuzeto dana 30.12.2018. S
https://www.eionet.europa.eu/gemet/hr/concept/7604
4. Jovanović, P. (2006): „Upravljanje investicijama. šesto izdanje“ FON, Beograd, str.
141.
5. Krčmar M. (2002). Finansijska matematika i metode investicionog odlučivanja.
Kemigrafika-Trade, Sarajevo, str 434.
6. Maksimović, A., Puška, A. (2015): „Ocjena analize osjetljivosti integralne proizvodnje
jabuke“, stručni članak, str. 174.
7. Nićin, N., Pušara, N. (2010). Upravljanje investicijama, Beogradska poslovna škola –
visoka škola strukovnih studija, Beograd, str. 108.
8. Puška, A. (2011): „Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja“, Praktični
menadžment, Vol. II, br.3. str. 80.-86.
9. Rakočević, S., Glišević, N., Dragašević, Z. (2011). Metode za mjerenje individualnog
rizika preduzeća, Zbornik radova, Majska konferencija o strategijskom menadžmentu,
str. 792.
10. Rončanin, A (2006): „Upravljanje finansijama, Sarajevo“, Ekonomski fakultet, str. 396.
11. Ross, S., Westerfield, R., Jordan, B. (2010): „Essentials of Corporate Finance“, New
York, McGraw-Hill/Irwin, str. 285.
12. Van Horne, J.C., Wachowich, J. M. Jr. (2002). Osnovne financijskog menadžmenta.
deveto izdanje. Mate, Zagreb, str. 336.
13. ZnanostBlog Preuzeto dana 02.01.2019. s http://www.znanostblog.com/korelacije/

18