Você está na página 1de 7

 

Hakerek husi : Jaime dos Santos, Lic.Dir 

(Artigu ne'e hetan ona revisaun dahuluk husi Chefe Ekipa Klasse Segundo
Ano, Programa Mastrado Siensia em Direito UNPAZ tinan 2020-
2023 : Sebastiana da Costa Pereira Lic.Dir)

A. ANTESEDENTE

    Timor-Leste nudar Estadu de direitu demokratiku haktuir iha konstituisaun


tanbá ne,e obrigasaun sidadaun hot-hotu partikularmente ba funcionário
públiku exerce sira nia direitu tenke lao tuir procedimento legál ne’ebé existe
Timor Leste. Ikus-ikus ne,e mosu polemika iha sociedade ho kazu oi-oin.
Hakerek nain hakarak foka hakerek análisa jurídika ida ba kazu irregularidade
utilizasaun ba veículos sira Estadu nian iha loron feriadu no fim de semana
hodi hamosu polémika entre entidades Estadu nian ho uzuariu sira rasik. Kazu
refere sempre akontese bebeik bainhira tama ona ba loron sira feriadu no fim-
de-semana. Utilizasaun ba veículos (viaturas no motorizadas) de Estado fora
husi períodu normal ne,e kontra lei no regulamentu incluindu sirkular governo
nian ne,ebé hasai antes ona kona-bá atribuisaun uzu veículos de Estadu no
Kodigu Penal Timor Leste. Tanbá ne,e prezisa hetan atuasaun no kontrolu husi
autoridades kompetentes nune,e bele garante katak, sirkulasaun ba veículos
Estadu iha loron saída deit tenke refleta duni interese komun ou ba fins públiku
nian.Maske nune,e ohin loron funsionários públikus ho dirigentes ba
Administrasaun Públika inkluindu membrus Governo balun sei kontinua utiliza
veículos Estadu iha loron feriadu nebé la tuir nia regras no procedimentu legais
ne’ebé existe ona. 

    Programa operasaun konjunta nebe realiza iha loron 30 fulan outubru to,o 4
fulan novembru tinan 2020,  aksaun ne,e realiza nudar atividade integradu husi
entidade Estadu ne’ebé kompostu husi PNTL, KAK, Ministério das Finanças
(Patrimóniu Estadu), DNTT no Comisaun ba Funsaun Públika ho nune,e atu
bele asegura katak, utilizasaun veículos do Estadu tenke  tuir regime
atribuisaun uza veiculos do Estado nomos regras kriminial ne’ebé prevalece
iha Kódigu Penál Timor Leste.  

B. FORMULASAUN PROBLEMA

Oinsa papél husi autoridade kompetente hodi halo atuasaun no kontrolu ba


utilizasaun ba veículos sira Estadu nian ne’ebé sirkula iha Loron feriadu no
fim-de-semana?

C. MATERIA LEGÁL
1. Konstituisaun RDTL;
2. Kódigu Penál de Timor Leste;
3. Kódigu Processu Penál;
4. Lei n.o 8/2009 de 15 de julhu Lei kona-bá Komissaun Anti-Korrupsaun;
5. Dekretu-Lei n.o 9/2009 de 18 de fevereiru, Orgânica da PNTL;
6. Dekretu-Lei n. o  6/2019 de 3  de  abril Orgânica do Ministério dos
Transportes no Komunicações;
7. Lei n⁰. 8/2004, de 16 de junho, ne,ebé aprova Estatutu ba Funsaun
Pública, altera husi Lei n⁰. 5/2009, de 3 de Julho.
8. Dekretu-Lei n.o 28/2019 de 25 de setembro Orgânica do Ministério das
Finanças ne,ebé altera husi Dekretu-Lei n.o 43/2020 de 7 de outubro;
9. Dekretu-Lei n.o 8/2003, de 18 de junhu, kona-bá Regulamentu ba
atribuisaun no uza Veículos Estadu;
10. Cirkular Governu n.o 3/GPM/III/09, kona-bá Gestaun Téknika ba
Veículos do Estado nian;
11. Cirkular Governu n.o 1/GPM/X/2012, kona-bá Kontrolu ba Movimentu
husi Viaturas do Estadu nian.

D. BAZE LEGÁL
1. N o 1 artigu 1o husi Konstituisaun RDTL; 
2. N o 1 husi artigus 295 o ho 296 o husi Kódigu Penál Timor Leste;
3. Artigu 52 o Kódigu Processu Penál;
4. Artigus 3o, 4o ho 5o husi Lei no 8/2009 de 15 de Julho Lei kona-bá
Komissão Anti-Korrupsaun;
5. Artigu 1 ho 19o husi Dekretu-Lei n.o 9/2009 de 18 de fevereiro, kona-bá
Orgânika ba PNTL; 
6. Artigu 14o husi Dekretu-Lei n.o 6/2019 de 3 de Abril Orgânica do
Ministériu ba Transportes no Komunikações;
7. Artigus 40o, 41o ho 42o  Lei n.⁰ 8/2004, de 16 de Junho, que aprova o
Estatuto da Função Pública ne,ebé altera husi Lei n.⁰ 5/2009, de 3 de Julho.
8. Artigus 19o ho 20o husi Dekreto-Lei N.º 28 /2019 de 25 de setembru
kona-bá Orgânica ba Ministério das Finanças ne,ebé altera husi Dekretu-
Lei  n.o  43 /2020   de  7  de  Outubro;
9. Artigus 2 o ho 3 o husi Dekretu-Lei n.o 8/2003, de 18 de Junho 2003,
kona-bá Regulamentu
     atribuisaun no uzu Veículos Estadu nian;
10. Cirkular Governo n.o 3/GPM/III/09, kona-bá Gestaun Téknika ba
Veículos do Estado nian;
10. Cirkular Governo n.o 1/GPM/X/2012, kona-bá Kontrolu ba Movimentu
husi Viaturas do Estadu.

E. FAKTUS NO KROLOGIA

    Iha loron 30 fulan Outubro to,o 4 de novembro tinan 2020, PNTL prende
patrimóniu do Estadu ne,ebé kompostu husi kareta Estadu 2 ne’ebé la hetan
autorizasaun husi nia diresaun rasik no motorizada hamutuk 19 pertense ba
Estado. Iha operasaun ne,e mos (PNTL prende mos kareta no motorizada
privadu hamutuk 30). Operasaun ne,e realiza bazea ba alerta husi, PNTL,
KAK, KFP no MTK (DNTT) instituisaun sira ne,e mak servisu hamutuk ba
asuntu ne,e. Além de ne,e operasaun refere halo ho objetivu hodi halo passa
revista ba património Estadu nebé sirkula iha loron finadu iha Sidade Dili.
Depois halo tiha aprensaun património hirak ne,e ekipa operasaun halo
komunikasaun ba KAK atu halo verifikasaun ba Patrimônio Estadu nebé hetan
prende. Entretantu prosesu hotu iha KAK, atu entrega fali património hirak
ne,e ba motorista ou uzuáriu, parte PNTL sei simu lai karta mak bele entrega
fila patrimoniu refere ba uzuariu no entidades ka instituisaun relevante.

F. ANALIZA LEGÁL

    Timor-Leste nudar Estadu de Direitu Demokratiku hanesan mensiona iha n.o


1 artigu 1 Konstituisaun RDTL, tanba ne’e sidadaun hot-hotu iha obrigasaun
atu respeitu lei no lei oan, ne’ebé estabelese ona iha Estadu ida ne,e. Tanbá
ne,e atu asegura sasan hotu estadu nian tenke utiliza tuir interese komum ka
fins publikus.

    Iha operasaun konjunta ne,e, involve mos investigadores husi KAK nian,
tanba refere ba sira nian kompetênsia ne’ebé atribui husi, artigus 4 o no 5 oLei no
8/2009 de 15 de Julhu, Lei ba Komisaun Anti-Korrupsaun nian. Nune,e mos ho
natureza ba komisaun ne’ebé menciona iha artigo 3o katak, Comisaun atribuídu
ho Estatutu hanesan nudar Órgaun ba Polícia Kriminal Especializada,
Independente, só orientadu, iha nia intervensaun, tuir kritérius ba legalidade
eskrita no  objectividade tuir lei.

    Nune,e kabe bá missaun ne’ebé regula iha artigo 4° katak, Komisaun ho nia
misaun halo hodi atuasaun ba aksaun prevensaun no investigasaun kriminal ba
krime: corrupsaun iha kualker forma, pekulatu, abusu de poder, tráficu de
influências e participação económica em negócio, hanesan definidu lei penal.
Iha kazu ida observa mos katak, misaun ne,ebé konsagra iha artigu ida
konstitui aktu ba pekulatu de uzu nune,e intervensaun refere adekuada tuir lei.  

    Entre tantu, iha artigu 52 o KPP ne,ebé regula kona-bá Polísia nia podér jerál
katak,polisia nia ajente sira maske tuir sira nia inisiativa rasik, iha obrigasaun
atu impede ema atu halo krime, halo nutisia kona-bá krime, deskobre krime nia
ajente no hola medida kautelar nesesáriu no urjente atu asegura meiu de prova.
Tanba ne,e iha intervensaun durante operasaun konjunta ne,e ho objetivu atu
bele assegura katak, utilizasaun veículos do Estado tenke lao tuir regras.
Kompetensia policia nian alem de ne,e regula mos iha organica artigu 1 kona-
bá natureza no misaun ho artigu 19 kona-bá Departamento de Trânsito no
Segurança Rodoviária. Além de ne,e iha realizasaun operasaun ne,e mós nudar
aksaun kontinuasaun husi Circular Governo n.o 3/GPM/III/09, kona-bá
Gestaun Téknika dos Veíkulos do Estado nian, hodi bele garante katak, Kareta
Estadu hot-hotu tenke tau marka KARETA ESTADO ho mos jestaun kareta
Estadu tenke lao tuir Dekreto-Lei n.o 8/2003, kona-bá atribuisaun kareta
Estadu. Akresenta tan husi Cirkular Governu n.º 1/GPM/X/2012, kona-bá
Kontrolu ba Movimentu Viaturas sira Estado nian katak, veículos do Estado
hot-hotu halo tuir lei ne’ebé hetan autorizasaun atu movimentu hahu husi tuku
07.00 dader to,o tuku 07.00 kalan, iha loron segunda-feira to sexta-feira,
wainhira movimentu ba veículos do Estadu ne,ebé la tuir horariu ne’ebé
determina tenke hetan autorizasaun husi superior ministério no instituisaun
nian.

    Iha tempu hanesan hola parte mos husi DNTT (Diresaun Nasional ba
Transportes Terestres) maka regula iha Dekreto-Lei n.o 6/2019 de 3 de Abril
Orgânica Ministério dos Transportes no Comunicações, iha artigu 14o no 1
alinea g) apoia autoridades policiais iha fiskalizasaun, implementasaun no
komprimentu ba lei rodaviária, nomos aliena i) halo tuir lei, regulamentu no
fontes normativos sira seluk iha area transportes terrestres nian. Ho
involvimentu iha aksaun operasaun konjunta ne,e parte DNTT kumpri nia knar
tuir organika ministériu nian. 

    Além de ne,e partisipa mós husi Komisaun Funsaun Públiku ne,ebé mak
regula tuir Estatutu da Funsaun Pública aprovadu husi Lei n.⁰ 8/2004, de 16 de
Junho, mak altera husi Lei n.⁰ 4/2009, de 3 de Julho, ne,ebé mensiona iha
artigu 42 ne,ebé koalia kona-bá proibisaun ka bandu nian katak, funcionório
públiku no ajentes ba admnistrasaun publika labele uza bens ho forma ne,ebé
abusiva, osan ou buat seluk hanesan propriedade estadu nian. Tanba ne,e
funcionário iha dever tuir Estatutu Funsaun Públika ne,ebé mensiona iha artigu
40 kona-bá dever geral nian nomos artigu 41 ba dever especial ba funcionarios
no ajente administrasaun publika nian iha obrigasaun atu halo jestaun no
utilizasaun ba sasan estadu nian tuir normas legais.

    Iha oportunidade ne,e hetan mós partisipasaun máximu husi Patrimóniu do


Estadu husi Ministériu das Financas ne’ebé nudar Instituisaun Estadu nian
ne,ebé iha responsabilidade tuir lei halo Inventariu no gestaun ba bens moves
estadu nian. Knar refere atribui tuir Dekreto-Lei N.º 28 /2019 de  25  de 
Setembru kona-bá Orgânica  do  Ministério  das  Finanças ne,ebé altera husi
Dekretu-Lei  n.o 43 /2020   de  7  de  Outubro, hanesan mensiona iha artigu 19 
Diresaun Geral ba gestaun patrimóniu Estadu nian. Nune,e mós artigu 20 n o 1
kabe ba Diresaun Nasional ba Inventáriu  no Gestaun Bens i Móves ne,ebé
mak responsavel ba inspesaun, registu, armajenamentu no gestaun ba viaturas
estadu nian. Akresenta liu tan iha no 2 alinea k) Realiza kualker tarefas seluk
ne,ebé atribui iha lei, regulamentu no despacho.

    Kabe mós ba kompetensia hirak ne,ebé mensiona iha organika refere


Diresaun Nasional ba inventáriu no  Gestaun Bens Moveis Estadu nian asume
responsabilidade ne,ebé estratejiku ba halo kontrolo patrimoniu do estadu nian
nune,e bele garante katak utilizasaun ba bens hirak hirak ne,e lao tuir regras
ne,ebé existe ona.   

    Ho nune,e refere ba kazu operasaun konjunta kona-bá, patrimoniu ba Estado


atu utiliza tuir ninia regras hanesan menciona iha artigo 2o katak,
Atribuisaunba veíkulos do Estadu husi Dekreto-Lei nº. 8/2003 de 18 de junho,
hanesan tuir mai ne,e: 

1. Veículos automóveis Estadu nian, ne’ebé pertence ba Governo, ne’ebé


atribuídu antes ne,e ho funsaun ba disponibilidade iha fim exclusivamente
profissional: a) Ba membros do Governo, b) Ba Directoresgerais, c)
Ba Administradores de Distrito  d) Directores de Serviço. 
2. Bele mós atribui veículos sira Estadu nian  ho forma ne,ebé temporáriu
ou permanente ba funsionáriu seluk ka grupus ba funsionárius ho kategorias
diferentes ne,ebé menciona iha paragrafu anterior, ho razaun ne’ebé forte
relasiona ho servisu bazea ba proposta ne’ebé fundamentada husi chefe
kada servisu husi nível ne’ebé hanesan ka superior husi Diretor do Servisu.

    Haktuir mos iha artigo 3o husi dekretu ne,e katak, Veiculos Estado nian sei
bele uza ba fins exclusivamente profissionais. Entende mos katak ba período
normal ba utilizasaun veículos estadunian ba período husi 07 to,o 19 horas,
husi segunda to,o sexta-feira:
1. Durante iha horariu eskluidu husi períodu normal ba utilizasaun,
veículos hotu tenke para iha fatin estacionamentu iha kada servisu exepto
ba disposto iha numeru sira tuir mai;  
2. Ba funcionários nacionais no internacionais autorizados atu konduz ka
lori veículos Estado nian sei hetanautorizasaun hodi conduz fora husi
períodu normal ba utilizasaun, ou mantem iha fatin durante períodu balun,
bainhira hetan justifikasaun ho razaun profissional ou segurança depois de
autorizasaun husi chefe kada servisu.

    Alem de ne,e aktu utilizasaun veíkulos Estadu nian ne,ebé fora husi pereiodu
normal ba utilizasaun considera nudar krime ne’ebé regula iha Kódigu Penál
Timor-Leste iha no 1 artigu 295o kona-bá kazu pekulatu no 296o kona-bá
pekulatu de uzu katak; funcionáriu ne,ebé uza ka husik ema seluk uza ba fim
ne,ebé la tama iha nia destinu veikulu ka koiza movel seluk ho valor
signifikativu, ne,ebé tama iha ninia liman ka nia bele kaer tanba nia funsaun,
atu hetan ba nia ka ba ema seluk benefisiu ilegítima ka hamosu prejuizu ba
ema ruma, sei hetan pena prizaun to,o tinan 2, kuandu buat seluk ne,e tama iha
nia liman ka nia bele kaer tanba nia funsaun. 

G. OPINIAUN LEGÁL

    Bazea ba faktus hirak ne,ebé mensiona iha leten hakerek nain fundamenta ho
análiza legal tuir rigime atribuisaun uzu de veiculos do estadu katak, ba
funcionariu hirak nebe utiliza patrimonio do Estadu fora husi orariu normal ka
iha loron feriadu no fim de semana funcionariu públiku ho ninia dirigentes
balun utiliza patrimóniu Estadu nian dala barak fora husi periodu ne’ebé lei
rasik estabelece ona. Aktu hirak ne,e konstitui aktu infrasaun ne’ebé komete
rasik husi uzuariu ka funcionarius públiku ne’ebé utuliza património Estadu
nian iha momentu ne,e. Ne,e duni tuir tuir procedimentu legál refere ba
autoridade kompetente ne’ebé konstituidu iha equipa conjunta ne,e iha dever
legal atu exerce sira nia funsaun hodi hala,o sira nia atusaun no kontro ne,ebé
maximu duni bá patrimóniu Estadu tuir normas no procedimentos legais ne’ebé
existe ona. 

    Atu rezumu, haktuir mós katak, aktu utilizasaun refere nudar aktu má
utilisaun ba patrimoniu estadu nian ne,ebé kontrariandu ho artigus 2 no 3 husi
Dekretu atribuisaun uza veiculus do estado, katak utilizasaun refere, la destina
ba ninia fins publiku ou interesse komun instituisaun nian nune,e konstitui ba
violasaun regulamentu no sircular sira utilizasaun ba veikulos estadu nian.
Nune,e mós em termos kriminal utilizasaun veículos do Estadu fora husi
horáriu normal konstitui aktu krime pekulatu nebé regula iha no 1 husi artigu
295 no 296 pekulatu de usu husi Kódigu Penál Timor Leste nian. 

H. KONKLUZAUN NO REKOMENDASAUN 
    Timor-Leste nudar Estadu de direitu demokratiku haktuir iha konstituisaun
tanba ne,e obrigasaun sidadaun hot-hotu exerce sira nia direitu tenke lao tuir
procedimento legál hanesan Konstituisaun RDTL ho leis no regulamentos nebe
aplikavel . Ho nune ikus-ikus ne,e mosu polemika iha sociedade ida ne,e ho
diversos kazus. Maibe iha momentu ne,e hakerek nain hakarak foka hau nia
analisa jurídika ba kazu utilizasaun ba veículos do Estado iha loron feriadu ho
fim de semana ne,ebé konstitui atu irregularidade ba itulizasaun bens moves
estadu nian hodi hamosu polemika entre entidades Estadu nian ho uzuariu rasik
inlkui sosiedade em jeral. Kazu refere sempre akontese bebeik bainhira tama
ona ba loron sira feriadu ou fim de semana.

    Tanba ne,e rekomenda ba entidades Estadu hotu atu hametin prinsipiu


estadu de direitu demokratiku tuir konstituisaun RDTL, kontinua respeita lei
no lei oan sira n,ebé existe ona. Ho nune,e ejije participasaun entidades hotu no
liu-liu entidades lubuk ida ne’ebé kompostu iha operasaun conjunta ne,e atu
kontinua hala’o nafatin aksaun kontrolu ne,e regor liu iha terreno nune,e beke
asegura katak patrimonio estadu utiliza ba fins exklusivamente públiku ka
komum nian. 

Obrigadu wain.

Jaime dos Santos, Lic.Dir


Estudante Segundo Ano, Programa Mastrado Siencia Direitu , Pos
Graduasaun, Universidade da Paz, Dili, Timor-Leste 
E-mail :santosjaime072@gmail.com

Você também pode gostar