FISKALNA POLITIKA – 14.

tjedan

Najveći kreator je država – ministarstvo financija.

Fiskalna politika, skup svih mjera jedne države (vlade) kojima se utječe na zarade, imovinu i
akumulaciju fizičkih i pravnih osoba s ciljem prikupljanja sredstava za financiranje društvene
potrošnje.
Korištenjem fiskalnih instrumenata (poreza, javnih rashoda, javnog duga) država utječe na ukupne
gospodarske troškove: zarade, zaposlenost, privredni rast, itd.
Država mjerama fiskalne politike regulira ciklička kretanja u gospodarstvu.

Javne financije su poznate kao ekonomika javnog sektora ili javna ekonomika.
Usmjerene su na oporezivanje i potrošnju države te na njihov utjecaj na alokaciju resursa i raspodjelu
dohotka.
One su ekonomska analiza djelovanja države putem upotrebe državnih prihoda i rashoda pri čemu
se predstavljaju u proračunima javnog sektora.
Državni prihodi i rashodi primjenjuju se kao instrumenti fiskalne politike.
Osim prihoda i rashoda, država svoje funkcije obavlja i primjenom drugih instrumenata: nadzor,
regulacija, donošenje zakona i monetarna politika.

Općenito o Ministarstvu financija: tijelo državne uprave, ministar je Zdravko Marić, ….

Fiskalna politika: državni proračun, javni prihodi i javni rashodi.

JAVNI PRIHODI

- novčani prihodi
- za ostvarivanje zadataka i mjera koje je država obvezna izvršiti na temelju ustava, zakona i
ostalih propisa – potrebni PRIHODI
- JAVNI PRIHODI – sredstva kojima država zadovoljava javne potrebe iz svoje nadležnosti
- podmirivanje javnih rashoda
- porezi, doprinosi, carine, pristojbe, naknade, javni dug
- originalni/derivatni, redoviti/izvanredni, namjenski/nenamjenski…

JAVNI RASHODI

- izdaci koje financira država u javnom interesu radi zadovoljenja društvenih potreba
- obujam javnih rashoda za iduću godinu ovisi o planiranom državnom proračunu za iduću
godinu

꙳DRŽAVNI PRORAČUN

- akt kojim se u skladu sa zakonom planiraju prihodi i utvrđuju rashodi države za jednu godinu
- rebalans proračuna – izmjena proračunskih iznosa
- dokument o funkcioniranju države
- brojčani prikaz prihoda i rashoda
- temeljna načela
PRORAČUNSKI PROCES – 3 faze

PRVA FAZA: Priprema prijedloga proračuna

1. korak: Strategija Vladinih programa za trogodišnje razdoblje

2. korak: Smjernice ekonomske i fiskalne politike
3. korak: Upute za izradu prijedloga proračuna
4. korak: Izrada prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika
5. korak: Ministarstvo financija izrađuje i Vladi dostavlja nacrt proračuna

DRUGA FAZA: Proces usvajanja proračuna

6. korak: Rasprava i usvajanje prijedloga proračuna u Saboru

TREĆA FAZA: Izvršenje proračuna

7. korak: Izvršenje proračuna

8. korak: Polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna i financijski planovi izvanproračunskih
korisnika
9. korak: Izrada godišnjeg obračuna za prošlu godinu
10. korak: Proračunski nadzor, unutarnja i vanjska revizija

ELEMENTI PRORAČUNA I PRORAČUNSKA NAČELA

Nakon Ustava, državni proračun je najznačajniji dokument.

꙳Elementi proračuna:

- sustavni brojčani prikaz prihoda i rashoda

- vezan je uz buduća razdoblja
- planskog je karaktera
- uravnoteženi prihodi i rashodi

꙳Funkcije proračuna:

- prikaz najvažnijih ciljeva države u fiskalnoj godini

- instrument utjecaja na ekonomsko stanje u zemlji
- kontrola prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava

Proračunska načela:

- načelo transparentnosti
- načelo jedinstva i točnosti
- načelo univerzalnosti
- načelo specijalizacije
- načelo periodičnosti
- načelo uravnoteženosti
- načeo dobrog financijskog upravljanja

꙳Proračunski proces:
 - koncem travnja Min. financija izrađuje smjernice ek. i fiskalne politike za trogodišnje
razdoblje, koje predlaže Vladi
- sredinom svibnja Vlada donosi smjernice ek. i fiskalne politike za izradu prijedloga državnog
proračuna
- koncem svibnja Min. financija dostavlja upute za izradu prijedloga državnog proračuna
proračunskim i izvanproračunskim korisnicima
- 15. lipnja proračunski korisnici dostavljaju usklađene prijedloge financijskih planova Min. fin.
- koncem lipnja nadležna ministarstva dostavljaju usklađene prijedloge financijskih planova MF
- 15. listopada MF izrađuje nacrt državnog proračuna i konsolidiranog proračuna države za
proračunsku godinu te ga dostavlja Vladi RH
- 15. studenog Vlada utvrđuje prijedlog proračuna i konsolidiranog proračuna te ga dostavlja
Hrvatskom saboru
- koncem godine Hrvatski sabor donosi proračun za iduću proračunsku godinu

STRUKTURA DRŽAVNOG PRORAČUNA

1. Račun prihoda i rashoda

2. Račun financiranja

JAVNI RASHODI

- vojni rashodi
- rashodi za socijalno osiguranje
- rashodi za obrazovanje
- rashodi za državnu upravu i sudstvo
- rashodi za ekonomske intervencije i investicije
- rashodi za znanstvenoistraživački rad
- rashodi za zaštitu čovjekovog okoliša
- ostali rashodi (kultura, sport, javni promet)

JAVNI DUG

Javni ili državni dug čine iznosi koje je država pozajmljivala kako bi financirala prole deficite. Često se
upotrebljava riječ „dug“, a pri tom se misli na „deficit“.
Razlika između ta dva pojma može se jednostavno objasniti:

- ako su državni rashodi veći od državnih prihoda, proračun iskazuje deficit koji se mora
financirati pozajmljivanjem
- iznos deficita povećava dug i samo ga suficit može smanjiti

Struktura – prema razini državne vlasti: središnja država, lokalna država i fondovi socijalne sigurnosti

Struktura – prema instrumentima zaduživanja:

1. kratkoročno: trezorski zapisi i nepodmirene obveze

2. dugoročno: krediti, obveznice i zajmovi

Struktura – prema valuti: najviše javnog duga je denominirano u eurima (45%), pa tek onda u kunama
Održivost javnog duga

- produljenje krize rezultiralo je snažnim rastom nominalnog javnog duga

- visoka cijena zaduživanja
- nepovoljna dinamika rasta javnog duga
- optimalno stanje za Hrvatsku – 40% BDP-a

KRITERIJI IZ MAASTRICHTA (fiskalna politika EU)

Kriteriji konvergencije – prije potpunog usvajanja eura i punopravnog članstva u Europskoj

monetarnoj uniji, zemlje članice moraju ispuniti 5 odrednica poznatijih kao kriteriji iz Maastrichta koji
se odnose na:

1. kretanje cijena
- postizanje visokog stupnja stabilnosti cijena – to će biti vidljivo u stopi inflacije
2. fiskalna kretanja
- stavlja se poseban naglasak na održivost stanja javnih financija kroz dvije smjernice: udio
proračunskog deficita ne smije prijeći 3% BDP-a i udio javnog duga ne smije prijeći 60%
BDP-a
3. kretanja tečaja
- pridržavanje uobičajenih granica fluktuacije predviđenih tečajnim mehanizmom
Europskoga monetarnog sustava tijekom 2 godine bez devalvacije u odnosu na euro
4. kretanja dugoročnih kamatnih stopa
- trajnost konvergencije koju je ostvarila država članica s odstupanjem te njezina
sudjelovanja u tečajnom mehanizmu koje se odražava u razinama dugoročnih kam. stopa

Hrvatski put konvergencije: Izvješće Europske središnje banke za 2016. godinu daje polovične
rezultate. Dok se ostvarila određena stabilnost u okvirima tečaja. kamatnih stopa i inflacije, stanje
javnih financija daje razloga za brigu.

Tu se prije svega misli na javni dug koji se u zadnjih 7 godina skoro pa udvostručio.