INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

1. UVOD

Izmjenjivači topline su toplinski aparati u kojima se prenosi toplina između dva ili više fluida
(tekućina) radi zagrijavanja ili ohlađivanja jednog fluida drugim. Takvi toplinski aparati imaju vrlo
široku primjenu kao npr. u postrojenjima centralnog grijanja (poznati kao bojleri, radijatori,
kaloriferi), postrojenjima za pripremu potrošnje tople vode i kod postrojenja koja se primjenjuju
u rashladnoj tehnici (isparivači, kondezatori). Isto tako veliku primjenu toplinski aparati nalaze u
kemijskoj i prehrambenoj industriji kao zagrijavači, kondezatori, kristalizatori, sušionice,
ekstraktori, destilizatori i rektifikatori. Također veliku primjenu imaju u području
termoenergetskih postrojenja (parni kotao (isparivač), pregrijač pare, zagrijači zraka, zagrijači
napojne vode (ekonomajzeri), kondezator) odnosno nuklearnih reaktora (parni kotao,
kondezator).
Primjena:
• grijanje
• kondenzatori
• i s p a r i v a či
• hladnjak
• radijator
• p r e d g r i j a či ili hladila fluida
• bojleri
• ventilacija
• k l i m a u r e đaji
• e l e k t r o n i čka oprema

Izmjena toplina povezana je s gibanjem čestica. Viša temperatura uzrokuje brže, a niža
temperatura sporije gibanje čestica. Poznata je činjenica da toplina uvijek prelazi s tijela više na
tijelo niže temperature. Rad svakog izmjenjivača topline temelji se upravo na ovim, već poznatim,
zakonitostima. Izmjenjivači topline, a posebice cijevno lamelni, nalaze vrlo široku primjenu u
tehnici grijanja, hlađenja i klimatizacije (engl. HVAC), energetskoj, prehrambenoj, prerađivačkoj i
autoindustriji, elektronici, svemirskoj tehnici itd. Danas se velika pozornost posvećuje poboljšanju
učinkovitosti izmjenjivača povećavanjem izmijenjenog toplinskog toka. Povećanje površine
izmjene topline uzrokovalo je veće dimenzije uređaja, a moderna je industrija zahtijevala
smanjenje volumena i mase. Balansom između dviju krajnosti, nastali su kompaktni izmjenjivači
topline čija se osnovna osobina, kompaktnost, određuje kao omjer ukupne površine izmjene
topline i ukupnog volumena izmjenjivača topline. Nadalje, zbog porasta ekološke svijesti, javljaju
se dodatni zahtjevi za zaštitom okoliša i energetskom učinkovitošću. Posljedice toga su novi
konstrukcijski zahtjevi u pogledu veće kompaktnosti. Samim time razvile su se specifične
geometrije kompaktnih izmjenjivača topline, sve u cilju postizanja bolje učinkovitosti te zbog
prilagodbe novim potrebama struke.

1
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

2. IZMJENJIVAČI TOPLOTE

Podjela izmjenjivača toplote:

1) konstrukciju
o pločasti
o spiralni
o cijevni
2) Smjer strujanja fluida
o Istostrujni
o protustrujni
o križni
3) Mehanizam prijenosa topline
o Konvekcija
o kondukcija
o radijacija
4) Način dovođenja fluida u kontakt
o Direktni
o Indidirektni

2.1. DIZAJN IZMJENJIVAČA TOPLOTE

o odabir fluida u cijevi i u plaštu
o toplinsku analizu procesa
o procjenu snage pumpe
o procjenu veličine i težine uređaja
o pad tlaka
o cijenu

2.2. TOPLINSKA ANALIZA

 ulazne i izlazne temperature oba fluida
 specifični toplinski kapaciteti toplog i hladnog fluida
 količina topline koja se mora izmijeniti
 koeficijenti prijenosa topline, α, i koeficijent toplinske vodljivosti stjenke, vodljivosti
stjenke, λ
 otpori naslaga (fouling faktor)

2
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

2.3. VODENA VRIJEDNOST FLUIDA

vodeni ekvivalent ili kapacitivna brzina

o m, maseni protok, kg s-1

o cp, specifični toplinski kapacitet, J kg-1 K-1
o C, vodena vrijednost, J s-1 K-1

Uz pretpostavku da nema gubitaka topline

2.4. OPĆENITO O IZMJENJIVAČIMA TOPLOTE

Tehnički izmjenjivači topline su toplinski aparati u kojima se izmjenjuje toplina između dva ili više
fluida radi zagrijavanja ili ohlađivanja jednog fluida drugim. Vrlo je širok prikaz beskrajnog opsega
izmjenjivača koji se mogu podijeliti u tri grupe:
 Rekuperativni izmjenjivači topline – fluidi različitih temperatura odijeljeni su krutom stijenkom
te izmjenjuju toplinu prolazom topline (konvekcijom s površinom stijenke i provođenjem kroz
stijenku). S obzirom na oblik razdjelne stijenke razlikuju se:
o cijevni izmjenjivači topline i
o pločasti izmjenjivači topline.
 Regenerativni izmjenjivači topline – izmjena topline između dva plina vrši se posredstvom krute
(akumulacijske) mase.
 Direktni izmjenjivači topline – izmjena topline između dva fluida vrši se direktnim dodirom
struja u prostoru miješališta.

S obzirom da se u ovom radu analizira cijevni lamelni izmjenjivači topline koji pripada grupi rekuperativnih
izmjenjivača topline, daljnji tekst odnosit će se na spomenutu grupu.

3
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

Slika 1. Regenerativni izmjenjivač topline

2.5. KLASIFIKACIJA IZMJENJIVAČA TOPLOTE

Izmjenjivači topline se, nadalje, mogu podijeliti na tri načina:
 prema međusobnom strujanju fluida,
 prema konstrukciji te
 prema stepenu kompaktnosti.

2.5.1. PODJELA PREMA MEĐUSOBNOM STRUJANJU FLUIDA

S ozbirom na međusobni smjer strujanja fluida, razlikuju se istosmjerni, protusmjerni i unakrsni
rekuperatori. Kod paralelnih rekuperatora struje koje izmjenjuju toplinu su paralelne i teku u
istom smjeru, dok kod protusmjernih paralelne struje teku u suprotnim smjerovima, čime
izmjenjivači topline postižu i bolji učin. Unakrsni rekuperatori ističu se po tome što se struje koje
izmjenjuju toplinu međusobno križaju.

4
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

Slika 2. Dijagrami istosmjernog i protusmjernog strujanja

2.5.2. PODJELA PREMA KONSTRUKCIJI

Proučavajući geometriju konstrukcije, postoji gruba podjela izmjenjivača topline u dvije grupe
koje se mogu dalje dijeliti.
Cijevni izmjenjivači topline izrađeni su od cijevi pri čemu jedan fluid struji unutar, a drugi izvan
cijevi. Promjer, duljina, raspodjela, debljina stijenke i broj cijevi mogu se mijenjati čime se postižu
različita svojstva izmjenjivača topline.

5
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

Daljnja podjela cijevnih izmjenjivača topline slijedi:

 Koaksijalni izmjenjivači topline – jedna ili više cijevi smještene su koncentrično unutar druge
cijevi, većeg promjera. Koriste se kod osjetljivog grijanja i hlađenja procesnih fluida gdje se
zahtjeva mala površina izmjene topline
 ''Shell and tube'' izmjenjivači topline – sastoje se od snopova cijevi smještenih unutar bubnja.
Mogu biti horizontalne ili vertikalne izvedbe, s pregradama ili bez, s jednim ili više prolaza fluida.
Koriste se za hlađenje ulja, kao generatori pare u nuklearnim elektranama, u kemijskoj industriji
itd.
 Spiralni izmjenjivači topline – sadrže spiralne cijevi smještene unutar bubnja čime se postiže veći
koeficijent prijelaza topline nego u ravnim cijevima. Upotrebljavaju se za čiste fluide te kao
koaksijalni kondenzatori i isparivači.

Slika 3. Cijevni koaksijalni izmjenjivač topline

Slika 4. Cijevni izmjenjivač topline ''Shell and tube''

6
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

Pločasti izmjenjivači izrađeni se od tankih ploča koje formiraju strujne kanale. Struje fluida
odvojene su ravnim pločama koje su glatke ili valovite. Primjenjuju se za izmjenu topline između
raznih kombinacija plinova, tekućina i dvofaznih struja.
 Orebreni pločasti izmjenjivači topline – sadrže paket tankih valovitih ili orebrenih ploča koje
odvajaju fluide. Strujanje može biti istosmjerno ili protusmjerno. Upotrebljavaju se za izmjenu
topline između dva tekuća fluida, ali su zbog konstrukcije ograničeni visinom tlaka i temperature.
 Spiralni pločasti izmjenjivači topline – dvije paralelne ploče formirane su u spiralu tvoreći
dva kanala koji najčešće rade na protusmjernom načelu. Svaki od kanala ima jedan dugi zakrivljeni
prolaz. Kompaktni su i skupi.
 Lamelni izmjenjivači topline – sadrže set paralelnih i tankih lamela koje se profilirane i zavarene
zajedno. Postiže se veća efektivnost i manja masa te veća površina prijelaza topline.

Slika 5. Pločasti izmjenjivači topline:a) Pločasti s orebrenjem; b) Pločasti spiralni

2.5.3. PODJELA PREMA STEPENU KOMPAKTNOSTI

Stepen kompaktnosti 𝛽 omjer je površine za prijenos topline i volumena izmjenjivača topline. Ako
je površina izmjene topline jako velika u odnosu na volumen izmjenjivača, tj, ako je 𝛽 > 700 m−1
, radi se o kompaktnim izmjenjivačima topline. Visok stupanj kompaktnosti može se postići na
različite načine. Tipični ''shell and tube'' izmjenjivač topline ima stupanj kompaktnosti manji od
100 m−1 , dok su ljudska pluća jedna od najkompaktnijih izmjenjivača topline sa stupnjem
kompaktnosti od oko 17500 m−1 .

7
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

2.6. KOMPAKTNI IZMJENJIVAČI TOPLOTE

Mali prolazi struje imaju dva efekta: laminarno strujanje i veliki pad tlaka. Laminarno strujanje
karakterizira nizak koeficijent prijelaza topline pa je efikasnost nužno poboljšana različitim novim
tehnikama što je povećalo raznovrsnost kompaktnih izmjenjivača topline. Prvi takvi izmjenjivači
topline su već spomenuti pločasti izmjenjivači topline. Veliki koeficijent prijelaza topline postiže
se malim hidrauličkim promjerom, jakom interakcijom između dvije struje fluida, povećanjem
turbulencije valovitim i orebrenim pločama. Zbog visokog pada tlaka te temperaturnog
ograničenja i ograničenja tlaka, javila se potreba za razvojem novih modela pločastih izmjenjivača
topline. Tako su nastali lemljeni i zavareni pločasti izmjenjivači umjesto brtvljenih, a potom i
''Shell and plate'' zavareni izmjenjivači topline s parom okruglih ploča , APV hibridni zavareni
pločasti izmjenjivač topline (par ploča je zavaren tako da formira eliptične cijevne kanale) itd.
Nadalje, povećanje efektivnosti može se postići i valovitim i orebrenim pločama umjesto ravnih i
glatkih jer se na taj način povećava turbulencija koja uzrokuje porast koeficijenta prijelaza topline.

Slika 6. Shell and plate izmjenjivač topline

8
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

Plate-fin izmjenjivači topline su vrsta kompaktnih izmjenjivača izrađenih od slojeva valovitih

ploča i odvojenih ravnim pločama kreirajući tako serije orebrenih kanala.

Slika 7. Cijevni lamelni i plate-fin izmjenjivač topline

Cijevni lamelni izmjenjivači topline sl.5 vrlo se često izrađuju kao kompaktni jer plin (zrak)
ima vrlo mali koeficijent prijelaza topline, pa se lamelama postiže velika površina uz još uvijek
mali volumen izmjenjivača topline. Sastoji se od cijevi s lamelama pričvršćenim izvana. Lamele
mogu biti ravne, orebrene, valovite, a cijevi okrugle, eliptične ili pravokutne. Uzimajući u obzir da
je koeficijent prijelaza topline konvekcijom na strani plina puno manji od onog na strani tekućine,
uporabom lamela povećava se površina prijelaza topline, a time i učinkovitost izmjenjivača
topline. Njihova je primjena široka – od grijanja i hlađenja do ventilacije i klimatizacije.

S obzirom na njihovu kompaktnost, ovi se izmjenjivači vrlo teško čiste i vrlo su osjetljivi na vanjske
uvjete, posebice u pogledu temperature i brzine fluida koji struji kroz njih, stoga zahtijevaju bolju
kontrolu vanjskih uvjeta nego standardni ''shell and tube'' izmjenjivači topline. Svako zaprljanje
povećava toplinske otpore i smanjuje učinkovitost uređaja. Uzroci onečišćenja mogu biti različiti:
taloženje, kristalizacija, hemijske reakcije, korozija i djelovanje bioloških mikroorganizama.
Uzimajući u obzir prednosti kompaktnih izmjenjivača, ali i nedostatke poput otežanog čišćenja i
ograničenja, potrebno je dobro razmotriti gdje je pogodno ugraditi ovakav izmjenjivač topline.

9
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

3. PODJELA IZMJENJIVAČA TOPLOTE

Načelno se izmjenjivači topline mogu podijeliti na:
 rekuperatore,
 regeneratore i
 direktne (izravne) aparate.

3.1. REKUPERATORI
Izmjenjivači topline kod kojih su struje (tekućine, fluidi) međusobno razdvojeni čvrstom stijenkom
nazivaju se rekuperativnim toplinskim aparatima ili, kraće, rekuperatorima. Kod takvih je aparata
razdjelna stijenka rashladna odnosno ogrijevna površina, koja ne propušta međusobni izravni
dodir struja. Razdjelna stijenka može biti cijevnog ili pločastog oblika, a s obzirom na
konstruktivnu izvedbu rekuperatori mogu biti različito izvedeni. Jednu od izvedbi prikazuje slika
8.

Slika 8. Kombinirani rekuperativni toplinski aparat

Prikazani aparat se sastoji iz snopa cijevi koji je umetnut u bubanj (plašt). Kroz cijevi struji jedna
struja, recimo hladnija, koja se prolaskom kroz aparat zagrijava, a u prostoru oko cijevi struji
toplija struja koja se hladi prolaskom kroz rekuperator. Razdjelne stijenke ili površine na kojima
se prenosi toplina, u prikazanom rekuperatoru, su cijevne stijenke.

10
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

3.2. REGENERATORI
Šematski prikaz jedne od mogućih izvedbi regenerativnog toplinskog aparata (regeneratora),
prikazuje slika 9.

Slika 9. Prikaz regenerativnog toplinskog aparata

Preko akumulacijske mase izrađene od žice u obliku saća, koja polagano rotira na vertikalnoj
osovini, s jedne strane struji topliji fluid i predaje toplinu rotirajućoj masi koja ju akulira, pri čemu
se topliji fluid hladi. S druge strane preko tako zagrijane mase struji hladniji fluid koji preuzima na
sebe ovu akumuliranu toplinu u pri tome se zagrijava. Osim izvedbe s rotirajućom masom,
regeneratori mogu biti izvedeni s mirujućom akumulacijskom masom s naizmjeničnim prolazom
struja. Ovi se aparati koriste uglavnom za struje plin – plin. Veliku njihovu primjenu nalazimo u
čeličanama kod tzv. Cowperovih zagrijača zraka.

3.3. DIREKTNI IZMJENJIVAČ TOPLOTE

Kod izravnih (direktnih) izmjenjivača topline, slika 3, do prijenosa topline između struja dolazi
njihovim međusobnim izravnim dodirom u mješalištu. Npr. izravnim miješanjem vode i vodene
pare može se sniziti pregrijanje ili postići kondezaciju pare. Sabirnici kondezata nekog
termoenergetskog postrojenja primjeri su izravnih izmjenjivača topline.

11
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

Slika 10. Izravni izmjenjivač topline

4. NAČIN STRUJANJA FLUIDA

 Istosmjerni
 Protusmjerni
 Križni

Slika 11. Istosmjerni tip rekuperatora

– velika brzina izmjene topline na jednoj strani IT-a, a mala na drugoj (gdje je manja razlika
temperatura)

Slika 12. Protusmjerni tip rekuperatora

– razlika temperatura po duljini izmjenjivača se gotovo ne mijenja, pa je brzina izmjene topline

stalna
– moguće je da su izlazne temperature oba fluida bliske vrijednosti

12
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

Istosmjerni rekuperatori slika 11 su takvi aparati kod kojeg su struje međusobno paralelne i
teku u istom smjeru, dok kod protusmjernog, slika 12, struje teku također međusobno
paralelno, ali u suprotnim smjerovima.
Kod križnog rekuperatora, slika 13, struje se međusobno križaju (ukrštaju)

Slika 13. Križni tip rekuperatora

5. MEHANIZAM PRENOSA TOPLOTE

o Konvekcija
o Kondukcija
o Radijacija

Za opis izmjene topline do koje dolazi u izmjenjivač u topline potrebno je poznavanje

principa izmjene topline kondukcijom, konvekcijom I često radijacijom.

13
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

6. NAČIN DOVOĐENJA FLUIDA U KONTAKT

 Direktni kontakt
 Indidirektni kontakt

Slika 14. Primjer direktnog izmjenjivača toplote

7. IZMJENJIVAČI TOPLOTE SLOŽENE GEOMETRIJE

 U izmjenjivaču toplote složene geometrije izmjenjuje se veća količina topline između toplog i
hladnog fluida
 ako je površina izmjene topline ista, za jednaku količinu izmijenjene topline, izmjenjivač složene
geometrije može se smjestiti na manjem prostoru
 svode se na jednostruki protustrujni izmjenjivač topline tipa 1-1 (1 prolaz kroz plašt i 1 prolaz kroz
cijev)

14
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

8. TOPLOTNA BILANCA IZMJENJIVAČA TOPLOTE

Bilancna jednadžba

HLADNI FLUID

TOPLI FLUID
Q, količina prenesene topline, W
• m , m a s e n i p r o t o k , k g s -1
• specifični toplinski kapacitet, J kg-1 K-1
• T, temperatura, K

15
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

9. TERMODINA MIČKI PRORA ČUN IZ MJENJIVA ČA

Potrebno je izraditi termodinamički proračun izmjenjivača topline ulje – dimni plinovi. Izmjenjivač
je postavljen vertiklano u prostoru, dimni plinovi struje kroz cijevi, a termičko je ulje usmjeravano
pregradama oko cijevi. Zadani parametri su:

PRIMAR – dimni plinovi u cijevima:

-ulazna temperatura dimnih plinova: tDPul=1000°C
-izlazna temperatura dimnih plinova: tDPiz=350°C
-tlak dimnih plinova pDP=1 bar
Dimni plinovi su produkt izgaranja metana CHସ. Izgaranje je potpuno s faktorom pretička uzduha
λ=1.05.
SEKUNDAR – ulje oko cijevi:
-ulazna temperatura ulja: tUul=260°C
-volumni protok ulja: vU=80 m3/h
-radni pretlak ulja pU=10 bar

Fizikalna svojstva termičkog ulja Downtherm Q mogu se očitati u Prilogu 1.

Kapacitet izmjenjivača: Q=200 kW

16
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

PRILOG 1 – Fizikalna svojstva termičkog ulja DOWNTHERM Q

17
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

Slika 15. Prikaz mjesta izmjenjivača topline u procesu

Slika 16. Prikaz uljnog izmjenjivača topline

18
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

10.PRIKAZ STVARNIH KONSTRUKCIJA IZMJENJIVAČA TOPLINE

10.1. IZMJENJIVAČ S DVOSTRUKOM CIJEVI

Slika 17. Izmjenjivač topline s dvostrukom cijevi

Prednosti:
 najjednostavniji oblik izmjenjivača topline
 lako se sklapa, montira
 niski troškovi proizvodnje
Nedostatci:
 vrlo često curenje, propuštanje
 zahtjeva puno vremena za rastavljanje i čišćenje
 mala površina prijenosa topline
 zauzima veliki proctor

10.2. SHELL AND TUBE IZMJENJIVAČA

Slika 18. „Shell and tube“ izmjenjivač

19
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

Prednosti:
 konstrukcija i način izvedbe izmjenjivača daje veliku površinu u malom
volumenu
 može se konstruirati od većeg broja materijala
 dobro uspostavljena procedura konstruiranja
 mala količina radnog medija
 mala temperaturna razlika primar/sekundar - reducirana težina
Nedostatci:
 veći pad tlaka
 složenija izrada
 problemi s čišćenjem izmj. površina radi uskih međuprostora

20
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

21
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

11. ZAKLJUČAK
Poznato jest da s porastom brzine raste koeficijent prijelaza topline konvekcijom, ali raste i pad
tlaka u izmjenjivaču topline. S druge strane, učinkovitost pada, no taj je pad velik kod laminarnog,
a zanemarivo malen kod turbulentnog, gdje je je učinkovitost općenito veća pri gotovo svim Re
brojevima. Ako se usporeĎuju temperature stijenke s kojom zrak izmjenjuje toplinu, pri
laminarnom strujanju ona neznanto pada s porastom Re broja i visoke je vrijednosti (320 − 319
K), a pri turbulentnom strujanju porastom brzine temperatura stijenke sve više pada. Nadalje,
izlazna temperatura zraka je veća pri turbulentnom strujanju i njezin je pad mali kroz porast Re
broja, a pri laminarnom strujanju jedino se pri 𝑅𝑒 = 500 postigla visoka temperatura zraka na
izlazu. Koeficijent prijelaza topline moguće je dodatno povećati promjenom geometrije
izmjenjivača topline, npr. valovitim lamelama ili orebrenjem iza cjevi gdje se uglavnom javljaju
vrtloženja i slabije je zagrijavanje zraka. Mogućnosti je mnogo i da bi se postigli što kvalitetniji
rezultati, potrebno je izvršiti detaljnije usporedbe između pojedinih modela. Pri rješavanju
problema vezanih za prijelaz topline, postoje tri različita pristupa: analitički, eksperimentalni i
numerički. Analitički pristup je idealan, ali je ograničen fizikalnim problemom i geometrijom
domene. Eksperiment je najrealniji i, zapravo, nezaobilazan u istraživanjima poput ovog, ali je isto
tako skup i zahtjevan. Rješavanje problema numeričkim metodama sve je češće i jednostavnije
kako se razvijaju brza računala, a troškovi padaju. Numerička analiza je ponekad ograničena
složenošću fizikalnog problema ili samom geometrijom domene. Pregusta mreža domene daje
bolje rezultate, ali usporava analizu i numerički proračun, pa je potrebno pronaći neko
kompromisno rješenje.

22
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK INTERNATIONAL UNIVERSITY OF TRAVNIK

SADRŽAJ:
1. UVOD………………………………………………………………………………………………………………………….….1
2. IZMJENJIVAČI TOPLOTE………………………………………………………………………………………….……….2
2.1. DIZAJN IZMJENJIVAČA TOPLOTE……………………………………………………………..…………..2
2.2. TOPLINSKA ANALIZA……………………………………………………………………………………………2
2.3. VODENA VRIJEDNOST FLUIDA………………………………………………………………………….….3
2.4. OPĆENITO I IZMJENJIVAČIMA TOPLOTE…………..………………………………………………….3
2.5. KLASIFIKACIJA IZMJENJIVAČA TOPLOTE……………………………………………………………….4
2.5.1. PODJELA PREMA MEĐUSOBNIM STRUJANJIMA FLUIDA……………………….……….4
2.5.2. PODJELA PREMA KONSTRUKCIJI…………………………………………………………………….5
2.5.3. PODJELA PREMA STEPENU KOMPAKTNOSTI………………………………………………….7
2.6. KOMPAKTNI IZMJENJIVAČI TOPLOTE…………………………………………………………….…….8
3. PODJELA IZMJENJIVAČA TOPLOTE………………………………………………………………………..……….10
3.1. REKUPERATORI………………………………………………………………………………………………….10
3.2. REGENERATORI………………………………………………………………………………………..……….11
3.3. DIREKTNI IZMJENJIVAČ TOPLOTE………………………………………………………...……………11
4. NAČIN STRUJANJA FLUIDA…………………………………………………………………………………………....12
5. MEHANIZAM PRENOSA TOPLOTE……………………………………………………………………………....…13
6. NAČIN DOVOĐENA FLUIDA U KONTAKT……………………………………………………………….……….14
7. IZMJENJIVAČI TOPLOTE SLOŽENE GEOMETRIJE………………………………………………….………….14
8. TOPLOTNA BILANCA IZMJENJIVAČA TOPLOTE……………………………………………………………….15
9. TERMODINAMIČKI PRORAČUN IZMJENJIVAČA………………………………………………………..…….16
10. PRIKAZ STVARNIH KONSTRUKCIJA IZMJENJIVAČA TOPLOTE…………………………………….……19
10.1. IZMJENJIVAČ SA DVOSTRUKOM CIJEVI……………………………………………………………...19
10.2. SHELL AND TUBE IZMJENJIVAČ………………………………………………………………………….19
11. ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………………………………………………...22

LITERATURA:
https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/izmjenjivacitopline%5B1%5D.pdf

https://zir.nsk.hr/islandora/object/vuka:337/preview

https://bib.irb.hr/datoteka/791014.0069053037_1100_Kvaternik_Sandra.pdf

https://www.scribd.com/doc/52331499/Izmjenjivaci-topline

https://hr.wikipedia.org/wiki/Izmjenjiva%C4%8D_topline

23