Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
REPUBLIC OF GHANA
The Director
Curriculum Research and Development Division (CRDD)
P.O. Box 2739
Accra, Ghana
Tel: 0302-683668
0302-683651
September, 2010
ASANTE TWI KASA NE AMAMMERÂ (NSAMUYIE) SELABÔSO
Kôtônimma, 2010
NHYÂNMU:
NNIANIMU: Agyinatukuo a wôyââ nhwehwâmu faa Ghana Adesua Nhyehyâeâ Foforô ho (NERSRC) no gyinaa anodisâm a na NERIC badwa no de ato
dwa no so na wôyââ adesua nnanemu dwumadie no. NERIC a wôyâ baasonfoô a wôde Adesua Nhyehyâeâ Foforô yi di dwuma no nam GES nkorabata
CRDD so na wôde wôn anodisâm no too dwa.
NERIC anodisâm a wôde too dwa no kyerâ sâ, âsâ sâ adekyerâ ne adesua fapem gyina selabôso a âbâma asuafoô anya suahunu a wôbâgyina so de asi
ôhaw a âwô ôman mpontuo mu ano. Saa botaeâ yi kyerâ sâ, âsâ sâ yânya selabôso a âbâkanyan asuafoô adwene ama wôabisa sânti a adeyâ bi kô so, na
wôde wôn adwene ayâ bi.
Ânyâ ôkasa dwumadie ne nkutahodie nko ara, na mmom âsane yâ korabea a amammerâ ne amanneâ, nyansapâ, mfidie ne adansie ho dwumadie, nnuro ne
ayaresa, ne nea âkeka ho nyinaa hyâ. Kasa yâ asumasâm a âma ôman biara yâ ôman-teaseâ, na âyâ ôkwan titire a wôgyina so kyerâ wôn amammerâ firi
awoô ntoatoasoô kôsi awoô ntoatoasoô.
Amammerâ kyerâ sâdeâ na nnipakuo bi teâ, sâdeâ wôte nnâ yi ne sâdeâ wôbâyâ daakye bi.
BOTAEÂ AHODOÔ
Wôahyehyâ adesua yi sâdeâ âbâboa asuafoô ama:
ii
SELABÔSO NHYEHYÂEÂ
i. Ôfa 1 : Fônôlôgyi
ii. Ôfa 2 : Akenkan ne Nteaseâ
iii. Ôfa 3 : Atwerâ
iv. Ôfa 4 : Kasadwini, Amammerâ ne Amanneâ
ÔFA 1 : FÔNÔLÔGYI
Saa ôfa yi fa sâdeâ yâkasa ho, ne nea yârekasa a, âpue mu ho.
ÔFA 3 : ATWERÂ
Saa ôfa yi fa kasa mmara ne susutwerâ ho.
ADEKYERÂ KWAN
Wôama adwenkyerâ afa sânea wôbâfa so ahyehyâ adesua no ama aboa asuafoô wô adekyerâ ne adesua mu wô selabôso no mu. Ôkwan a wôbâfa so akari
wôn adwene no nso, wôahyehyâ no sâdeâ asuafoô bâtumi de deâ wôasua no atoto wôn daa daa abrabô ho. Akyerâkyerâfoô nso wô ho kwan sâ wôn ara
nso bâfa kwan a âbâboa asuafoô so ama wôde wôn ho agye adesua mu yie.
AFAAFA NE NKYEKYÂMU
Wôahyehyâ selabôso no afaafa ne nkyekyâmu kwan so. Wôakyekyâ afe biara mu dwumadie no mu afaafa. Ôfa biara no, adesua ho nimdeâ a âwô mu no
sesâ. Nkyekyâmu biara wô adesuadeâ ahodoô a âne ne yônko wô twaka bi, na wôahyehyâ no nhunumu ne nimdeâ kwan so.
iii
Selabôso no wô nkyekyâmu ahodoô num:
- Nkyekyâmu
- Botaeâ Pôtee Ahodoô
- Adesua Mu Nsâm
- Adekyerâ ne Adesua Dwumadie
i. Nkyekyâmu 1: NKYEKYÂMU
Etire asâm titire a âwô mu no na wôaka ho asâm wô Nkyekyâmu І no mu. Âsâ sâ wodi etire asâm no so sânea wôahyehyâ no nnidisoô nnidisoô no.
Mmom, sâ wode etire asâm no bi firi akyire ba anim, anaa firi anim kô akyire na âbâboa adesua no a, wobâtumi ayâ no saa.
Wobâtumi ahyehyâ adekyerâ ne adesua dwumadie a wôde ama wo no foforô, na afei nso baabi a âhia no, wode bi aka ho ama osuani no adesua
awie pâyâ. Sâdeâ yâadi kan aka dada no, botaeâ a adekyerâ ne adesua no gyina so no ne sâ osuani no bâtumi de nimdeâ a wanya no abô bra wô
sukuu mu ne efie nyinaa. Akan kasa ne amammerâ sua nnyinasoô ne sâ wôde ôkasa ho nimdeâ a wôbânya no bâdi dwuma yie. Nkyekyâmu no bi
wô hô a âfata sâ wohyehyâ botaeâ pôtee no bio na ama botaeâ a worehwehwâ no aba mu.
iv
v. Nkyekyâmu 5: NKARIIÂ
Adwenkyerâ mu dwumadie a wôde kari adesua wô nkyekyâmu biara mu no wô nkyâmu 5. Nkariiâ (sôhwâ) dwumadie no bâtumi ayâ deâ yâde yân
ano bisa nsâm, sôhwâ tiawa, sukuu dan mu dwumadie, susutwerâ, nsâmmisa a wôato bo ase ahyehyâ, dwumadie a âfa mmerâ (project work) ne
nea âkeka ho.
Bô mmôden sâ wobâma nsâmmisa ne dwumadie a âbâma asuafoô no atu mpôn wô Akan kasa ne amammerâ mu wô deâ wôasua yi akyi.
Mmôakyire (Ntimu) dwumadie a wôde ama no nnôôso. Wobâtumi de bi aka ho. Wobâtumi de mmôakyire foforô a âbâboa asuafoô ama
wôakwadare nhunumu ne nimdeâ a âwô botaeâ pôtee a âwô nkyekyâmu no mu aka ho. Ne korakora no, kae sâ selabôso no ntumi nsi Adekyerâ
Nhyehyâeâ Pono (Lesson Plan) anan mu. Enti âho hia sâ wobâyâ dwumadie ho nhyehyâeâ ne adekyerâ nhyehyâeâ pono a wode bâkyerâ adekyerâ
ahodoô a âwô selabôso no mu no.
v
Yâbâtumi de nimdeâ ahodoô ne dwumadie ahohoô a yâanya no abom sâdeâ âdi soô yi:
Ôkasa ne amammerâ sua no gyina sâ wobânya su ahodoô mmienu. Yeinom ne Nimdeâ ne Nteaseâ, ânna Nimdeâ Dwumadie. Yâbâtumi afa Otie ne
Akenkan so akyerâ Nimdeâ ne Nteaseâ. Saa ara nso na yâbâtumi afa Nimdeâ so akyerâ Ôkasa ne Atwerâ. Otie ne akenkan yâ nea âdi dwuma wô adwene
no mu (receptive skills) na Ôkasa ne Atwerâ yâ nea yâde adwene no to dwa.
Sâ yâwo obi to Akan kasa ne amammerâ bi mu a, ôkasa no tie ho dwumadie no sua koraa, nkanka ne asuafoô a wôwô SHS mu. Ani da kwan sâ osuani no
bâduru JHS no, na ôbô mmôden wô ôkasa no tie mu a, âbâhia adekyerâ mmerâ kakra bi bâyâ ôha mu nkyâmu du (10%) pâ. Ne saa nti nimdeâ a âfa
Ôkasa, Akenkan ne Atwerâ ho no na wôsi so dua wô selabôso yi mu. Ôkasa ne amammerâ biara wô korabea a nnipa ho akwaa nsânkyerânneâ kasa (body
language) ne ânne nnanemu a âkyerâ kasa biara a wôka ase, ahyâ ma. Yeinom na wôfrâ no Borôfo kasa mu sâ “Kinesics” ne “paralang” no. Âbâhia sâ
yâkyerâ dwumadie a âtete sâ yeinom bi wô “Otie ne Nteaseâ mu, ânkanka wô mmôfra a wôsusua adekyerâ mu.
Nimdeâ ne Dwumadie ahodoô biara wô ôha mu nkyekyâmu bi a âwô sâ âda adi wô adekyerâ, adesua ne sôhwâ mu. Nkariiâ ahodoô a wôatwerâ wô Nimdeâ
ne Dwumadie nifa so no, a yâaka ho asâm dada (krataafa...) kyerâ baabi a âsâ sâ ôkyerâkyerâni si so dua wô adekyerâ, adesua ne sôhwâ mu. Sâ yâka
nimdeâ ahodoô ne dwumadie ahodoô nan no bom a, âboa Akan kasa no wô adekyerâ ne adesua mu, na âma Akan kasa ne amammerâ no kyerâ kô
tee/pâpââpâ.
Âpono a âdi soô yi kyerâ nkitahodie a âda Nimdeâ Ahodoô ne Dwumadie Ahodoô nan no ntam.
Nimdeâ ne Nteaseâ kura nkariiâ 30%, na Nimdeâ Dwuma kura nkariiâ 70%, sâdeâ wôde ahyâ âpono no kyerâpân (row) a âdi awieeâ no mu.
Kyerâpân (row) a âtwa toô no kyerâ nkariiâ a âwô sâ wôde ma dwumadie nan no mu biara wô adekyerâ ne adesua mu. Deâ Yâde To Dwa no kari 70%, wô
berâ a Deâ Yâde Di Dwuma Adwene Mu no kari 30%.
Nsâmfua titire ne nkyerâkyerâmu ahodoô a wôde ma Nimdeâ Ahodoô na âdidi soô yi:
vi
Nimdeâ ne Nteaseâ
Nimdeâ: Nea âtumi boa yân ma yâkae, yâde adwene fa, yâsusu ho, yâkyerâkyerâ mu, yâbobô din, yâde toto ho, yâka, deâ âma biribi si, nokwasâm ne nea
yâtwa no mfonini wô adwenem na yâfrâ no Nimdeâ. Nimdeâ nkyerâmu tiawa ara ne sâ, sâ worebô mmôden akae biribi a woasua no dada, na yei ne nea
âyâ mmerâ koraa wô adesua mu (adesua no ahyâaseâ).
Nteaseâ: Deâ âboa yân ma yâtumi kyerâkyerâ biribi mu, bô biribi tôfa, kyerâ biribi ase, sane twerâ biribi bio, twa asâm tiawa, ma nhwâsoô. Bio, sâ yârehwâ
adeâ baako bi so asi nkaeâ no so agyinaeâ, sâ yâde yân ani bâbu anaa bâhwâ biribi ho akyerâ sâdeâ âbâwie, ne nea âkeka ho na yâfrâ no Nteaseâ. Mpân
pii no, yâka sâ nteaseâ ne sâ worete biribi a âyâ anosâm, mfonini anaasâ nsânkyerânnedeâ bi ase.
Nimdeâ Dwumadie
Yei ne sâdeâ yâsi de nimdeâ a yâanya no di dwuma fa; sâdeâ yâbâtumi de nimdeâ a yâanya adi dwuma sândeâ wôatwerâ no selabôso yi mu; de da âsu
mpânpânsoô adi. Saa mpânpânsoô yi ne sâdeâ yâde nimdeâ yi di dwuma, toto ho, pânsâmpânsân mu, baabae mu na yâkari. Yâbâtumi adwene yeinom ho
na yâafa no mmaako mmaako akyerâ, na âsâ sâ yânya berâ pâpââpâ ma âmu biara. Nimdeâ ho dwumadie no bô nimdeâ ahodoô nan no mpânsâmpânsâmu
no tôfa.
Ntotoho: Sâ yâbâtumi de mmara bi a yâasua, akwankyerâ, nnyinasoô, nneâma a nkurôfoô aka ato hô ne adeâ, adi dwuma anaa yâde bâtoto nneâma bi a
âwô hô dada, anaa afoforô bi ho ama âho aba mfasoô. Âsane nso kyerâ sâdeâ yâbâtumi ayâ biribi asi ôhaw ano, de biribi ayâ adwuma, ada biribi adi,
ahwehwâ biribi na ayâ nhyehyâeâ bi.
Mpânsânpânsânmu: Sâ yâbâkyekyâ biribi mu, ayiyi no n’apô so, ahunu nsonsonoeâ a âda nneâma bi mu, yâbâda biribi adi, yâbâkyâ biribi mu,
yâbâhwehwâ nea edi mu wô biribi mu, deâ wôde adwene susu, âne deâ wôde ani bu sâ âyâ nokorâ nanso ânte saa, ne nea âkeka ho na yâfrâ no sâ
mpânsânpânsâmu.
Nkekabom: Âno ne sâ yâreka afaafa bi abom ama no abâyâ mua. Âkyerâ sâdeâ wobâtumi aka nneâma bi abô ho, aka aboa ano, sâdeâ wôyâ biribi,
wôbâdanedane mu, bâsiesie, asusu, wôbâhyehyâ, wôbâyâ adeâ foforô ne adeâ.
Nkariiâ: Yei ne sâ wobâtumi akari obi mmôdemmô, na wobâhwâ nsonsonoeâ a âwô biribi ho, na woakasa ho, adi ho nkômmô, afoa biribi so, agye atom na
woama ho adwenkyerâ. Nkariiâ ne sâ woregyina biribi so aka ne bo a âsom anaa mfasoô a âwô ho.
Mpânsânpânsânmu ahodoô a yâayâ no da no adi sâ Nkariiâ no ne Adwene ho nimdeâ no atrapôeâ a âwô soro pa ara (âdi mu pa ara) na âhia adwene pa ara
nso. Yei nti na asuafoô ne nkurôfoô pii ntaa mmô mmôden wô sôhwâ a âhia adwene mu no. Sâdeâ yâadi kan aka no, bô mmôden sâ wobâma asuafoô ahyâ
aseâ ntâm ayâ sôhwâ a âbâma wôadwene akô akyiri, berâ a wôresua Akan kasa yi.
Sôhwâ a wôgye mmuaeâ prâko no, wôakyekyâ mu sânea âdidi soô yi:
Sôhwâ 1 no wô nsâmmisa dunum (15) anaa mma dunum a âkasa fa Nimdeâ ne Nteaseâ ho, na nsâmmisa num (5) fa Nimdeâ
Dwumadie ho. Yâka bom a, yânya nsâmmisa aduonu (20).
Wôama Nimdeâ ne Nteaseâ 15, wôama Nimdeâ Dwumadie 35. Sôhwâ a âtô so no yâ deâ âde adwene to dwa, enti wôama susutwerâ a âwô mu no mma
kâseâ, âfiri sâ âhia adwene a emu dô yie.
Sânea wôasi ahyehyâ sukuu dan mu dwumadie wô sôhwâ pono no so no kyerâ sâ wôde mma 10% ama Nimdeâ Dwumadie. Yâka bom a yânya 30%.
Sukuu dan mu dwumadie no na âsâ sâ yâde yâ susudua, sô asuafoô no hwâ wô nimdeâ ahodoô nan no nyinaa mu.
Hyâ no nso sâ WASSCE sôhwâ mu no, sôhwâ a âgye mmuaeâ prâko pâ no, akenkan ne nteaseâ sôhwâ ne susutwerâ nyinaa yâ sôhwâ titire no afaafa bi.
Sôhwâ titire no wô nkyâmu ahodoô mmienu:
Âsâ sâ otikyani biara a ôkyerâ SHS no tumi bô mmôden sâ ôbâboa ama asuafoô no ahunu sânea wôahyehyâ WASSCE sôhwâ no, ne sânea wôbâfa so
asiesie wôn ho.
viii
AFE NKYÂMU MMIÂNSA SÔHWÂ
Afe nkyâmu mmiânsa no nyinaa awieeâ biara (third term) yâyâ sôhwâ a saa sôhwâ no fa deâ ôkyerâkyerâni no akyerâ no afe no nkyâmu ahodoô mmiânsa
no mu nyinaa ho. Yei ne deâ oburoni frâ no “Summative Assessment System” no. Âsâ sâ afe awieeâ sôhwâ yi kwa fa nea asuafoô suaa no afe mu no
nyinaa ho. Âsâ sâ yâfa kwan bi so kyekyâ mma no, na ada afe nkyâmu mmiânsa no mu biara dwumadie adi.
Nea asuafoô suaa no nkyâmu a âdi kan no bâfa 20%, nkyâmu a âtô so mmienu no bâfa 20% saa ara. Na nea âtô so mmiânsa no afa 60% a aka no.
Âpono a âdi soô yi kyerâ afe nkyâmu mmiânsa awieeâ sôhwâ titire no nhyehyâeâ. Nhyehyâeâ no kuta sôhwâ titire baako a âwô afaafa mmienu: Ôfa A ne
Ôfa B. Saa sôhwâ yi ne daa daa dwumadie a wôyâ no sukuu dan mu de kyerâ asuafoô no mmôdemmô.
Afe no nkyâmu mmiânsa awieeâ sôhwâ no bâyâ sôhwâ a âhia nyiano prâko pâ no bi, ne nsâmmisa a âfa akenkan ne nteaseâ, ne susutwerâ. Saa sôhwâ yi
bâsô Nimdeâ ne Nteaseâ, ne Nimdeâ Dwumadie so:
Âsâ sâ ôkyerâkyerâni no gyina asuafoô no mmôdemmô so na wahu nsâmmisa dodoô a ôde bâma wôn. New âwô soro ha yi yâ nhwâsoô ara kâkâ. Ânyâ
ôhyâ sâ ôbâdi so frenkyemm.
Sôhwâ nhyehyâeâ mfatoho a âwô ha yi fa sôhwâ baako a âwô afaafa mmienu ho. Sôhwâ a Âgye Mmuaeâ Prâko no wô nsâmmisa du (10) wô ôfa A. Sôhwâ
a ne Mmuaeâ Gye Berâ, a âwô ôfa B no wô nsâmmisa aduonu (20). Emu baako biara kari aba baako, na wôn mmoaano yâ mma aduonu (20). Mma 20 a
âwô ôfa B no, âsâ sâ yâka bô ho ma no yâ aduanan (40), na yâyâ no ôha nkyâmu (%) de ma ôfa B. Sukuu dan mu dwumadie no fa selabôso afaafa num no
nyinaa mu, na yâbâma no mma ôha (100), na yâahwane so aba 50% sâdeâ âwô kyâpân a âdi awieeâ mu no.
ix
Kyâpân a wofiri so a na woreba awieeâ deâ no so mu no, yâbâhwane so na ayâ sâdeâ âteâ wô kyâpân a âwô awieeâ deâ no mu no. Mma no nyinaa bô mu
a âbâyâ ôha aduanan (140) nanso yâbâhwane so ama ayâ ôha (100). Yâde asuafoô no sôhwâ Nkariiâ no bâgyina mma ôha (100) so.
Âfiri Âbô, 2008 de rekô no, ôkwan a na wôfa so ma asuafoô adwuma de hwâ wôn mmôdemmô no bâsesa, âne sâ wôde “School Based Assessment” (SBA)
no abâhyâ “Continuous Assessment (CA) anan mu.Sâ yâde saa SBA yi yâ adwuma sâdeâ âsâ wô yân adekyerâ mu a, âbâma no atu mpôn yie. Saa
nhyehyââ foforô (SBA) yi bâboa yân sukuu ahodoô no ama wôaduru botaeâ a âdidi soô yi:
Âbâboa ama sukuu dwumadie a âwô yân sukuu ahodoô mu no ayâ pâpââpâ.
Âbâma dwumadie ahodoô a yâde ma asuafoô no wô adesuadeâ ahodoô a wôsua no sukuu mu no so ate.
Âbâma akyerâkyerâfoô ahunu ôkwan a wôbâfa so ahyehyâ sôhwâ, ne sânea wôbâsi asô asuafoô ahwâ.
Adesua biara bânya susudua wô gyinapân biara.
Âbâma yân akwankyerâ a yâbâfa so atwa, na yâahyehyâ yân sôhwâ ne wôn dwumadie ahodoô.
Âbâma mma a akyerâkyerâfoô de ma asuafoô dwumadie ahodoô no ayâ pâpââpâ a asisie biara mma mu.
Âbâboa akyerâkyerâfoô ama wôahunu baabi a asuafoô no tô sini, na wôatumi afa ôkwan bi so aboa wôn.
Yâhwâ kane deâ no (CA) mu a, na afe biara mu no wôma adwuma mprâ aduasa mmiânsa (33), nanso seesei deâ âso ate aba dummienu (12) pâ. Yei kyerâ
sâ wôate akyerâkyerâfoô ne adesuafoô no adesoa so ôha nkyâmu aduosia nan (64%). Dwumadie dumienu (12) no, sânea wôahyehyâ no nie:
Dwumadie 1
Dwumadie 2
Dwumadie 3
Dwumadie 4.....saa ara de kôsi dummienu (Dwumadie 12). Afe nkyâmu mmiânsa a âdi kan no, wôyâ mu nan (Dumadie 1-4). Deâ âtô so mmienu no
nso wôyâ nan (Dwumadie 5-8). Deâ âtô so mmiânsa no nso wôyâ nan a aka no (Dwumadie 9-12).
Dwumadie a âdi kan no yâ ankorankorâ sôhwâ a wôbâyâ no bosome a âdi kan no awieeâ. Dwumadie 1,5,9 nyinaa yâ no yâ pâ. Dwumadie a ôkyerâkyerâni
no hwâ a ne kyerâ no yâ den kakra no, ôde ma asuafoô no akuakuo, na âno ne dwumadie a âtô so mmienu no. adesuadeâ no nso bâtumi ayâ deâ âho hia
pa ara, sânea âbâma asuafoô no akwadare mu yie.
Nea âtô so mmienu no nso ba so bosome a âtô so mmienu wô afe nkyâmu mmiânsa biara mu no awieeâ. Dwumadie 3 no nso wôyâ no ankorankorâ sôhwâ
wô ôkyerâkyerâni no anim wô nnawôtwe dubaako anaa dumienu (11 anaa 12) no awieeâ.
Dwumadie 4, 8 ne 12 no, sâ wôbue sukuu a, na wôde ama wôn, na sâ wôrebâma kwan a na wôagyegye. Âyâ dwumadie a âgye mmerâ (Project Work).
Wôbâma sukuu biara dwumadie ahodoô nkron (9). Afe no mu nkyâmu mmiânsa no mu biara bânya dwumadie no mu mmiânsa. Âsâ sâ osuani biara yi saa
dwumadie no mu baako wô afe nkyâmu mmiânsa no mu biara mu.
Dwumadie a âwô afe nkyâmu mmienu mu no, wôbâyâ no akuoakuo. Dwumadie a âgye mmerâ no botaeâ ne sâ âbâboa asuafoô no na wôde wôn nyansa ne
wôn nimdeâ a wôanya no ayâ nhwehwâmu, anaa apânsâmpânsâm asâm anaa biribi mu. Wôbâtumi atwerâ krataa a âda nimdeâ bi adi, anaa anwensâm bi.
x
Sâ yâyi SBA no si nkyân a, âsâ sâ wôde sukuu dan mu dwumadie ne efie dwumadie yâ susudua a âberâ biara wôde bâtoto asuafoô mmôdemmô ho, na
wôahyâ wôn nkuran na wôakô wôn anim wô adesua mu.
Sâdeâ âteâ wô JHS no, saa ara nso na yâhwehwâ wô SHS sâ asuafoô no dwumadie a yâde hyâ wôn nsa no, wôbâyâ nhwehwâmu. Âsâ sâ nhwehwâmu no
yâ deâ âbâma wôn adwene akô akyiri. Wobâtumi de deâ âdidi soô yi ayâ dwumadie no twa ho susudua:
1. Nnianimu/Nhyânmu 20%
2. Asâm no ankasa/Asâm no brâmo/Nkyerâkyerâmu/Mfonini a âde nam 60%
3. Awieeâ 20%
Âsâ sâ yâkyerâ asuafoô sâdeâ yâde mfonini ahodoô di dwuma wô atwerâ mu. Âsâ sâ yâkyerâ wôn sâdeâ yâtwerâ nnianimu, ne sâdeâ wôbâwie wôn atwerâ
no yie.
Mma a wôbânya afiri dwumadie a âgye mmerâ, bosome awieeâ sôhwâ ne efie adwuma a wôahyâ da ayâ ama SBA no nyinaa bâbom ayâ SBA no fa bi a
âbâboa ano ama 60%.
Botaeâ ne sâ âbâkanyan asuafoô ama wôanya anigyeâ wô nea âdidi soô yi atwerâ mu: abasâm/ayâsâm, ahwâegorô, anwensâm n.a.
SBA nhyehyâeâ yâ adeâ a âbâboa asuafoô ama wôayâ adeâ wô adesua mu. Yei nti SBA mma aduosua (60) no wôbâhwane so ama aba aduonum (50).
Saa ara nso na wôbâhwane afe nkyâmu mmiânsa mu biara awieeâ sôhwâ no so ama aba aduonum (50), ansa na wôaka ne mmienu abom de ahwâ obiara
mmôdemmô. Ne saa nti SBA mma, ne afe nkyâmu mmiânsa sôhwâ mma no, wôbâyâ ne nyinaa pâ:- (50:50). Saa nkyâmu yi bânya nsunsuansoô wô sukuu
dwumadie nko ara so.
Ârennya nsunsuansoô wô SBA mma 30% a WAEC de hyehyâ WASSCE sôhwâ no so.
xi
MMA NHYEHYÂEÂ KWAN
Sâ woretwa w’asuafoô sôhwâ a, âyâ sâ woyâ ho susudua, na wode ato ho atwa. Sânea wonim no, âno na âbâboa ma woahunu asâmmisa biara ho
mmuaeâ, ne aba a âfata sâ wode ma. Sâ asâmmisa bi fata mma du (10) a, na wohwâ kwan sâ deâ ôbâbô ne ho mmôden no bâtumi ama nsâmpô nan (4) a,
wobâtumi ama asâmpô biara mma mmienu (2). Mma a wode bâma bâgyina sâdeâ osuani no bâsi akyerâkyerâ ne nsâmpô no mu yie afa. Sâ woma
asâmpô biara mma mmienu (2) a, nan (4) no bâka abom ayâ nwôtwe (8). Yei kyerâ sâ mma mmienu a âbâka no wobâtumi de ama kwan pa a ôbâfa so adi
dwuma no. Sâ âyâ nsâmmisa a âgye mmuaeâ prâko pâ a, wobâhyehyâ mmuaeâ a âbâboa wo ama woatwa sôhwâ no ntâm.
Yâhyâ mo nkuran sâ mode saa abasobô nhyehyâeâ a âdi soô yi bâdi dwuma, sânea âbâma pâpââpâyâ aba asuafoô abasobô mu:
Abasobô nhyehyâeâ a âwô soro ha yi kyerâ atwerâmma a yâde gyina hô ma mmôdemmô nnidisoô. Sâ yâde atwerâmma resusu asuafoô mmôdemmô wô
sôhwâ mu a yâbâtumi afa nea wôde ama wô soro ha yi.
Nkyerâkyerâmu: Âyâ papaapa, Âyâ papa, ne adeâ, kyerâ obi mmôdemmô anaa nkoguo. Sâ ebia, sâ yâka sâ obi ayâ adeâ papaapa a na âkyerâ sâ ônyaa
mma aduôwôtwe (80) anaa deâ âboro saa. Sâ wotwerâ 80% na woankyerâkyerâ mu a, âmma osuani no nte ne mmôdemmô no ase papa. Saa ara nso na
wotwerâ “Woayâ adeâ papaapa” na woamfa atwerâmma no anka ho a, ôrente ne mmôdemmô no ase nwie. Ne saa nti âsâ sâ wokyerâ mma a ônyaeâ no,
na wode ne nkyerâaseâ no nso ka ho bi.
Yeinom nyinaa nka mfua, âsâ sâ wobô wo ho mmôden ma asuafoô hunu baabi a wôn sintô wô. Yei bâboa wôn ama wôabô mmôden wô sôhwâ foforô a
wôbâyâ mu. Yâbâtumi de saa nsâm a âdidi soô yi nso aka abasobô no ho.
Kô so saa ara.
Woakô w’anim.
Wobâtumi ayâ bi aka ho.
Wobô wo ho mmôden.
Wobâtumi abô mmôden asene saa, n.a.
Hyâ no nso sâ, saa abasobô hyeâ a âwô soro ha yi na wôfrâ no Borôfo kasa mu sâ “Grade cut-off scores.” Sâ wofa susudua bi yâ nnyinasoô, twitwa
abasobôdeâ so a, yâfrâ no Borôfo kasa mu sâ “Criterion Referenced Test” abasobô. Sâ wofa saa abasobô kwan yi so a, osuani no nya abasobô a âfata. Yei
boa asuafoô ma wôyere wôn ho sua adeâ yie, nya abasobô a âsô ani. Ne saa nti, saa adeâ yi ho hia wô sôhwâ ne abasobô nhyehyâeâ mu.
SHS
xii
AKAN KASA NE AMAMMERÂ (NSAMUYIE) SELABÔSO
Nkyekyâmu 1: Ôkasa Nkyekyâmu 1: Vawol Nnyegyeeâ Su/Nkyerâaseâ Nkyekyâmu 1: Anomu, Âhwenem ne Hwemmô
Nkyekyâmu 2: Ôkasa Nkwaadôm Nkyekyâmu 2: Vawol Nnyegyeeâ Baakoyâ Nnyegyeeâ
Nkyekyâmu 3: Kônsonante Nnyegyeeâ:- Nkyekyâmu 3: Kônsonante Nnyegyeeâ Su/ Nkyekyâmu 2: Kônsonante Nnyegyeeâ Nsakraeâ
(Nnyegyeeâ ne Atwerâdeâ) Nkyerâaseâ (Ômene)
Nkyekyâmu 4: Vawol Nnyegyeeâ Nkyekyâmu 4: Selabolo (Asânsini) Nkyekyâmu 3: Mmataho
(Nnyegyeeâ ne Ntwerâdeâ) Nkyekyâmu 5: Ânne (Toonu) Nkyekyâmu 4: Vawol Nnyegyeeâ Yera
Nkyekyâmu 5: Kônsonante Nnyegyeeâ ne
Vawol Nnyegyeeâ Dwumadie
xiii
GYINAPÂN 1 (SHS 1) GYINAPÂN 2 (SHS 2) GYINAPÂN 3 (SHS 3)
Nkyekyâmu 1: Nsâmfuakuo Nkyekyâmu 1: Adeyâ asâm a âfa ayôdeâ ne nea Nkyekyâmu 1: Ôkasamu Mpaepaemu:-
Nkyekyâmu 2: Ôkasamu âmfa ayôdeâ (Ôy. A. Ay. .. Ôyâfoô. Adeyâ.
Nkyekyâmu 3: Ôkasamufa Nkyekyâmu 2: Kabea ahodoô Ayôdeâ
Nkyekyâmu 4: Dodoô Kabea (seesei/twam kabea) Nkyekyâmu 2: Adeyε Ntoatoasoô
Nkyekyâmu 5: Nsεmfuayε (seesei/twam a ânsiiâ) Nkyekyâmu 3: Daabi Kabea
Nkyekyâmu 6: Atwerε mu agyinahyεdeε (seesei/ayôasie) Nkyekyâmu 4: Ôtebâka
Nkyekyâmu 7: Susutwerε Nkyekyâmu 3: Edin Kasasin Nkyekyâmu 5: Susutwerâ:
i. Amannebô Nkyekyâmu 4: Adeyâ Kasasin i. Amannebô, Nkyerâkyerâmu,
ii. Nkyerεkyerεmu Nkyekyâmu 5: Ôkyerâfoô Kasasin Akyinnyegyeâ ne Adiyie
iii. Ayidie Nkyekyâmu 6: Nkyerâkyerâmu ii. Anodisεm
Nkyekyâmu 7: Nsâmfua Nkumaa Mmaabaamu: iii. Krataatwerâ
ntamgyinafoô iv. Adwenkyerε
nteamu v. Nkômmôdie
edinakyitobea* vi. Dawubô
nkabomdeε
Nkyekyâmu 8: Susutwerâ
i. Amannebô
ii. Nkyerâkyerâmu
iii. Ayidie
iv. Akyinnyegyeâ (Kotwatwe)
v. Krataatwerâ/lεtεtwerε ayônkofa
(ammanibô
xiv
GYINAPÂN 1 (SHS 1) GYINAPÂN 2 (SHS 2) GYINAPÂN 3 (SHS 3)
*punitoô: Tebea bi a adwene no kô mu berâ a woredwendwene asâm bi ho, na worentumi nnhunu sâ âbâwie papa anaa bône. Sâ ebia, abôfra bi
atu ne papa kaa (lore) apue na ne papa nim sâ ônnim ka, na ne papa adwene ayâ no ntanta.
xv
SENIOR HIGH SCHOOL 1 - (GYINAPÂN 1)
ÔFA 1
FÔNÔLÔGYI
ÔKASA HO 1.2.1 akyerâkyerâ ôkasa ho Ôkasa Ho Nkwaadôm: Ôkyerâkyerâni no di asuafoô anim Asuafoô bâyâ kasa
NKWAADÔM nkwaadôm mu, na wakyerâ Honam akwaa biara a εboa ôkasa kyerεkyerε ôkasa nnyegyeeε yε mu ma nkwaadôm no ho
emu nan (4). nnyegyeeε yε. wôhunu sεdeε yεyε no s.e /p, b, d, t, mfonini, na wôde wôn din
s.e. m/ ahyehyâ so.
i. anofafa
ii. menemu Ôkyerεkyerεni di asuafoô anim ma Ôkyerεkyerεni twerε
iii. dwεεdwεεwa wôyε kônsonante nnyegyeeε no bi, na nnyegyeeε ahodoô bi gu
n.a. ône wôn dwendwene honam twerε pono no so ma
Atikuleta: nkwaadôm a yεde yε saa kônsonante asuafoô kyerε honam
Honam nkwaadôm a εtumi boa ôkasa nnyegyeeε, s.e. nkwaadôm a yεde yε saa
nnyegyeeε pôtee bi yε mu. /p, t, b, m, s? nnyegyeeε no mu biara.
Ôkyerεkyerεni nam nsεmmisa so ma
s.e. asuafoô hunu nsonsonoeε a εda
i. anofafa honam nkwaadôm biara a εboa ôkasa
ii. tεkyerεma nnyegyeeε yε, ne nea yεde yε
iii. εse-akyi n.a nnyegyeeε pôtee no ntam.
1
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
NSONSONOEÂ A 1.3.1 akyerâ nsonsonoeε a εda Vawol Vawol Ôkyerεkyerεni ne asuafoô Ôkyerεkyerεni twerε
ÂDA ÔKASA vawol nnyegyeeε ne vawol Nnyegyeeε AtwerEmma pεnsεmpεnsεm nsεmfua bi a εmu nsεmfua gu twerεpono
NNYEGYEEÂ NE ntwerεdeε (atwerεmma) i. a/æ/ a vawol nnyegyeeε ne atwerεmma no so, sensan vawol
NTWERÂDEÂ ntam. ii. /e/İ/ e nyinaa yε pε mu. atwerεmma a εwowô mu
(ATWERÂMMA) iii. /o/û/ o ase na wama asuafoô
NTAM iv. /i/ i Ôkyerεkyerεni ne asuafoô akyerε vawol nnyegyeeε
v. /ε/ ε pεnsεmpεnsεm nsεmfua bi a εmu korô a deε wasan aseε no
vi. /u/ u vawol nnyegyeeε ne atwerεmma nyε gyina hô ma.
vii. /ô/ ô pε mu. s.e. i. /atadeε/
ii. /sempoa/
Ôkyerεkyerεni ne asuafoô
1.3.2 akyerε kônsonante Kônsonante Nnyegyeeε pεnsεmpεnsεm kônsonante nnyegyeeε
nnyegyeeε ahodoô a εwô /b/ /d/ /f/ /g/ /h/ /s/ /m/ /å/ / t / a εwô Asante Twi mu.
Asante Twi kasa mu.
2
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
VAWOL 1.4.1 akyerâ vawol ase ne εmu Ôkasa nnyegyeeε a εba waa a biribiara Ôkyerεkyerεni di asuafoô anim ma Asuafoô kyerε vawol
SU/NKYERÂASEÂ biara su. nsi mframa a yεde yε no kwan wô yεn wôkyerε vawol ase. nnyegyeeε nnan su wô
anomu. nsεmfua ahodoô bi mu
Ôkyerεkyerεni fa ôyεkyerε so boa wô Twi kasa mu.
1. Vawol Su/Nkyerεaseε asuafoô no ma wôhunu honam
. Anofafa Yεbea: nkwaadôm a wôde yε vawol Asuafoô kyerε vawol
Kurukuruwa nnyegyeeε ahodoô. nnyegyeeε a εdidi soô yi
Tεtrεtε mu biara su.
Âsε sε ôkyerεkyerεni di asuafoô anim /i, ε, u, o, e, İ /
2. Fεmm Gyinaberε ma wôhunu nneεma ahodoô nan a Asuafoô yε vawol
Kankô wôgyina so kyerεkyerε vawol nnyegyeeε pono no.
Ankôkan nnyegyeeε su
3
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
VAWOL 1.5.1 akyerâ vawol nnyegyeeε Baabi a vawol nnyegyeeε tumi hyε wô Ôkyerεkyerεni kyerε vawol nnyegyeeε Anim Mfimfini Awieeâ
NNYEGYEEÂ dwumadie mu. asεmfua mu: dwumadie wô asεmfua mu:
DWUMADIE anim, mfimfini ne awieeε. anim, mfimfini ne awieeε.
4
SENIOR HIGH SCHOOL 1 - (GYINAPÂN 1)
ÔFA 2
AKENKAN NE NTEASEÂ
AKENKAN A EMU 2.1.1 akenkan nwoma a âbâtumi Kenkan akenkansâm anaa nwoma bi. Ôkyerâkyerâni boa asuafoô ma Asuafoô yiyi nsâmmisa
DÔ aba sâ obiara mpo mmoa wôgyina tire asâm, mfonini, ne ade so, ano wô akenkansâm no
no. bô wôn tirim ka deâ âwô nwoma bi mu. ho.
a. ÔHARE SO
AKENKAN (a) ahyâ adwene titire a Ôkyerâkyerâni ne asuafoô dwendwene
DWUMADIE âwô akenkan bi mu nsâmfua, kasasin, mmâ ne kasasu
nso. ahodoô a âwô akenkansâm anaa
b. AKENKAN A nwoma no mu ho.
EMU DÔ (b) ayâ akenkan a emu dô,
DWUMADIE na wayiyi nsâm ano. Ôma wôn bi ma wôkan.
NKYEKYÂMU 2
TIRE ASÂM NE 2.2.1 ahwehwâ tire asεm a Tire asεm ne nsεm bi a εkasa fa tire Ôkyerâkyerâni twerâ asânka gu Asuafoô hwehwâ
NSÂM BI A εwô ôkasapân mu asεm no ho (ôkaboafoô) twerâpono so. Asuafoô twerâ biribi ôkasamu titire a âwô
ÂKASA FA TIRE foa so, anaa wôde tia. Ôyε saa ara ôkasapân no mu.
ASÂM NO HO mprεnsa anaa deε εboro saa. Afei
(ÔKABOAFOÔ) 2.2.2 ahwehwâ nsâm bi a εkasa ôgyina ôkasapεn ahoroô no so
fa tire asεm no ho. kyerεkyerε tire asεm a εwô ôkasapεn bi
mu ne n’aboafoô mu.
5
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
KASASU 2.3.1 akyerâkyerâ kasakoa mu, Asuafoô ma kasakoa ho nhwâsoô. Ôkyerâkyerâni ma kasakoa ho nhwâsoô
(KASAKOA) ama nhwâsoô na wôde adi na ôkyerâkyerâ mu kyerâ asuafoô.
dwuma wô ôkasamu mu.
Ôkyerâkyerâni di asuafoô anim ma wôn
nso ma kasakoa ho mfatoho.
NKYEKYÂMU 4
ÔKASA 2.4.1 akyerâkyerâ kasa Âyâ ôkwan a wôfa so kyerâ kasa bi ase i. Ôkyerâkyerâfoô ma asuafoô kyerâ Asuafoô kyerâ ôkasamu
NKYERÂASEÂ nkyerâaseâ ase na wanya de kô kasa foforô mu. edin, edin nkyerâkyerâmu, adeyâ, ne ôkasapân firi Borôfo
nimdeâ de akyerâkyerâ i. kasa a wôrekyerâ aseâ no. ôkyerâfoô firi Borôfo kasa mu kô kasa mu kô Twi mu, na
nsâm bi ase afiri Borôfo ii. kasa a wôrekyerâ ase akô mu no. Twi kasa mu. wôde bi nso afiri Twi
kasa mu akô Twi kasa mu kasa mu akô Borôfo kasa
anaasâ ôde afiri Twi mu akô Ôkasa ahodoô mmienu no nyinaa ho ii. Ôkyerâkyerâni ne asuafoô di mu.
Borôfo mu. nimdeâ, wôn amammerâ. dwuma pii wô asâmfua, asânsini,
Âwô sâ nkyerâaseâ no da adwene titire a kasamu ne kasapân nkyerâaseâ
âwô mu no adi (nteaseâ wô mu). ho.
6
SENIOR HIGH SCHOOL 1 - (GYINAPÂN 1)
ÔFA 3
1. bâte Asante Twi kasa mmara ase yie na ôde adi dwuma.
2. bânya susutwerâ ho nimdeâ.
NSÂMFUAKUO 3.1.1 ahunu adeâ a wôfrâ no Nsâmfuakuo: edin, adeyâ, Ôkyerâkyerâni nam nsâmmisa ne Ôkyerâkyerâni no twerâ
nsâmfua kuo na nkyerâkyerâmu edinakyisiberâ, mmuaeâ so boa asuafoô ma wôhunu nsâmfua a edin, adeyâ
wakyerâkyerâ mu. nkabomdeâ, n.a. nsâmfua kuo ahodoô. nkyerâkyerâmu n.a. wô
mu gu twerâpono so.
Nhwâ:
1. Asâmfua bân na yâde frâ nkuro, Asuafoô hyehyâ saa
nnipa, adwene bi, nneâma, n.a.? nsâmfua yi kô nsâmfua-
kuo ahodoô no mu.
2. Asâmfua bân na yâde ma nneâma
a âwô baako ne dodoô kabea mu?
7
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
ÔKASAMU 3.2.1 bεtumi akyerεkyerε Ôkasamu Ôkyerâkyerâni no di asuafoô no anim Asuafoô no de wôn
ôkasamu mu. Âyε asεm bi a εde adwene baako anaa ma wôma ôkasamu ho nhwεsoô ankasa nsεm kyerεkyerε
nea εboro saa to dwa. ahodoô. ôkasamu mu.
3.2.2 agyina ôkasamu bi bôbea Ôkasamu ahorow. Ôkyerâkyerâni no ti asuafoô adwene a Asuafoô twerâ ôkasamu
ne ne nhyehyâeâ so akyerâ i. Ôkasamu Tiawa wôanya wô ôkasamufa ho de boa tiawa ahodoô du.
ne dwumadie. ii. Ôkasamu Mmôho asuafoô ma wôhu sâ ôkasamu tiawa yâ
iii. Ôkasamu kuntann ôkasamufa titire. Asuafoô hyehyâ ôkasamu
ahodoô a baako yâ
Dwumadie: Ôkyerâkyerâni twerâ ôkasamu ahodoô ôkasamu mmôho na
i. Asânka bi gu twerâpono so na ôboa asuafoô baako nso yâ ôkasamu
ii. Asâmmisa ma wôhwâ wôn nhyehyâeâ ne wôn su kuntann
iii. Ôhyâ so de kyerâ ôkasamu korô.
Dwumadie:
i. Asânka, Asâmmisa, Ôhyâ, n.a.
8
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
NKYEKYÂMU 4
4.1.1 akyerâ sâdeâ wôde Baako kabea: baako Ôkyerâkyerâni kyerâ baako kabea ne
DODOÔ KABEA asâmfua bi kô dodoô kabea Dodoô kabea: mmienu rekô dodoô kabea mu, na ôboa asuafoô ma
mu. wôhunu nsonsonoeâ a âwô mu. Ôma
*Edin bi wô hô a baako kabea ne dodoô wôhunu sâ baako kabea no yâ koro pâ,
kabea no nyinaa yâ pâ, s.e. ntoma na dodoô kabea no boro adeâ baako.
9
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
NSÂMFUAYÂ 5.1.1 akyerâ sânea nsâmfua su Mmataho Ôkyerâkyerâni nam deâ âdidi soô yi so Asuafoô twerâ nsâmfua a
si teâ, ne sâdeâ wôyâ Nkakuho kyerâ sânea wôyâ nsâmfua foforô wônam mmataho
nsâmfua foforô wôTwi Nsâmfua nkekabom nsâmfua nkekabom,
kasa no mu. Hwemmô i. Mmataho hwemmô n.a. so ayâ mu
Ânne ii. Nsâmfua nkekabom biara ho nhwâsoô
iii. Hwemmô mmienu.
iv. Ânne
v. Nkakuho
NKYEKYÂMU 6
ATWERÂ MU 6.1.1 de osiwieeâ, mmisaeâ, Atwerâ mu Agyinahyâdeâ Ôkyerâkyerâni gyina asâmmisa ne Ôkyerâkyerâni no twerâ
AGYINAHYÂDEÂ osiprenu, osisan ne nsanhô i. Mmisaeâ ( ? ) mmuaeâ so kyerâ sâdeâ yâde nea âdidi nsâm bi ma asuafoô de
adi dwuma sâdeâ âfata wô ii. Osiprenu ( : ) soô yi yâ adwuma wô twerâpono so. atwerâ mu agyinahyâdeâ
atwerâ mu. iii. Nsanhô (‘) toto mu.
iv. Osiwieeâ ( . )
v. Osisan (;)
NKYEKYÂMU 7
OSUSUTWERÂ 7.1.1 aka anaa atwerâ ne Sâdeâ wôhyehyâ adwene/dwumadie wô Ôkyerâkyerâni di asuafoô anim ma Asuafoô de nsâmfua
suahunu bi nnidisoô kwan nnidisoô kwan so. wôka wôn suahunu bi a atwam. ahasa ne aduonum (350)
i. Amannebô so wô kabea a âfata mu. twerâ amannebô
susutwerâ Ôkyerâkyerâni hwâ sâ wôyâ no susutwerâ.
nnidisoô kwan so.
ii. Nkyerâkyerâ- 7.1.2 akyerâkyerâ nneâma su, Wôde nsâmfua a âfata, nkyerâkyerâmu Ôkyerâkyerâni di asuafoô anim ma
mu susutwerâ dwumadie ne nsâm bi a ne ôkyerâfoô a âfata ayâ nkyerâkyerâmu. wôde mpânsâmpânsânmu kyerâkyerâ
asisi wô nnidisoô kwan so. onipa su, adeâ bi su, biribi ase, n.a.
iii. Adiyie 7.1.3 de nsâmfua a âfata Sâdeâ wôyâ biribi wô nnidisoô kwan so; Ôkyerâkyerâni ne asuafoô fa atifi asâm Asuafoô de nsâmfua
susutwerâ akyerâkyerâ ôkwan a wôfa sâ ebia: sâdeâ wôyâ abâkwan. nhwâsoô bi pânsâmpânsâm akwan ahasa ne aduonum (350)
so yâ biribi mu. ahodoô a wôbâfa so atwerâ ho asâm twerâ susutwerâ bi
wô twerâpono so.
10
SENIOR HIGH SCHOOL 1 - (GYINAPÂN 1)
ÔFA 4
KASADWINI 4.1.1 akyerâkyerâ kasadwini mu. Kasadwini: ne sâ yâde kasa bi di dwuma Ôkyerâkyerâni no kyerâkyerâ âbâ bi mu Asuafoô bô mmôden hwâ
NHYÂNMU/ ma no pusu/ka adwene. Kasadwini yâ ma asuafoô hunu sâdeâ emu si pi fa sâ wôbâtumi akyerâ
NNIANIMU anomnsâm anaa atwerâ bi a yâhu sâ s.e. Aboterâ tutu mmepô kasadwini mu.
ôyâfoô no de nsâmfua adi dwuma ma
anya atenka wô atiefoô adwene mu. Ôkyerâkyerâni pânsâmpânsâm
nsâmfua: aboterâ, tutu, mmepô, mu.
4.1.2 akyerâ kasadwini ahodoô Anomu ne Atwerâ kasadwini. Ôkyerâkyerâni boa asuafoô ma Asuafoô no ma Twi
Mmienu no. wôkyerâ kasadwini ahodoô mmienu atwerâ kasadwini ho
no. nhwâsoô mmiânsa.
4.1.3 akyerâ Anomu ne Atwerâ Kasadwini Su Wôma Anomu kasadwini
kasadwini su. Anomu kasadwini nso ho nhwâsoô mmienu.
i. Ânni ôtwerâfoô pôtee
ii. Âsesa
iii. Âwô ôyâfoô ne atiefoô
iv. Âyâ amansan agyapadeâ n.a.
Atwerâ kasadwini
i. Âwô ôtwerâfoô pôtee
ii. Ânsesa
iii. Wôatwerâ ato hô
iv. Ânni ôyâfoô n.a.
11
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
KASADWINI 4.1.4 ahyâ bôbea a âda adi wô Bôbea (Nneâma a âda adi wô kasadwini Ôkyerâkyerâni di asuafoô anim ne wôn Asuafoô no ankasa bô
NHYÂNMU/ anomu ne atwerâ mu) pânsânpânsân bôbea ahodoô no mu. mmôden kyerâ anomu ne
NNIANIMU kasadwini mu nso. atwerâ kasadwini ase.
i. Adesuadeâ a âwô mu
ii. Adwentitire
iii. Beaeâ
iv. Agofomma
v. Nhyehyâeâ
vi. Ôhaw
vii. Punitoô
viii. Nkômpôbuo n.a.
NKYEKYÂMU 2
KASADWINI 4.2.1 akyerâ kasasu ahodoô no Kasasu: Ôkyerâkyerâni no de nhwâsoô Asuafoô ma kasasu
KASASU bi wô anomu ne atwerâ i. Nnyinahôma kyerâkyerâ saa kasasu ahodoô yi mu. ahodoô bi ho nhwâsoô.
kasadwini bi mu. ii. Ntotohosâm/Asesâsâm
iii. Sâ-nipa
iv. Kasakoa
v. Abirabô n.a.
NKYEKYÂMU 3
12
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
AMAMMERÂ A 4.4.1 aka sâdeâ wôyâ bragorô ho Kyerâ Bragorô mu. Ôkyerâkyerâni bâtumi ato nsa afrâ obi Asuafoô no yâ bragorô
YÂDE PAGYA OBI asâm. (Âyâ amammerâ a wôde pagya a ôwô mpôtam hô a ôwô Bragorô ho ho ahwâgorô.
KÔ NE MPANIN mmaayewa kô mpanin mu). nimdeâ ama wabâka ho asâm akyerâ
MFEÂ MU asuafoô no.
(BRAGORÔ)
4.4.2 akyerâ mfasoô anaa biribi a Yân Amammerâ Mu Nnepa: Ôkyerâkyerâni no hyehyâ kotwatwe: Sâ Asuafoô yâ *kotwatwe fa
ânyâ wô bragorô ho nnâ. Âkyerâ nnipa kuo a wôyâ saa amammerâ yâhwâ nea ârekô so no nnâ mmerâ yi "Bragorô ho hia a âhia
no. mu a, Bragorô ho hia? nnâ mmerâ yi mu."
SUBAN PA NE 4.5.1 akyerâ sânti mmiânsa a Nneyâeâ ne akwan ahodoô a wôfa so Ôkyerâkyerâni de nhwâsoô (ôyâkyerâ) Asuafoô kyerâ akwan
ANIDIE âsâ sâ obi bu adeâ. kyerâ anidie. kyerâ: mmiânsa a wôfa so bisa
i. kasa a âkyerâ obuo. adeâ bi wô anidie kwan
ii. nneyâeâ a âkyerâ obuo. so.
4.5.2 akyerâ akwan ahodoô 1. Kasa a âkyerâ obuo: Ôkyerâkyerâni di asuafoô anim ma
mmiânsa a wôfa so da i. nea yâde di asâm bi anim wôde kasa ne nneyâeâ mu biara yâ
anidie adi. ii. nea yâde srâ adeâ ôyâkyerâ. Boa asuafoô ma wômma
iii. nea yâde kyerâ anidie: kasa ne nneyâeâ a âkyerâ obuo ho
“Mesrâ wo” nhwâsoô pii.
“Mepa wo kyâw”
2. Nneyââ a âkyerâ obuo:
i. Worekoto agye adeâ anaa wode Ôkyerâkyerâni di asuafoô anim ma
adeâ rema obi. wôpânsâmpânsâm nsunsuansoô a
ii. Honam akwaa nsânkyerânneâ dwââ/ahantan de ba:
iii. Kommyâ i. ankorankorâ so.
iv. Nwenwene (sereâ) n.a. ii. nea obi abu no animtia so.
iii. ankorankorâ no ayônkofoô/abusua
Suban so.
i. nteteeâ pa. iv. ômanfoô so.
ii. nnipa ntam ayônkofa pa.
iii. nkurôfoô de obuo ma wo. Ôkyerâkyerâni kyerâ ôkwan pa a wôfa Asuafoô kyerâ suban a
so srâ adeâ anaa sâdeâ wôbâsi ahyâ âwô sâ obi da no adi berâ
wôn abofuo so. a ne bo afu.
13
SENIOR HIGH SCHOOL 2 - (GYINAPÂN 2)
ÔFA 1
FÔNÔLÔGYI
14
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
VAWOL 1.1.3 akyerε vawol nnyegyeeε Sε ôkasa bi ka mu, vawol nnyegyeeε bi Ôkyerεkyerεni ne asuafoô Ma asuafoô no nsεmfua
NNYEGYEEÂ ntoasoô yera ase. firi mu, anaa yεnka, anaa yεgya. pεnsεmpεnsεm vawol nnyegyeeε yera ne kasasin ahodoô bi a
YERA mu. vawol nnyegyeeε yera
wô mu.
1.1.4 akyerε mmerε a vawol Berε a vawol Nnyegyeeε tumi yera s.e Ôkyerεkyerεni ma mfatoho ahodoô ma Ma asuafoô nkyerε berε
nnyegyeeε bi tumi yera 1. ôkasa mu no sε /mu/ di asεmful bi asuafoô hunu berε a vawol nnyegyeeε ko a vawol nnyegyeeε
wô Twi kasa mu. akyi a /u/ no tumi yera bi tumi yera wô Twi kasa mu. tumi yera.
s.c.
i. /nsuo + mu nsuom/
ii. /adaka + mu adakam/
iii. /åsa + mu åsam/
15
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
KÔSONANTE 1.2.1 akyerε kônsonante Nea wôgyina so kyerε Kônsoante Su Ôkyerεkyerεni nam ôyεkyerε so boa Asuafoô kyerε anomu
NNYEGYEEÂ nnyegyeeε no mu biara su. i. Beaε a wôka saa nnyegyeeε no. asuafoô ma wôhyε honam nkwaadôm nnyegyeeε a εdidi soô
SU/NKYERÂASEÂ ii. εnea wôsi ka no anna ne yεbea. ahodoô a εboa wô kônsonante you mu biara su.
iii. Sε emu pi anaa emu mpi. nnyegyeeε yε mu no nso. /b/
/d/
Âsε sε ôkyerεkyerεni ne asuafoô no /f/
pεnsεmpεnsεm beaε a wôyε εmu biara. /k/
s.e. i. anofafa /m/
ii. ese akyi n.a.
KÔNSONANTE 1.2.2 akyerε kônsonante Beaε a kônsonante bi tumi di wô asεmfua Ôkyerεkyerεni kyerε kônsonante Anim Mfimfini Awieeâ
NNYEGYEEÂ nnyegyeeε dwumadie wô bi mu; anim, mfimfini ne awieeε dwumadie wô asεmfua mu:
DWUMADIE nsεmfua mu. Anim, mfimfini, awieeε
Ma asuafoô no mfa
kônsonante a εdidisoô yi
mu biara nyε nsεmfua
nhyehyε εpono a εwô
soro yi so mfa nkyerε ne
dwumadie
/b, d, g, m, n/
/w/
16
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
ANOMU
NNYEGYEEÂ, 1.1.1 akyerâkyerâ akwan a, ANOMU NNYEGYEEÂ Ôkyerâkyerâni nam nneyâeâ ne Ôkyerâkyerâfoô no di
ÂHWENEM NE yâfa so nya nnyegyeeâ a Yei ka mu no, mframa no nam yân ôyâkyerâ ahodoô so kyerâ asuafoô asuafo no anim ma
NNYEGYEEÂ A yâka no anomu, hwenem anomu nko ara, mfatoho;/a,e,i,u/ nsonsonoeâ a âdeda nnyegyeeâ wôsua sânea wôyâ
YÂBÔ YÂN ne nea yâbô yân hwene. ahodoô mmiânsa no ntam; anomu, anomu, hwenem,
HWENE KA ÂHWENEM NNYEGYEEÂ hwenem, hwemmô mu. Ôkyerâkyerâni hwemmô nnyegyeeâ.
(HWEMMÔ) i. Ne ka mu no mframa a yâde kasa no di asuafoô no anim ma wôyâ sâ
1.1.2 akyerâ nnyegyeeâ a yâbô nam yân hwenem nko ara. wôrebô wôn hwene aka anomu
yân hwene wô ne ka mu. ii. m,n.../ nnyegyeeâ bi a, yâka no anomu
/s,k,f.../
HWEMMÔ NNYEGYEEÂ
1.1.3 akyerâ nnyegyeeâ a âyâ Mframa a yâde kasa no nam yân anomu Ôkyerâkyerâni boa asuafo ma wôma Kyekyâ asuafo mu
hwemmô no dwumadie wô ne yân hwenem berâ korô no ara mu wô vawol nnyegyeeâ bi a yâbô yân hwene akuakuo na ma wônkyerâ
Twi kasa mu. ne ka mu. wô ne ka mu mfatoho;/a(a) Â(â) Ô(ô) nsâmfua aduonu bi a
/• ‰ à/ U(u) n.a. nnyegyeeâ a yâbô yân
Vawol nnyegyeeâ nko ara na yâbô yân hwene ka wô mu.
hwene ka.
*kotwatwe – akyinnyegyeâ
17
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
ASÂNSINI/ 1.4.1 akyerâ nsânsini ahodoô a Asânsini Nhyehyâeâ/Ahodoô sâ ebia: Ôkyerâkyerâni nam nsâmfua ahodoô bi Asuafoô no ma wôn
SELABOLO âwô Twi asâmfua bi mu. A a watwerâtwerâ agu nkrataasima bi so ankasa nsâmfua.
 boa asuafoô no. Berâ a ôrebobô din
AÂ no, wôwân wôn aso ma wôhyâ beaeâ a Wôkyekyâ ebiara mu,
AAÂ mframa no twitwa si wô asâmfua no kyerâ nsânsini ahodoô a
ka mu nso. âwô mu.
18
SENIOR HIGH SCHOOL 2 - (GYINAPÂN 2)
ÔFA 1
VAWOL 1.1.1 akyerâ vawol nnyegyeeâ Su Ahodoô Nan Ôkyerâkyerâni fa ôyâkyerâ so boa Asuafoô kyerâ vawol
NNYEGYEEÂ ahodoô no biara su. 1. Kankô asuafoô no ma wôhunu honam nnyegyeeâ a âdidi soô yi
SU/NKYERÂASEÂ Ankôkan nkwaadôm a wôde yâ vawol biara su:
nnyegyeeâ ahodoô.
2. Kurukuruwa /i, â, u, e, І/
Tâtrâtâ Âsâ sâ ôkyerâkyerâni no di asuafoô no
anim ma wôhunu nneâma ahodoô nan
3. Anim a wôgyina so; kyerâkyerâ.
Mfimfini
Akyire Vawol nnyegyeeâ su:
i. Sâ tâkyerâma pu ba anim anaasâ
4. Ntomu âtwe kô akyire.
Ntomu fa ii. Sâ anofafa no yâ kurukuruwa anaa
Mmueeâ fa tâtrâtâ.
Mmueeâ iii. Sâ yâyâ no tâkyerâma no anim,
mfimfini anaasâ akyire.
iv. Tâkyerâma no fa a âwô soro no ne
anomu soro (dada mu) ayônkofa.
19
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
KÔNSONANTE NE 1.2.1 akyerâ kônsonant Nea wôgyina so kyerâ wôn su: Ôkyerâkyerâni no nam ôyâkyerâ so boa Asuafoô no bâkyerâ
SU/NKYERΕASEÂ nnyegyeeâ no biara su. i. beaeâ a wôka saa nnyegyeeâ no. asuafoô no ma wôhyâ honam anomu nnyegyeeâ a
ii. sânea wôsi ka no anaasâ ne yâbea. nkwaadôm ahodoô a âboa wôn âdidi soô yi mu biara su:
iii. sâ emu pi anaa emu mpi. kônsonante nnyegyeeâ yâ mu no nso. /b, d, f, k, m/
ANOMU 1.1.1 akyerâkyerâ akwan a, ANOMU NNYEGYEEÂ Ôkyerâkyerâni nam nneyâeâ ne Ôkyerâkyerâfoô no di
NNYEGYEEÂ, yâfa so nya nnyegyeeâ a Yei ka mu no, mframa no nam yân ôyâkyerâ ahodoô so kyerâ asuafoô asuafo no anim ma
ÂHWENEM NE yâka no anomu, hwenem anomu nko ara, mfatoho;/a,e,I,p,f,s.../ nsonsonoeâ a âdeda nnyegyeeâ wôsua sânea wôyâ
NNYEGYEEÂ A ne nea yâbô yân hwene. ahodoô mmiânsa no ntam; anomu, anomu, hwenem,
YÂBÔ YÂN ÂHWENEM NNYEGYEEÂ hwenem, hwemmô mu. Ôkyerâkyerâni hwemmô nnyegyeeâ.
HWENE KA i. Ne ka mu no mframa a yâde kasa no di asuafoô no anim ma wôyâ sâ
(HWEMMÔ) 1.1.2 akyerâ nnyegyeeâ a yâbô nam yân hwenem nko ara. wôrebô wôn hwene aka anomu
yân hwene wô ne ka mu. ii. m,n.../ nnyegyeeâ bi a, yâka no anomu
/s,k,f.../
HWEMMÔ NNYEGYEEÂ
Mframa a yâde kasa no nam yân anomu Ôkyerâkyerâni boa asuafo ma wôma
ne yân hwenem berâ korô no ara mu wô vawol nnyegyeeâ bi a yâbô yân hwene
ne ka mu. wô ne ka mu mfatoho;/a(a) Â(â) Ô(ô)
1.1.3 akyerâ nnyegyeeâ a âyâ /• ‰ à/ U(u) n.a.
hwemmô no dwumadie wô Vawol nnyegyeeâ nko ara na yâbô yân
Twi kasa mu. hwene ka.
20
SENIOR HIGH SCHOOL 2 - (GYINAPÂN 2)
ÔFA 2
AKENKAN A EMU 2.1.1 akan akenkansâm anaa Kan akenkansâm anaa nwoma bi. Ôkyerâkyerâni di asuafoô no anim ma
DÔ nwoma. wôgyina akenkansâm no atifi asâm so
anaa bô wôn tirim ka biribi fa nea
wôrebâkan no ho.
AKENKAN A 2.1.2 de nimdeâ ahodoô a Sâdeâ wobâboa asuafoô no ama wôayi Ôkyerâkyerâni no ma asuafoô no Asuafoô twerâ biribi fa
YÂTAA DE GYE wanya no akenkan mu no nwoma a âfata wô nwoma korabea. akwankyerâ fa sânea yâkan nwoma deâ wôakenkan no ho.
YÂN ANI KÂk akenkan nwoma foforô, anaa dawubô nkrataa.
dawubô krataa, ne adeâ.
21
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
Osuani no bâtumi:
NKYEKYÂMU 2 2.2.1 de nimdeâ ahodoô a Ti akwan ahodoô a wôfa so yâ Ôkyerâkyerâni no di akenkanfoô anim Asuafoô kyerâ Borôfo
(NTOASOÔ) wanya no nkyerâaseâ mu nkyerâaseâ mu, na toa so ma ma wôkyerâkyerâ akenkan ahodoô a akenkansâm bi a âyâ tia
no akyerâ nsântiaa bi a âwô wônkyerâkyerâ nsâm bi ase mfiri Borôfo emu biara tenten bâyâ sâ kasapân firi kô Twi mu.
Borôfo kasa mu akô Twi kasa mu nkô Twi kasa mu, anaa mfiri Borôfo kasa mu kô Twi kasa mu anaa
mu anaa firi Twi kasa mu Twi kasa nkô Borôfo kasa mu. firi Twi kasa mu kô Borôfo kasa mu.
akô Borôfo kasa mu.
NKYEKYÂMU 3
Asuafoô ma kasasu
KASADWINI 4.2.1 akyerâ kasasu ahodoô no Kasasu: Ôkyerâkyerâni no de nhwâsoô ahodoô bi ho nhwâsoô.
KASASU bi wô anomu ne atwerâ i. Nnyinahôma kyerâkyerâ saa kasasu ahodoô yi mu.
kasadwini bi mu. ii. Ntotohosâm/Asesâsâm
iii. Sâ-nipa
iv. Kasakoa
v. Abirabô n.a.
NKYEKYÂMU 4
ÔKASA 2.3.1 anya nimdeâ a âkô anim Wo ne asuafoô nti nea moyâeâ no mu. Ôkyerâkyerâni boa asuafoô ma wôyâ Asuafoô kyerâ Borôfo
NKYERÂASEÂ wô kasa nkyerâaseâ mu nkyerâaseâ dwumadie pii wô kasapân akenkansâm tiaa bi ase
asene sânea wônyaa no ne akenkansâm bi a wôde ama wôn kô Asante Twi mu
wôn gyinapân 3 nkyekyâmu mu.
2 mu.
22
SENIOR HIGH SCHOOL 2 - (GYINAPÂN 2)
ÔFA 3
ADEYÂ ASÂM A 3.1.1 akyerâ adeyâ asâm a âfa Adeyâ asâm a âfa ayôdeâ (fa-ayôdeâ) ne Ôkyerâkyerâni no nam nsâmmisa so Asuafoô twerâ kasamu
ÂFA AYÔDEÂ NE ayôdeâ ne nea âmfa adeyâ asâm a âmfa ayôdeâ (Âmfa- ma asuafoô no da nsâm bi adi: ahodoô num a adeyâ
NEA ÂMFA ayôdeâ mu nsonsonoeâ. ayôdeâ) ntam nsonsonoeâ. asâm a âwô ebiara mu no
AYÔDEÂ Sâ ebia: fa ayôdeâ, ne kasamu
i. Âdeân aduane na wodii no nnora num a emu adeyâ nsâm
3.1.2 de adi dwuma wô wôn Fa-ayôdeâ Âmfa-ayôdeâ anwummerâ? no mfa ayôdeâ.
kasa ne atwerâ mu. di didi ii. Berâ bân na wodaa nnora?
to wu iii. Woreba sukuu no, wohyiaa hwan?
hwe da iv. Ôkwan bân na wofaa so baa sukuu
twerâ kô nnâ?
23
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
ADEYÂ ASÂM 3.2.1 akyerâ kabea ahodoô no Twam Kabea Ôkyerâkyerâni no twerâ ôkasamu Ma asuafoô no mfa
KABEA biara agyinahyâdeâ na na, -iâ/-eâ ahodoô mmienu a emu baako wô adeyâ nsâm bi nyâ
watumi de adi dwuma Vawol Nnyegyeeâ tenten, seesei kabea mu na baako aka no nso kasamu ahodoô mmienu
(SEESEI/TWAM, sâdeâ âsâ/âfata. Seesei ânsiiâ: re-, wô twam kabea mu gu twerâpono no mmienu a emu biara wô
SEESEI/TWAM Twam ânsiiâ: na...re so. kabea foforô mu.
ÂNSIIÂ, Ayôasie a-
TWAM/AYÔASIE, Daakye: rebâ- Ôkyerâkyerâni no ne asuafoô no
DAAKYE) bâ dosodoso ôkasamu ahodoô no mu ma
asuafoô no kyerâ deâ âma no da nso.
EDIN KASASIN 3.3.1 akyerâkyerâ kasasin mu. Ôkasasin yâ asâmfua anaasâ nsânkuo bi Ôkyerâkyerâni no nam nsâmmisa ne
a âtumi nya ayônkofa bi wô ôkasamu mpânsâmpânsânmu so boa asuafoô no
nhyehyâeâ mu. ma wôkyerâ ôkasasin ase.
3.3.2 akyerâ edin kasasin su Edin Kasasin tiawa Ôkyerâkyerâni no twerâ ôkasamu tiawa Asuafoô bâma edin
anaa ne bôbea. Âkuta asâmfua baako pâ: ahodoô gu twerâpono so. Ôma kasasin tiawa ne din
Sâ âbia, Kofi asuafoô no kyerâ edin a âwô emu biara kasasin tenten biara ho
Yaa mu, na wône wôn pâsâmpâsâm edin a nhwâsoô mmiânsa.
Nwoma âwô ôkasamu nhyehyâeâ no mu.
Nkwan
24
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
EDIN KASASIN 3.3.3 akyerâ beaeâ ahodoô a i. Kofi frââ Amma Asuafoô no bâkyerâ
edin kasasin tumi di wô ii. Abarimaa no frââ ne nua bae. dwuma a edin kasasin a
ôkasamu/ôkasamufa iii. Ôhwee akôdaa no âwowô ôkasamu ahodoô
nhyehyâeâ mu, ne ne iv. Yaa kyââ Akua sika bi mu redie.
dwumadie. v. Me papa yâ ôhene
NKYEKYÂMU 4
ADEYÂ ASÂM 3.4.1 akyerâkyerâ adeyô kasasin i. adeyâ asâm a âyâ etire no nko ara Ôkyerâkyerâni no bâtwerâ ôkasamu Asuafoô no twerâ adeyâ
KASASIN mu. ii. aboafoô + adeyâ asâm tiawa bâyâ du (10) agu twerâpono so. kasasin ahodoô nsia.
Ôdi asuafoô no anim ma wôhwehwâ Wôde baako biara bata
3.4.2 akyerâ adeyâ kasasin su Adeyâ asâm no nko ara: adeyâ kasasin a âwô biara mu, ne edin nsia a wôtwerâ guu
anaa ne bôbea. Adwoa frââ Yaa. nhyehyâeâ ne beaeâ a âdi wô ôkasamu wôn nwoma mu, wô berâ
no nhyehyâeâ mu. a wôyââ edin kasasin no
3.4.3 akyerâ beaeâ ahodoô a Aboafoô + adeyâ asâm: baako ho ma no yâ
adeyâ kasasin tumi di wô Kofi de rekô. ôkasamu.
ôkasasin/ôkasamu
nhyehyâeâ mu.
25
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
ÔKYERÂFOÔ 3.5.1 akyerâ ôkyerâfoô kasasin i. Ôkyerâfoô baako pâ. Ôkyerâkyerâni no ne asuafoô no ma Asuafoô ma ôkyerâfoô
KASASIN mu. ii. Ôkyerâfoô + Ôkyerâfoô n.a. ôkasamu ho nhwâsoô ma asuafoô no kasasin ahodoô nsia (6).
iii. Ôkasasin foforô a âtumi di dwuma sâ kyerâ ôkyerâfoô kasasin a âwô ebiara Wôde mu biara yâ
ôkyerâfoô: s.e. mu. Ône wôn pânsâmpânsâm ne ôkasamu.
3.5.2 akyerâ kasasin ahodoô bi a Edin kasasin nhyehyââ, dwumadie ne beaeâ a âdi
ânyâ ôkyerâfoô nanso âreyâ wô ôkasamu nhyehyââ mu.
ôkyerâfoô adwuma wô
ôkasamu mu.
NKYEKYÂMU 6
EDIN 3.6.1 akyerâ edin nkyerâkyerâmu Dwumadie: Ôkyerâkyerâni no di asuafoô no anim Asuafoô ma ôkasamu
NKYERÂKYERÂ- mu. Edin nkyerâkyerâmu kyerâkyerâ edin mu. ma wôkyerâkyerâ edin nkyerâkyerâmu ahodoô nwôtwe (8) a
MU mu. Ôgyina edin kasasin ne ôkasamu emu biara kura edin
ahodoô so kyerâkyerâ edin nkyerâkyerâmu.
nkyerâkyerâmu dwumadie titire
mmienu no mu. Âsâ sâ emu nan yâ nea
edin nkyerâkyerâmu no
bata edin no ho pââ, na
emu nan nso yâ nea âpia
adeyâ asâm no ka edin
no ho asâm.
26
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
NSÂM KUO 3.7.1 akyerâ nsâm kuo nkumaa Nsâm Kuo Nkumaa: Ôkyerâkyerâni no ne asuafoô no Ôkyerâkyerâni no twerâ
NKUMAA no dwumadie. Nkabomdeâ, Ntamgyinafoô Nteamu, pânsâmpânsâm ôkasamu ahodoô mu ôkasamu ahodoô de gu
MMAABAAMU Oyikyerâ, Aboafoô, Edinakyitobea, n.a. de kyerâ nsânkuo nkumaa no twerâpono no so.
(NKABOMDEÂ, dwumadie, s.e. Ôsensan nsâm kuo
NTAMGYINAFOÔ, i. Wôde nkabomdeâ ka nsâm nkumaa a âwowô mu no
EDINAKYITOBEA mmienu bi bom. Nhwâsoô: ase, ma asuafoô no kyerâ
KYERÂASÂM “Mekôô hô nanso manhu no”. nsâm kuo korô, ne
NTEAMU n.a.) dwuma a âredi wô
ii. Wôde ntamgyinafoô si asâm bi so ôkasamu no mu.
dua.
Nhwâ. Ôfiri Atwea tônn.
NKYEKYÂMU 8
OSUSUTWERÂ: 3.8.1 ahyâ nimdeâ a ôwô wô: Amannebô. Ntimu – (HWÂ SHS 2, Ôfa 3, Asuafoô twerâ biribi fa
Amannebô, Nkyerâkyerâmu Adiyie. Nkyekyâmu 6). atifi asâm bi a
(AMANNEBÔ, ne Adiyie susutwerâ no mu Nkyerâkyerâmu. ôkyerâkyerâni no de
NKYERÂKYERÂ- kena. bâma wôn no ho.
MU, ADIYIE/
AKWANKYERÂ)
KOTWATWE 3.8.2 akyerâ n’adwene wô Sâ wofoa so anaa sâ womfoa so. Ôkyerâkyerâni no bâtumi de asâm bi i. Asuafoô no di
(AKYINNYEGYEÂ) asâm bi a ôfoa so anaa ato dwa ama asuafoô akyerâ wôn anobaabaeâ wô
ômfoa so ho. Ôkyerâkyerâni no di asuafoô no anim ma adwene wô ho s.e. “Mmaa ani da fam asâm bi ho.
wônya akyinnyegyeâ susutwerâ ho sene mmarima.”
nimdeâ. ii. Ôkyerâkyerâni ma
Wôma wôn a wôgye saa asâm yi to mu akyinnyegyeâ
no kô fa na wôn a wônnye ntom nso susutwerâ bi ma
akô fa ama ôfa no biara akyerâ sânti a asuafoô no twerâ.
wôsusu saa.
27
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
KRATAATWERÂ 3.8.3 atwerâ ayônkofa krataa Ayônkofa Lâtâ: Ôkyerâkyerâni no di asuafoô anim Ôkyerâkyerâni no ma
(LÂTÂTWERÂ sâdeâ afata. pânsâmpânsâm ne bôbea ne ne asuafoô no ayônkofa lâtâ
AYÔNKOFA) Ne su ne ne ban nyinaa kyerâ sâ nhyehyâeâ mu. ma wôtwerâ.
ayônkofa kâseâ wô mu.
i. adrââse (akyiri kwan)
Amannibô lâtâ twerâ bôbea/nhyehyâeâ. ii. Âda
iii. Nkyea
iv. Lâtâ no brâmo
v. Nkradie
vi. Edin
28
(SENIOR HIGH SCHOOL 2) - GYINAPÂN 2
ÔFA 4
1. bâte amammerâ ne amanneâ bi a âkô so wô ne mantam ase, ahyâ ne nso na wahunu ho mfasoô.
2. bânya nimdeâ wô nwoma mpânsâmpânsâm ho na wôada nwoma a wôde bâdi dwuma adi akyerâ wôn.
NSUIÂ 4.1.1 akyerâ Nsuiâ su ne ne Nea wôbâpânsâmpânsâm mu: Ôkyerâkyerâni di asuafoô anim ma Asuafoô no twerâ nsuiâ a
bôbea. Kasa/kasasu a wôde di Dwuma. wôpânsmpânsâm nsuiâ su ne bôbea ne ne tenten bâyâ
i. Kasasu: s.e. ntimu. âho mfasoô mu. nsensaneâ nwôtwe (8).
ii. Ôtofoô (ôyâfoô) no anammôntutuo,
sâdeâ ôsi gyina, tumi a ônya Ôkyerâkyerâni boa asuafoô ma
4.1.2 akyerâ Nsuiâ ho mfasoô wô wô atiefoô so n.a. wôpâsâpâsâ nsâmfua bi (kasasu) a
ne mantam/kurom. wôde adi dwuma wô nsuiâ bi mu.
Mfasoô
i. Âhyâ owufoô no animuonyam Ôkyerâkyerâni bâtumi ato nsa afrâ obi
ii. Âma osufoô nimdeâ a ôwô no a ôwô nsuiâ ho nimdeâ ma wabâkyerâ
nnwontoô ho tu mpôn. asuafoô no.
iii. Âma mmôfra sua sâdeâ yâsu.
iv. Âboa ma amammerâ kô so tena hô.
v. Yâde kasa tia abônefoô sane
ka wôn anim nso..
vi. Âboa ma yâhunu tebea a osufoô no
wô mu n.a.
29
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
ABISAA NE 4.2.1 ahunu nsonsonoeâ a âda Abisaa yâ ano ne ano agorô a mmôfra di Ôkyerâkyerâni no boa asuafoô a Ôkyerâkyerâni hyehyâ
ABORÔMMÂ Abisaa ne Aborômmâ de sô wôn adwene hwâ. wôhunu Abisaa ne Aborômmâ mu Abisaa ho akansie ma
ntam. nsonsonoeâ. asuafoô no.
4.2.2 akyerâ Abisaa ne Âwowô mmuaeâ a ebi tô asomu, na ebi Ôkyerâkyerâni/Asuafoô ma abisaa ho
Aborômmâ ho mfasoô. nso ntô asomu. nhwâsoô ma asuafoô yiyi ano.
NKYEKYÂMU 3
ATETESÂM 4.3.1 ahyâ atetesâm bi nso, na Atetesâm: Ôkyerâkyerâni ma âho nhwâsoô, na Asuafoô kôbisa
wahu âho mfasoô. Abasâm bi a âfa nnipakuo bi abakôsâm wôfrâ asuafoô ma wôka deâ wônim fa mpanimfoô fa wôn nkyi
ho. wôn kuro anaa nnipakuo no abakôsâm ho (baabi a ne nananom
ho. nkyi firi).
30
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
NNWOM 4.2.1 akyerâ nnwom ahodoô no i Nnwom: Ôkyerâkyerâni no ma âho nhwâsoô, na Asuafoô ma saa nnwom
(ABAGYEGYEÂ, biara ase, na wakyerâ âho Abagyegyeâ nnwom yâ nnwom a ôfrâ asuafoô ma wôn nso de wôn deâ yi biara ho nhwâsoô.
ADWUMA, ÔKO) mfasoô wô kuro no mu wôto de gyegye mmôtafowa ani, ba.
(ôman no mu). anaa de deda wôn.
i Abagyegyedwom s.e.
(a) Âboa ma mmôtafowa da
(b) Âma wôn anigye n.a.
ii Adwumayâ dwom
(a) Âma no nkyanyan
(b) Âmma no nte brâ papa, n.a.
31
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
AKYIWADEÂ NE 4.5.1 akyerâ akyiwadeâ mu na Nneyâeâ ne nsâm bi a wôabra ne yâ ne Ôkyerâkyerâni ma asuafoô twerâ Asuafoô twerâ ano
NTAM wama ho nhwâsoô. ne ka âsiane gyidie bi, anaa sânti bi. akyiwadeâ ahodoô. Wôkyekyâ mu kô akyiwadeâ ahodoô nan
kasa akyiwadeâ ne nneyâeâ (4).
Akyiwadeâ Ahodoô: akyiwadeâ.
Kasa Akyiwadeâ:
Nhwâsoô
i. Wode wo kunu anaa wo yere Ôkyerâkyerâni ne asuafoô dwendwene
adagya bâdi no atâm. akyiwadeâ no bi ho.
ii. Abôfra bi bô ne papa anaa maame
bayie.
iii. Wode obi din frâ no ôdasuom n.a.
Nneyâeâ Akyiwadeâ
Nhwâsoô
i. Wode awuduro bâgu obi
aduane/nsuo mu.
ii. wobâsâe wo yere bukyia ne nkukuo
(nneâma a ônoa mu)
iii. Mogyafra
iv. Wo ne ôbaa a wayâ bra bâda.
v. Wobâfa ôbaa wô wuram.
vi. Wôbâkô afuom/wuram nnapônna
(nna bône)
vii. Wobâgya w’anan wô nsuom anaa
abosonnan bi mu/ho.
32
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
AKYIWADEÂ NE 4.5.2 akyerâ sânti mmiânsa a i. Ôkwan a wôfa so ma asetena mu Ôkyerâkyerâni ne asuafoô dosodoso Asuafoô yâ kotwatwe a
NTAM âwô sâ akyiwadeâ tena hô nneyâeâ pa kô so dwoo. akyiwadeâ mu. atifi asâm ne:
anaa wôtwa mu. ii. Apômuden nti “Akyiwadeâ ho nni
iii. Ôbôadeâ bôberâ ho bammô nti. n.a. Ôkyerâkyerâni ne asuafoô kyâ mfasoô" anaasâ
akyiwadeâ mu mmienu: wôbâtumi ayâ no efie
i. deâ asotwe bata ho dwumadie.
ii. deâ asotwe mmata ho.
4.5.3 akyerâ ntam ahodoô, na Nsedie a âfa ôbosom bi ho, asâm bi a Ôkyerâkyerâni ma asuafoô bobô ntam Asuafoô twerâ ntam
wakyerâkyerâ mu. âsiiâ ho anaa ôhene bi adwa ho n.a., a ahodoô a âwô mpôtam/kurom hô no bi mmienu fa yeinom biara
wôde kyerâ anibereâ ne nokorâ a âwô din, na wôdosodoso mu. ho:
asâm bi mu. i. abosom
4.5.4 akyerâ asotwe ahodoô a Ôkyerâkyerâni no kyerâkyerâ ntam ii. asâm bi
âbata ntam ho, na asotwe ahodoô mu. iii. adwa
wakyerâkyerâ mu.
Wôdwennwene ntam ho mfasoô ho. Asuafoô twerâ ntam
mmienu ne âho asotwe.
NKYEKYÂMU 6
4.6.1 ama basabasayâ ho Efie, kuro, mpôtam, ôman no mu, Ôkyerâkyerâni ne asuafoô Asuafoô yâ kotwatwe wô
AHEMFIE nhwâsoô ne beaeâ ahodoô adwuma mu, n.a. pânsâmpânsâm basabasayâ ahodoô a yei ho:
ASÂNNIE a âtumi yi ne ti. âba efie, kuro ne ôman no mu mu. “Ahemfie asânnie yâ
sene aban mu asânnie.”
Ôkyerâkyerâni ne asuafoô dosodoso
nnepa ne sintô a âwô ahemfie asânnie
ho.
33
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
AHEMFIE 4.6.2 akyerâ akwan ahodoô a Efie, mpôtam, ôman mu, aman ntam.
ASÂNNIE wôfa so siesie basabasayâ.
Ankorankorâ ne ôman ntam.
TUMIDIE 4.7.1 akyerâkyerâ tumidie ne Tumidie:- Onipa anaa nnipa bi a Ôkyerâkyerâni gyina nsâmmisa ne Asuafoô kyerâkyerâ sânti
tumidie ahodoô mu. ankorankorâ (nkurôfoô) bi de wôn ho anoyie so ne asuafoô dosodoso a awofoô di tumi wô efie.
ahyâ wôn ase ma wôdi wôn so, na âde tumidie ahodoô mu sâ ebia; Hwan na
asomdwoeâ ne nkabom aba. ôdi tumi wô: Asuafoô kyerâkyerâ sânti
i. efie? a ôkyerâkyerâni panin di
Tumidie Ahodoô: ii. sukuu mu? tumi wô sukuu mu.
i. Efie iii. mpôtam/kurom?
ii. Sukuu iv. adwuma mu?
iii. Mpôtam/Kurom v. ôman mu?
iv. Adwuma mu
v. Ôman mu
4.7.2 akyerâ dwuma mmiânsa i. Wôma nnipa di mmara ne nhyehyâeâ Ôkyerâkyerâni ne asuafoô dosodoso Asuafoô twerâ dwuma
a nnipa a wôwô tumi no so. dwumadie ahodoô a akannifoô ahodoô num a yeinom biara yâ:
die. ii. Wôhwâ kuro no mu nsâm so ma no die mu. i. Ôkyerâkyerâni panin
asomdwoeâ ne dwoodwoo ba. ii. Ôhene
iii. Wôhwâ nnipa biara yiedie so. iii. Mmarahyâbadwani
iv. Ômantam soafoô
v. Asuafoô so panin.
34
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
TUMIDIE 4.7.3 akyerâ sânti num a âsâ sâ i. Âde asomdwoeâ ba. Ôkyerâkyerâni boa asuafoô ma Asuafoô twerâ sânti num
yâde anidie ma tumidie. Ii .Âma obiara bu ne yônko. wôkyerâ hia a âhia sâ wôde obuo ma a âwô sâ asuafoô di
iii.Âma ankorankorâ bammô ne yiedie tumidie (akannifoô). sukuu mmara so.
iv. Âma obiara yâ n’asâdeâ
v. Âma wôhwâ ôman agyapadeâ so yie
ma obiara nya ho mfasoô
vi. Âhyâ akannifoô nkuran ma wôyâ wôn
nnwuma yie
NKYEKYÂMU 8
4.8.1 ahunu na wakyerâ akwan Nnipadua nkwaadôm nneyâeâ ne Ôkyerâkyerâni boa asuafoô ma Kyerâ nsânkyerânnedeâ
NKUTAHODIE ahodoô a, sâ yâde kasa to nsânkyerânnedeâ. wôhwehwâ akwan ahodoô a yâfa so di ne ahyânsodeâ nan a
nkyân a, yâfa so di nkitaho. nkutaho wô berâ a yâmfa yân ano yâde di nkutaho wô Twi
Ayan/Mmânson/Mmântia. nkasa. kasa mu na kyerâ emu
biara ase.
4.8.3 akyerâ ayan/atântâbân/ Twene, atântâbân, mmântia, mmânson: Ôkyerâkyerâni nam nsâmmisa ne
mmânson/mmântia wôgyina so de tontom (kamfo), frâ nnipa nyiano so boa asuafoô ma wôkyerâ
dwumadie ma wôdi ahyia n.a. twene, atântâbân ne mmânson/
mmântia dwumadie.
35
NKYEKYÂMU BOTAEÂ AHODOÔ ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
ATWERÂ 4.9.1 akyerâ nsonsonoeâ a âda Abasâm ne Ahwâegorô Ôkyerâkyerâni boa asuafoô ma wôbobô Asuafoô twerâ su
KASADWINI abasâm ne ahwâegorô Abasâm: Emu nsâm no toa mu waa a abasâm nwoma bi din. mmienu bi a âda adi wô
ntam. emu nte (âyâ atwerâ ntoamu) abasâm nwoma mu.
ATWERÂ 4.9.2 akyerâ nsonsonoeâ a âda Bôsrâmka: Nea obi abô ne tirim anaa ne Ôkyerâkyerâni boa
KASADWINI bôsrâmka ne nokwasâm srâ mu aka (ânyâ nokorâ). asuafoô ma wôkyekyâ
(BÔSRÂMKA NE ntam. nwoma bi mu kô akuo
NOKWASÂM) Nokwasâm: Âtumi yâ nokorâ asâm a asi, mmienu: bôsrâmka ne
anaa obi abrabô mu osuahunu. nokwasâm.
Deâ obi atwerâ afa onipa bi abrabô mu Ôkyerâkyerâni boa asuafoô ma wôkyâ
nsâm ho. nwoma ahodoô bi mu mmienu:
- deâ âdi obi ho adanseâ
Deâ obi atwerâ afa n’ankasa abrabô mu - deâ obi de di n’ankasa ho adanseâ
nsâm ho.
ATWERÂ 4.9.3 akyerâ anwensâm bi mu Asântitire: Sâ wode asâmfua anaa Ôkyerâkyerâni gyina akenkansâm Asuafoô pânsâmpânsâm
KASADWINI asântitire ne adesuadeâ. asântia bi bâbô anwensâm bi tôfa. abasâm tiawa ne anwensâm bi so anwensâm tiawa bi mu,
(ASÂNTITIRE NE kyerâ nsonsonoeâ a âda asântitire ne kyerâ asântitire a âwô ne
ADESUADEÂ) Adesuadeâ: Afotusâm anaa adesuadeâ adesuadeâ ntam. adesuadeâ a âwô mu.
biara a âwô nwoma no.
36
SENIOR HIGH SCHOOL 3 - (GYINAPÂN 3)
ÔFA 1
FÔNÔLÔGYI
VAWOL 1.1.1 akyerε vawol Nnyegyeeε Asεmfua a vawol nnyegyeeε a εwô mu Ôkyerεkyerεni di asuafoô anim ma Twerε nsεmfua bi gu
NNYEGYEEÂ Baakoyε mu. nyinaa firi ekuo baako mu, s.e. wôdosodoso vawol nnyegyeeε twerεpono so na ma
BAAKOYÂ baakoyε mu. asuafoô nyiyi nea εdi
Kankô/ankôkan vawol nnyegyeeε
Kurukuruwa/tεtrεtε n.a. baakoyε mmara no so.
37
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADI
NNYEGYEEÂ 1.2.1 ama mmerâ bi a Nnyegyeeâ mene: i. Ôkyerâkyerâni no ma asuafoô no Ma asuafoô no ntwerâ
NSAKRAEÂ nnyegyeeâ bi tumi mene ne Yânya yei berâ a nnyegyeeâ bi a âdidi so dwendwene nnyegyeeâ ahodoô bi nsâmfua ne kasasin
(ÔMENE) yônko wô nsâmfua ne mu baako tumi ma ne yônko no sakra ne a âdidi soô yi ho mb mm ahodoô bi a Kônsonante
kasasin mu. su. nd = nn n.a. nnyegyeeâ bi mene ne
yônko ma no fa ne su.
ii. Gyina mfataho ahodoô no so
kyerâkyerâ ômene ase.
NKYEKYÂMU 3
KÔNSONANTE 1.3.1 ama nnyegyeeâ bi a ne ka Nnyegyeeâ a ne ka mu no nnyegyeeâ Ôkyerâkyerâni no ka nnyegyeeâ Ma asuafoô ntwerâ
NNYEGYEEÂ mu no mmataho wô mu. foforô bi bata ho; mfataho, /kw/hw/tw/ ahodoô bi na ôboa asuafoô ma wôhu nsâmfua nson a anomu
MMATAHO sâ âyâ mmataho. Berâ korô no ara ma nnyegyeeâ mmataho wô
asuafoô no nso nka na wôakwadare mu.
mu.
38
(SENIOR HIGH SCHOOL 3) - GYINAPÂN 3
ÔFA 2
AKENKAN NE NTEASEÂ
(a) AKENKAN A 3.1.1 de n'ani afa akenkansâm bi Kenkan akenkansâm anaa nwoma. Ôkyerâkyerâni boa asuafoô ma Asuafoô kenkan
WÔDE PÂ mu ayiyi emu nsântitire. wôkenkan nwoma bi mu kasapân akenkansâm bi a
APÔ ATITIRE baako. Âno akyi ôma wôkan wônkanee da, yiyi
BI (NTIMU) nsensaneâ mmienu a âdi kan wô nsâmmisa ano.
ôkasapân a âtoa so no mu de hwâ sâ
(b) AKENKAN A 3.1.2 akenkan nwoma ahodoô wôbânya nea wôrebâkan no ho mfonini
WÔDE PÂ de apâ emu nsâm pôtee bi. anaa.
ADEÂ PÔTEE
BI SUA Yei bâboa wôn ama wôde wôn ani abu
(NTIMU) nea wôrebâkan no.
39
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
TÔFABÔ 3.2.1 anya tôfabô ho nimdeâ. Ôkasamu titire. Ôkyerâkyerâni ne asuafoô yâ Ma asuafoô nyâ adwuma
Ôkasamu kumaa ne wôn dwumadie. mpânsâmpânsâmu a emu dô, nam so bi a âfa tôfabô ho.
de boa asuafoô ma wôn nimdeâ a
wôanya no ôkasamu titire ne nkumaa
ho tu mpôn.
NKYEKYÂMU 3
ÔKASA 3.3.1 anya nimdeâ a âkô anim Wo ne asuafoô nti nea moyâeâ no mu. Ôkyerâkyerâni boa asuafoô ma wôyâ Asuafoô kyerâ Borôfo
NKYERÂASEÂ wô kasa nkyerâaseâ mu nkyerâaseâ dwumadie pii wô kasapân akenkansâm tiaa bi ase
asene sânea wônyaa no ne akenkansâm bi a wôde ama wôn kô Asante Twi mu.
wôn gyinapân 3 nkyekyâmu mu.
2 mu.
40
(SENIOR HIGH SCHOOL 3) - GYINAPÂN 3
ÔFA 3
ATWERA
Botaeâ Ahodoô: Osuani no:
1. bânya nimdeâ afa sânea wôtwerâ andoisâm ne ôtebâka
2. bânya ousahunu ne nimdeâ bebree a âbâtumi aboa no wô susutwerâ mu.
ÔKASAMU 3.1.1 akyerâ dwuma a Ôkasa mmara dwumadie: Ôkyerâkyerâni no boa asuafoô no ma
MPAAPAEMU kasasin/nsâmfua ahodoô a Ôyâfoô (Ôy) wôhwehwâ ôkasamu ne akwaa ahodoô
(NE NHYEHYÂÂ/ âwô ôkasamu nhyehyââ no Adeyâ (A) ne wôn dwumadie s.e.
BÔBEA) mu biara redi. Ayâdeâ (Ay) Kofi saeâ
Ôboafoô (Ôbf) (Ôy) (A)
Ôkyerâfoô (Ôk) n.a
3.1.2 apaapae ôkasamu mu Kofi kum ôwô no
akyerâ akwaa ahodoô a (Ôy) (A) (Ay) Ôkyerâkyerâni no twerâ
âwô mu. kasamu ahodoô num ma
Nnora Kofi kôô Nkran asuafoô paepae mu,
(Ôky) (ôy) (A) ôk kyerâ akwaa ahodoô a
âwowô mu,
Ama Agyeman yâ ôkyerâkyerâni s.e. Ôy, A, Ay.
(Ôy) (A) (A. Ôbf)
NKYEKYÂMU 2
ADEYÂ NSÂM 3.2.1 akyerâ berâ a yâka sâ Adeyâ nsâm mmienu anaa deâ âboro Ôkyerâkyerâni no nam nhwâsoô Asuafoô no twerâ
NTOATOASOÔ adeyâ nsâm bi toatoa so saa a âtoatoa so wô ôkasamu a ahodoô so ma asuafoô hunu adeyâ ôkasamu ahodoô num a
mu. nkabomdeâ biara nni ntam, na âkura nsâm ntoatoasoô a âwô ôkasamu bi adeyâ nsâm ntoatoasoô
ôyâfoô baako. mu. no wô biara mu.
.
Ôdi wôn anim ma wôn nso mema
ôkasamu a adeyâ nsâm ntoatoaso wô
mu.
41
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
42
NKYEKYÂMU BOTAE PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADI
a) OSUSUTWERÂ 3.5.1 akaekae nimdeâ a ôwô wô Amannebô Ntimu – Hwâ SHS 2 Ôfa 3, nkyekyâmu Asuafoô twerâ susutwerâ
i Amannebô atwerâ ho: amannebô, Nkyerâkyerâmu 9. fa etiri asâm bi ho.
ii Nkyerâkyerâmu nkyerâkyerâmu, Nkyerâaseâ
iii Nkyerâaseâ nkyerâaseâ Akyinnyegyeâ
iv Akyinnyegyeâ susutwerâ ho.
b)ÔKASATWERÂ 3.5.2 ayâ nhyehyâeâ bi de ama Âwô sâ Anodisâm biara nya nhyehyââ Ôkyerâkyerâni no hwâ sâ asuafoô ate Asuafoô twerâ fa etire
(ANODISÂM ôkasa twerâ (anodisâm sâ: anaasâ akan anodisâm a wôatwerâ asâm bi ho.
TWERÂ) twerâ) i. Etire asâm pân na ôde agyina wôn mmuaeâ so
ii. Nnianimu ama wôadwendwene ho.
iii. Asâm no ankasa
3.5.3 atwerâ anodisâm a âfata. iv. Awieeâ Ôkyerâkyerâni ne sukuufoô no kasa fa
nea âwô emu nsâm kyerâpân no mu.
Wôn a anidie fata wôn, s.e. Otitenani,
Nananom n.a.
M’ano asi.
LÂTÂ A ÂNYÂ 3.5.4 ayâ nhyehyâeâ de ama lâtâ Lâtâ a ânyâ amannibô: Ôkyerâkyerâni kasa fa mfasoô a âwô Asuafoô twerâ fa asâm bi
AYÔNKOFA a ânyâ ayônkofa. a. Adrâsâ (akyiri kwan) lâtâ twerâ a ânyâ ayônkofa ho. ho.
b. Âda
c. Nea lâtâ no rekô no hô adrââse Ôkyerâkyerâni ma etire asâm bi ma
d. Nkyea wôkasa fa ho.
3.5.5 de kasanem pa ama lâtâ a e. Etire asâm
ânyâ ayônkofa. f. Lâtâ no ankasa (brâmo) Ôkyerâkyerâni ne asuafoô no toatoa
g. Awieeâ adwene fa lâtâtwerâ nneâma bi ho.
h. Nkradie
3.5.6 atwerâ lâtâ biara a ânyâ i. Nsôano (nsa ano agyinaeâ)
ayônkofa. j. Edin
43
NKYEKYÂMU BOTAE PÔTEE ADESUAMU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
NEA ÂDA 3.5.7 afa kasa a âsâ sâ Lâtâ a wôtwerâ kôma mpanimfoô, yônko Ôkyerâkyerâni kasa fa nhyehyâeâ, su, Asuafoô twerâ
(AYÔNKOFA) yâde twerâ adantam lâtâ anaa nnamfoô bi a wôanyini kyân wo. yâbea a âfa adantam lâtâtwerâ yi ho. osusutwerâ ti – asâm bi.
AMANNIBÔ NE no.
AMMÔ AMANNI Nhyehyââ:
NTAM - Adrâsâ
- Âda
- Nkyea
- Lâtâ no brâmo
- Obuo kasa
- Awieeâ
- Anidie mu nkradie
- Wo din
ADWENKYERÂ 3.5.8 atwerâ nhyehyâeâ a âwô Ahyâaseâ no yâ asâm a yâde to dwa na Ôkyerâkyerâni no de asâm bi to dwa Ôkyerâkyerâni no de
(ANODISÂM) adwenkyerâ susutwerâ yâkyerâ yân adwene wô ho. ma asuafoô kyerâ wôn adwene wô ho. asâm bi to twerâpono so
ho. ma asuafoô no kyerâ wôn
adwene wô ho.
3.5.9 atwerâ akyinnyegyeâ Nea âkasa tia ne nea âkasa ma asâm a Ôkyerâkyerâni ma asuafoô baanu bâyâ
susutwerâ afa atifi asâm âda dwa so no. anodisâm ho ôyâkyerâ kwan so. Sâ
biara ho. baanu no wie a, wobâma asuafoô a
Asânka a âtwa ôkasa no to a Anodifoô wôtiee baanu no aka nea wôkaeâ no
no de ato dwa a âhyâ adwenkyerâ no pâpââpâ.
mu kena.
44
NKYEKYÂMU BOTAE PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADI
Osuani no bâtumi:
45
(SENIOR HIGH SCHOOL 3) - GYINAPÂN 3
ÔFA 4
ASANTE TWI KASA NE AMAMMERÂ (NSAMUYIE) SELABÔSO
KASADWINI, AMAMMERÂ NE AMAMMUSÂM
Botaeâ Ahodoô: Osuani no:
1. bânya nimdeâ pii wô kasadwini ne nnâ asetena mu nsâm ho.
2. bânya nteaseâ a emu dô wô atwerâ kasadwini mu.
MMÂ (ABÂBUO) 4.1.1 akyerâ âbâ ase. Nsâm bi a wôafira nteaseâ no ho ntoma, Ôkyerâkyerâni ma âbâ tiawa bi na ôboa Asuafoô twerâ mmâ
na nokorâ wô mu n.a. asuafoô ma wôkyerâkyerâ mu. mmienu ma wôkyerâ
mmerâ korô a wôbu saa
mmâ no.
4.1.2 akyerâ mmâ su: Âbâ Ôkyerâkyerâni no bu âbâ bi na ôboa Asuafoô twerâ mmâ
- Âyâ ôkasa tiawa asuafoô ma wôhu berâ a wôbu saa bâ ahodoô mmienu na
- Âda nokorâ adi no. wôkyerâ âho mfasoô wô
- Âkyerâ abrabô pa Ôkyerâkyerâni ne asuafoô no abrabô mu.
- Wôde ne nteaseâ asie. pânsâmpânsâm âbâ no mu ma wôhunu
ne su.
4.1.3 akyerâkyerâ mmâ ahodoô Akyerâkyerâ, apâsâpâsâ mmâ mu. Ôkyerâkyerâni ma asuafoô bu mmâ Asuafoô no ntwerâ mmâ
a yâwô. ahodoô pii fa saa nsâm yi ho. mmienu a âfa
a. ahobrâaseâ ahobrâaseâ ne adifudepâ
b. adifudepâ ho.
c. aboterâ
d. ahomasoô n.a
4.1.4 akyerâ mfasoô a âwô mmâ Mmâ boa:
ho. - twa asâm tenten tia. Ôkyerâkyerâni ne asuafoô ma mmâ ho Asuafoô twerâ mmâ ho
- âma ôkasa yâ dâ, hwam n.a. mfasoô. mfasoô num.
- âma osuahunu
- yâde dane nnipa bi nkwanta
- ma nea ôrebu no nya obuo firi atiefoô
nkyân
46
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
APAEÂ 4.2.1 akyerâkyerâ apaeyie Apaeyie anaa nsaguo gyina gyidie so. Ôkyerâkyerâni boa ma asuafoô yâ Asuafoô kô ne
(NSAGUO) anaa nsaguo mu. apaeyie anaa nsaguo ho ôyâkyerâ. Âno mpanimfoô bi di nkutaho
akyi no ôboa ma wôdwendwene fa fa nsaguo anaa apaeyie
4.2.2 akyerâ berâ ahodoô a Berâ a wôgu nsa anaa wôyi apaeâ: nsâm a âwô apaeyie anaa nsaguo no ho ma wôtwerâ
wôgu nsa. - awaregyeâ mu. apaeyie/nsagu mu nsâm
- awoô ne abadintoô bi ho nhwâsoô.
- ayiyâ (dôteyie ne sikasa nom mu) Ôkyerâkyerâni nam adwentoatoa kwan
- akra/akradwareâ so boa asuafoô ma wôkyerâ mmerâ bi Asuafoô twerâ mmerâ
- ôyareâ a âhia nsaguo/apaeyie. ahodoô du a wôgu nsa
- afahyâ n.a. wô mu.
4.2.3 akyerâ nsaguo, anaa - âma wôda wôn gyidie adi Ôkyerâkyerâni no nam adwentoatoa Asuafoô kasa fa hia a
apaeyie ho mfasoô. - âma wôhunu sâ wône honhom kwan so kyerâ berâ ahodoô a wôgu nsaguo ho hia wô ânnâ
ahoroô wô twaka. nsa wô mu. mmerâ yi mu.
- wôde srâ nhyira n.a.
Ôkyerâkyerâni boa asuafoô ma wôkasa
. fa mfasoô a âwô nsaguo mu.
47
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
AYIYÔ NE ÂHO 4.3.1 akyerε sεnti mmiεnsa a 1. Gyidie a εwô owuo akyi asetena ho Asuafoô kyerε wôn adwene wô ayiyô Ôkyerεkyerεni kyε
MFASOÔ wôyε ayie wô ne 2. Âyε animuonyamhyε mfasoô ho. asuafoô mu akuoakuo ma
mpôtamu. 3. Âyε amammerε a yεde gya owu foô wôkyerε sεnti mmienu a
kwan wôyε ayie. Âsε sε ekuo
4. Âyε asεdeε biara kyerε sεnti a wôfoa
nea wôatwerε no so anaa
wômfoa so.
4.3.2 de sεdeε na wôyε ayie tete Ôkyerεkyerεni di asuafoô anim ma Asuafoô di anobaa baeε
Sεdeε na wôyε ayie tete mmerε no mu ne
no atoto sεdeε wôyε no wôpεnsεmpεnsεm ayie nhyehyεε ne ne fa εnnε mmerε yi mu
sεdeε wôyε no εnnε mmerε yi mu.
εnnε mmerε yi mu ho. yô wô tete mmerε mu, de toto εnnε ayiyô ne tete mmerε mu
mmerε yi mu deε ho. deε ho.
4.3.3 akyerε Akanfoô adwene a Ôkra no/sunsum no firi onipadua no mu. Ôkyerεkyerεni kyε asuafoô mu akuakuo Ôkyerεkyerεni kyε
wôwô wô owuo ho. ma wôpεnsεmpεnsεm ayie nhyehyεε ne asuafoô mu akuakuo ma
ne yô wô tete mmerε mu, de toto εnnε wôhwehwε sεdeε yεn
berε yi mu deε ho. gyidie a yεwô no owuo
ho no nya nsunsuansoô
Ôkyerεkyerεni kyε asuafoô mu akuakuo wô yεn abrabô so.
ma wôpεnsεmpεnsεm adwene a nnipa
(ômanfoô) wô fa owuo ho.
Ekuo biara de n’adwenkyerε bεto dwa
ma wôn nyinaa pεnsεmpεnsεm mu.
4.3.4 akyerε owuo ahodoô mu. Ôkyerεkyerεni di asuafoô anim ma Asuafoô ma akrawuo
wôyε pεnsεmpεnsεmu fa owuhadoô (owupa) a yεnyε ayie ho
ho. (Wôbεtumi ato nsa afrε obi a nhwεsoô mmienu s.e.
wakwadare wô saa nsεm yi mu ma s.e.
wabεkyerεkyerε wôn. i. sodoô’
Ii. kukuba n.a.
Afei wôma
atôfowuo/asianewuo a
wôyε ayie ho nhwεsoô
mmienu.
48
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
ADEDIE 4.4.1 akyerε amammerε kwan so Âyε ôkwan a wôfa so de owufoô bi Ôkyerεkyerεni boa asuafoô ma Ôkyerεkyerεni kyε
adedie mu. agyapadeε ne n’asεdeε ma deε ôbεdi wôpεnsεmpεnsεm adwene a εfa adedie asuafoô mu akuakuo ma
n’adeε. mu. wôpεnsεmpεnsεm adedie
ahodoô mmienu no mu.
4.42 atwerε na wakyerεkyerε i. Agya fam adedie Ôkyerεkyerεni boa asuafoô ma wôkyerε Ôkyerεkyerεni kyε
adedie ahodoô mmienu a ii. Âna fam adedie. nsonsonoeε a εda Agya fam adidie ne asuafoô no mu akuakuo
εwô ôman Ghana mu na εna fam adedie ntam. ma wôhwehwε mfasoô
wama εho nhwεsoô. Sεdeε yεyi odiadeni. ne sintô a εwô
Ôkyerεkyerεni di asuafoô anim ma amammerε kwan so
Mfasoô ne sintô a εwô amammerε kwan wôpεnsεmpεnsεm sεnea Twifoô yi adedie ho, na wôde deε
so adedie ho. ôdiadeni mu. wôbεnya no ba ma wôn
nyinaa pεnsεmpεnsεm
Ôkyerεkyerεni boa asuafoô ma wôkyerε mu.
mfasoô ne sintô a εwô amammerε
kwan so adedie ho.
4.4.3 akyerε sεnea wôkyε obi a PNDC Law 111: Ôkyerεkyerεni ne asuafoô Ôkyerεkyerεni kyε asuafoô
wanyε nsamanseε, na Mfasoô ne sintô pεnsεmpεnsεm mfasoô ne sintô a εwô no mu akuo mmienu ma
wawu agyapadeε wô PNDC mmara a yεgyina so kyε obi a wanyε wôka sa fa saa asεm yi
Law 111 mu, na ôde atoto nsamanseε, na wawu agyapadeε mu. ho:
amammerε kwan so deε no Hwε PNDC Law 111. PNDC Law 111 no yε
ho. sene amammerε kwan so
adedie.
Ekuo baako kasa foa so
ma baako a aka no nso
kasa tia.
49
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
ÂNNÂ MMERÂ YI 4.5.1 akyerâ nnâ asetena yi mu Ânnâ mmerâ yi asetena, ahonidie ne Âsâ sâ wôhyâ asuafoô nkuran ma Asuafoô de nea wôahu
ASETENA, ahonidie ne sikasâm mu sikasâm a yâbâhu no bi ne wôkyerâkyerâ ôhaw a âwô ôman no no bâto dwa.
AHONIDIE NE ôhaw. - akorômfo werâmfoô mu.
SIKASÂM - adubône nom
- ahuhubra
- ahonhonsâm
4.5.2 akyerâkyerâ deâ âde saa - mmôfra ho adwadie
ôhaw yi ba âne - nsanom
nsunsuansoô a ânya wô - ntwatosoô n.a.
ômanfoô so.
Deâ âde asetena mu ôhaw ba Asuafoô no kyerâkyerâ nea âde saa
- ohia suban bône yi ba.
- adwuma a ânni hô
- abaatan a wônhwâ wôn mma Asuafoô kyekyâ wôn mu akuakuo na
- nnamfobône fa n.a. wôkyerâkyerâ ôhaw yi farebae.
50
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
AWAREÂ NE 4.6.1 akyerâkyerâ awareâ mu ne Awareâ: Ôkyerâkyerâni di asuafoô anim ma Asuafoô yâ ôyâkyerâ fa
AWAREGYAEÂ âho mfasoô. Sâ ôbarima ne ôbaa bâka abom sâ okunu wôhu nea wôgye to mu sâ awareâ wô awareâ ho.
ne ôyere wô amammerâ kwan so. wôn mpôtam.
Mfasoô:
- âma awoô ntoatoasoô
- âma nna mu kwan
- âhyâ animuonyam
- âma banbô
- âma wônya ôhokafoô n.a.
4.6.2 akyerâ awareâ ahodoô a 1. Amammerâ awareâ Ôkyerâkyerâni di asuafoô anim ma Asuafoô kyâ wôn mu
âwô ne man mu. 2. Asânnibea/Mmara mu awareâ wôkyerâ awareâ ahodoô a âwô wôn akuakuo ma
3. Akristofoô awareâ mpôtam. wôdwendwene nnoôma
num bi a âwô sâ wôhwâ
4.6.3 abobô nnoôma ahodoô bi a Nneâma a âwô sâ wohwâ: Ôkyerâkyerâni di asuafoô anim ma berâ a wôrepâ wôn
yâhwâ, âberâ a yârepâ - wo hokafoô no mfeâ a wadi wôbooboo nneâma a âsâ wôhwâ wô ahokafoô ho.
ahokafoô. - nea n’ani gye ho berâ a wôpâ sâ wôware.
- baabi a ôfiri
- n’ anyamesom
- ne suban n.a.
4.6.4 akyerâ nea âde Nnoôma bi a âtumi de awaregyae ba Ôkyerâkyerâni boa asuafoô ma Asuafoô twerâ nnoôma
awaregyaeâ ba. - sâ baako de ne ho kame wôdwendwene nnoôma bi a âtumi de nsia a âma awareâ tim.
- sâ baako bâdidi ne nsenom atâm awaregyaeâ ba ho
- sikasâm
- sâ wôn anyamesom yâ sononko .
- akorômmô Atwerε Kasadwini Nwoma:
- sâ awoô mma (bonini anaa krawa) i. Abasεm/Ayεsεm
- sâ baanu no nhyia wô nna mu ii. Ahwεgorô
- ahokyere
iii. Anwensεm
- bô ôbra a âyâ aboôden n.a.
51
NKYEKYÂMU BOTAEÂ PÔTEE ADESUA MU NSÂM ADEKYERÂ NE ADESUA MMÔAKYIRE
DWUMADIE
4.7.1 akyerâ sâ akenkan sâm bi Anwensâm bôbea: Ôkyerâkyerâni no de ahwâegorô, Asuafoô bobô anwensâm
yâ anwensâm. - wôatwerâ no nkyâmu na afei nso ayâsâm ne anwensâm nwoma ba bôbea ahodoô nan.
âyâ nsensaneeâ ntiantia sukuudan mu hô.
- wôbô nsâm no amuamu
- kasasu mpa mu Ôkyerâkyerâni no kyekyâ asuafoô mu
- wôtaa twerâ no wô krataa mfimfini akuakuo na ôde ayâsâm, ahwâegorô
- wôtaa de atwerâdeâ kâse na âhyâ ase ne anwensâm nwoma ma wôn ma
wô nsensaneâ biara mfitiaseâ. wôhwâ emu biara nhyehyâeâ.
52
TI NSÂM BI A YÂBÂTUMI DE AYÂ SUSUTWERÂ
i. Adunom basabasa
(a) Ne farebae
(b) Ne nsunsuansoô
(c) Kwan a yεbεfa so asi ano
53