UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

ELEKTROTEHNIKA I SISTEMI KONVERZIJE ENERGIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA SISTEMI KONVERZIJE ENERGIJE

TEMA: PRIMJENA TRANSFORMATORA U TERMIČKIM PROCESIMA

Student: Klinčević Admir

Mentor: Dr. Sc. Majda Tešanović, van. prof.

Tuzla, 2019.
Sadržaj:
1. UVOD .................................................................................................................................... 3
2. Općenito o transformatoru ..................................................................................................... 4
3. Transformator u zavarivanju .................................................................................................. 5
3.1 Postupci zavarivanja ......................................................................................................... 7
3.2 Izlazna karakteristika ........................................................................................................ 7
3.2 Statička karakteristika ...................................................................................................... 7
3.2 Dinamička karakteristika .................................................................................................. 9
3.3 Zvarivanje izmjeničnom strujom ...................................................................................... 9
3.4 Zavarivanje istosmjernom strujom ................................................................................. 10
4. Invertor ................................................................................................................................. 11
5. Princip rada transformatora za zavarivanje i njegove konstrukcijske izvedbe .................... 13
5.1 Konstrukcijske izvedbe i regulacija struje ...................................................................... 13
5.2 Princip rada ..................................................................................................................... 13
5.3 Regulacija pomičnim namotom ...................................................................................... 15
5.3 Regulacija pomičnim magnetskim kratkospojnikom (engl. shunt) ............................ 1516
5.4 Regulacija pomoću preklopke na sekundarnom namotu ............................................ 1617
5.5 Regulacija pomoću prigušnice s pomičnom jezgrom ................................................. 1617
5.6 Regulacija pomoću prigušnice s regulacijom magnetske karakteristike .................... 1718
6. Pećni transformator (PT) .................................................................................................. 1819
5.2 Održavanje pećnog transformatora............................................................................. 2122
5.3 Princip rada indukcione peći za taljenje ......................................................................... 24
5.4 Opis indukcione peći za taljenje .................................................................................... 26
5.5 Opis sistema VIP ............................................................................................................ 26
Zaključak .............................................................................................................................. 2928
Literatura .................................................................................................................................. 29
Popis slika:

Slika 1. 1 Podjela energetskih transformatora .......................................................................... 34

Slika 2. 1 Principijelna šema induktivnog prijenosa energije .................................................. 45
Slika 2. 2 Principijelna šema indukovanog prijenosa energije s magnetskim materijalom ..... 56
Slika 2. 3 Principijelna šema transformatora ........................................................................... 56
Slika 3. 1 Principijelna šema uređaja za zavarivanje ............................................................... 67
Slika 3. 2 Prikaz statičke karakteristike izvora struje konstantne jakosti struje ....................... 89
Slika 3. 3 Prikaz statičke karakteristike izvora struje konstantnog napona ............................. 89
Slika 3. 4 Prikaz napona i jakost struje pri prijenosu kapljice metala električnim lukom
kratkog spoja .......................................................................................................................... 910
Slika 3. 5 Principijelna šema jednofaznog mosnog tiristorskog ispravljača ........................ 1011
Slika 3. 6 Principijelna šema jednofaznog i trofaznog ispravljača uz valne oblike napona 1112
Slika 4. 1 Blok dijagram inverter izvora napajanja uz valne oblike napona ........................ 1213
Slika 5. 1 Principijelna šema transformatora s pomičnim namotom i njegova karakteristika za
minimalnu snagu .................................................................................................................. 1415
Slika 5. 2 Principijelna šema transformatora s pomičnim namotom i njegova karakteristika za
maksimalnu snagu ................................................................................................................ 1415
Slika 5. 3 Principijelna šema transformatora s pomičnim shuntom i njegova karakteristika za
minimalnu snagu .................................................................................................................. 1516
Slika 5. 4 Principijelna šema transformatora s pomičnim shuntom i njegova karakteristika za
maksimalnu snagu ................................................................................................................ 1516
Slika 5. 5 Principijelna šema transformatora za zavarivanje s preklopkama na sekundarnom
namotu .................................................................................................................................. 1617
Slika 5. 6 Principijelna šema transformatora i prigušnice s pomičnom jezgrom ................. 1718
Slika 5. 7 Principijelna šema transformatora i prigušnice s izvedbom napajanja prigušnice
.............................................................................................................................................. 1819
Slika 6. 1 Pećni transformator .................................................................................................. 21
Slika 6. 2 Pećni transformator .................................................................................................. 23
Slika 6. 3 Namotaji zavojnice, valjanje zavojnice na obratku, stvaranje topote namotaja radni
komad ....................................................................................................................................... 24
Slika 6. 4 Magnetski tok ........................................................................................................... 24
Slika 6. 5 Prikaz magnetskog fluksa na radnom komadu......................................................... 25
Slika 6. 6 Prikaz radnog stanja peći ........................................................................................ 25
Slika 6. 7 Nova VIP jedinica, Slika 6. 8 Opreativna VIP 2 jedinica ........................................ 27
Slika 6. 11 Kontrolna kutija elektronskih elemenata, Slika 6. 12 Upravljača kutija elemenata
napajanja................................................................................................................................... 28

Popis tabela:
Tabela 1. 1 Usporedba transformatora za zavarivanje i invertera za
zavarivanje.....................1215
1. Uvod
Transformator je statički uređaj koji na principu elektromagnetske indukcije pretvara
izmjenični sistem napona i struja jednih veličina u izmjenični sistem napona i struja drugih
veličina, pri čemu frekvencija ostaje ista. Transformator kao uređaj se obično sastoji od dva
odvojena namota, pri čemu je primarna strana ona s koje dovodimo električnu energiju iz
generatora ili električne mreže, a sekundarna strana ona s koje odvodimo električnu energiju
prema trošilu ili električne mreži. Primarna i sekundarna strana su električni odvojene, te se
prijenos energije odvija putem magnetske veze u željeznoj jezgri transformatora. Kada
govorimo o transformatoru najčešće mislimo na transformator za povišenje napona (engl.
Step-up) ili za sniženje napona (engl. Step-down) ovisno o tome koji napon želimo na
sekundarnoj strani. Snaga koju prenosimo sa primarne na sekundarnu stranu uz zanemarivanje
gubitaka je uvijek ista, te iz tog razloga povećanjem napona smanjujemo struju ili smanjenjem
napona povećavamo struju. Energetski transformatori su namijenjeni prijenosu i pretvorbi
električne energije, a dijele se na generatorske, mrežne, distribucijske, ispravljačke, pećne,
prigušnice, transformatore uređaja za zavarivanje itd. (Slika 1.1).

Slika 1. 1 Podjela energetskih transformatora

3
2. Općenito o transformatoru
Transformatori pronalaze široku primjenu u svijetu, te kao takvi neizostavan su dio svih grana
elektrotehnike. Svaki od transformatora ima određenu funkciju, ali dijelovi i princip rada im
se ne razlikuju mnogo.

Osnovni elementi konstrukcije transformatora

U pogledu konstrukcije, transformator se sastoji iz sljedećih osnovnih dijelova:

• magnetskog kola,
• namotaja,
• izolacije,
• transformatorskog suda,
• pomoćnih dijelova i pribora.

Dijelovi koji sačinjavaju transformator direktno ovise o principu prijenosa energije koji se
odvija u transformatoru. Izmjenični izvor spojimo na primarni vodič, kao što je prikazano na
lijevoj strani slike 2.1. S obzirom na napon, poteče izmjenična struja, uspostavljajući
vremenski promjenjivo magnetsko polje koje okružuje primarni vodič. Sekundarni vodič,
prikazan na desnoj strani slike 2.1, se nalazi na odgovarajućoj udaljenosti od primarnog
vodiča tako da magnetsko polje koje se nalazi oko primarnog vodiča povezuje sekundarni
vodič. Prema zakonu elektromagnetske indukcije, na krajevima zatvorene vodljive petlje kroz
koju prolazi promjenjiv magnetski tok inducira se napon E koji je proporcionala brzini
promjene toka.

Slika 2. 11 Principijelna šema induktivnog prijenosa energije

Međutim, taj način prijenosa energije nije dovoljno učinkovit zato što će samo mali dio
ukupnog magnetskog toka koji okružuje primarni vodič biti povezan sa sekundarnim krugom.
Kako bi popravili korisnost ovog jednostavnog transformatora, potrebno je magnetsko polje
usmjeriti na bolji način kako bi većinu magnetskog toka sa primarne strane povezali sa
sekundarnom stranom. To se postiže okruživanjem primarnog i sekundarnog vodiča sa
materijalom koji ima dobra magnetska svojstava. Dodavanjem magnetske jezgre kao što je

4
prikazano na slici 2.2, možemo reći da je skoro ukupni magnetski tok sa primarnog namota
povezan sa sekundarnim namotom. Stoga, postigli smo veću učinkovitost.

Slika 2. 2 Principijelna šema indukovanog prijenosa energije s magnetskim materijalom

Iz svega ovog navedenog možemo reći da se transformator sastoji od primarne strane odnosno
namota, sekundarnog namota i željezne jezgre (Slika 2.3).

Slika 2. 3 Principijelna šema transformatora

3. Transformator u zavarivanju

Izvori napona koje nam nude energetske kompanije za industrijske potrebe su previsoki da bi
ih direktno koristili za zavarivanje. Zbog toga, prva zadaća koju uređaj za zavarivanje mora
odraditi je da visoki napon smanji na odgovarajuću razinu napona. To smanjivanje napona
postiže se transformatorom koji onda napon izvora 230 volta ili 400 volta (V) snizi na napon
praznog hoda (obično 20-80 V) koji je potreban za uspostavljanje električnog luka. Također,

5
sa transformatorom postižemo visoke struje za zavarivanje koje su u opsegu od 30 – 1500
ampera (A). Izlazna veličina koju dobijemo na transformatoru je izmjenična struja kojom se
može zavarivati, ali postoje i izvedbe gdje se nakon transformatora nalazi ispravljač koji tu
izmjeničnu struju ispravlja kako bi dobili istosmjernu struju. Funkcija transformatora je da
napon sa primarne strane smanjimo na određenu vrijednost kako bi se povećala struja na
sekundaru. Transformator za zavarivanje ima veliku impedanciju odnosno napon kratkog
spoja, otprilike 90% od nazivnog napona. Uz to mora imati i mogućnost regulacije struje
zavarivanja što može postići promjenom rasipnog magnetskog toka pomoću pomičnog dijela
željezne jezgre ili preklapanjem odcjepa na primarnim i/ili sekundarnim namotima. Iako
transformatori pretvaraju izmjenični napon, današnji aparati za zavarivanje mogu dati i
istosmjernu struju jer imaju ugrađen diodni ispravljački most koji ispravlja sekundarni napon.

Slika 3. 1 Principijelna šema uređaja za zavarivanje

Gdje je:
(A) Lokacija kontrolnih dijelova invertera sa krutim dijelovima, ukoliko se koristi.
(B) Lokacija serijske regulacije, ukoliko se koristi.
(C) Ispravljač ili silicijski tiristor, ukoliko izvor daje istosmjernu izlaznu struju.
(D) Regulacija preklopkom, ako postoji lokacija otpornika ili prigušnice u izmjeničnom
strujnom krugu

6
3.1 Postupci zavarivanja

Zavarivanje je proces u kojemu se koristi toplina za spajanje metala. Općenito, zavarivanje je

najpoželjniji način spajanja metala, a uz to metali koji se uobičajeno koriste imaju svojstvo
zavarljivosti. Najpopularniji uređaji za zavarivanje koriste metodu elektrolučnog zavarivanja
kao što su: 1) Ručno elektrolučno zavarivanje (engl. Manual Metal Arc Welding - MMA) ili
elektrolučno zavarivanje obloženom elektrodom (engl. Shielded Metal Arc Welding -
SMAW), 2) zavarivanje TIG postupkom (engl. Tungsten Inert Gas) ili elektrolučno
zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti plina (engl. Gas Tungsten Arc Welding – GTAW)
i zavarivanje MIG postupkom (engl. Metal Inert Gas) ili elektrolučno zavarivanje taljivom
žicom u zaštiti neutralnog plina (engl. Gas Metal Arc Welding – GMAW). Još jedan način od
zavarivanja je tačkasto zavarivanje (engl. Resistance Spot Welding - RSW) koji je jedan od
najučinkovitijih načina spajanja metala u automobilskoj industriji. Tačkasto zavarivanje
doseže struje u opsegu od 1-200 kA koju generira u vremenu od nekoliko perioda do jedne
sekunde.

3.2 Izlazna karakteristika

Učinkovitost svih izvora struje za zavarivanje određuje se pomoću dvije operativne
karakteristike, gdje svaka od njih utiče drugačije na izvedbu zavarivanja. Ove dvije
karakteristike mogu se definirati kao statička i dinamička karakteristika. Obje utiču na
stabilnost luka, ali na drugačiji način ovisno o postupku zavarivanja.

3.2 Statička karakteristika

Statička karakteristika (engl. Volt-Ampere characteristic) se mjeri pod konstantnim
opterećenjem izvora struje u svrhu promatranja ponašanja navedenog izvora pod različitim
strujnim opterećenjima. Karakteristika je prikazana dijagramom napon struje (U) – jakost
struje (I), te se dijeli najčešće u dva glavna tipa. Strmopadajuća karakteristika ili karakteristika
konstantne jakosti struje (engl. Constant Current - CC) prikazuje ponašanje izvora struje na
način da održava vrijednost jakosti struje približno istom, dok se vrijednost napona struje
mijenja sa visinom električnog luka. Izvor struje uz regulaciju jakosti struje kratkog spoja
može imati i regulaciju napona praznog hoda. Promjenom bilo koje od ove dvije regulacije
možemo utjecati na nagib statičke karakteristike. Utjecaj nagiba karakteristike na izvor struje
prikazan je na slici 3.2. U slučaju krivulje A, koja ima napon praznog hoda 80 V, povećanje
napona luka sa 20 V na 25 V (povećanje od 25 %) rezultiralo bi smanjenjem jakosti struje sa
123 A na 115 A (6,5 %). Promjena jakosti struje je relativno mala s obzirom na napon, pa
možemo reći da bi taljenje elektrode ostalo poprilično konstantno s malom promjenom u
duljini luka. Postavljanjem napona praznog hoda na 50 V i na blaži nagib koji presijeca iste
točke 20 V, 123 A dobiva se krivulja B. U ovom slučaju, isto povećanje napona luka sa 20 V
na 25 V bi smanjilo jakost struje sa 123 A na 100 A (19 %), što je dosta veća promjena.
Krivulje C i D prikazuju slučaj gdje je veći nagib karakteristike koji je dobiven regulacijom
jakosti struje kratkog spoja (Slika 3.2).

7
 Slika 3. 2 Prikaz statičke karakteristike izvora struje konstantne jakosti struje

Ravna karakteristika ili karakteristika konstantnog napona struje (engl. Constant Voltage -
CV) prikazuje ponašanje izvora struje gdje se napon održava konstantnim, dok se jačina struje
mijenja sa visinom električnog luka. Zbog pada napona u unutarnjem otporu zavarivačkog
strujnog kruga, nagib karakteristike ima blagi pad i nije uistinu konstantnog napona.
Promjenom impedancije utječemo na nagib karakteristike (Slika 3.3.).

Slika 3. 3 Prikaz statičke karakteristike izvora struje konstantnog napona

8
Na slici 3.3. prikazan je primjer ravne karakteristike, gdje je vidljivo da povećanje ili
smanjenje napona od 5 V (25 %) daje promjenu jakosti struje od 100 A (50 %). Ova vrsta
karakteristike pogodna je isključivo za automatske postupke zavarivanja kao što je npr. MIG.

3.2 Dinamička karakteristika

Dinamička karakteristika (engl. Waveform characteristic) je karakteristika dobivena
mjerenjem prijelaznih pojava jakosti struje kratkog spoja i napona struje koji se pojavljuje u
električnom luku. Dinamička karakteristika opisuje trenutne promjene ili promjene koje se
događaju u vrlo kratkim intervalima, kao što je 0,001 sekunda. Većina električnih lukova radi
u stalno promjenjivim uvjetima. Posebice, promjene se pojavljuju tijekom uspostavljanja luka,
tijekom naglih promjena u duljini luka, tijekom prijenosa metala preko luka i u slučaju
izmjeničnogzavarivanja, tijelom gašenja i ponovnog uspostavljanja luka na svakoj
poluperiodi. Izvor struje sa dobrom dinamičkom karakteristikom, reagira sa trenutnim
promjenama napona struje i jakosti struje luka koji odgovaraju novonastaloj situaciji tijekom
zavarivanja (Slika 3.4)..

Slika 3. 4 Prikaz napona i jakost struje pri prijenosu kapljice metala električnim lukom
kratkog spoja

3.3 Zvarivanje izmjeničnom strujom

Izvor za zavarivanje izmjeničnom strujom najčešće su jednofazni transformatori koji su

priključeni na niskonaponsku mrežu. Transformator također služi za izoliranje strujnog kruga
zavarivanja od mreže gdje se napaja. S obzirom da zavarivanje ima široku primjenu javlja se i
potreba za različitim zahtjevima napajanja. Iz tog razloga transformator mora nuditi
mogućnost podešavanja jakosti struje ili podešavanje napona luka ili oboje.

9
Osnovni zahtjevi za zavarivanje izmjeničnom strujom su transformator kao niskonaponski
izvor napajanja (70-100 V) i podesivi serijski induktor kako bi osigurao stabilnu zavarivačku
struju i pomak u fazi između napona struje i struje zavarivanja. Pomicanjem fazi omogućeno
je ponovno uspostavljanje električnog luka u svakoj polu-periodi nakon što struja zavarivanja
prođe kroz nulu.

3.4 Zavarivanje istosmjernom strujom

Kako bi dobili istosmjerni izvor struje potrebno je izmjeničnu struju nakon pretvorbe
transformatora ispraviti pomoću ispravljača. Takav sistem uređaja za zavarivanje se zove
transformator-ispravljač (engl. transformer-rectifier), slika 3.5.

Slika 3. 5 Principijelna šema jednofaznog mosnog tiristorskog ispravljača

Uobičajeno se koristi trofazni transformator-ispravljač za izvore konstantnog napona,

međutim za male jedinice opsega do 200 A mogu se koristiti i jednofazni.

10
 Slika 3. 6 Principijelna šema jednofaznog i trofaznog ispravljača uz valne oblike napona

Zbog toga što postoje različiti iznosi izvora napona na koje se spaja transformator, njegov
primarni namot raspoređen je u odcjepe. Na ovaj način, priključci svakog odcjepa mogu biti
spojeni u seriju ili paralelu sa drugim odcjepima kako bi odgovarali ulaznom naponu mreže.
Kod trofaznih uređaja, primarna strana se spaja u trokut ili zvijezdu, dok se sekundarna strana
najčešće spaja u trokut zbog visokih struja i niskog napona. Regulacija struje uobičajeno se
provodi u području između transformatora i ispravljača, a metode koje se koriste su promjena
induktiviteta ili impendacije. Sljedeće metode se koriste kod promjene impendacije:
a) Pomicanjem namota
b) Pomicanjem shunta
c) Prigušnica ili magnetska pojačala
d) Prigušnica s odcjepima
e) Prigušnica s pomičnom jezgrom
f) Kruto stanje
Uz ovih šest metoda regulacije, postoji još jedna vrsta koja se zasniva na dodavanju otpornika
u seriju na istosmjerni dio zavarivačkog strujnog kruga. Metode a), b) i e) svrstavaju se u
mehaničku regulaciju; metode c) i f) u električnu regulaciju; metoda d) i metoda vanjskog
otpornika kao regulacija odcjepom.
Induktivitet se najčešće koristi kod istosmjernih zavarivačkih strujnih krugova, gdje je
potrebna regulacija prekomjernih udara struje opterećenja. Ti strujni udari događaju se zbog
dinamičkih promjena opterećenja strujnog luka. Također, koristi se za smanjenje valovitosti
nakon ispravljanja izmjenične struje. Trofazni ispravljač proizvodi jako malo valovitosti; zbog
toga, veličina se određuje primarno zbog regulacije udara strujnog luka. Velika valovitost
povezana je sa jednofaznim ispravljanjem. Veličina jednofaznih uređaja se određuje ovisno o
potrebi smanjenja valovitosti. Zbog toga su jednofazni uređaji veći od trofaznih istih
parametara. Uređaji ove vrste najčešće imaju prekidač na istosmjernom izlazu za promjenu
polariteta napona.

4. Invertor
Inverteri za zavarivanje su uređaji koji su se pojavili na tržištu u relativno novije vrijeme i
njihova upotreba je sve šira i šira zbog raznih prednosti koje nude. Mogu davati istosmjernu
ili visokofrekventnu pulsirajuću struju uz stabilnu karakteristiku struje za zavarivanje.
Prednost u odnosnu na druge uređaje za zavarivanje je mala težina i manji gubici u
transformatoru. Ova ušteda postignuta je smanjenjem dimenzija transformatora, koji bi inače
za frekvenciju mreže od 50 Hz morao biti masivan zbog zagrijavanja pri radu. azlog zbog

11
kojeg je moguće smanjenje dimenzija transformatora je način rada inverter uređaja. Naime,
inverter se sastoji od ispravljača koji ispravlja izmjeničnu struju napona gradske mreže i daje
istosmjernu, zatim tiristorskog dijela koji „sjecka“ istosmjernu struju i daje impulse
frekvencije vrijednosti do 50 kHz. Zatim se visokofrekventni impulsi transformiraju na napon
potreban u zavarivanju i na kraju se ponovo ispravljaju ukoliko je potrebna istosmjerna struja.
Baš zbog visoke frekvencije koja se koristi prilikom transformacije napona mogu se smanjiti i
dimenzije transformatora. Primjer inverter uređaja za zavarivanje prikazan je na slici 4.1.

Slika 4. 1 Blok dijagram inverter izvora napajanja uz valne oblike napona

Svojstva Konvencionalni izvori Invertorski izvori

Ulazni napon 210/230/460
Potrebna izmjena kablova
Jedno/Trofazni priključak Prihvaćanje 1. Ili 2. tipa
Potrebna izmjena kablova
Tolerancija kolebanja ± 10% nazivnog napona na
napona primarnom namotu
Iskoristivost Loša/Srednja-ovisno o starosti
modela i eksploataciji
Pouzdanost Odlična-svi uvjeti
Postojanost Odlična – više od 10 godina
Faktor snage Loš/Dobar – ovisno o modelu
Masa >160 kg za jednostruke izvore
>1000 kg za višestruke izvore
Cijene Niža
115/230 V i 230/575 V
Izmjena kablova nepotrebna
Prihvaćanje oba, elektronička
izmjena faza
Dozvoljena visoka kolebanja
nazivnog napona
Odlična
Srednja – ovisno o proizvođaču
Srednja/Dobra – do 10 godina
Odličan – do 95%
5 – 60 kg za jednostruke izvore
30 – 800 kg za išestruke izvore
Viša

Tabela 1. 1 Usporedba transformatora za zavarivanje i invertera za zavarivanje

12
5. Princip rada transformatora za zavarivanje i njegove
konstrukcijske izvedbe

5.1 Konstrukcijske izvedbe i regulacija struje

Transformator za zavarivanje se sastoji od:

• primarnog namota koji je priključen na gradsku mrežu

• sekundarnog namota koji je priključen na zavarivački strujni krug
• jezgre od željeznih limova
• dijela za regulaciju struje zavarivanja
• kućišta
• ventilatora (rijetko)

5.2 Princip rada

Princip rada transformatora za zavarivanje je isti kao i običnog transformatora. Međutim, ne
možemo zavarivati običnim transformatorima koji se upotrebljavaju u gradskoj mreži. Mrežni
transformatori imaju funkciju transformiranja napona te imaju takvu karakteristiku da se ne
mijenja napon uz povećanje otpora (ravna karakteristika). Uz to, oni nisu takvih konstrukcija
da bi udovoljili svim onim zahtjevima koji se traže u zavarivanju. Transformatori za
zavarivanje se uglavnom proizvode sa padajućom statičkom karakteristikom. Padajuća
karakteristika i regulacija struje zavarivanja mogu se dobiti različitim konstrukcijskim
izvedbama.

5.3 Regulacija pomičnim namotom

Transformator sa pomičnim namotom sastoji se od produžene jezgre na kojoj se nalazi
primarni i sekundarni namot. Može se pomicati samo jedan od namota ili primarni ili
sekundarni namot, dok je drugi čvrsto pozicioniran. Kod većine transformatora ove izvedbe
sekundarni namot je čvrsto pozicioniran, dok je primarni namot pomičan. Primarni namot
obično je pričvršćen na vodeći vijak i kako se vijek okreće, namot se ili približava ili udaljava
od sekundarnog namota. Promjenjiva udaljenost između ta dva namota regulira induktivni
spoj magnetskih silnica između njih. Što su namoti dalje udaljeni, to je statička karakteristika
više vertikalna i manja je maksimalna struja kratkog spoja. Suprotno tome, kada su namoti
približavaju, maksimalna struja kratkog spoja je veća i nagib statičke karakteristike je manje
strma.

13
Slika 5. 1 Principijelna šema transformatora s pomičnim namotom i njegova karakteristika za
minimalnu snagu

Na slici 5.1. može se vidjeti jedan oblik transformatora sa pomičnim namotom. Na mjestu
gdje su namoti najviše udaljeni jedan od drugog, dobiva se minimalna izlazna snaga i strm
nagib statičke karakteristike. Slika 5.2. pokazuje primjer gdje su namoti približeni jedan
drugom najviše što je moguće. Statička karakteristika pokazuje maksimalnu izlaznu snagu sa
manje strmim nagibom nego krivulja na slici 5.1.

Slika 5. 2 Principijelna šema transformatora s pomičnim namotom i njegova karakteristika za

maksimalnu snagu

14
Postoji još jedna vrsta transformatora sa pomičnim namotom gdje se upotrebljava zakretno
gibanje. Kada su namoti pod određenim kutom jedan od drugog, onda je izlazna snaga
najmanja, a kada su namoti poravnati tako da se jedan nalazi u drugom onda je izlazna snaga
najveća.

5.3 Regulacija pomičnim magnetskim kratkospojnikom (engl. shunt)

U ovoj izvedbi, oba namota i primarni i sekundarni su čvrsto pozicionirani. Regulacija se vrši
pomoću lameliranog željeznog shunta koji se pomiče između primarnog i sekundarnog
namota. Shunt je napravljen od istog materijala kao i željezna jezgra transformatora. Kako
pomičemo shunt u položaj između primarnog i sekundarnog namota, kao što je prikazano na
slici 5.3., dio magnetskih silnica preusmjeren je kroz njega umjesto kroz sekundarni namot.
Statička karakteristika sa željeznim shuntom između primarnog i sekundarnog namota ima
veći nagib, a struja zavarivanja se smanjuje. Najmanja izlazna struja se postiže kada se shunt
nalazi potpuno u svom položaju.

Slika 5. 3 Principijelna šema transformatora s pomičnim shuntom i njegova karakteristika za

minimalnu snagu

Slika 5. 4 Principijelna šema transformatora s pomičnim shuntom i njegova karakteristika za

maksimalnu snagu

15
Na slici 5.4., prikazan je raspored magnetskih silnica, odnosno magnetski tok kada je
neometan i željezni shunt je potpuno odvojen od primarnog i sekundarnog namota. U tom
trenutku je izlazna struja najveća.

5.4 Regulacija pomoću preklopke na sekundarnom namotu

Regulacija pomoću preklopke koristi se prilikom podešavanja strujno-naponske izlazne
karakteristike transformatora kao što je prikazano na slici 5.5. Ova regulacija se najčešće
koristi kod neprofesionalnog zavarivanja. Ona je najjeftinija i najuniverzalnija izvedba od
svih izvora za zavarivanje. Slična je izvedba kao kod pomičnog shunta, samo što se shunt
stalno nalazi unutar željezne jezgre transformatora i sekundarni namot je u odcjepima kako bi
omogućio podešavanje broja zavoja, odnosno prijenosnog omjera. Smanjivanjem broja zavoja
na sekundarnom namotu smanjuje se napon praznog hoda i uz to indukcija transformatora, što
ima za posljedicu povećanje struje za zavarivanje.

Slika 5. 5 Principijelna šema transformatora za zavarivanje s preklopkama na sekundarnom

namotu

5.5 Regulacija pomoću prigušnice s pomičnom jezgrom

Prigušnica s pomičnom jezgrom je vrsta uređaja za zavarivanje koja se sastoji od
transformatora s konstantnim naponom i prigušnice koja je spojena u seriju. Induktivitet

16
prigušnice se mijenja pomoću mehaničkog gibanja dijela njegove željezne jezgre (Sslika 5.6.).
Kada je pomični dio jezgre u povučenom položaju, permeabilnost magnetskog toka je vrlo
niska zbog zračnog raspora. Rezultat toga je niska induktivna reaktancija koja omogućava da
poteče velika struja zavarivanja. Međutim, kada pomični dio jezgre pomjeramo nazad u
jezgru gdje je njegov stacionarni položaj, kao što isprekidana linija pokazuje na slici 5.6.,
dobije se povećanje permeabilnosti što uzrokuje povećanje induktivne reaktancije što opet kao
posljedicu ima smanjenje struje za zavarivanje.

Slika 5. 6 Principijelna šema transformatora i prigušnice s pomičnom jezgrom

5.6 Regulacija pomoću prigušnice s regulacijom magnetske

karakteristike
Prigušnica je vrsta regulacije koja koristi niski napon, male vrijednosti istosmjerne struje kako
bi promijenila efektivnu magnetsku karakteristiku jezgre prigušnice. Samozasitna prigušnica
još se naziva i magnetsko pojačalo (engl. magnetic amplifier) zato što sa relativno malom
snagom regulacije možemo utjecati na značajne promjene izlazne snage. Ovaj način
regulacijskog kruga nam omogućuje jednostavno daljinsko upravljanje izlazne veličine izvora
napajanja, što uobičajeno znači manje održavanja nego kod mehaničke regulacije.Sa ovom
konstrukcijom postignuto je to da glavni transformator nema pomičnih dijelova. Statička
karakteristika se određuje pomoću transformatora i konfiguracije prigušnice. Regulacijski
istosmjerni strujni krug prema sustavu prigušnice nam omogućuje podešavanje statičke
izlazne krivulje od minimuma do maksimuma.

17
 Slika 5. 7 Principijelna šema transformatora i prigušnice s izvedbom napajanja prigušnice

Na slici 5.7. prikazana je jednostavna izvedba izvora napajanja prigušnice. Namoti prigušnice
su suprotno spojeni s obzirom na regulacijske istosmjerne namote. S tim spojem dobiveno je
da su namoti prigušnice u fazi, dok regulacijski namoti nisu. Ukoliko to nije napravljeno, rad
transformatora bi prouzrokovao visoke protočne struje koje bi bile prisutne u regulacijskom
krugu. Pomoću suprotnog spoja, trenutačna pojava izmjeničnih napona i struja koji bi se
inducirali u regulacijskom strujnom krugu zbog rada transformatora se poništava. Prigušnice
mogu uzrokovati poremećaje u sinusnom valnom obliku koji daje transformator. Ti
poremećaji se zovu harmonici koji su višekratnici osnovne frekvencije. Kako bi odredili
razinu izobličenja sinusnog vala koristi se izraz ukupno harmoničko izobličenje (engl. Total
Harmonic Distortion - THD). Izraz označava izobličenje kao postotak osnovnog vala (čistog
sinusa) struje i napona. Pojava THD-a nije pogodna kod elektrolučnog zavarivanja netaljivom
elektrodom u zaštiti plina zbog toga što mu je valni oblik vrlo bitan. Jedan način prigušenja
THD-a je ubacivanjem zračnog raspora u jezgru prigušnice. Drugi način, je da se prilikom
projektiranja predvidi veliki prigušivač u istosmjernom regulacijskom krugu. Bilo koja
metoda od ove dvije, ili kombinacija obje, dat će željene rezultate.

6. Pećni transformator (PT)

Pećni transformator je tip transformatora koji se koristi u industriji, posebno za napajanje
peći, kao što je indukciona peć za topljenje i lučna peć (Slika 6.1). Transformator pokreće
električne peći pomoću elektronskih elemenata koji se nalaze u niskonaponskom električnom
ormaru. U niskonaponskom električnom ormaru električna energija se pretvara u toplinu, koja
se koristi za proces taljenja materijala. Za proces taljenja potrebna je vrlo visoka električna
snaga, koja stvara velike sile za indukcijsko taljenje, što stvara velika mehanička i termička
naprezanja. U materijalu koji je uronjen u kontejner nastaje električni luk, tako da se u takvim
procesima u peći često javljaju kratki spojevi. Specijalnost pećnog transformatora je u
konstrukciji koja je dizajnirana da bude otporna na kratke spojeve formirane u peći na oblaku,
i sprečava efekte koji mogu oštetiti mrežu. U takvim slučajevima mogu se znati efekti viših
harmonijskih komponenti i pulsacija, tako da je transformator od djelovanja visokih
harmonijskih komponenti i prenaponskih efekata zaštićen, odnosno na niskonaponskoj i
srednjenaponskoj strani transformatora.

18
 Njihova implementacija ima za cilj da ima distribuiranu kontrolu nad pojedinim fazama,
naime, kontrolisanje pojedinih faza u izazivanju asimetrija koje se javljaju tokom topljenja
materijala. Dispariteti nastali u procesu topljenja peći zbog električnog luka imaju uticaj na
transformator. U procesu topljenja može se slomiti simetrija napona, što utiče na pogoršanje
faktora radne snage. U slučaju slabljenja faktora snage povećava se reaktivna snaga, što nije
poželjno u industriji. U slučaju prekomjerne potrošnje reaktivne energije, industrija se
odlučuje za kompenzaciju uređaja, kompenzirajući veću potrošnju energije i smanjujući
reaktivnu snagu. Transformator ima mogućnost regulacije raspona napona na NN strani
transformatora od 200 - 1400 V. Na sekundarnoj strani transformatora vrši se kontrola
napona, što se može regulisati na više načina:

• Na sekundarnom namotu promijenite broj namotaja, mijenjajući omjer napona. Napon se

mijenja od nule do nominalnog napona, gdje se magnetni tok ne mijenja, ali ostaje
konstantan. Takva kontrola je korisna u transformatorima snage do 1000 kVA i struje do
1000 A.
• Na primarnom namotu mijenja se broj namotaja, što mijenja magnetni tok i utjecaj
inducirane napetosti u željeznom jezgru.
• Kod prijenosnog omjera, transformira se omjer transformacije iz srednjenaponske strane
transformatora u niskonaponsku stranu transformatora.

Performanse takvih transformatora se kreću do nominalne snage 160 MVA.

Prvo uključivanje pećnog transformatora se uvek vrši u nenapunjenom stanju. U ovom stanju
radi nekoliko sati. Za to vreme vršimo merenja i posmatramo promene temperature i nivoa
ulja. Prilikom merenja, preporučuje se merenje napona na primarnoj strani transformatora,
prvo između faznih namotaja i faznih namotaja do tačke uzemljenja transformatora.
Preporučljivo je direktno mjerenje na niskonaponskoj strani ili na sekundarnoj strani
transformatora za sigurnosne mjere. Prilikom merenja moramo paziti da jedan ili više faznih
namotaja ne odstupaju od nazivnog napona transformatora. Na primjer, veći napon od
očekivanog na primarnoj strani transformatora, ostavljajući posljedice i na sekundarni. Za
datu situaciju, transformator ima prekidač ili visokonaponsku i niskonaponsku sabirnicu.
Time se mijenja omjer prijenosa transformatora. Nakon ispitivanja, opterećenje se može
spojiti na transformator postepenim povećanjem opterećenja.

Prilikom pokretanja transformatora, mjerenja se vrše na sljedeći način:

• test izolacije sa 2500 ili 5000 V;
• ispitni spojevi i namoti;
• provjera pomoćnih uređaja i alata.

Prilikom mjerenja izolacijskog otpora, izmjerite izolacijski otpor između namota i između
namota sa zemljom. Prilikom mjerenja izolacijskog otpora može se detektirati kratki kontakt
sa zemljom ili nizak izolacijski otpor uslijed vlage prisutne u ulju. Pri mjerenju se poštuju
slijedeći propisi, koji su također prilagođeni za reviziju transformatorske stanice:
• potpuno uklanjanje srednjih i niskonaponskih priključaka;
• čisti kontakti;
• mjerenje se provodi u suhim ili solarnim uvjetima;
• mjerimo direktno iz transformatorskih terminala;
• za svako mjerenje, zahvaljujući kapacitivnim strujama ili mogućnosti reaktivacije
transformatora, transformator mora biti uzemljen sa zemaljskim dijelom.

19
Mjerenje na primarnoj strani transformatora, gdje se izmjenjuju fazni namoti prema namotu
zemlje, izvodi se s 5000 ili 2500 volti, a na sekundarnoj strani transformatora sa 2500 volti.
Kada vršimo mjerenja primarnog napona prema sekundarnom naponu, vršimo mjerenje 5000
ili 2500 volti. Važno je da napon tokom ispitivanja ne pređe ispitni napon transformatora. Ako
transformator ima nazivni srednji napon od 15 kV, potreban je ohmski otpor od najmanje 10 ·
15 Ω 150 MΩ. Kada su izmjerene vrijednosti manje od 10 MΩ, mora se odrediti uzrok
pogreške. Za ove transformatore moramo biti oprezni da vlaga ne dospije u namotaj
transformatora, jer se zrak miješa s tekućinom, što može posljedično uništiti transformator.Za
ove transformatore moramo biti oprezni da vlaga ne dospije u namotaj transformatora, jer se
zrak miješa s tekućinom, što može posljedično uništiti transformator.Pećni transformator se
montira na takav način da se različite komponente mogu lako reciklirati na kraju njihovog
korisnog vijeka trajanja. Sastoji se od 25% ulja, 35% materijala jezgre, 15% namota, 20%
čelika i 5% izolacionog materijala. Izolacioni materijal nije štetan i ne sadrži toksične tvari. U
slučaju paralelnog rada transformatora moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:
- transformatori moraju imati iste grupe vezivanja i veze za namotavanje mogu varirati;
- impedancija na strani srednjeg i niskog napona mora biti ista;
- u slučaju neprekidnog rada paralelnog rada moramo osigurati da omjer snage ne prelazi 3: 1.

20
 Slika 6. 1 Pećni transformator

5.2 Održavanje pećnog transformatora

Prilikom povezivanja provodnika ili kolektora, moramo paziti da ne koristimo zateznu silu
koja bi radila na stezaljkama prilikom spajanja, jer se mogu pojaviti pukotine ili pukotine na
provodnicima. Prilikom spajanja srednjenaponskih i niskonaponskih kablova moramo biti
pažljivi s kojim okretnim momentom okrećemo vijke. Za svaki vijak su propisane preporuke
kojima se preporučuje da ih povežete. Godišnje održavanje transformatora može se obaviti u
radu transformatora, pri čemu moramo obratiti pažnju na udaljenost od dijelova i uređaja pod
naponom ili gdje se u slučaju kvara može prenijeti pod naponom.

Nakon jedne godine rada obavljamo:

• procjena zvukova koje emituje transformator
• temperatura i ventilacija prostorije
• curenje ulja
• rđe ili oštećenja

21
• prljavština i oksidacija na spojevima
• boja silikagela
• nivo ulja
• lokalna temperatura
• koja može biti povišena zbog kontakta sa otpornošću srednjenaponske i niskonaponske
veze
• rad sigurnosnog ventila.

U slučaju dvogodišnjeg održavanja, sve se provjere vrše sa gore navedenog stanovišta i

dodatnih usluga koje su klasificirane u toku revizije transformatora i trafostanica.
Prilikom revizije transformatora mora se uzeti uzorak ulja (litar ulja) i probojna čvrstoća ulja
mora se ispitati pomoću uređaja za mjerenje izolacijske čvrstoće probijanja. Preporučena
čvrstoća prodiranja ulja je iznad 90 kV / cm.

Komponente pećnog transformatora (Slika 6.2) su:

- visokonaponski priključak 20Nf - 30Ni / 250 A prema standardu DIN42531;
- priključak niskog napona 1/1000 A prema DIN EN 50386;
- izolacija vazduha / vazduha niskog protoka IP55;
- visokonaponski zrak / zrak kabel IP55;
- pokazivač nivoa ulja;
- termometar za ulje sa dva NO / NC kontakta;
- relej nadpritiska sa dva NO / NC kontakta;
- sigurnosni ventil sa zaštitnim poklopcem;
- Termometar-ski džep prema DIN42554 standardu;
- uši za vuču;
- uši za podizanje
- transportni valjci;
- uređaj za pražnjenje ulja A22 prema standardu DIN42551;
- stezaljke za uzemljenje;
- glavne uši.

22
Slika 6. 2 Pećni transformator

23
5.3 Princip rada indukcione peći za taljenje
Indukcijsko zagrijaevanje je proces u kojem se električna energija prenosi na električki
provodljivi materijal uronjen u posudu sa neravnim magnetnim poljem. Potopljeni materijal u
loncu se zagrijava elektromagnetnim valovima kroz koje teče visokofrekventna izmjenična
struja, stvarajući vrtložne struje. Pri topljenju materijala veoma je važno da materijal ima
relativno dobru električnu provodljivost i da se može direktno zagrijavat.Izmjenična
frekvencija ovisi o veličini objekta, vrsti materijala, spojnici između radnog svitka i grijanog
objekta, te dubini prodiranja. Svitak se koristi na izmjeničnoj struji. Koncentrisana je u
spiralnom namotu. To uzrokuje različito magnetno polje. Problem takvih namotaja je u tome
što ima veoma nizak faktor snage, tako da u VIP kutiji postoje kondenzatori, koji se nazivaju i
kondenzatori. Ovi kondenzatori poboljšavaju odnos između radne i prividne snage. U slučaju
rezonancije, VIP sistem ima ugrađene kapacitivne otpornike koji reguliraju induktivnu
reaktanciju svitka, što ga čini faktorom snage jedinstva i stvarnom snagom opterećenja na
maksimumu. Kada električna struja prođe kroz primarni namot transformatora, stvara se
virtualni magnetni tok ili fluks. Gustoća magnetnog fluksa varira sa izmjeničnom strujom koja
teče kroz namotaj transformatora pečenja. Kada je sekundarni namot povezan s opterećenjem
koje je povezano u promjenjivom magnetnom polju, također se inducira napon u
sekundarnom namotu. Postoji električna struja koja prolazi kroz opterećenje i stvara toplinu.
U elektromagnetnom polju koje prolazi kroz čeličnu ljusku generiraju se indukovane vrtložne
struje na radnom komadu, što povećava gubitak džula. One imaju efekat zagrevanja. Joule
grejanje ili otporno zagrevanje je proces u kome se toplota prenosi preko gvožđa ili livenjem
kroz elektromagnetne talase. Ova generisana toplota je proporcionalna kvadratu struje i
pomnožena sa otpornošću električne žice ili namota i ne zavisi od pravca protoka (Slika 6.3).

Slika 6. 3 Namotaji zavojnice, valjanje zavojnice na obratku, stvaranje topote namotaja radni
komad

Zbog promjenjivog magnetnog polja, postoje magnetni ili histerezni gubici koji imaju
relativnu propusnost. Magnetski tok magnetnog fluksa (Slika 6.4) uvijek bira najkraći put i
prolazi kroz zid školjke.

Slika 6. 4 Magnetski tok

24
Da bismo preokrenuli magnetno polje, potrebna nam je energija koja se pretvara u toplotu.
Nastali gubici histereze nestaju tek nakon što temperatura materijala pređe temperaturu od
760° C (čelik). Snaga u VIP sistemima zapravo predstavlja brzinu kojom se električna
energija pretvara u toplotnu energiju. Indukcijsko grijanje je brzo, čisto i ne zagađuje okoliš.
Sva toplota u namotu koji se nakuplja u posudi naglo se hladi cirkulacijom hladne vode u
bakarnim cevima (Slika 6.5).

Slika 6. 5 Prikaz magnetskog fluksa na radnom komadu

Pećnica zavojnice može se definirati kao primarni namot transformatora, gdje imamo metalne
dijelove (za punjenje) koji se stavljaju u posudu. Zavojnica se ubacuje između gornjeg i
donjeg bloka i hladi se bakrenim kalemom od debelih bakarnih cijevi. Oni odgovaraju
energetskim potrebama peći i završavaju se nizom priključaka. Time se stvara zatvorena
petlja sekundarne zavojnice i otpornost metalnih dijelova koji čine otpornik. Svaki komad
gvožđa predstavlja sekundarni namot. Dodavanje tvrdog gvožđa takođe povećava otpornost
mase. Gore pomenute vrtložne struje dodatno zagrijavaju kućište peći i doprinose taljenju, ali
su vrlo potrošne (Slika 6.6).

Slika 6. 6 Prikaz radnog stanja peći

25
5.4 Opis indukcione peći za taljenje
Indukcijska peć za topljenje je električna peć. Provodni materijal u kontejneru, koji je izložen
naizmeničnoj tečnoj magnetnoj zavojnici, koja se hladi bakrenom spiralnom spiralom dobija
se toplina indukcionim zagrevanjem. Većina livnica se opredjeljuje za korištenje ovih peći i
zamjenjuje staru kupolu indukcijskim pećima za topljenje, jer stare spavaonice ispuštaju
mnogo prašine. Postoje mnogi drugi kontaminanti. Materijali koje želimo rastopiti moraju biti
čisti proizvodi oksidacije i sastoje se od poznatih materijala. Neki od legirajućih elemenata
mogu se izgubiti uslijed oksidacije pri zagrijavanju. U ovom slučaju, ovo lijevanje se ponovno
zagrijava iznad točke taljenja. Takve indukcione peći zagrijavaju materijal iznad njegove
tačke topljenja. Kada se materijal topi, proizvedeno visoko-frekventno magnetno polje može
se koristiti za miješanje vrućeg metala. Oni su korisni u osiguravanju potpunog miješanja
legirajućih aditiva u talinu.Većina indukcionih peći sastoji se od vodeno hlađenih bakarnih
cijevi koje predstavljaju kalem peći. Bakarna cev je namotana oko kontejnera i iznutra je
šuplja. Šupljina je zbog cirkulacije hladne vode, koja hladi lonac za vrijeme i nakon procesa.
Takve peći često emituju visoke, glasne zvukove zbog magnetostrikcije. Oni zavise od
njihove radne frekvencije. Radne frekvencije indukcionih peći su u rasponu od 50 do 60 Hz
do 400 kHz ili više. Obično to zavisi od materijala koji se rastali, kapaciteta peći i brzine
topljenja. U principu, za manju količinu taline koristi se veća frekvencija, što je mjera
udaljenosti naizmjeničnog napona. Ona prodire ispod površine provodnika. Za istu
provodljivost i višu frekvenciju oni imaju malu dubinu kože, što znači da je manja penetracija
u talinu. Problem koji se javlja na niskim frekvencijama je da mogu stvoriti miješanje ili
turbulenciju u materijalu. Težina takvih peći može biti od nekoliko kilograma ili do sto tona.
Indukcijska peć za taljenje ima sondu za uzemljenje ispod taline koja obavlja dvije funkcije.
Prva funkcija koju sonda obavlja je da detektuje i detektuje nenormalan nizak otpor tla
između kondenzatora, namotaja peći i kolektora. Druga funkcija se kontrolira prema
ekstremno niskom otporu koji provjerava lijevanje odljevaka između zavojnice i metalnog
dijela peći. Ovaj dio je također najvažniji, budući da je struja preopterećenja Zemljinog
kratkog spoja dozvoljena samo 100 mA

5.5 Opis sistema VIP

Ormarić, nazvan VIP - Variable Induction Power (Slika 6.7) i (Slika 6.8), je orman dizajniran
da topi legure za indukcionu peć srednje frekvencije. Kabinet ima ugrađene provodne i
poluvodičke elemente na takav način da frekvencija, napon i struja variraju u skladu sa
kapacitetom odlivaka. Koji se sistemi sastoje od pet glavnih dijelova:
• glavnog pretvarača snage i rasklopnog postrojenja;
• vodosnabdijevanje;
• sistem hlađenja vodom;
• peći;
• hidraulični sistem

VIP sistem se napaja iz pećnog transformatora od 50 Hz, koji je predviđen za napajanje

indukcione peći za topljenje. VIP jedinica ima ugrađeni trofazni prekidač (Slika 6.9), koji se
koristi za uključivanje i isključivanje uređaja. Automatski osigurač je povezan sa vratima
ormarića zbog sigurnosnih razloga. U slučaju da otvorimo vrata, cijeli niskonaponski ormarić
se isključuje sve do prekidača. Trofazni mostni ispravljač koristi snagu poluvodiča za
pretvaranje ulaznog AC napona u istosmjerni napon. Ugrađeni zaštitni krug ACI (automatski
prekidač) za zaštitu kruga. Automatski ACI prekidač u 50 Hz DC sistemu aktivira i deaktivira

26
istosmjerni napon u odnosu na pretvarač. U slučaju greške, ovaj prekidač isključuje glavno
napajanje.

Slika 6. 7 Nova VIP jedinica Slika 6. 8 Opreativna VIP 2 jedinica

Srce pretvarača smještenih u VIP ormaru su SCR prekidači koji vrlo brzo reagiraju i mogu
kontrolirati velike struje čak i do nekoliko stotina ampera s relativno malim ulaznim signalima
ili pulsnim prijelazima. VIP sistem se sastoji od dve osnovne jedinice. Ove dvije jedinice su
agregati i to agregat i peć. Uređaj ima svu potrebnu opremu za pretvaranje 50 Hz u viši nivo
frekvencije potreban za indukcijsko grijanje i topljenje. Jedinica automatski nadzire i nadzire
upotrebu snage srednje frekvencije na indukcionoj peći. VIP kutija sadrži detektor otpornosti
na uzemljenje koji detektuje nizak otpor uzemljenja na električnom sistemu. Takav detektor
se prvenstveno koristi da vidi rastopljeni metal koji može da pobegne iz peći u zavojnici u
neželjenom slučaju. Detektor je priključen na mjerač postavljen na vrata ormara i pokazuje
dopuštenost struje od vodiča uzemljenja. Otpor uzemljenja može doseći i do 100 mA struje
prekoračenja. VIP sistem ima mogućnost podešavanja željene snage u skladu sa kapacitetom
spojenog materijala u peći. Regulator može podesiti željenu snagu u skladu s kapacitetom
spojenog materijala u spremniku. Elektronski uređaji (Slika 6.10) i (Slika 6.11) zatim
provjeravaju napon, struju i frekvenciju koju sistem treba da učini toplim i topljenim.

Slika 6. 9 VIP ormarić Slika 6. 10 Invertor

27
 Slika 6. 11 Kontrolna kutija elektronskih elemenata Slika 6. 12 Upravljača kutija elemenata napajanja

Sistemski kolektori se ugrađuju u kinet koji je zabranjen za hodanje. Zbog velikih protoka
kroz kolektore mogu nastati ozbiljne povrede ili čak smrt. Kolektori se sastoje od većih
dijelova, koji su spojeni s mjedenim vijcima, maticama i podloškama. Moramo paziti da ne
koristimo vijke od čelika ili bilo kojeg magnetnog materijala, jer bi to rezultiralo
lokalizovanim pregrijavanjem vijka i oštećenjem sistema kolektora. Za priključak sabirnica
preporučuje se električna kontaktna pasta za bolji kontakt. Masnoća, ulje i korozija su veoma
loši provodnici, stoga je preporučljivo koristiti pravu kontaktnu pastu, bez rizika od
otkazivanja kolektora. Kolektori su obojeni crnom bojom, što rezultira boljim rasipanjem
topline. U određenim dijelovima, oni se također hladi vodom, posebno u području VIP boksa
do prvog kontaktnog spoja. Hlađuju se šupljim bakrenim šipkama, koje imaju hladan protok
deionizirane vode unutra.

28
Zaključak:

U ovom radu opisan je princip rada transformatora koji se koristi u uređajima za zavarivanje i
primjena pećnih transformatora. Navedena je primjena kao i način održavanja pećnog
transformatora, princip rada indukcione peći, navedeni su neki od postupaka zavarivanja gdje
se transformator koristi, te neke druge izvedbe uređaja za zavarivanje koje sadrže
transformator, navedeni su i dijelovi energetske elektronike poput ispravljača ili invertera.
Opisan je VIP sistem, kao i statička i dinamička karakteristika transformatora koje imaju
značajnu ulogu na njegov način rada. Prikazane su glavne konstrukcijske izvedbe
transformatora koje se najčešće koriste i opisane na kojem principu utiču na izlaznu veličinu.
Uz pomoć navedene literature analiziran i uspoređen je transformator za zavarivanje sa
konvencionalnim transformatorom koji se koristi u energetskoj mreži, dobiveni su jasni
prikazi razlika transformatora za zavarivanje i drugih transformatora. Nažalost, primjena
isključivo transformatora za zavarivanje se sve manje koristi i umjesto njega se koriste uređaji
za zavarivanje na bazi invertera.

29
Literatura:

[1] Dolenc A. Transformatori I i II. Tehnička knjiga Zagreb 1989.

[2] Küchler R. Transformatoren. Springer-Verlag Berlin 1956.

[3] Heathcote M.J. J&P Transformer BookTeubner Verlagsgeselschaft 12.Edition 2003.

[4] Kraaij D.J. Die Prüfung von Leistungstransformatoren Buchverlag, Elektrotechnik Aarau
1983.

[5] Moeller F. Leitfaden der Elektrotechnik Grundlage der Elektrotechnik Band I Teubner
Verlagsgeselschaft, 12.Auflage 1963

[6] Spanneberg F. Ruhende elekt. Maschinen; Transformatoren und Wandler. VEB 1989.

[7] Vidmar M. Die Transformatoren, Birkhäuser Verlag 1956.

[8] Glas W. Stromrichter-Transformatoren ETZ 81.Jahrgang, Heft 3, 1960.

[9] Möltgen G. Tyristoren in der technischen Anwendung Band 2: Netzgeführte Stromrichter,

SIEMENS - Aktiengesellschaft 1967.

[10] Moeller F. Leitfaden der Elektrotechnik Teil 3 Stromrichter Band II, Teubner
Verlagsgeselschaft 12.Auflage 1963

[11] Nimmrichter W. Transformatoren für Halbleiterstromrichteranlagen AEG Mitteilungen,

51, 11/12, 1961.

[12] Pelikan T. Gleichrichtertransformatoren für hohe Strome Brown Boveri Mitteilungen

März/April 1961.

[13] Specovius J. Grundkurs Leistungselektronik 3.Auflage, Vieweg+Teubner GWV

Fachverlage GmbH, Wiesbaden 2009.

[14]- Formel und Tabellen Buch für Starkstrom-Ingenieure, W.Girardet Verlag, 2.Auflage
1960.

30