Analiza Hrvatske ICT Industrije 1999.-2009. - Prvi Dio

ANALIZA HRVATSKE ICT INDUSTRIJE
1999 - 2009
Pregled ukupne ICT industrije
Pregled ICT industrije po segmentima
IDC Adriatics
Veljača, 2011.
Analiza informatičko komunikacijske industrije u
Hrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine
Contents
SAŽETAK................................................................................................................................................... 4
OBUHVAT STUDIJE................................................................................................................................... 6
OPĆE METODOLOŠKE NAPOMENE.......................................................................................................... 7
1. PREGLED UKUPNE HRVATSKE ICT INDUSTRIJE .................................................................................. 10
1.1. Broj ICT poduzeća u Hrvatskoj.................................................................................................... 14
1.2. Broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji ................................................................................... 17
1.3. Ukupni prihod hrvatske ICT industrije ........................................................................................ 20
1.4. Dodana vrijednost hrvatske ICT industrije ................................................................................. 24
1.5. Neto plaće u hrvatskoj ICT industriji .......................................................................................... 26
1.6. Izvoz hrvatske ICT industrije ....................................................................................................... 29
2.1. IT uslužna poduzeća ................................................................................................................... 33
2. PREGLED HRVATSKE ICT INDUSTRIJE PO SEGMENTIMA ................................................................... 33
2.1.1 Globalne tehnološke tvrtke .................................................................................................. 37
2.1.2. Sistem integratori ................................................................................................................ 39
2.1.3. Proizvođači softvera ............................................................................................................ 41
2.1.4. IT edukatori ......................................................................................................................... 42
2.1.5. IT konzultanti ....................................................................................................................... 44
2.1.6. Pružatelji outsourcing usluga .............................................................................................. 45
2.1.7. Dobavljači s dodanom vrijednošću...................................................................................... 47
2.1.8. Implementatori softverskih aplikacija ................................................................................. 49
2.1.9. IT Servisna poduzeća ........................................................................................................... 50
2.1.10. Ostala IT uslužna poduzeća ............................................................................................... 52
2.1.11. CLOUD uslužna poduzeća .................................................................................................. 53
2.2. Softverska poduzeća (ISVs – Independent Software Vendors) .................................................. 54
2.2.1. Globalni proizvođači softvera ............................................................................................. 58
2.2.2. Lokalni proizvođači ERP aplikacija ...................................................................................... 60
2.2.3. Lokalni proizvođači knjigovodstvenih aplikacija................................................................. 61
2.2.4. Lokalni proizvođači horizontalnih aplikacija....................................................................... 63
2.2.5. Lokalni proizvođači vertikalnih aplikacija ........................................................................... 65
2.2.6. Lokalni proizvođači CLOUD aplikacija ................................................................................. 67
2.3. Proizvođači IT opreme ................................................................................................................ 67
2
Pripremio IDC Adriatics
2.3.1. Sastavljači osobnih računala............................................................................................... 70

2.3.2. Ostali proizvođači hardvera................................................................................................ 72
2.4. Trgovci IT produktima (IT Channel Companies).......................................................................... 74
2.4.1. IT distributeri ...................................................................................................................... 77
2.4.2. IT maloprodajni lanci .......................................................................................................... 79
2.4.3. IT trgovci na malo ............................................................................................................... 80
2.4.4. Korporativni IT dobavljači ................................................................................................... 82
2.4.5. Web IT trgovine .................................................................................................................. 83
2.5. Poduzeća za prijenos komunikacija (Carrier Services Companies) ............................................. 85
2.5.1. Telekom operateri ............................................................................................................... 89
2.5.2. Kablovski operateri .............................................................................................................. 91
2.5.3. Pružatelji pristupa internetu ............................................................................................... 92
2.5.4. Pružatelji telekom infrastrukturnih usluga .......................................................................... 94
2.5.5. Pružatelji telekom usluga s dodanom vrijednošću .............................................................. 95
2.6. Poduzeća za servisnu podršku telekom opreme i uređaja (Telecom Support Services
Companies) ........................................................................................................................................ 96
2.6.1. Telekom sistem integratori ................................................................................................. 99
2.6.2. Telekom dobavljači s dodanom vrijednošću ..................................................................... 101
2.6.3. Telekom servisna poduzeća .............................................................................................. 102
2.6.4. Ostala telekom uslužna poduzeća ..................................................................................... 104
2.7. Proizvođači telekom produkata (Telecom Products Vendors) ................................................. 105
2.7.1. Globalni proizvođači telekom opreme .............................................................................. 107
2.7.2. Lokalni proizvođači telekom opreme ................................................................................ 110
2.8. Trgovci telekom produktima (Telecom Channel Companies)................................................... 111
2.8.1. Telekom distributeri .......................................................................................................... 114
2.8.2. Telekom maloprodajni lanci .............................................................................................. 116
2.8.3. Telekom trgovci na malo ................................................................................................... 117
2.8.4. Korporativni telekom dobavljači ....................................................................................... 118
3
SAŽETAK
U 2009. hrvatska ICT industrija se sastojala od 2.139 poduzeća s 27.881 radnim

mjestom. Ukupni prihod ICT industrije dosegao je 32,4 milijarde kuna, a dodana
vrijednost 11,5 milijardi ili 35% ukupnog prihoda. IT komponenta ICT industrije
uključivala je 1.853 tvrtke s ukupno 15.114 radnika. Ukupni prihod IT sektora iznosio
je 12,6 milijardi kuna, a dodana vrijednost 3,30 milijardi. Telekom sektor uključio je
285 tvrtki s 12.767 radnih mjesta. Telekom industrija ostvarila je ukupni prihod od
19.79 milijardi i generirala 8,16 milijardi dodane vrijednosti.
U razdoblju 1999-2009 ukupni prihod hrvatske ICT industrije je rastao po prosječnoj

godišnjoj stopi rasta (PGSR) od 10,6%. Ta bi stopa bila i viša da u 2009. nije, po prvi
puta u promatranom razdoblju, zabilježen pad u odnosu na godinu dana ranije za
11.4%. Unutar toga PGSR za IT industriju je iznosio 12,4% dok je telekom segment
rastao po PGSR od 9,6%.
ICT industrija je u ovoj studiji raščlanjena na osam kategorija. Kategorije se

meñusobno razlikuju po veličini i relativnom udjelu u ukupnoj industriji, stupnju
koncentracije po ukupnom prihodu, broju radnih mjesta, prosječnim plaćama,
dinamici rasta, izvozu i drugim značajkama odražavajući njihove razvojne
determinante (institucionalne i ekonomsko- političke okvire), dotok stranih investicija,
privatizaciju, dostignuti stupanj životnog ciklusa tehnologije, stupanj izloženosti
konkurentskim silnicama iz inozemstva, obliku i porijeklu vlasništvu itd.
• IT uslužna poduzeća Kategorija obuhvaća poduzeća koja najveći dio svoje

dodane vrijednosti generiraju pružanjem IT usluga, a koje uključuju i razvoj i
programiranje softvera po narudžbi. U 2009. IDC je identificirao 1.013 takvih tvrtki
s ukupno 8.041 zaposlenih što predstavlja 55% svih IT tvrtki u zemlji. Time su IT
uslužna poduzeća bila najzastupljenija kategorija unutar ICT industrije u zemlji. IT
uslužne tvrtke zabilježile su i najbrži rast što se tiče ukupnog prihoda, broja
poduzeća i broja zaposlenih - PGSR za razdoblje 1999-2009 za ukupni prihod bio
je 14,2% i broj radnih mjesta 11,4%.
• Softverska poduzeća najveći dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju razvojem
gotovih softverskih proizvoda (packaged software), odnosno prodaje licenci i s
njima povezanog održavanja. U 2009. IDC je identificirao 373 tvrtke s ukupno
3.552 zaposlena, što predstavlja 20% svih IT tvrtki u zemlji. U promatranom
4
razdoblju ukupni prohod softverskih poduzeća rastao je po PGSR od 11,4% i broj

zaposlenih po 7,7%.
• Proizvoñači IT opreme pretežiti dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju
proizvodnjom hardverskih produkata, uglavnom sastavljanjem osobnih računala.
U 2009., identificirano je samo 17 takvih poduzeća s 162 zaposlena i udjelom od
samo 0,8% u ukupnom prometu IT industrije. Proizvodnja IT opreme u zemlji
postaje marginalna kategorija. U promatranom razdoblju broj takvih poduzeća u
zemlji smanjen je po PGSR od 12,4%, broj radnih mjesta pa 7,1%, a njihov
ukupni prihod po 13,8%.
• Trgovci IT opremom najveći dio svoje dodane vrijednost ostvaraju prometom IT
opreme i uz nju vezanih komponenti, rezervnih dijelova, razni dodataka i
potrošnog materijala te paketnog softvera. U 2009. IDC je identificirao 450 takvih
kompanija s ukupno 3.359 zaposlenih što predstavlja 24% svih IT tvrtki u zemlji.
IT trgovci bili druga najzastupljenija kategorija unutar ICT industrije u zemlji
Ukupni prihod IT trgovaca u razdoblju 1999-2009 rastao je PGSR od 13,8%, a
broj radnih mjesta po 8,3%.
• Tvrtke za prijenos komunikacija (telekom operatori) Poduzeća koja najveći
dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju pružanjem usluga prijenosa komunikacija.
U 2009. IDC je identificirao 105 takvih tvrtki s 9.167 zaposlenih što predstavlja
5% svih tvrtki, ali 33% radnih mjesta u ICT industriji u zemlji. Ukupni prihod
poduzeća za prijenos komunikacija u razdoblju 1999-2009 rastao je po PGSR od
11,0% dok broj radnih mjesta opao za 2.2%.
• Telekom uslužne tvrtke pretežiti dio dodane vrijednosti ostvaruju podrškom i
održavanjem telekom opreme i ureñaja odnosno fokusirane su na projektiranje,
instalaciju, održavanje i popravke opreme telekom operatera, telefonske
infrastrukture poslovnih korisnika i potrošačkih ureñaja. U 2009. IDC je
identificirao 79 takvih poduzeća, sa 701 zaposlenim. Ukupni prihod telekom
uslužnih tvrtki u razdoblju 1999-2009 rastao je po PGSR od 16,4% a radnih
mjesta po 10,5%.
• Telekom proizvoñači pretežiti dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju
proizvodnjom i prodajom telekomunikacijske opreme U 2009., proizvodnjom
telekom opreme u zemlji se bavilo 30 tvrtki s ukupno 2.372 zaposlena. Ukupni
prihod telekom uslužnih tvrtki u razdoblju 1999-2009 rastao je po PGSR od
16,4% a radnih mjesta po 10,5%.
• Telekom trgovci najveći dio svoje dodane vrijednost ostvaraju prometom
telekom opreme i ureñaja i uz njih vezanim rezervnim dijelovima, dodacima i
potrošnim materijalom. U 2009. IDC je identificirao 71 takovu firmu s ukupno 527
zaposlenih. Ukupni prihod telekom trgovaca u razdoblju 1999-2009 rastao je
PGSR od 1,6%, a broj radnih mjesta po 2,8%.
5
OBUHVAT STUDIJE
Ovu studiju naručili su: Središnji državni ured za eHrvatsku, Udruga za

informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i
Udruga za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Ciljevi studije su da:
• pruži uvid u obujam, strukturne značajke, dinamiku razvitka te analizu

razvojnih determinanti ICT industrije
• osvijetli ulogu i relativnu poziciju koju ICT industrija ima u nacionalnom
gospodarstvu
• pruži komparaciju uloge i značaja ICT industrije prema drugim usporedivim
zemljama
Konačni cilj studije je da prikaže i ocjeni doprinos ICT industrije nacionalnim

interesima koji se očituju u broju radnih mjesta, doprinosu društvenom proizvodu
i obujmu poreznih prihoda koje generira te tehnološkom nivou i razvojno
istraživačkom potencijalu zemlje.
Nalazi ove studije mogu primarno poslužiti kao:
• podlogu za pregovore izmeñu tvrtki iz ICT sektora i njihovih industrijskih

asocijacija s predstavničkih tijelima i državnom administracijom,
gospodarskim asocijacijama, akademskom zajednicom, agencijama za razvoj
i poticanje izvoza i stranih ulaganja, medijima i drugim dionicima u pogledu
stvaranja povoljnih i poticajnih uvjeta za razvitak ICT industrije i njenog
utjecaja na cjelokupni razvitak gospodarstva i društva u cjelini
• podloga za artikuliranje razvojne strategije ICT sektora i njegovog
prožimanja s ukupnim gospodarstvom
• osnovu za meñunarodne usporedbe dinamike i nivoa razvitka ICT
industrije
• polazište za daljnju, detaljniju mikroekonomsku analizu pojedinih grupa,
odnosno pojedinih poduzeća unutar industrije
IDC Adriatics je sličnu studiju, koja je obuhvatila razdoblje 1999-2004 pripremio

2005. godine.
6
OPĆE METODOLOŠKE NAPOMENE
(1) Studija počiva na odabranom nizu pokazatelja iz službenih podataka iz računa

dobiti i gubitka ICT tvrtki u Hrvatskoj koje obrañuje i priprema Fina i to za godine od
1999. do zaključno 2009. Ti podaci su: ukupni prihod, dobit, amortizacija, troškovi
nabave robe, neto plaće, troškovi za osoblje, izvoz i broj zaposlenih.
(2) U ICT industriju uključene su tvrtke svrstane u sljedeće razrede prema NKD 2007
(ili NACE Rev.2) klasifikaciji djelatnosti.
C 26.20 Proizvodnja računala i periferne opreme
C 26.30 Proizvodnja komunikacijske opreme
G 46.51 Trgovina na veliko računalima, perifernom opremom i

softverom
G 46.52 Trgovina na veliko elektroničkim i telekomunikacijskim

dijelovima i opremom
G 47.41 Trgovina na malo računalima, perifernim jedinicama i

softverom u specijaliziranim prodavaonicama
G 47.42 Trgovina na malo telekomunikacijskom opremom u

specijaliziranim prodavaonicama
J 58.21 Izdavanje računalnih igara
J 58.29 Izdavanje ostalog softvera
J 61.10 Djelatnosti žičane telekomunikacije
J 61.20 Djelatnosti bežične telekomunikacije
J 61.30 Djelatnosti satelitske telekomunikacije
J 61.90 Ostale telekomunikacijske djelatnosti
J 62.01 Računalno programiranje
J 62.02 Savjetovanje u vezi s računalima
J62.03 Upravljanje računalnom opremom i sustavom
J 62.09 Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom

tehnologijom i računalima
J 63.11 Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s

njima
7
Q 85.59 Ostalo obrazovanje i poučavanje (identificirani subjekti ICT

edukacija i treninga)
S 95.11 Popravak računala i periferne opreme
S 95.12 Popravak komunikacijske opreme
Treba napomenuti da je prelazak na NACE Rev. 2 , od 2008. (u odnosu na prijašnju

verziju Rev.1.1.) omogućio bolji obuhvat ICT industrije, posebno u dijelu trgovine.
Naime, sada su veleprodajne i maloprodajne jedinice informatičkim i
telekomunikacijskim produktima izdvojene iz ostale trgovine, što poboljšava praćenje
tog dijela ICT industrije.
(3) Polazni kriterij klasifikacije poduzeća bila je pretežita djelatnost pod kojom je
pojedina tvrtka registrirana kod Državnog zavoda za statistiku. Pretežita djelatnost bi
pak trebala biti ona kojom poduzeće ostvaruje najveći dio svoje dodane vrijednosti.
(Dodana vrijednost zbroj je dobiti, troškova za osoblje i amortizacije).
Meñutim kad je ICT industrija u pitanju to za veliki broj tvrtki nije slučaj. Tvrtke su
naime često registrirane u NACE razredima koji ne odražavaju djelatnost kojom
poduzeće ostvaruje najveći dio dodane vrijednosti. Eklatantan primjer u tom pogledu
je razred C26.20 – Proizvodnja računala i periferne opreme, koja bi po definiciji
trebala pokrivati PC asemblere. No broj specijaliziranih sastavljača računala, koji
tom djelatnošću ostvaruju većinu svoje dodane vrijednosti, danas je manji od
desetak. A službena statistika nudi podatak o čak 280 takovih poduzeća. Tu su
primjerice registrirani King ICT, Storm Computers, M San Grupa, Dekod Telekom,
Kodeks, Microline, PIS, Times Computers itd. Slično tome, pod IT trgovce su, iako
najveći dio dodane vrijednosti ostvaruju drugom djelatnošću, službeno svrstani
Combis, S&T Hrvatska, Infosistem, BDS, BCC Services, Softpro Tetral itd.
Zbog toga, a i nekih dodatnih kriterija koji omogućuju svrsishodno i transparentno

grupiranje sličnih poduzeća te nekih izuzetaka, koji su rezultat dugogodišnjeg
iskustva u praćenju praćenja ICT industrije, a koja omogućuju kvalitetniju analizu
njene strukture, IDC u ovoj studiji, raščlanjuje ICT industriju na osam temeljnih
kategorija, četiri IT i četiri telekom, koje se pak dalje raščlanjuju na četrdesetak
podkategorija.
(4) Izuzetak od principa da je svako poduzeće kategorizirano u (samo) jednu

kategoriju primijenjen je kod:
• Ericsson Nikola Tesla i Siemens zastupljeni su u obje sastavnice ICT

industrije: IT (IT sistem integratori) i telekom (globalni proizvoñači telekom
opreme). To je učinjeno zbog činjenice da se radi, za naše prilike o relativno
8
velikim poduzećima a koja su značajno zastupljena u obje komponente ICT

industrije. Ukupni prihod i ostale pokazatelji za te dvije tvrtke podijeljeni su na
način da je u IT komponentu uključena vrijednost njihovih IT usluga kako to prati
IDC Adriatics u svojim redovnim godišnjim reportima o IT uslugama, dok je
preostali dio poslovanja uključen u telekom industriju.
(5) Izuzetak od principa da se financijski pokazatelji poduzeća uzimaju u cijelosti

primijenjen je kod:
• Za Finu nije uključen njen ukupni prihod (i drugi ukupni pokazatelji), već samo
procijenjeni prihod od IT usluga (Prema IDC-u) i tome prilagoñeni ostali
pokazatelji.
(6) Izuzetak od principa da kriterij razvrstavanje bude ostvarivanje pretežitom dijela

dodane vrijednosti primijenjen je:
• Kod lokalnih proizvoñača paketnog softvera. Poduzeća su uvrštena u ovu

kategoriju po kriteriju da nude prepoznatljiv of-the-shelf proizvod pakiranog
softvera, bez obzira da li na to da li prodajom tog softvera ostvaruju najveći dio
dodane vrijednosti.
(7) In2 Grupa, Gisdata Grupa i TIS Grupa uključene su kao pojedinačni subjekti tj.
zbrojeni su i konsolidirani pokazatelji društava koje objedinjuju.
(8) ICT poduzeća uključuju dionička društva (d.d.) i društva s ograničenom

odgovornošću (d.o.o.).
(9) U ukupan broj poduzeća uključene su tvrtke s ukupnim prihodom većim od

100.000 kuna. Pretpostavka je da poduzeće svojim djelovanjem mora ostvariti
prihod dostatan za isplatu barem jedne prosječne mjesečne plaće. Ovaj kriterij
primijenjen je bez obzira na činjenicu da li poduzeće ima zaposlenih ili nema. Tako
su tvrtke bez zaposlenih, a s godišnjim prihodom koji premašuje 100.000 kuna
takoñer uključena.
9
1. PREGLED UKUPNE HRVATSKE ICT

INDUSTRIJE
U zadnje dvije dekade, u jednakim okvirima, ali polazeći s različitih startnih pozicija
IT i telekom industrija u Hrvatskoj bilježe različit razvojni put.
IT industrija kao i obujam potrošnje informatičkih produkata i usluga u Hrvatskoj

gube vodeću poziciju meñu centralnim i istočnim europskim zemljama, koja je
dostignuta dinamičnim razvitkom IT industrije i tržišta u osamdesetim, a koja je
uvelike bila odraz prijašnje otvorenosti zemlje (tada Jugoslavije) zapadnim
utjecajima i uvozu. Rat do prve polovice devedesetih, neadekvatna i štetna
privatizacija, izostanak industrijske strategije i odgovarajućih poticajnih politika,
relativno spori gospodarski rast, politika precijenjene kune, zajedno s ograničenjima
relativno malog tržišta rezultirali su time da hrvatski IT već niz godina gubi trku sa
zemljama susjedima Slovenijom i Mañarskom, zatim Slovačkom, a u zadnje vrijeme
s brzo rastućim Rumunjskom i Bugarskom.
Početkom devedesetih IT industrija se raspadom i nestankom tada relativno velikih

IT tvrtki (primjerice Velebit, Iskra Delta, TRS, RIZ i dr.) kao i računarskih centara niza
velikih poduzeća nestalih u privatizacijskoj džungli još više atomizira. Poduzetniji
informatički stručnjaci, bivši zaposlenici tih poduzeća utemeljuju nekoliko stotina
novih veoma malih IT firmi. U 1999., početnoj godini ovog istraživanja, od ukupno
1.141 registrirane IT tvrtke tek tri od njih zapošljavaju nešto više od 100 radnika dok
958 ima manje od 10 zaposlenih. Jasno, takva poduzeća u pravilu nisu mogle
doseći kritičnu masu u smislu ekspertize, financijske snage, upravljačkih i
marketinških vještina za preuzimanje većih i složenijih IT projekata. Stoga, velika
većina od njih svoje aktivnosti usmjerava na sastavljanja osobnih računala,
programiranju poslovnog softvera za mala i srednja poduzeća i jednostavnije oblike
pružanja IT usluga, a sve to, u pravilu rade u ograničenim lokalnim teritorijalnim
okvirima. S vremenom, oni poduzetniji i uspješniji meñu njima uspostavljaju
partnerske odnose s internacionalnim IT kompanijama, stječu ekspertizu, brzo rastu i
šire svoje poslovanje na cijelu državu, a i susjedne zemlje (danas Adriatic regija).
Tako se postepeno izdvaja tridesetak IT tvrtki "lokalnih šampiona" (a nekih od njih i
značajnih regionalnih igrača) kako u distribuciji i prodaji IT opreme tako i na
područjima sistemske integracije, proizvodnji softvera i implementaciji softverskih
rješenja To su poduzeća koja danas koji danas predvode IT industriju u zemlji.
Meñutim, te su tvrtke još uvijek u meñunarodnim razmjerima, a i u domaćim
10
okvirima komparirano s drugim djelatnostima, relativno skromne veličine gledajući

broj radnih mjesta i promet koji generiraju.
Interesantno je tu spomenuti da su još uvijek najveće koncentracije IT

profesionalaca u zemlji nalaze izvan same IT industrije. Naime broj zaposlenih u
internim IT odjelima pojedinih kompanija, recimo Hrvatske elektroprivrede,
Zagrebačke banke, Privredne banke, a našli bi se tu i još neki subjekti, i danas
nadmašuje broj radnih mjesta i u najbrojnijoj od IT tvrtki u zemlji.
Istovremeno, veliki internacionalni IT vendori se, općenito teško i relativno kasno

odlučuju na izravno prisustvo u zemlji. A kada to i čine, radi se o relativno malom
broju radnih mjesta. Veće investicije recimo u razvojne softverske centre i logističko-
distribucijske čvorišta izostaju, a proizvodna green-field ulaganja se i ne spominju.
Radi se u osnovi o prodajno-marketinškim filijalama, koje organiziraju i upravljaju
partnerskom mrežom, kanalom distribucije i marketinškim aktivnostima, a tek u
ograničenoj mjeri izravno pružaju IT usluge korisnicima.
Kretanja u telekom industriji bila su bitno drugačija. Brzo rastuća potražnja za

telekomunikacijskom uslugama gospodarstva, javnog sektora i kućanstava i
potencijalni lukrativni profiti koji su se u toj djelatnosti bili sasvim izvjesni doveli su do
značajnih akvizicija, odnosno pritjecanja stranih investicija u zemlju u iznosu od oko
2,5 milijardi USA dolara. Postojeći telekom monopol Hrvatske telekomunikacija
prodan je Deutsche Telekomu; istaknuti proizvoñač telekomunikacijske opreme
Nikola Tesla snažno prisutan na istočnoeuropskom tržištu prodan je Ericssonu, dok
je Siemens kupujući ATM utemeljio snažnu lokalnu podružnicu. Treba spomenuti da
su i Ericsson Nikola Tesla i Siemens oformili snažne odjele za razvoj softvera, svaki
s oko 700 programera koji radili za interne potreba svojih korporacija. Kasnije, na
scenu dolaze i mobilni operater VIPNet, investicija Austrian Mobilcoma, te prije
nekoliko godina i treći mobilni operater Tele2. Počinju djelovati i domaći telekom
igrači OT Optima telekom, H1 Telekom, Metronet telekomunikacija i dr.
U ovim okvirima, hrvatska ICT industrija u 2009. godini imala je 13 poduzeća s preko
200 zaposlenih. Od toga sedam je bilo telekom tvrtki - tri telekom operatora: HT-
Hrvatski Telekom, T-Mobile i VIPNet; lokalna podružnica globalnog telekom
tehnološkog vendora Ericsson Nikola Tesla (telekom dio), Volex, Odašiljači i veze i
RIZ odašiljači. Istodobno, šest tvrtki s više od 200 radnika iz IT industrije bili su:
Siemens IT Solutions and Services, Apis IT, In2 Grupa, Combis, Renoprom i King
ICT.
11
Tablica 1
ICT poduzeća u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 1999
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
Kategorije broja zaposlenih prihod vrijednost
poduzeća zaposlenih (KnM)
(KnM) (KnM)
Preko 200 5 13.725 7.486,12 3.738,60 1.361,59
Udio (%) 0,4% 66,0% 63,1% 82,3% 83,7%
100-200 5 648 219,54 92,51 31,18
Udio (%) 0,4% 3,1% 1,9% 2,0% 1,9%
50-99 8 531 176,56 52,19 5,56
Udio (%) 0,7% 2,6% 1,5% 1,1% 0,3%
30-49 19 721 660,45 106,89 49,08
Udio (%) 1,7% 3,5% 5,6% 2,4% 3,0%
10-29 146 2.220 1.867,98 282,35 103,94
Udio (%) 12,8% 10,7% 15,8% 6,2% 6,4%
5-9 231 1.519 803,94 148,62 50,61
Udio (%) 20,2% 7,3% 6,8% 3,3% 3,1%
1-4 706 1.443 630,77 119,36 25,45
Udio (%) 61,9% 6,9% 5,3% 2,6% 1,6%
0 21 0 11,88 1,02 0,00
Udio (%) 1,8% 0,0% 0,1% 0,0% 0,0%
Total 1.141 20.807 11.857,24 4.541,55 1.627,41
Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010
Tablica 2
ICT poduzeća u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 13 11.273 16.742,61 7.611,26 2.142,95
Udio (%) 0,6% 40,4% 51,7% 66,4% 48,1%
100-200 20 3.034 5.132,52 1.113,17 1.185,15
Udio (%) 0,9% 10,9% 15,8% 9,7% 26,6%
50-99 35 2.458 3.092,95 671,26 308,83
Udio (%) 1,6% 8,8% 9,5% 5,9% 6,9%
30-49 53 2.108 1.977,36 462,84 199,15
Udio (%) 2,5% 7,6% 6,1% 4,0% 4,5%
10-29 277 4.422 3.060,09 874,98 336,87
Udio (%) 13,0% 15,9% 9,4% 7,6% 7,6%
5-9 347 2.270 1.265,59 380,18 165,52
Udio (%) 16,2% 8,1% 3,9% 3,3% 3,7%
1-4 1.176 2.316 994,45 313,89 92,75
Udio (%) 55,0% 8,3% 3,1% 2,7% 2,1%
0 217 0 131,27 38,10 26,87
Udio (%) 10,1% 0,0% 0,4% 0,3% 0,6%
Total 2.138 27.881 32.396,84 11.465,67 4.458,10
Usporedbe radi, 1999. godine samo 5 poduzeća zapošljavalo je preko 200 djelatnika
i sve su bile telekom tvrtke.
12
Broj poduzeća s brojem zaposlenih izmeñu 100 i 200 bio je 20 (prema samo pet u
1999.). Od toga 12 je bilo IT tvrtki: IBM Hrvatska, Ericsson Nikola Tesla (IT dio),
Exor, S&T Hrvatska, TIS Grupa, Informatika Vrbani, HG Spot, Eurotrade, PCE, M
San Grupa, InfoDom i CROZ. Osam telekom tvrtke u kategoriji 100-200 radnika bile
su: B.net Hrvatska, Metronet telekomunikacije, OT – Optima telekom, Iskon Internet,
H1 Telekom., VIPNet usluge, Tango komunikacije, Markottel i Nokia Siemens
Networks.
Tih 33 poduzeća, koja čine 1,5% od ukupnog broja ICT tvrtki u zemlji, uzeta zajedno
zapošljavala su 51% radnika, ostvarila su 68% ukupnog prihoda, 76% dodane
vrijednosti i 75% izvoza hrvatske ICT industrije.
Nasuprot tome, najveći broj ICT tvrtki u zemlji, njih 1.176 ili 55% imalo je od 1 do 4
zaposlena, dok je 217, ili 10% tvrtki bilo bez radnika.
13
1.1. Broj ICT poduzeća u Hrvatskoj
U 2009., broj ICT poduzeća

poduze u Hrvatskoj dosegao je 2.138. Od toga daleko veći
ve dio,
njih 1.853 ili 87% bila su IT poduzeća,
poduze a, dok je broj telekom tvrtki iznosio 285
28 ili
preostalih 13%. Izmeñu 1999. i 2009. broj ICT tvrtki povećao
ao se prosje
prosječnoj godišnjoj
stopi rasta (PGSR) od 6,5%. Pri tome se:
• Broj
roj telekom tvrtki više nego udvostručio,
udvostru io, sa 103 u 1999., na 28
285 u 2009.
Godini (PGSR Od 10,8%).
10,8%). Posebno brz rast broja telekom tvrtki zabilježen je u
zadnje tri godine što odražava naročito
naro brzi rastt tvrtki koje pružaju telekom
usluge s dodanom vrijednošću.
vrijednoš
• Istodobno, broj IT tvrtki rastao je prosječnoj
prosje noj stopi od 6,0%. Od toga najbrže
je rastao broj IT uslužnih tvrtki (PGSR 8,2%) dok je broj sastavljača
sastavlja stolnih
računala
unala bitno
bit smanjen (s 57 u 1999. na 9 u 2009.)
Tablica 3
Broj ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009
Kategorije poduzeća 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 PGSR
IT uslužne tvrtke (ITS) 455 464 510 585 638 674 723 789 851 904 1.013 8,3%
Softverska poduzeća (ISV) 232 241 254 277 290 300 316 329 340 347 373 4,9%
Proizvođači IT opreme 64 57 54 56 53 45 43 34 28 21 17 -12,4%
Trgovci IT produktima 287 311 318 354 372 394 396 423 431 456 450 4,6%
IT total 1.038 1.073 1.136 1.272 1.353 1.413 1.478 1.575 1.650 1.728 1.853 6,0%
Telekom operateri 14 19 23 28 37 42 56 64 69 88 105 22,3%
Telekom trgovci 32 32 32 33 34 38 44 48 51 63 71 8,4%
Proizvođači telekom opreme 28 29 29 31 30 30 30 28 28 30 30 0,7%
Telekom podrška i održavanje 29 30 33 38 46 45 50 56 65 70 79 10,5%
Telekom total 103 110 117 130 147 155 180 196 213 251 285 10,8%
ICT total 1.141 1.183 1.253 1.402 1.500 1.568 1.658 1.771 1.863 1.979 2.138 6,5%
Grafikon 1
Broj ICT poduzeća u Hrvatskoj, 1999-2009

IT tvrtke Telekom tvrtke
1.853
1.728
1.575 1.650
1.413 1.478
1.353
1.272
1.073 1.136
1.038
213 251 285

110 130 147 155 180 196
103 117
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
14
Tablica 4
Udio pojedinih kategorija poduzeća (%) u ukupnom broju ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009
1999
Kategorije poduzeća 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
IT uslužne tvrtke (ITS) 39,9% 39,2% 40,7% 41,7% 42,5% 43,0% 43,6% 44,6% 45,7% 45,7% 47,4%
Softverska poduzeća (ISV) 20,3% 20,4% 20,3% 19,8% 19,3% 19,1% 19,1% 18,6% 18,3% 17,5% 17,4%
Proizvođači IT opreme 5,6% 4,8% 4,3% 4,0% 3,5% 2,9% 2,6% 1,9% 1,5% 1,1% 0,8%
Trgovci IT produktima 25,2% 26,3% 25,4% 25,2% 24,8% 25,1% 23,9% 23,9% 23,1% 23,0% 21,0%
IT total 91,0% 90,7% 90,7% 90,7% 90,2% 90,1% 89,1% 88,9% 88,6% 87,3% 86,7%
Telekom operateri 1,2% 1,6% 1,8% 2,0% 2,5% 2,7% 3,4% 3,6% 3,7% 4,4% 4,9%
Telekom trgovci 2,8% 2,7% 2,6% 2,4% 2,3% 2,4% 2,7% 2,7% 2,7% 3,2% 3,3%
Proizvođači telekom opreme 2,5% 2,5% 2,3% 2,2% 2,0% 1,9% 1,8% 1,6% 1,5% 1,5% 1,4%
Telekom podrška i održavanje 2,5% 2,5% 2,6% 2,7% 3,1% 2,9% 3,0% 3,2% 3,5% 3,5% 3,7%
Telekom total 9,0% 9,3% 9,3% 9,3% 9,8% 9,9% 10,9% 11,1% 11,4% 12,7% 13,3%
ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
Grafikon 2

Struktura ICT poduzeća u Hrvatskoj, 1999
2,5% 2,5%
2,8%
1,2% IT uslužne tvrtke (ITS)
Softverska poduzeća (ISV)
Proizvođači IT opreme
39,9%
25,2% Trgovci IT produktima
Telekom operateri
Telekom trgovci
5,6%
Proizvođači telekom opreme
20,3%
Telekom podrška i održavanje
Kao rezultat ovakvih kretanja, IT uslužna poduzeća

poduze a i telekom operateri u 2009.
povećali
ali su svoj udio u proju poduzeća
poduze za 7,5,
,5, odnosno 3,7 postotnih poena na uštrb
ostalih kategorija.
15
Grafikon 3

Struktura ICT poduzeća u Hrvatskoj, 2009
1,4% 3,7%
3,3%
IT uslužne tvrtke (ITS)
4,9%
Softverska poduzeća (ISV)
47,4% Trgovci IT produktima

21,0%
Telekom operateri
Telekom trgovci
0,8% 17,4% Proizvođači telekom opreme

16
1.2. Broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji
U 2009. godini broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji dosegao je 27.881. Od toga
njih 15.144, odnosno 54% su radili u IT tvrtkama dok je telekom sektor zapošljavao
12.767 radnika (46%).
• Broj zaposlenih u IT sektoru promatranom razdoblju konstantno raste, od

6.284 u 1999, na 15.114 u 2009. godini. Dakle, više je nego udvostručen.
Zabilježeni PGSR je 9,2%.
• Istodobno broj zaposlenih u telekom sektoru smanjen je 14.432 u 1999. na
12.767 u 2009. godine. PGSR je -1,3%.
Kao rezultat ovakvih divergentnih kretanja u 2007. broj radnih mjesta u IT industriji
premašuje broj zaposlenih u telekom industriji i ta se razlika u korist IT segmenta u
zadnje dvije godine promatranog razdoblja povećava.
Tablica 5
Broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji, 1999-2009
IT uslužne tvrtke (ITS) 2.734 2.950 3.316 3.613 4.137 4.360 4.734 5.529 6.927 7.268 8.041 11,4%
Softverska poduzeća (ISV) 1.693 1.768 2.012 2.217 2.466 2.644 2.778 2.925 3.092 3.188 3.552 7,7%
Proizvođači IT opreme 340 335 326 381 309 212 198 191 180 173 162 -7,1%
Trgovci IT produktima 1.517 1.623 1.903 2.143 2.503 2.806 3.047 3.276 3.522 3.715 3.359 8,3%
IT total 6.284 6.676 7.557 8.354 9.415 10.022 10.757 11.921 13.721 14.344 15.114 9,2%
Telekom operateri 11.441 11.927 12.451 12.486 11.227 10.853 10.252 10.075 9.513 9.300 9.167 -2,2%
Telekom trgovci 192 218 245 288 322 353 370 432 450 506 527 10,6%
Proizvođači telekom opreme 2.631 2.675 2.681 2.670 2.722 3.205 3.268 3.386 2.715 2.302 2.372 -1,0%
Telekom podrška i održavanje 259 282 288 305 359 360 320 394 489 557 701 10,5%
Telekom total 14.523 15.102 15.665 15.749 14.630 14.771 14.210 14.287 13.167 12.665 12.767 -1,3%
ICT total 20.807 21.778 23.222 24.103 24.045 24.793 24.967 26.208 26.888 27.009 27.881 3,0%
Tablica 6
Udio broja zaposlenih pojedinih kategorija poduzeća (%) u ukupnom broju zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji, 1999-2009
IT total 30,2% 30,7% 32,5% 34,7% 39,2% 40,4% 43,1% 45,5% 51,0% 53,1% 54,2%
Telekom trgovci 0,9% 1,0% 1,1% 1,2% 1,3% 1,4% 1,5% 1,6% 1,7% 1,9% 1,9%
Telekom total 69,8% 69,3% 67,5% 65,3% 60,8% 59,6% 56,9% 54,5% 49,0% 46,9% 45,8%
ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
17
Grafikon 4
Prosječan broj zaposlenih po poduzeću u hrvatskoj ICT industriji , 2009
Telekom podrška i održavanje 8,9
Proizvođači telekom opreme 79,1
Telekom trgovci 7,3
Telekom operateri 87,3
Trgovci IT produktima 7,5
Proizvođači IT opreme 9,5
Softverska poduzeća (ISV) 9,5

Radnika
IT uslužne tvrtke (ITS) 7,9
0 20 40 60 80 100
Grafikon 5

Broj zaposlenih u ICT industriji u Hrvatskoj, 1999-2009
15.665 15.749
15.102 15.114
14.523 14.630 14.771 14.344
14.210 14.287
13.721
13.167 12.665 12.767
11.921
10.757
10.022
9.415
8.354
7.557
6.284 6.676
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Strukturno gledano, u 2009. na IT uslužna poduzeća

a otpadalo je 28% od ukupnog
broja radnih mjesta ICT industriji , prema 13% deset godina ranije. Povećan
Pove je
18
takoñer
er i udio softverskih poduzeća,
poduze a, na 13% s 8%. Istodobno udio zaposlenih kod
telekom operatera opao je s 55% na 33%.
Prosječan
an broj zaposlenih po poduzeću,, u 2009. bio je najveći
najve u kategoriji
poduzeća
a za prijenos komunikacija. U njima je prosječno
prosje bilo zaposleno 87 radnika.
Slijede proizvoñači
proizvoñ telekom opreme s prosječno
no 79 radnih mjesta po poduze
poduzeću.
Meñutim
utim svih ostalih 6 kategorija ICT industrije imale su u prosjeku manje od 10
radnika po tvrtki.
Grafikon 6

Udio zaposlenih u ICT industriji u Hrvatskoj, 1999
1,2%
0,9% 12,6% 13,1% Softverska poduzeća (ISV)
8,1% Proizvođači IT opreme

1,6%
Trgovci IT produktima
7,3% Telekom operateri
Telekom trgovci
55,0% Proizvođači telekom opreme
Grafikon 7

Udio zaposlenih u ICT industriji u Hrvatskoj, 2009
2,5%
1,9% 8,5% Softverska poduzeća (ISV)
28,8%
12,7% Telekom trgovci

12,0%
0,6% Telekom podrška i održavanje
19
1.3. Ukupni prihod hrvatske ICT industrije
Hrvatska ICT industrija ostvarila je u 2009. ukupni prihod od 32,40 milijardi kuna.
kuna Od
toga telekom industrija je realizirala 19,79 milijardi ili 61%, a IT industrija 12,60
milijardi, odnosno 39%.
Tablica 7
Ukupni prihod ICT tvrtki u Hrvatskoj, KnM, 1999-2009
IT uslužne tvrtke (ITS) 1.432,09 1.655,39 2.163,50 2.736,67 2.919,95 3.104,20 3.750,75 4.782,02 5.469,74 5.853,01 5.426,44 14,2%
Softverska poduzeća (ISV) 577,39 625,06 768,70 922,56 1.019,34 1.106,11 1.229,77 1.365,75 1.509,62 1.762,75 1.697,13 11,4%
Proizvođači IT opreme 420,83 494,46 553,87 811,87 565,71 165,59 174,31 184,41 183,01 141,21 95,59 -13,8%
Trgovci IT produktima 1.478,31 1.902,66 2.727,92 3.391,55 4.129,38 4.590,12 5.050,37 5.832,32 6.603,65 7.073,83 5.385,23 13,8%
IT total 3.908,61 4.677,57 6.213,99 7.862,66 8.634,38 8.966,03 10.205,20 12.164,50 13.766,03 14.830,80 12.604,39 12,4%
Telekom operateri 5.774,47 8.034,42 9.019,24 10.532,72 13.199,81 13.991,56 14.813,72 15.923,88 17.053,36 17.717,81 16.430,67 11,0%
Telekom trgovci 268,61 509,29 579,12 869,85 836,61 809,70 1.093,98 1.184,26 1.220,16 1.273,68 1.084,97 15,0%
Proizvođači telekom opreme 1.841,73 2.455,80 3.194,25 3.157,77 2.931,56 3.631,09 3.728,81 3.586,79 3.301,03 2.366,62 1.984,82 0,8%
Telekom podrška i održavanje 63,82 112,92 132,25 143,71 154,76 169,10 172,52 239,39 310,60 284,55 292,00 16,4%
Telekom total 7.948,63 11.112,43 12.924,85 14.704,05 17.122,75 18.601,45 19.809,04 20.934,32 21.885,15 21.642,67 19.792,45 9,6%
ICT total 11.857,24 15.790,00 19.138,85 22.566,71 25.757,13 27.567,48 30.014,24 33.098,82 35.651,18 36.473,47 32.396,84 10,6%
Grafikon 8
Ukupni prihod (u milijardama Kn) ICT poduzeća u Hrvatskoj, 1999-2009

1999
21,89 21,64
20,93
19,81 19,79
18,60
17,12
14,70 14,83
13,77
12,92 12,60
12,16
11,11
10,21
8,63 8,97
7,95 7,86
6,21
4,68
3,91
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
20
Tablica 8
Udio pojedinih kategorija poduzeća (%) u ukupnom prihodu ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009
IT total 33,0% 29,6% 32,5% 34,8% 33,5% 32,5% 34,0% 36,8% 39,5% 40,7% 38,9%
Telekom trgovci 2,3% 3,2% 3,0% 3,9% 3,2% 2,9% 3,6% 3,6% 3,4% 3,5% 3,3%
Telekom total 67,0% 70,4% 67,5% 65,2% 66,5% 67,5% 66,0% 63,2% 60,5% 59,3% 61,1%
ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
Izmeñu 1999. i 2009. ukupni prihod hrvatske ICT industrije rastao je po PGSR od
10,6%. Treba naglasiti da bi stopa rasta bila i veća da u zadnjoj promatranoj godini
nije, po prvi puta u cijelom razdoblju zabilježen pad od 11,2%. Dinamika rasta
ukupnog prihoda osnovnih komponente ICT industrije bila je različita:
• IT industrija zabilježila je viši PGSR, od 12,6%. U razdoblju 1999-2002

godišnje stope rasta ukupnog prihoda IT industrije prelazile su 20%. U
2003. i 2004. rast je usporen na manje od 5%, da bi se od 2005 do 2007 bio
ponovno ubrzan na oko 15%. U 2008. ponovno je usporen na oko 4% da bi
u 2009. po prvi puta opao za čak 15%.
• Telekom industrija rasla je po PGSR od 9,6%. Godišnje fluktuacije stopa
rasta nisu bile toliko izražene. Godišnje stope rasta od relativno visokih
stopa od oko 15% od 1999. do 2003. usporavaju na 9% u 2004. i od tada
dalje postepeno usporavaju na 5% u 2007. U 2008. Po prvi puta je
zabilježen pad ukupnog prihoda telekom industrije, ali on je bio prvenstveno
odraz pada prihoda kategorije proizvoñača telekom opreme, a koji je bio
rezultat činjenice da je Siemens prenio svoju telekom komponentu u novi
entitet Nokia Siemens Networks. U 2009. ukupni prihod telekom industrije
smanjen je u odnosu na godinu dana prije za 8,5%, pri čemu su tu i svoj
obol dale i tvrtke za prijenos komunikacija čiji je prihod po prvi puta smanjen
i to za 7,3%.
21
Grafikon 9
Udio prihoda u ICT industriji u Hrvatskoj, 1999
0,5%
15,5% 12,1% Softverska poduzeća (ISV)
2,3% 4,9% 3,5% Proizvođači IT opreme
Telekom trgovci
48,7% Proizvođači telekom opreme
Grafikon 10

Udio prihoda u ICT industriji u Hrvatskoj, 2009
0,9%
3,3%
6,1%
16,7% Softverska poduzeća (ISV)
5,2% 0,3%
Telekom operateri
16,6%
50,7% Telekom trgovci
22

Koncentracija ukupnog prihoda, Hrvatska, 2009
Prvih 5 poduzeća Prvih 10 poduzeća
98,5% 96,5%
95,3%
90,3% 92,0%
86,5%
78,8%
75,9%
60,9%
57,7%
48,6%
44,4%
37,0%
29,0% 30,5%
21,8%
Proizvođači Telekom IT hardver Telekom IT trgovci Telekom IT usluge Softver

telekom operateri trgovci poduzeća za
opreme podršku i
održavanje
Kategorije ICT industrije me usobno

meñusobno se bitno razlikuju po koeficijentu
koncentracije poduzeća
poduze po ukupnom prihodu. Najvećii stupanj koncentracije u
2009. godini imala su proizvoñači
proizvo i telekom opreme i poduzeća
poduze za prijenos
komunikacija, kod kojih na prvih 10 tvrtki po veličini
veli ini ukupnog prihoda otpada 99%
odnosno 97% ukupnog prihoda kategorije, a što je i očekivano
ekivano s obzirom na razvojni
put ovih kategorija. Visok stupanj koncentracije imala je i kategorija proizvoñača
proizvo IT
opreme, ali to je pak tek bio odraz malog broja uvrštenih tvrtki. Trgovci i to u nešto
većoj
oj mjeri oni iz teleko
telekom sektora takoñer su takoñer
er imali relativno visoku stupanj
koncentracije. Očito
O tu je konsolidacija već dobrano uzela maha. Najmanji stupanj
koncentracije zabilježile su pak IT uslužne i softverske tvrtke. U ove dvije kategorije
zaista se radi o usitnjenoj
usitnjen strukturi poduzeća. Ne bi se meñutim
utim moglo reći
re da u ovim
kategorijama nije bilo konsolidacije, bilo okrupnjavanjem (In2 Grupa, primjerice
akvirirala je Info-opus,
Info Igeu i Grad;; S&T je kupio Epsilon i Infonet Projekt; Arbor
informatika i Logos su se sjedinili
sjed u Asseco SEE Croatia, itd.),
), ili pak da veće
ve tvrtke
nisu zabilježile dinamičniji
niji rast od prosjeka kategorije i time zauzimale veći
ve udio.
Radi se o tome da snažno raste broj novoosnovanih malih IT uslužnih i softverskih
tvrtki. Koji je tome razlog? Zašto recimo u 2009. kad ukupni prihod softverskih i IT
uslužnih tvrtki pada, broj tih tvrtki značajno
zna ajno raste? Usput, raste i broj zaposlenih.
Kakav utjecaj u tome ima recesija ili pak institucionalni okviri (porezna politika,
primjerice). Radi li se o valu novih start-up
up izvozno fokusiranih tvrtki? Ovakva
kretanje svakako traže dodatno istraživanje.
istraživanje
23
1.4. Dodana vrijednost hrvatske ICT industrije
U 2009. dodana vrijednost koju je ostvarila hrvatska ICT industrija dosegla je 11,46
milijardi kuna, što iznosi 35% njenog ukupnog prihoda. Unutar toga, telekom
industrija je ostvarila 8,16 milijardi (71%) i IT industrija 3,30 milijarde (29%).
Izmeñu 1999. i 2009. dodana vrijednost u ICT industriji rasla je po PGSR od 9,7%.
Pri tome znatno brže u IT sektoru 16,4%, nego li u telekom segmentu gdje je stopa
bila 7,9%.
Tablica 9
Dodana vrijednost ICT tvrtki u Hrvatskoj, KnM, 1999-2009
IT uslužne tvrtke (ITS) 359,93 446,07 592,22 617,79 799,63 865,25 1.041,48 1.239,83 1.808,73 1.990,30 2.025,22 18,9%
Softverska poduzeća (ISV) 175,89 206,85 272,31 295,16 372,49 414,52 463,57 522,84 609,71 717,74 748,88 15,6%
Trgovci IT produktima 156,98 190,25 267,62 315,14 385,85 455,18 477,67 479,82 545,71 574,34 509,55 12,5%
IT total 723,19 879,80 1.177,35 1.282,57 1.605,00 1.755,84 2.002,73 2.262,19 2.986,08 3.302,80 3.302,58 16,4%
Telekom operateri 3.262,76 4.263,10 4.958,76 5.833,17 5.880,72 7.302,36 7.810,51 8.404,26 8.862,63 8.786,64 7.277,67 8,4%
Telekom trgovci 29,45 37,26 43,84 71,91 61,06 61,85 94,68 124,12 133,69 145,52 108,93 14,0%
Proizvođači telekom opreme 509,42 518,34 775,07 717,32 762,31 662,58 844,91 730,08 790,46 713,17 679,44 2,9%
Telekom total 3.818,36 4.852,19 5.798,31 6.652,01 6.740,96 8.073,76 8.796,13 9.324,76 9.880,25 9.737,84 8.163,09 7,9%
ICT total 4.541,55 5.731,99 6.975,66 7.934,57 8.345,96 9.829,61 10.798,86 11.586,95 12.866,33 13.040,64 11.465,67 9,7%
Tablica 10
Udio pojedinih kategorija poduzeća (%) u dodanoj vrijednosti ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009
IT total 15,9% 15,3% 16,9% 16,2% 19,2% 17,9% 18,5% 19,5% 23,2% 25,3% 28,8%
Telekom trgovci 0,6% 0,7% 0,6% 0,9% 0,7% 0,6% 0,9% 1,1% 1,0% 1,1% 1,0%
Telekom total 84,1% 84,7% 83,1% 83,8% 80,8% 82,1% 81,5% 80,5% 76,8% 74,7% 71,2%
ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
24
Najviša iznos ostvarene dodane vrijednosti po radniku u 2009. ostvarila je

kategorija poduzeća
poduze a za prijenosa komunikacija (telekom operatera). U toj je
kategoriji po zaposlenom generirano 794 tisuće
tisu e kuna dodane vrijednosti. Sve ostale
kategorije zabilježile su znatno skromnije rezultate i sve su bile ispod prosjeka
pr ICT
industrije koji je iznosio 411 tisuća.
tisu Proizvoñačii telekom opreme ostvarili su 286
tisuća
a kuna, IT uslužne tvrtke 252 tisu
tisuće, softverska poduzeća
ća 21, a telekom trgovci
207 tisuća.
a. Ispod 200 tisuća
tisu a generirali su IT trgovci, poduzeća
poduzeć telekom podrške i
održavanja te na začelju,
za asembleri stolnih računala
unala sa samo 117 tisuća
tisu dodane
vrijednosti.
Grafikon 12
Dodana vrijednost po radniku u hrvatskoj ICT industriji, 2009
Proizvođači IT opreme 116.896 Kuna

Telekom podrška i održavanje 138.437
Trgovci IT produktima 151.698
Telekom trgovci 206.706
Softverska poduzeća (ISV) 210.833
IT uslužne tvrtke (ITS) 251.861
Proizvođači telekom opreme 286.441
Telekom operateri 793.899
0 200.000 400.000 600.000 800.000 1.000.000
Gledano prema udjelu dodane vrijednosti u ukupnom prihodu ponovo prednjače

poduzeća
a za prijenos komunikacija. Udio zbroja dobiti, troškova za osoblje i
amortizacije u ukupnom za tu je kategoriju iznosio nešto više od 44 posto. Više od
prosjeka ICT industrije (35%) zabilježili su još softverska i IT uslužna poduzeća.
25
Grafikon 13
Udio dodane vrijednosti u ukupnom prihodu hrvatske ICT industrije, 2009
Trgovci IT produktima 9,5%

Telekom trgovci 10,0%
Proizvođači IT opreme 19,8%
Telekom podrška i održavanje 33,2%
Proizvođači telekom opreme 34,2%
IT uslužne tvrtke (ITS) 37,3%
Softverska poduzeća (ISV) 44,1%
Telekom operateri 44,3%
0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0%

Obuhvat
Dodana vrijednost (Value

( Added): Razlika izmeñu
u outputa (proizvodnje) i
intermedijarne potrošnje. Predstavlja mjeru udjela ekonomske jedinice u bruto
domaćem
em proizvodu (BDP). Bruto dodana vrijednost definira se kao razlika izme
izmeñu
outputa (proizvodnje) vrednovanog po bazi nim
bazičnim cijenama i intermedijarne
proizvodnje vrednovane po kupovnim cijenama. U ovoj studiji dodana vrijednost je
izražena je kao suma dobiti prije oporezivanja, ukupnih troškova osoblja i
amortizacije. Pokazatelj se uzima i kao mjera produktivnosti.
26
1.5. Neto plaće u hrvatskoj ICT industriji
Prosječna neto plaća u hrvatskoj ICT industriji u 2009. godini iznosila je 6.944 kuna.
Od toga u telekom industriji 7.674, a u IT segmentu 6.328 kuna.
U 2009. prosječna neto plaća povećana je u odnosu na 1999. (kada je iznosila

3.873 kune) za ukupno 80%. PGSR za promatrani period bio je 9,2%.
Suma neto plaća u ICT industriji bila je 2009. 2,32 milijarde kuna. Istodobno, ukupni
trošak za osoblje koje su isplatili poslodavci u ICT industriji dosegao je 4,25 milijardi.
Na jednu isplaćenu kunu neto plaće, porezi i doprinosi iznosili su 83 lipe.
Tablica 11
Vrijednost neto plaća ICT tvrtki u Hrvatskoj, KnM, 1999-2009
IT uslužne tvrtke (ITS) 108,70 129,75 166,86 199,47 252,65 279,61 328,22 411,31 567,78 643,52 704,46 20,5%
Trgovci IT produktima 46,07 51,66 66,86 82,68 105,87 118,97 143,41 165,42 182,36 210,81 191,28 15,3%
IT total 218,33 258,33 330,93 397,45 492,45 545,93 642,61 767,31 960,63 1.090,92 1.147,65 18,1%
Telekom operateri 575,94 730,40 792,86 807,45 819,78 815,08 845,07 882,01 865,21 879,11 863,30 4,1%
Telekom trgovci 5,57 7,67 10,34 12,56 14,96 17,44 18,96 22,15 24,47 26,01 28,21 17,6%
Proizvođači telekom opreme 161,06 170,29 210,94 223,29 216,80 260,22 284,51 305,41 290,33 218,48 246,16 4,3%
Telekom total 748,76 919,82 1.026,08 1.054,63 1.067,11 1.111,16 1.164,15 1.229,71 1.206,90 1.156,80 1.175,70 4,6%
ICT total 967,09 1.178,14 1.357,01 1.452,08 1.559,56 1.657,09 1.806,76 1.997,02 2.167,53 2.247,72 2.323,34 9,2%
Tablica 12
Udio pojedinih kategorija poduzeća (%) u vrijednosti neto plaća ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009
IT total 22,6% 21,9% 24,4% 27,4% 31,6% 32,9% 35,6% 38,4% 44,3% 48,5% 49,4%
Telekom trgovci 0,6% 0,7% 0,8% 0,9% 1,0% 1,1% 1,0% 1,1% 1,1% 1,2% 1,2%
Telekom total 77,4% 78,1% 75,6% 72,6% 68,4% 67,1% 64,4% 61,6% 55,7% 51,5% 50,6%
ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
27
Grafikon 14 i 15
Prosječne mjesečne neto plaće u hrvatskoj ICT industriji, 1999

Kuna
Proizvođači IT opreme 2.089
0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000
Prosječne mjesečne neto plaće u hrvatskoj ICT industriji, 2009
Proizvođači IT opreme 3.967

Kuna
0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000
28
Gledano po kategorijama ICT industrije, najvišu neto prosječnu plaća (25% višu od
prosjeka) isplatili su proizvoñači telekom opreme. Više neto plaće od prosjeka bila
su i u poduzećima za prijenos komunikacija i IT uslužnim tvrtkama. Najniže neto
plaće zabilježene su kod proizvoñača IT opreme.
Tablica 13
Prosječna neto plaća u hrvatskoj ICT industriji, Kn, 1999-2009
IT uslužne tvrtke (ITS) 3.313 3.665 4.193 4.601 5.089 5.344 5.778 6.199 6.830 7.378 7.301 8,2%
Softverska poduzeća (ISV) 2.709 3.091 3.537 3.743 4.045 4.393 4.879 5.163 5.425 5.930 5.729 7,8%
Proizvođači IT opreme 2.089 2.817 3.015 3.437 3.839 3.130 3.508 4.078 4.259 4.692 3.967 6,6%
Trgovci IT produktima 2.531 2.652 2.928 3.215 3.525 3.533 3.922 4.208 4.315 4.729 4.746 6,5%
IT total 2.895 3.225 3.649 3.965 4.359 4.539 4.978 5.364 6.134 6.338 6.328 8,1%
Telekom operateri 4.195 5.103 5.307 5.389 6.085 6.258 6.869 7.295 7.579 7.877 7.848 6,5%
Telekom trgovci 2.418 2.932 3.517 3.635 3.873 4.117 4.269 4.273 4.532 4.284 4.460 6,3%
Proizvođači telekom opreme 5.101 5.305 6.557 6.969 6.637 6.766 7.255 7.517 8.911 7.909 8.648 5,4%
Telekom podrška i održavanje 1.990 3.388 3.456 3.095 3.613 4.264 4.067 4.258 4.582 4.967 4.520 8,5%
Telekom total 4.296 5.076 5.458 5.580 6.078 6.269 6.827 7.173 7.638 7.612 7.674 6,0%
ICT total 3.873 4.508 4.870 5.020 5.405 5.570 6.031 6.350 6.871 6.935 6.944 6,0%
1.6. Izvoz hrvatske ICT industrije
29
U 2009., izvoz hrvatske ICT industrije dosegao je 4.46 milijardi kuna. Od toga 43% je
otpadalo na IT industriju (1,92 milijardi), a 57% na telekom sektor (2,54 milijardi).
Prodajom inozemstvu ostvareno je 14% ukupnog prihoda ICT industrije. Prema
komponentama, izvoz je predstavljao 15% ukupnog prihoda IT sektora i 13%
telekom sektora.
Izmeñu 1999. i 2009. izvoz ICT industrije rastao je po PGSR od 12,4%. Pri tome je
PGSR za IT sektor iznosio 14.2%, a bio bi i veći da u 2009. nije zabilježen pad u
odnosu na prethodnu godinu od 16,0%.
• Unutar IT industrije najbrži rast - po PGSR od 25,8% zabilježile su IT uslužne

tvrtke, a od njih posebno implementatori aplikacija (PGSR od 52,0%) i sistem
integratori (38,2%).
Tablica 14
Izvoz ICT tvrtki u Hrvatskoj, KnM, 1999-2009
IT uslužne tvrtke (ITS) 92,00 196,21 249,74 278,88 443,94 382,77 476,19 562,84 949,70 871,28 912,83 25,8%
Trgovci IT produktima 99,99 169,94 217,29 274,34 315,25 327,45 422,65 646,55 911,27 1.121,25 718,57 21,8%
IT total 240,50 425,03 548,64 645,50 844,80 813,33 1.047,07 1.353,04 2.076,71 2.282,31 1.917,69 23,1%
Telekom operateri 758,79 1.069,33 1.095,07 1.184,13 1.193,20 1.203,31 1.383,64 1.348,71 1.441,06 1.520,27 1.366,22 6,1%
Telekom trgovci 12,99 7,89 12,73 20,18 21,68 17,42 107,73 120,40 132,68 150,95 91,27 21,5%
Proizvođači telekom opreme 612,40 906,65 1.338,52 1.468,01 1.542,61 1.772,36 1.713,89 1.626,11 1.714,96 1.146,63 1.049,18 5,5%
Telekom total 1.386,91 2.006,82 2.474,18 2.690,41 2.776,96 3.022,09 3.221,13 3.123,56 3.313,69 2.839,99 2.540,40 6,2%
ICT total 1.627,41 2.431,85 3.022,82 3.335,91 3.621,76 3.835,42 4.268,20 4.476,61 5.390,39 5.122,30 4.458,10 10,6%
Tablica 15
Udio pojedinih kategorija poduzeća (%) izvozu ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009
IT total 14,8% 17,5% 18,2% 19,3% 23,3% 21,2% 24,5% 30,2% 38,5% 44,6% 43,0%
Telekom trgovci 0,8% 0,3% 0,4% 0,6% 0,6% 0,5% 2,5% 2,7% 2,5% 2,9% 2,0%
Telekom total 85,2% 82,5% 81,8% 80,7% 76,7% 78,8% 75,5% 69,8% 61,5% 55,4% 57,0%
ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
30
Istodobno, izvoz telekom sektora rastao je po PGSR od 6,2%, a takoñer bi bio

znatno veći da u zadnje dvije promatranog razdoblja nije zabilježen pad izvoza od
14.3%, odnosno 10,5%.
Izvozni rezultati hrvatske ICT industrije sagledani kroz podatke koje pružaju podaci
o financijskim pokazateljima iz završnih računa, traže meñutim dodatno razmatranje.
I to zbog činjenica da
• Neke podružnice internacionalnih vendora kao svoj izvoz registriraju zapravo

usluge (troškove poslovanja) koje pružaju zaračunavaju matičnim
kompanijama
• Najveći dio izvoza koje ostvaruju IT i telekom trgovci predstavlja reeksport
Izvozni rezultati "očišćeni" za ove dvije kategorije manji su negdje za oko 20% od
izvorno prikazanih (reeksport 17% te 3% uplate matičnih kompanija)
Struktura preostalog, negdje 3,55 milijardi kuna "stvarnog" izvoza (486 milijuna eura)
je sljedeća: globalni telekom proizvoñači 1,03 milijarde, telekom prijenos
komunikacija 1,37 milijardi, izvoz IT usluga i domaćeg softvera 1,00 milijardu i
preostalih 112 milijuna izvoz domaće IT i telekom opreme.
U 2009, bilo je 474 izvoznih IT tvrtki. Kod izvoza opreme izdvojene su tri;
prvenstveno M San Grupa, s oko 90 milijuna kuna izvoza kojeg su osnova (MSGW
brand) složena osobna računala, te Altpro i IPR. Kod izvoza IT usluga i softvera,
izvoz vrijedan više od 10 milijuna kuna ostvarili su TIS Grupa, King ICT, Mireo,
Combis, AVL-AST, Gisdata grupa, b4b, Verso, Uniqua, Envox Lab i In2 grupa.
U istoj godini, Od 62 izvoznika u telekom sektoru prednjače Ericsson Nikola Tesla

(790 milijuna kuna izvoza, ujedno najveći pojedinačni ICT izvoznik u zemlji) i Nokia
Siemens Networks iz kategorije globalnih proizvoñača opreme, HT-Hrvatski telekom
i VIPNet kod pružatelja prijenosa komunikacija te RIZ odašiljači od domaćih
proizvoñača telekom opreme.
31
Grafikon 16
Struktura hrvatskog ICT izvoza, 2009

0,8% 2,2% IT hardver
IT ITS/Soft
IT troš. pod.
23,2% 22,6%
IT reeksport
0,3% T prijenos
2,0% 2,8%
T reeksport
15,4% T hardver
30,6%
T globalni
T usluge
32
2. PREGLED HRVATSKE ICT INDUSTRIJE PO

SEGMENTIMA
Ovaj, drugi dio studije prikazuje broj radnih mjesta, strukturu i dinamiku kretanja
financijskih indikatora kategorija i podkategorija hrvatske ICT industrije, ukazujući
time na njihovu ulogu i relativni značaj unutar industrije. U okviru ovog dana je i
SWOT analiza osnovnih osam segmenata ICT industrije.
IT Poduzeća
2.1. IT uslužna poduzeća
Kategorija obuhvaća poduzeća koja najveći dio svoje dodane vrijednosti generiraju
pružanjem IT usluga, a koje uključuju i razvoj i programiranje softvera po narudžbi. U
2009. IDC je identificirao 1.013 takvih kompanija s ukupno 8.041 zaposlenih što
predstavlja 55% svih IT tvrtki u zemlji. Time su IT uslužna poduzeća bila
najzastupljenija kategorija unutar ICT industrije u zemlji.
Tablica 16
IT uslužne tvrtke u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani
pokazatelji
Pokazatelji 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 PGSR
Broj poduzeća 455 464 510 585 638 674 723 789 851 904 1.013 8,3%
Broj zaposlenih 2.734 2.950 3.316 3.613 4.137 4.360 4.734 5.529 6.927 7.268 8.041 11,4%
Prosječni broj zaposlenih po tvrtki 6 6 7 6 6 6 7 7 8 8 8 2,8%
Prosječna neto plaća (Kn) 3.313 3.665 4.193 4.601 5.089 5.344 5.778 6.199 6.830 7.378 7.301 8,2%
Ukupni prihod (KnM) 1.432,09 1.655,39 2.163,50 2.736,67 2.919,95 3.104,20 3.750,75 4.782,02 5.469,74 5.853,01 5.426,44 14,2%
Prihod po radniku (Kn) 523.808 561.149 652.442 757.451 705.813 711.947 792.301 864.899 789.627 805.313 674.846 2,6%
Dodana vrijednost (KnM) 359,93 446,07 592,22 617,79 799,63 865,25 1.041,48 1.239,83 1.808,73 1.990,30 2.025,22 18,9%
Dodana vrijednost po radniku (Kn) 131.650 151.209 178.594 170.990 193.286 198.444 220.001 224.242 261.114 273.845 251.861 6,7%
Izvoz (KnM) 92,00 196,21 249,74 278,88 443,94 382,77 476,19 562,84 949,70 871,28 912,83 25,8%
IT uslužne tvrtke zabilježile su i najbrži rast što se tiče ukupnog prihoda, broja
poduzeća i broja zaposlenih - PGSR za razdoblje 1999-2009 za ukupni prihod bio je
14,2%, za broj tvrtki 8,3% te broj radnih mjesta 11,4%.
Kategoriju kategorizira izuzetna usitnjenost. U 2009. prosječan broj radnih mjesta po

tvrtki iznosio je 8 i nije su bitno primijenio prema 6 zabilježenih 1999. godine. U
2009. samo je pet IT uslužnih kompanija zapošljavalo više od 200 radnika Siemens
33
SIS, Apis IT, In2 Grupa, Combis i King ICT. S druge strane čak 891 tvrtka
zapošljavala je manje od 10 radnika.
Ostale značajke
čajke segmenta IT uslužnih tvrtki uključuju:
• IT uslužne tvrtke realizirane su u 2009. ukupni prihod od 5,43 milijarde, ili 43%
ukupnog prihoda IT industrije, što je veći
ve udio čak
ak i od IT trgovaca. U razdoblju
2000-2002
2002 promet ovih tvrtki raste je po stopi iznad 20% godišnje. U sljedeće
sljede
dvije godine usporava na oko šest posto, a zatim naglo ubrzava do čak 31%
koliko je zabilježeno u 2007. Meñutim,
Me u 2008. rast se ponovo usporava na
6,7% da bi u 2009.
2009 po, prvi puta opao u odnosu na godinu dana prije i to za
7,0%.
Grafikon 17
Stope rasta ukupnog prihoda, dodane vrijednosti po zaposlenom i izvoza IT

uslužnih poduzeća Hrvatskoj, 2000-2009
120,0%
100,0%
80,0%
60,0%
40,0%
20,0%
0,0%
-20,0% 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
-40,0%
Prihod Dodana vrijednost po radniku Izvoz
Tablica 17
IT uslužna poduzeća u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 5 1.720 1.381,06 481,95 161,19
Udio (%) 0,5% 21,4% 25,5% 23,8% 17,7%
100-200 8 1.236 1.067,85 441,78 316,13
Udio (%) 0,8% 15,4% 19,7% 21,8% 34,6%
50-99 17 1.245 1.125,64 347,25 129,92
Udio (%) 1,7% 15,5% 20,7% 17,1% 14,2%
30-49 13 527 344,39 121,06 39,48
Udio (%) 1,3% 6,6% 6,3% 6,0% 4,3%
10-29 83 1.278 749,47 307,00 152,73
Udio (%) 8,2% 15,9% 13,8% 15,2% 16,7%
5-9 140 906 317,31 137,88 44,59
Udio (%) 13,8% 11,3% 5,8% 6,8% 4,9%
1-4 622 1.129 383,84 163,45 58,22
Udio (%) 61,4% 14,0% 7,1% 8,1% 6,4%
34
0 125 0 56,89 24,83 10,58

Udio (%) 12,3% 0,0% 1,0% 1,2% 1,2%
Total 1.013 8.041 5.426,44 2.025,22 912,83
• IT uslužna poduzeća generirala su 61% dodane vrijednosti IT industrije. U

promatranom razdoblju dodana vrijednost rasla je po PGSR od 18.9% što je
najviša stopa zabilježena unutar IT industrije.
• IT uslužnih poduzeća su u 2009. 17% svog ukupnog prihoda ostvarili izvozom
(912 milijuna kuna). Izvoz u promatranom razdoblju izuzetno oscilira.
Izuzetno visoke stope rasta zabilježene su 2003. i 2007., a pad izvoza u
odnosu na prethodnu godinu zabilježen je u 2004. te 2008. godini.
• Koeficijent koncentracije prema ukupnom prihodu kod IT uslužnih poduzeća
uz softverska poduzeća najniži je od svih kategorija ICT poduzeća. Udio prvih
pet tvrtki po ukupnom prihodu u ukupnom prihodu kategorije iznosio je 29%, a
prvih deset 45%.
SWOT
Snaga
• Globalni brend, financijska snaga i standardi kvalitete pružanja usluga

internacionalnih IT uslužnih vendora
• Bolja povezanost lokalnih kompanija sa državnom upravom i javnim
poduzećima
• Poznavanje jezika i mentaliteta, institucionalnih okvira i procesa od
strane IT uslužnih poduzeća
• Fleksibilnost i niže cijene lokalnih IT uslužnih tvrtki
• Kompetentnost domaćih IT profesionalaca
• Veći udio dodane vrijednosti u prihodima u odnosu na druge IT
kategorije
Slabosti
• Ograničen broj domaćih tvrtki osposobljenih za preuzimanje velikih IT

uslužnih projekata u zemlji i inozemstvu - relativna veličina tvrtki premala
za iskorak na meñunarodno tržište
• Relativno visoko opterećenje neto plaća porezima i doprinosima i
politika precijenjenog tečaja čini domaću ponudu usluga programiranja
35
softverskih aplikacija i outsourcinga drugih IT usluga cjenovno

nekonkurentnom na globalnom tržištu
• Nedostatak državnih poticaja i podrške za dobivanje velikih IT uslužnih
projekata u inozemstvu
• Nedostatak suradnje meñu kompanijama u smislu formiranja strateških
partnerstava i klastera
• Nedostatak ambicija lokalnih tvrtki vlasnika/ menadžera za prodor na
strane tržišta
Prilike
• Rastući udio IT usluga u ukupnoj IT potrošnji

• Malo domaće tržište pogodno za razvoj i primjenu pilot rješenja (razvoj
proizvoda za kasniji izvoz)
• Relativno malo lokalno tržište i ICT zajednica zainteresiranih dionika što
bi trebalo olakšati odlučivanje vezano uz osmišljavanje strategije ICT
industrije i konkretnih projekata
• Nestašica IT vještina i rast potražnje za outsourcing uslugama u
zapadnim ekonomijama (off-shore, near-shore)
• Nuñenje lista projekata i javno privatnog partnerstva kao puta k
dobivanju poslova
• Proširenje financijske snage većih IT uslužnih kuća primjenom IPO
modela
• Nuñenje IT usluga s dodanom vrijednosti (managed services),
outsourcing usluge i usluga na cloud modelu isporuke (dana centri)
Prijetnje
• Nedostatak velikih IT uslužnih infrastrukturnih projekata u zemlji

• Ulazak novih igrača na tržište s cloud ponudom (telekom operatori)
• Nedostatak visoko sposobnih i inovativnih profesionalaca s ambicioznim
ciljevima i vizijom
• Više konkurentsko okruženje i novi sudionici na domaćem tržištu vezano
uz integraciju sa EU
• Nedostatak učinkovite suradnje izmeñu privatnog sektora i istraživanja
podržanih uz strane vlade.
• Odljev IT profesionalaca povezan s većim plaćama u zapadnoj Europi
Obuhvat
36
IT uslužna poduzeća su uobičajeno klasificirani u NACE razredima: J 62.02 -

Savjetovanje u vezi s računalima, J62.03 - Upravljanje računalnom opremom i
sustavom, J 62.09 - Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i
računalima, J 62.01 - Računalno programiranje, J 63.11 - Obrada podataka, usluge
poslužitelja i djelatnosti povezane s njima, Q 85.59 - Ostalo obrazovanje i
poučavanje (identificirani subjekti ICT edukacija i treninga) i S 95.11 - Popravak
računala i periferne opreme.
Za potrebe ove studije razlikujemo ove tipove IT uslužnih poduzeća: globalne

tehnološke tvrtke, sistem integratore, proizvoñače softvera, IT edukatore, IT
konzultante, pružatelje IT outsourcinga, dobavljače s dodanom vrijednošću,
implementatore softverskih aplikacija, IT servisere i ostala uslužna IT poduzeća.
2.1.1 Globalne tehnološke tvrtke
U Hrvatskoj djeluju samo četiri podružnice globalnih tehnoloških kompanija: IBM

Hrvatska, HP Hrvatska, Cisco Systems Hrvatska i Bull Hrvatska. Dok je IBM prisutan
u Hrvatskoj već preko 60 godina, HP utemeljuje poduzeće u Hrvatskoj 2003. godine,
a Cisco i Bull nešto ranije.
U 2009. tvrtke globalni tehnološki vendori, uzete zajedno zapošljavale su ukupno

318 radnika. Skroman broj izravno prisutnih internacionalnih vendora u zemlji i
posebno relativno malen broj zaposlenih (2,1% od ukupno IT zaposlenih) odraz su:
• relativno male IT potrošnje, odnosno općenito relativno skromnog obujma IT

projekata u zemlji
• izostanka poticajne politike, odnosno povoljnog institucionalnog i ekonomskog
okruženja za privlačenja investicija globalnih tehnoloških vendora u Hrvatsku
Naravno, globalni tehnološki vendori itekako su, putem mreže partnera prisutni na IT
hrvatskom IT tržištu. Dapače, njihovi proizvodi i uz to vezane IT usluge dominiraju u
ukupnoj domaćoj IT potrošnji.
U okvirima IT uslužnih poduzeća, globalne tehnološke tvrtke učestvuju s 0,4% u

broju poduzeća, a ostvaruju 8% ukupnog prihoda, 10% dodane vrijednosti i
zapošljavaju 4% radne snage.
Udio troškova nabave robe u ukupnom prihodu za kategoriju 14%.
37
Tablica 18
Globalnih tehnološke tvrtke u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 4 3 4 4 5 4 5 4 4 4 4 0,0%

Broj zaposlenih 120 125 127 117 150 158 182 240 273 318 318 10,2%
Ukupni prihod (KnM) 117,32 123,55 145,45 204,49 193,37 231,03 278,95 421,38 347,53 389,96 446,69 14,3%
Prihod po radniku (Kn) 977.632 988.381 1.145.270 1.747.761 1.289.115 1.462.218 1.532.706 1.755.767 1.273.014 1.226.280 1.404.676 3,7%
Dodana vrijednost (KnM) 58,13 60,42 54,73 62,95 61,54 74,28 80,83 87,98 115,81 157,08 196,06 12,9%
Izvoz (KnM) 23,73 30,88 33,72 36,15 70,17 58,68 58,57 76,07 63,43 26,50 120,84 17,7%
Tablica 19
Globalne tehnološke tvrtke u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 1 195 230,60 120,31 48,41
Udio (%) 25,0% 61,3% 51,6% 61,4% 40,1%
50-99 1 78 124,27 43,10 16,44
Udio (%) 25,0% 24,5% 27,8% 22,0% 13,6%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 2 45 91,82 32,66 55,98
Udio (%) 50,0% 14,2% 20,6% 16,7% 46,3%
5-9 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
1-4 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 4 318 446,69 196,06 120,84
Ostale značajke kategorije uključuju:
• Ukupni prihod podružnica globalnih tehnoloških tvrtki dosegao je u 2009.

godini 447 milijuna kuna, ili samo 4% prihoda IT industrije u zemlji. U
promatranom razdoblju, ukupni prihod je rastao po PGSR od 14,3%
• Prosječna neto plaća od 16.088 kuna u 2009., bila je druga najviša plaća
isplaćena u ICT industriji u zemlji.
38
Definicija
Globalne tehnološke tvrtke (Global Technology Vendors Velika internacionalna

IT uslužna poduzeća koja su nosioci i predvodnici tehnološkog razvoja u informatici
(IBM, HP, Dell, Cisco Systems, Bull, Siemens i dr.)
2.1.2. Sistem integratori
U 2009. godini u kategoriju sistem integratora bilo je uključeno 22 IT poduzeća, s

ukupno 2.557 zaposlenih. Od toga njih tri Siemens IT Solutions and Services,
Combis i King ICT zapošljavali su svaki preko 200 djelatnika. U kategoriji od 100 do
200 zaposlenih bile su četiri kompanije Ericsson Nikola Tesla (IT dio), S&T Hrvatska,
TIS Grupa i CROZ. Ovih sedam poduzeća, uzeti zajedno kontrolirali su 61%
ukupnog prihoda i 64% dodane vrijednosti svih sistem integratora u zemlji.
U ukupnoj kategoriji IT uslužnih poduzeća, sistem integratori učestvuju sa samo 2%

u broju poduzeća, a ostvaruju 50% ukupnog prihoda, 40% dodane vrijednosti i
zapošljavaju 32% radne snage. To ih čini kičmom hrvatske IT industrije. Treba,
meñutim napomenuti da je relativna veličina i najvećih sistem integratora u zemlji još
premala za iskorak na meñunarodno tržište, odnosno da ne posjeduju kritičnu masu
u smislu broja zaposlenih i financijske snage za samostalno konkuriranje na
ozbiljnijim meñunarodnim tenderima.
Tablica 20
Sistem integratori u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani
pokazatelji
Broj poduzeća 9 9 10 12 13 15 22 25 24 23 22 9,3%

Broj zaposlenih 361 382 472 624 706 863 1.154 1.346 2.410 2.452 2.557 21,6%
Ukupni prihod (KnM) 510,09 444,84 672,63 999,93 999,33 1.157,48 1.812,50 2.345,88 2.993,24 3.155,62 2.738,14 18,3%
Prihod po radniku (Kn) 1.412.999 1.164.508 1.425.058 1.602.446 1.415.480 1.340.978 1.570.621 1.742.850 1.242.007 1.286.957 1.070.842 -2,7%
Izvoz (KnM) 15,47 27,28 46,61 78,64 119,84 61,34 124,38 192,57 482,72 458,30 392,02 38,2%
39
Tablica 21
Sistem integratori u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 3 1.074 1.075,73 301,26 150,65
Udio (%) 13,6% 42,0% 39,3% 37,6% 38,4%
100-200 4 611 590,05 211,62 157,08
Udio (%) 18,2% 23,9% 21,5% 26,4% 40,1%
50-99 9 647 732,54 204,10 68,04
Udio (%) 40,9% 25,3% 26,8% 25,5% 17,4%
30-49 4 178 180,06 39,48 3,22
Udio (%) 18,2% 7,0% 6,6% 4,9% 0,8%
10-29 2 47 159,76 44,17 13,02
Udio (%) 9,1% 1,8% 5,8% 5,5% 3,3%
5-9 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
1-4 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 22 2.557 2.738,14 800,63 392,02
• Sistem integratori uzeti zajedno ostvarili su u 2009. godini 2,74 milijarde

ukupnog prihoda ili 21% prihoda svih IT poduzeća. U promatranom period ukupni
prihod in je rastao po visokih 18.3% PGSR. Taj bi rast bio i daleko viši da nije
došlo do usporavanja godišnjeg rasta u 2008. na 5.4% te pada ukupnog prihoda
u 2009. za 13,2%.
• Dodana vrijednost koju su sistem ostvarili sistem integratori rasla je još i brže,
PGSR od 26%, ali, isto tako ta bi stopa bila još i viša da nije bilo naglog
usporavanja u 2008. i pada u 2009. godini.
Definicija
Sistem integratori (System Integrators) Regionalna i domaća poduzeća

sposobna pružiti uslugu projektiranja, izrade i upravljanja složenim i zahtjevnim
informatičkim rješenjima, integrirajući ICT opremu, softver i usluge. Prema IDC-ovoj
taksonomiji sistem integratori ostvaruju preko 60 posto svog ukupnog prihoda
pružanjem vlastitih IT usluga i manje od 20 posto prihoda od pretprodaje proizvoda i
usluga treće strane. Ovaj kriterij, meñutim, uvažavajući stupanj razvoja i veličinu
hrvatskog IT tržišta, je u ovoj studiji ublažen u smislu da u kategoriju sistem
integratora ubrajamo velika lokalna poduzeća (local champions) koja su sposobna
40
realizirati složena i cjelovita IT rješenja a ukupni godišnji prihod od IT usluga im

prelazi 2 milijuna dolara.
2.1.3. Proizvoñači softvera
Proizvoñači softvera najbrojnija su kategorija IT uslužnih poduzeća u zemlji. U 2009.

njihov je broj dostigao 482, a ukupan broj zaposlenih 2.231. Meñutim, radi se o vrlo
disperziranoj skupini. Prosječan broj zaposlenih po kompaniji iznosi samo 5 radnika.
Tek četiri firme, In2 Grupa, PCE, InfoDom i AVL-AST zapošljavaju više od 50
radnika, a samo In2 ima preko 200 djelatnika (preciznije 295). Najveći broj
poduzeća, njih 323 je u kategoriji od 1 do četiri zaposlena, a uključeno je i 57 tvrtki
bez zaposlenih.
U okvirima IT uslužnih poduzeća, proizvoñači softvera učestvuju s 48% u broju

poduzeća, a ostvaruju 15% ukupnog prihoda, 22% dodane vrijednosti i zapošljavaju
28% radne snage.
Udio troškova nabave robe za kategoriju 12%.
Tablica 22
Proizvođači softvera u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 198 207 227 256 286 301 328 353 391 432 482 9,3%
Broj zaposlenih 961 1.121 1.227 1.252 1.446 1.513 1.538 1.639 1.782 1.931 2.231 8,8%
Prosječni broj zaposlenih po tvrtki 5 5 5 5 5 5 5 5 5 4 5 -0,5%
Izvoz (KnM) 40,68 62,36 102,23 75,45 144,47 146,84 142,02 140,10 180,44 203,01 191,69 16,8%
Tablica 23
Proizvođači softvera u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 1 295 131,25 61,44 10,54
Udio (%) 0,2% 13,2% 15,8% 13,7% 5,5%
100-200 2 255 94,13 69,04 9,42
Udio (%) 0,4% 11,4% 11,4% 15,4% 4,9%
50-99 1 78 23,07 17,99 22,93
Udio (%) 0,2% 3,5% 2,8% 4,0% 12,0%
30-49 1 45 9,10 6,98 8,92
Udio (%) 0,2% 2,0% 1,1% 1,6% 4,7%
10-29 42 615 226,11 121,98 61,81
Udio (%) 8,7% 27,6% 27,3% 27,1% 32,2%
5-9 55 364 106,15 62,14 28,38
41
Udio (%) 11,4% 16,3% 12,8% 13,8% 14,8%

1-4 323 579 205,85 92,34 40,31
Udio (%) 67,0% 26,0% 24,8% 20,6% 21,0%
0 57 0 33,59 17,38 9,38
Udio (%) 11,8% 0,0% 4,1% 3,9% 4,9%
Total 482 2.231 829,24 449,29 191,69
• Ukupni prihod proizvoñača softvera u 2009. godini iznosio je 829 milijuna

kuna, odnosno 7% od ukupnog prihoda IT industrije u zemlji. PGSR u
promatranom razdoblju bio je 11.5%, a bio bi i veći da u 2009. u odnosu na
prethodnu godinu nije zabilježen pad od 12%.
• Sektor je u 2009. zapošljavao 2.231 radnika ili 15% svih IT djelatnika u zemlji.
U promatranom periodu broj zaposlenih konstantno je rastao. I u 2009.
zabilježen je rast od 15.5%. PGSR za cijelo razdoblje iznosio je 8,8%.
• U 2009. izvoz proizvoñača softvera dostigao je 192 milijuna kuna, ili 23% od
ukupnog prihoda. PGSR izvoza u promatranom razdoblju bio je 16.8%.
Definicija
Proizvoñači softvera (Software Developers) Tvrtke koje pružaju uslugu

programiranja softverskih rješenja po narudžbi korisnika.
2.1.4. IT edukatori
Kategorija specijaliziranih tvrtki za IT trening i edukaciju obuhvatila je 37 poduzeća,

od čega niz ustanova tipa otvorenih pučkih učilišta. Istaknutije tvrtke po ukupnom
prihodu i broju zaposlenih bile su Algebra, Ivora, Astoria, ACT Plavec, Infokatedra i
dr.
U okvirima IT uslužnih poduzeća, IT edukatori učestvuju s 4% u broju poduzeća, a

ostvaruju 1% ukupnog prihoda, 1% dodane vrijednosti i zapošljavaju 2% radne
snage.
Ovdje treba, takoñer napomenuti da niz tvrtki kao Oracle, King ICT, CROZ i drugi
pružaju usluge IT edukacije i treninga. Meñutim, kako im to nije glavna djelatnost,
nisu uključene u ovu kategoriju.
Prema IDC-u ukupno prihod ostvaren IT edukacijom i treningom u 2009. godini

iznosio je 94,26 milijuna kuna.
42
Udio troškova nabave robe u ukupnom prihodu za kategoriju je 11%.
Tablica 24
IT edukatori u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 16 16 18 27 29 33 31 39 38 38 37 8,7%

Broj zaposlenih 59 66 77 103 102 118 145 166 162 174 172 11,3%
Izvoz (KnM) 0,00 0,03 0,02 0,14 0,03 0,12 0,23 1,38 1,54 0,70 0,73 -
Tablica 25
IT edukatori u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 6 88 33,72 12,78 0,36
Udio (%) 16,2% 51,2% 50,7% 52,6% 49,6%
5-9 8 51 17,68 6,27 0,00
Udio (%) 21,6% 29,7% 26,6% 25,8% 0,0%
1-4 21 33 14,44 4,91 0,37
Udio (%) 56,8% 19,2% 21,7% 20,2% 50,4%
0 2 0 0,69 0,35 0,00
Udio (%) 5,4% 0,0% 1,0% 1,4% 0,0%
Total 37 172 66,54 24,30 0,73
• Tvrtke obuhvaćene kategorijom IT edukatora u 2009. zapošljavala su 172

djelatnika, a njihov ukupni prihod dostigao je 67 milijuna kuna. U promatranom je
razdoblju PGSR ukupnog prihoda bila 14,1%, a bila bi i znatno viša da u 2009.
nije zabilježen pad ukupnog prihoda na godišnjem nivou za 20%.
Definicija
43
IT edukatori (IT Education Specialists) Firme koje su specijalizirane za pružanje

usluga IT edukacije i treninga. Ovdje nisu obuhvaćene specijalizirane redovne
srednje i visoke škole i fakulteti.
2.1.5. IT konzultanti
Broj tvrtki specijaliziranih za IT konzalting u zemlji vrlo je malen. IDC je u 2009.

identificirao desetak takvih tvrtki s prosječno 3 zaposlena po tvrtki. Značajnije od
njih su Qualitas, Cuspis, T&MC, ZIH (Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske),
Chronos Info, Calisto, itd.
U okvirima IT uslužnih poduzeća, IT konzultanti učestvuju s 0,1% u broju poduzeća,

a ostvaruju 0,3% ukupnog prihoda, 1,2% dodane vrijednosti i zapošljavaju 2,1%
radne snage.
Treba, meñutim napomenuti da je obujam IT konzaltinga u zemlji znatno veći – ovdje

naime nije uključen prihod po osnovi IT konzaltinga IT tvrtki svrstanih u druge
kategorije (sistem integratori, implementatori aplikacija i dr) kao ni meñunarodnih
konzultantskih kuća kao što su Capgemini, Deloitte, KPMG, Ernst & Young, A.T.
Kearney, PWC i dr. kojima IT konzalting predstavlja tek jedan manji dio poslovanja.
Prema IDC-u ukupno prihod ostvaren IT konzaltingom u 2009. godini iznosio je

93,63 milijuna kuna.
Tablica 26
IT konzultanti u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 4 3 4 6 6 7 7 9 9 8 10 9,6%

Broj zaposlenih 16 9 17 29 36 27 26 31 35 30 34 7,8%
Izvoz (KnM) 1,24 0,00 0,96 1,11 0,76 0,64 1,05 2,15 3,12 4,72 2,80 8,5%
44
Tablica 27
IT konzultanti u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
5-9 3 20 7,13 3,01 0,67
Udio (%) 30,0% 58,8% 48,1% 51,3% 24,0%
1-4 7 14 7,69 2,86 2,13
Udio (%) 70,0% 41,2% 51,9% 48,7% 76,0%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 10 34 14,82 5,86 2,80
• Tvrtke uključene u skupinu IT konzultanata u 2009. zapošljavala su 34

djelatnika, a njihov ukupni prihod iznosio je 15 milijuna kuna. U promatranom je
razdoblju PGSR ukupnog prihoda bila 8,1%, a bila bi i znatno viša da u 2009. nije
zabilježen pad ukupnog prihoda na godišnjem nivou od 12%.
Definicija
IT konzultanti (IT Consultants) Poduzeća koja su fokusirana u pružanju

savjetodavnih usluga vezanih uz informacijske tehnologiju kao što su definiranje
vizije i IT strategije, planiranje razvoja IT infrastrukture, ocjena i revizija IT sustava,
projektiranje informacijskih sustava, ocjena ponuda i izbor dobavljača, planiranje
održavanja itd.
2.1.6. Pružatelji outsourcing usluga
Kategorija pružatelja IT usluga na outsourcing modelu, koju čine 37 tvrtki, uključuje

tri skupine poduzeća. Prva se odnosi na Apis IT i Finu, velike tvrtke u javnom
vlasništvu koje pružaju usluge outsourcinga informatičkih sustava (information
system outsourcing) i upravljanja i hostinga aplikacija (hosted applications
management) za tijela centralne i lokalne uprave kao i trećim osobama. Druga
uključuju tradicionalne, specijalizirane hostinga kuće (pohrana Web stranica, mail),
45
kao što su Avalon IT, CA Internet i druge. Treća skupina obuhvaća izdvojene tvrtke
(spin-off) matičnih firmi koje obavljaju informatičku funkciju za matična poduzeća, ali
i za treće osobe. Primjeri takvih firmi su Uljanik IRI, S IT Solutions HR, Uniqua –
Software Service i dr. Treba napomenuti da kategorija ne obuhvaća prihode od
hosting aktivnosti telekom operatera.
Kategorijom dominiraju Apis IT i Fina na koje otpada 72% zaposlenih i 80% prihoda
pružatelja outsourcing usluga.
U okvirima IT uslužnih poduzeća, pružatelji outsourcing usluga učestvuju s 3 % u

Tablica 28
Pružatelji outsourcinga u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 7 7 8 11 13 14 15 17 21 23 27 14,5%

Broj zaposlenih 109 126 155 170 181 187 201 523 537 638 690 20,3%
Izvoz (KnM) 0,20 0,26 0,04 0,02 12,15 11,20 6,47 6,95 14,23 17,94 20,66 -
Tablica 29
Pružatelji outsourcinga u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 1 351 174,08 119,25 0,00
Udio (%) 3,7% 50,9% 47,5% 60,3% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 1 80 84,01 19,50 0,00
Udio (%) 3,7% 11,6% 22,9% 9,9% 0,0%
30-49 4 156 80,15 45,11 19,28
Udio (%) 14,8% 22,6% 21,9% 22,8% 93,3%
10-29 3 54 9,65 5,66 0,69
Udio (%) 11,1% 7,8% 2,6% 2,9% 3,3%
5-9 4 28 9,92 4,43 0,63
Udio (%) 14,8% 4,1% 2,7% 2,2% 3,0%
1-4 9 21 6,90 3,62 0,01
Udio (%) 33,3% 3,0% 1,9% 1,8% 0,1%
0 5 0 1,64 0,29 0,06
Udio (%) 18,5% 0,0% 0,4% 0,1% 0,3%
Total 27 690 366,34 197,85 20,66
46
• Ukupni prihod pružatelja IT outsourcing usluga iznosio je 366 milijuna kuna u

2009. godini, ili 3% od ukupnog prihoda IT industrije.
Definicija
Pružatelji IT outsourcinga (IT Outsources) Poduzeća koja pružaju IT usluge na

outsourcing modelu – tj. obavljaju i upravljaju ukupnom ili dijelom informatičke
funkcije, odnosno informatičkih potreba korisnika. Radi se u pravilu o većim po
obuhvatu i vrijednosti, višegodišnjim ugovorima gdje pružatelj usluge preuzima brigu
o kvalitetnom obavljanju i unapreñenju informatičkih procesa korisnika. Usluge koje
se pružaju na outsourcing modelu mogu uključivati cjelokupni informatički sustav
korisnika, usluga osiguranja procesorske snage i kapaciteta za pohranu podataka te
upravljanje aplikacijama koje pak mogu biti u vlasništvu korisnika ili pružatelja
usluge.
Ovdje treba napomenuti da se outsourcing IT usluga, kod nas često poistovjećuje s

korištenjem IT usluga od treće strane, dakle usluge koje ne pruža vlastiti IT odjel
korisnika. Meñutim, svaka usluga pružena od treće strane nije outsourcing. Da bi to
bila, pružatelj usluge treba nadzirati, upravljati i unapreñivati informatičke procese
korisnika, odnosno preuzeti brigu o kvaliteti obavljanju informatičke funkcije korisnika
i to u jednom dužem vremenskom razdoblju.
2.1.7. Dobavljači s dodanom vrijednošću
U kategoriju dobavljača s dodanom vrijednošću uključena je 31 tvrtka s ukupno 419

zaposlenih. Od toga samo njih četiri, EPTA, Ultra, BCC Services i Lama
zapošljavaju više od 30 djelatnika, dok je njih 11 pozicioniranu u kategoriju od 10-29
radnika.
U okvirima IT uslužnih poduzeća, dobavljači s dodanom vrijednošću učestvuju sa

samo 0,3% u broju poduzeća, a ostvaruju 4% ukupnog prihoda, 4% dodane
vrijednosti i zapošljavaju 5% radne snage.
47
Tablica 30
Odabrani pokazatelji dobavljača s dodanom vrijednošću u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 24 27 29 33 32 33 29 29 28 29 31 2,6%

Broj zaposlenih 239 296 331 370 447 416 398 393 352 382 419 5,8%
Prihod po radniku (Kn) 697.714 1.334.852 1.366.464 1.308.237 1.061.547 1.201.739 831.949 800.284 618.986 564.669 541.348 -2,5%
Izvoz (KnM) 1,88 40,40 25,22 23,56 22,79 46,72 51,04 40,87 30,95 14,88 16,51 24,3%
Tablica 31
Dobavljači s dodanom vrijednošću u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 2 139 67,94 24,32 0,85
Udio (%) 6,5% 33,2% 30,0% 30,9% 5,1%
30-49 2 66 35,59 9,34 0,27
Udio (%) 6,5% 15,8% 15,7% 11,9% 1,6%
10-29 11 140 81,15 30,66 11,44
Udio (%) 35,5% 33,4% 35,8% 39,0% 69,3%
5-9 10 62 34,59 12,21 3,64
Udio (%) 32,3% 14,8% 15,2% 15,5% 22,1%
1-4 4 12 3,85 1,42 0,26
Udio (%) 12,9% 2,9% 1,7% 1,8% 1,6%
0 2 0 3,71 0,69 0,04
Udio (%) 6,5% 0,0% 1,6% 0,9% 0,3%
Total 31 419 226,82 78,65 16,51
• Ukupni prihod dobavljača s dodanom vrijednošću iznosio je 227 milijuna kuna

u 2009 godini, ili nešto manje od 2% od ukupnog prihoda IT industrije.
Definicija
Dobavljači s dodanom vrijednošću (VARs; Value-Added Resellers) U VAR

kategoriju IT uslužnih poduzeća ubrajamo firme koje pružaju IT usluge u manjem
obujmu i manje stupnju složenosti od sistem integratora. Radi se o poduzećima koje
48
kod isporuka IT opreme i aplikacija svojim uz to vezanim uslugama povećavaju

vrijednost ukupnih isporuka (usluge instalacije, manjih prilagodbi i slično).
2.1.8. Implementatori softverskih aplikacija
U 2009. godini, kategorija implementatora softverskih aplikacija uključila je 65

poduzeća s ukupno 662 radnika. Izmeñu njih, Exor je bio jedino poduzeće s više od
100 zaposlenih, b4b je zapošljavao 90 djelatnika, a samo su još dvije tvrtke imale su
preko 30 zaposlenika, Adacta i Poslovna inteligencija. U kategoriji od 10-20 radnika
bilo je šest tvrtki, od kojih su Alfatec i Multicom imali više od 20 djelatnika. Udio ovih
10 tvrtki, uzetih zajedno u ukupnoj kategorije bio je 82% za ukupni prihod, 79% u
dodanoj vrijednosti i 74% od ukupnog broja radnika kategorije.
U okvirima IT uslužnih poduzeća, implementatori softverskih aplikacija učestvuju sa

6% u broju poduzeća, a ostvaruju 7% ukupnog prihoda, 7% dodane vrijednosti i
Tablica 32
Odabrani pokazatelji implementatora softverskih aplikacija u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 21 20 20 27 30 35 39 49 56 54 65 12,0%

Broj zaposlenih 212 229 274 268 309 332 364 445 522 573 622 11,4%
Izvoz (KnM) 2,05 26,14 30,05 34,65 39,43 39,19 60,27 71,89 124,98 109,65 134,99 52,0%
Tablica 33
Implementatori softverskih aplikacija u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 1 175 153,06 40,82 101,22
Udio (%) 1,5% 28,1% 39,5% 27,1% 75,0%
50-99 1 90 58,84 30,30 13,71
Udio (%) 1,5% 14,5% 15,2% 20,2% 10,2%
49
30-49 2 82 39,49 20,14 7,78

Udio (%) 3,1% 13,2% 10,2% 13,4% 5,8%
10-29 6 112 65,60 28,18 3,65
Udio (%) 9,2% 18,0% 16,9% 18,7% 2,7%
5-9 14 88 34,43 15,59 4,38
Udio (%) 21,5% 14,1% 8,9% 10,4% 3,2%
1-4 35 75 31,85 14,24 3,98
Udio (%) 53,8% 12,1% 8,2% 9,5% 2,9%
0 6 0 4,33 1,08 0,26
Udio (%) 9,2% 0,0% 1,1% 0,7% 0,2%
Total 65 622 387,60 150,35 134,99
• U 2009. ukupni prihod implementatora softverskih aplikacija dosegao je 388

milijuna kuna, odnosno 7% od ukupnog prihoda IT industrije u zemlji. U
razdoblju 1999-2009 ukupni prihod ove skupine IT uslužnih tvrtki rastao je po
PGSR od 13,1%.
• Izvoz skupine dosegao je u 2009. godini 152 milijuna kuna, a u promatranom
razdoblju rastao je po PGSR od 52% što je najviše zabilježen rast od svih
kategorija ICT industrije u zemlji.
Definicija
Implementatori aplikativnih rješenja (Application Implementators) Tvrtke koje

pružaju usluge implementacije aplikacija npr. ERP, CRM, BI, Document
Management i dr. rješenja. Granica izmeñu sistem integratora i implementatora
aplikacija često je vrlo fluidna i zavisi od toga u kojoj mjeri uvoñenja novog ili
unapreñenje postojećeg aplikativnog rješenja iziskuje restrukturiranje ukupne
informatičke infrastrukture korisnika tj. uključuje li ona u većem opsegu zahvate u
hardveru, mreži, komunikacijama ili je pak pretežito fokusirane na implementaciju
same aplikacije.
2.1.9. IT Servisna poduzeća
U kategoriju IT servisnih tvrtki, u 2009. bilo je uključeno 128 poduzeća s ukupno 610
radnika. Od toga samo MR Servis i M San Servis su zapošljavali svaki preko 50
djelatnika. U kategoriji od 10 do 29 zaposlenih bio osam poduzeća od kojih je samo
Zel-Cos imao više od 20 djelatnika. Ovih 10 poduzeća, uzeti zajedno kontrolirali su
50
40% ukupnog prihoda i 37% dodane vrijednosti svih IT servisnih poduzeća u zemlji.
Najveći broj servisnih poduzeća, njih 76 bio je u kategoriji od 1-4 zaposlena.
U okvirima IT uslužnih poduzeća, servisna poduzeća učestvuju s 13% u broju tvrtki,

a ostvaruju 4% ukupnog prihoda, 3% dodane vrijednosti i zapošljavaju 8% radne
snage.
Tablica 34
Odabrani pokazatelji IT servisnih poduzeća u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 82 81 86 91 94 97 103 102 108 109 128 4,6%

Broj zaposlenih 322 308 316 329 351 365 384 398 482 411 610 6,6%
Izvoz (KnM) 2,14 3,33 3,38 11,05 4,72 4,89 13,90 5,64 23,06 9,34 16,11 22,4%
Tablica 35
IT servisna poduzeća u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 2 133 34,97 7,94 7,94
Udio (%) 1,6% 21,8% 14,4% 11,5% 49,3%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 8 119 60,87 17,19 0,00
Udio (%) 6,3% 19,5% 25,1% 25,0% 0,0%
5-9 33 209 88,18 26,41 5,26
Udio (%) 25,8% 34,3% 36,4% 38,4% 32,6%
1-4 76 149 55,96 16,49 2,92
Udio (%) 59,4% 24,4% 23,1% 24,0% 18,1%
0 9 0 2,07 0,78 0,00
Udio (%) 7,0% 0,0% 0,9% 1,1% 0,0%
Total 128 610 242,06 68,81 16,11
51
• U 2009. ukupni prihod IT servisnih tvrtki dosegao je 242 milijuna kuna,

odnosno 4% od ukupnog prihoda IT industrije u zemlji. U razdoblju 1999-2009
ukupni prihod IT servisnih tvrtki rastao je po PGSR od 7.9%.
Definicija
IT servisna poduzeća (IT Repair and Maintenance) Poduzeća koja su fokusirana

na klasično održavanje i popravak informatičke opreme i jednostavnijih aplikacija
pretežito za kućanstva i manje korisnike. Uobičajeno, uz te usluge takve firme i
prodaju IT opremu i paketni softver. Razlikujemo ih od IT dealera po manjem udjelu
troškova prodane robe u ukupnom prihodu.
2.1.10. Ostala IT uslužna poduzeća
U rezidualnoj skupini IT uslužnih poduzeća, IDC je u 2009. identificirao 207

poduzeća. Od tog broja najveći dio njih, 147 bilo je u kategoriji od 1-4 zaposlena,
dok su 44 tvrtke bile bez uposlenih.
U okvirima IT uslužnih poduzeća, servisna poduzeća učestvuju s 20% u broju tvrtki,

a ostvaruju 2% ukupnog prihoda, 3% dodane vrijednosti i zapošljavaju 5% radne
snage.
Udio troškova nabave robe za kategoriju 8%.
Tablica 36
Odabrani pokazatelji Ostalih IT uslužnih poduzeća u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 90 91 104 118 130 135 144 162 172 184 207 8,7%
Broj zaposlenih 335 288 320 351 409 381 342 348 372 359 388 1,5%
Izvoz (KnM) 4,61 5,53 7,51 18,11 29,59 13,14 18,25 25,23 25,23 26,23 16,48 13,6%
52
Tablica 37
Ostala IT servisna poduzeća u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 3 58 20,80 13,74 5,77
Udio (%) 1,4% 14,9% 19,2% 25,7% 35,0%
5-9 13 84 19,23 7,84 1,63
Udio (%) 6,3% 21,6% 17,8% 14,7% 9,9%
1-4 147 246 57,30 27,55 8,24
Udio (%) 71,0% 63,4% 53,0% 51,6% 50,0%
0 44 0 10,86 4,27 0,83
Udio (%) 21,3% 0,0% 10,0% 8,0% 5,1%
Total 207 388 108,18 53,40 16,48
• U 2009. ukupni prihod ostalih IT uslužnih tvrtki dosegao je 108 milijuna kuna,
odnosno 0,9% od ukupnog prihoda IT industrije u zemlji. U razdoblju 1999-2009
ukupni prihod ostalih IT uslužnih tvrtki rastao je po PGSR od 3,7%.
Definicija
Ostala IT uslužna poduzeća (Other IT Services Companies) Rezidualna

kategorija, koja obuhvaća mala uslužna IT poduzeća ( s relativno malim godišnjim
prihodom i brojem uposlenih), a koja zbog manjka informacija nije bilo moguće
svrstati u druge kategorije.
2.1.11. CLOUD uslužna poduzeća
Do 2009. pružanje IT usluga po cloud modelu isporuke moglo se nazrijeti tek u

tragovima. Iako je outsourcing aplikacija i infrastrukture bio prisutan, od "čistog"
cloud modela ga je razlikovala činjenica da se kod takvih ugovora općenito nije
primjenjivao pay-per-use princip već se radilo o paušalnim plaćanjima prema SLA
ugovorima i u pravilu radilo se o jedan-na-jedan ugovorima. No, trend osnivanja ili
transformacija postojećih poduzeća usvajanjem cloud modela poslovanja je
započela. Primjerice, Megatrend poslovna rješenja i Markoja, a i nekoliko manjih
tvrtki nude usluga pružanja procesorske snage i kapaciteta za pohranu podataka;
Span pruža usluga digitalnog ureda; nekoliko tvrtki nude ERP aplikaciju na cloud
53
modelu, VIPNet nudi četiri cloud computing usluge: Vip auto nadzor, Vip nadzor
brodova, Vip nadzor prodaje, Vip nadzor radnog vremena; HT virtualno desktop
okruženje koje uključuje najam ureñaja i softver kao usluga itd.
Definicija
Pružatelji CLOUD usluga (Cloud Services Providers) Poduzeća koja pružaju IT

usluge kroz cloud model isporuke. Cloud usluge uključuju tri glavne kategorije;
softver kao usluga (SaaS), informatička infrastrukturu (serveri, pohrana podataka)
kao uslugu (IaaS) i platformu za razvoj aplikacija kao uslugu (PaaS).
2.2. Softverska poduzeća (ISVs – Independent

Software Vendors)
Softverska poduzeća najveći dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju razvojem i

prodajom svojih gotovih softverskih proizvoda (packaged software), odnosno
prihodom od prodaje licenci i s njima povezanog održavanja. Ovo je pravilo,
meñutim ublaženo za lokalne proizvoñače softvera u smislu da prihod od licenci i
održavanje vlastitih softverskih produkata ne mora činiti najveći dio dodane
vrijednosti poduzeća već to mogu biti i drugi izvori kao što su prodajne marže ili pak
naknada za pružene usluge. Ovo je učinjeno s ciljem da se, bez obzira na udio u
dodanoj vrijednosti, identificiraju i izdvoje poduzeća koja su razvila vlastite
prepoznatljive softverske produkte koja nude na one-to-many principu.
Uobičajeni termin za ovu vrstu informatičkih tvrtki u svijetu je nezavisni softverski

proizvoñači (ISV – Independent Software Vendors).
U 2009. IDC je identificirao 373 tvrtke s ukupno 3.552 zaposlena, što predstavlja
20% svih IT tvrtki u zemlji.
Tablica 38
Softverska poduzeća u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 232 241 254 277 290 300 316 329 340 347 373 4,9%
Broj zaposlenih 1.693 1.768 2.012 2.217 2.466 2.644 2.778 2.925 3.092 3.188 3.552 7,7%
Ukupni prihod (KnM) 577,39 625,06 768,70 922,56 1.019,34 1.106,11 1.229,77 1.365,75 1.509,62 1.762,75 1.697,13 11,4%
54
Izvoz (KnM) 32,39 43,25 62,11 73,71 70,96 94,09 142,42 136,78 206,08 280,66 276,37 23,9%
Grafikon 18
Stope rasta prihoda, dodane vrijednosti po zaposlenom i izvoza softverskih

poduzeća u Hrvatskoj, 2000-2009
60,0%
50,0%
40,0%
30,0%
20,0%
10,0%
0,0%
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
-10,0%
Tablica 39
Softverska poduzeća u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 5 317 197,40 92,76 125,10
Udio (%) 1,3% 8,9% 11,6% 12,4% 45,3%
30-49 20 807 409,04 188,68 24,15
Udio (%) 5,4% 22,7% 24,1% 25,2% 8,7%
10-29 95 1.534 772,05 324,84 97,37
Udio (%) 25,5% 43,2% 45,5% 43,4% 35,2%
5-9 80 527 180,88 86,33 21,61
Udio (%) 21,4% 14,8% 10,7% 11,5% 7,8%
1-4 157 367 130,05 54,42 7,87
Udio (%) 42,1% 10,3% 7,7% 7,3% 2,8%
0 16 0 7,71 1,85 0,27
Udio (%) 4,3% 0,0% 0,5% 0,2% 0,1%
Total 373 3.552 1.697,13 748,88 276,37
55
U 2009. samo je pet softverskih poduzeća zapošljavalo više od 50 radnika, Vestigo,

Infobip, Elma Kurtalj, Microsoft i Sedam IT. S druge strane, čak 253 tvrtka iz ove
skupine zapošljavala je manje od 10 radnika.
Ostale značajke segmenta softverskih tvrtki uključuju:
• Softverske tvrtke ostvarile su u 2009. ukupni prihod od 1,70 milijarde, ili 13%
ukupnog prihoda IT industrije. U razdoblju 2000-2002 promet ovih tvrtki raste
je po stopi iznad 20% godišnje. U sljedeće četiri godine rast ukupnog prihoda
stabilizira se na oko 10%. U 2008. rast prihoda softverskih poduzeća se
ubrzava na gotovo 17% da bi u 2009. po, prvi puta opao u odnosu na godinu
dana ranije, za 4%.
• Softverske tvrtke ostvarile su 23% dodane vrijednosti IT industrije. U
promatranom razdoblju dodana vrijednost rasla je po PGSR od 15,6% što je
druga najviša stopa zabilježena unutar IT industrije.
• Softverske firme su u 2009. 16% svog ukupnog prihoda ostvarili izvozom (276
milijuna kuna). Izvoz u promatranom razdoblju izuzetno oscilira. Izuzetno
visoke stope rasta zabilježene su 2001., 2005. i 2007., a pad izvoza u odnosu
na prethodnu godinu zabilježen je u 2003., 2006. te 2008. godini.
• Koeficijent koncentracije prema ukupnom prihodu softverskih poduzeća
najniži je od svih kategorija ICT poduzeća. Udio prvih pet tvrtki po ukupnom
prihodu u ukupnom prihodu kategorije iznosio je 22%, a prvih deset 31%.
SWOT
Snaga
• Svjetski poznati produkti, brand, financijski potencijal, marketinška i

prodajna ekspertiza globalnih softverskih vendora
• Poznavanje jezika i mentaliteta, institucionalnih okvira i procesa od
strane lokalnih nezavisnih softverskih vendora
• Fleksibilnost i niže cijene softver licenci i usluga lokalnih softverskih tvrtki
• Kompetentnost domaćih softverskih razvojnim inženjera i programera
Slabosti
• Nedostatak državnog poticaja i podrške u razvoju i plasmanu domaćih

softverskih rješenja – izostanak ikakve smislene politike razvoja
softverske industrije u zemlji
56
• Izostanak promišljanja politike razvoja softverske industrije od strane

strukovnih udruženja, a time i njihova "pritiska" na ostale dionike državnu
upravu, akademsku zajednicu, medije i dr.
• Još uvijek znatno prisutan razvoj softvera po narudžbi i u okvirima
internih IT odjela poduzeća, koji smanjuje potražnju za paketnim
softverom
• Izostanak kritične mase u smislu ljudskih resursa, ekspertize,
financijskog i marketinškog potencijala domaćih nezavisnih softverskih
vendora za lansiranja i branding produkata u zemlji i regiji
• Ograničen broj domaćih kompanija sposobnih za razvoj zahtjevnijih
softverskih produkata
Prilike
• Brzorastuća potražnja za gotovim softver proizvodima u gospodarstvu i

javnom sektoru u zemlji i regiji
• Smanjenje softverskog piratstva
• Pronalaženje niša u procesima unutar lanca vrijednosti korisnika i
njihova automatizacija pomoću softverskih rješenja
• Partnerstvo s globalnim vendorima u razvoju i plasmanu softverskih
produkata
• Usvajanje razvoja softverskih aplikacija prilagoñenih za cloud model
isporuke (software-as-a-service)
Prijetnje
• Premalo lokalno tržište - ne omogućava ekonomiju razmjera

• Migracija globalnih vendora prema malim i srednjim poduzećima
• Rasprostranjena sklonost k uvezenim pakiranim softverskim proizvodima
(iluzija domaće neučinkovitosti)
• Još uvijek visok stupanj uporaba zastarjelih softverskih rješenja u
poduzećima i javnom sektoru – prepreka implementacije novih efikasnijih
rješenja
• Relativno mali broj iskusnih profesionalaca, koji osim programiranja
vladaju i poslovnim procesima, za osmišljavanje i voñenje kompleksnim
razvojnih softverskih projekata
• Odljev softverskih inženjera iz zemlje zbog većih mogućnosti u zemljama
zapadne Europe
57
Obuhvat
Softverska poduzeća su uobičajeno klasificirani u NACE razredima: J 62.01 -

Računalno programiranje, J 58.29 - Izdavanje ostalog softvera i 58.21- Izdavanje
računalnih igara.
Za potrebe ove studije razlikujemo ove tipove proizvoñača softvera: globalni

proizvoñači softvera, lokalni proizvoñači ERP rješenja, knjigovodstvenog softvera,
horizontalnih aplikacija, vertikalnih aplikacija
2.2.1. Globalni proizvoñači softvera
U Hrvatskoj djeluju sedam podružnice globalnih proizvoñača paketnog softvera:

Microsoft Hrvatska, Oracle Hrvatska, SAP Hrvatska, Kofax Austrija, SAS Institute,
Sybase Products Adriatics i Sophos.
U 2009. tvrtke globalni proizvoñači softvera, uzete zajedno zapošljavale su ukupno

148 radnika. Slično kao i u slučaju globalnih tehnoloških vendora radi se o malom
broj izravno prisutnih internacionalnih nezavisnih softverskih vendora u zemlji i,
naročito, izuzetno skromnom broju zaposlenih (0,9% od ukupnog broja IT radnika). S
obzirom na to, lokalne podružnice globalnih proizvoñača softvera više su prodajno-
marketinške ispostave, dok su njihovi izravni ekonomski učinci na lokalno
gospodarstvo u smislu zapošljavanja i podizanja tehnološke razine manje prisutni.
Ponovno, kao i kod globalnih tehnoloških vendora razlozi za tako skromno izravno
prisustvo globalnih proizvoñača softvera u zemlji može se tražiti u
• relativno maloj IT potrošnji, odnosno općenito relativno skromnom obujmu

implementacije softverskih projekata u zemlji
• izostanku poticajne politike, odnosno povoljnog institucionalnog i ekonomskog
okruženja za privlačenja investicija globalnih proizvoñača softvera u Hrvatsku
Naravno, globalni proizvoñači softvera itekako su, putem mreže partnera i

programera prisutni na IT hrvatskom IT tržištu. Dapače, njihovi produkti dominiraju u
ukupnoj domaćoj IT potrošnji paketnog softvera. A uz to je vezan i veliki dio IT
usluga pruženih u zemlji.
U kategoriji proizvoñača softvera, globalni proizvoñači poduzeća učestvuju s 0,7% u

broju tvrtki, a ostvaruju 16% ukupnog prihoda, 14% dodane vrijednosti i
Udio troškova nabave robe u ukupnom prihodu za kategoriju je 0,6%.

58
Tablica 40
Odabrani pokazatelji Globalnih proizvođača softvera u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 2 2 3 3 4 4 4 4 4 5 7 13,3%

Broj zaposlenih 28 25 38 53 64 73 76 88 115 130 148 18,1%
Izvoz (KnM) 14,40 12,91 18,96 28,06 19,09 43,23 47,31 53,89 61,74 84,60 76,89 18,2%
Tablica 41
Globalni proizvođači softvera u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 1 50 88,02 53,62 63,18
Udio (%) 14,3% 33,8% 32,5% 53,2% 82,2%
30-49 1 49 108,87 31,85 4,48
Udio (%) 14,3% 33,1% 40,2% 31,6% 5,8%
10-29 2 38 69,00 13,97 8,87
Udio (%) 28,6% 25,7% 25,5% 13,9% 11,5%
5-9 1 9 0,37 0,31 0,37
Udio (%) 14,3% 6,1% 0,1% 0,3% 0,5%
1-4 1 2 1,53 0,32 0,00
Udio (%) 14,3% 1,4% 0,6% 0,3% 0,0%
0 1 0 3,19 0,76 0,00
Udio (%) 14,3% 0,0% 1,2% 0,8% 0,0%
Total 7 148 270,98 100,82 76,89
• U 2009. ukupni prihod ostalih lokalnih podružnica globalnih proizvoñača

softvera dosegao je 271 milijuna kuna, odnosno 2% od ukupnog prihoda IT
industrije u zemlji. U razdoblju 1999-2009 ukupni prihod globalnih softverskih
tvrtki rastao je po PGSR od 17,9%, a taj bi rast bio i viši da u 2009. u odnosu na
godinu dana prije nije opao za 9,8%.
• Prosječna neto plaća 16.616 kuna bila je najviša isplaćena plaća u ICT
industriji u zemlji.
59
Definicija
Globalni proizvoñači softvera (Global Independent Software Vendors)

Kategorija uključuje lokalne podružnice internacionalnih proizvoñača paketnog
softvera (Microsoft, Oracle, SAP, Sybase, Kofax, SAS Institute)
2.2.2. Lokalni proizvoñači ERP aplikacija
Kategorija domaćih proizvoñača ERP aplikacija u 2009. je obuhvaćala 42 tvrtke s

ukupno 752 zaposlena. Od toga je samo Meñimurje IPC zapošljavalo preko 50
djelatnika. U kategoriji od 30 do 49 zaposlenih bilo je osam poduzeća: PIS, Laus CC,
Enel-Split, Spin, Omega Software,Tehničar-Birocomp, Times Computers i Microlab.
Ovih 9 poduzeća, uzeti zajedno kontrolirali su 45% ukupnog prihoda i 47% dodane
vrijednosti svih domaćih ERP proizvoñača u zemlji. Najveći broj ERP specijalista
poduzeća, njih 20 bio je u kategoriji od 10-29 zaposlena,a oni su uzeti zajedno
ostvarili 43% ukupnog prihoda kategorije.
U skupini proizvoñača softvera, lokalni ERP proizvoñači učestvuju s 11% u broju

tvrtki, a ostvaruju 16% ukupnog prihoda, 17% dodane vrijednosti i zapošljavaju 21%
radne snage.
Prema IDC-u, u promatranom razdoblju, rješenja domaćih proizvoñača ERP sustava

zauzimaju više od polovice tržišta. Tako je vrijednost ERP licenci i uključenog
održavanja domaćih proizvoñača u 2009. godini dosegnula 58 posto tržišta
vrijednoga 214 milijuna kuna, dok je taj udio pet godina ranije iznosio 60 posto ERP
tržišta, a koje je tada iznosilo 151 milijun kuna.
Tablica 42
Odabrani pokazatelji Lokalnih proizvođača ERP aplikacija u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 37 40 39 41 41 41 41 41 41 42 42 1,3%

Broj zaposlenih 641 695 729 747 786 773 752 760 762 773 752 1,6%
Izvoz (KnM) 6,18 6,39 12,97 11,87 6,76 6,82 6,98 5,83 13,70 20,28 16,28 10,2%
60
Tablica 43
Lokalni proizvođači ERP aplikacija u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 1 66 14,60 6,59 0,60
Udio (%) 2,4% 8,8% 5,4% 4,7% 3,7%
30-49 8 310 108,13 59,36 7,13
Udio (%) 19,0% 41,2% 39,6% 42,5% 43,8%
10-29 20 325 116,01 64,72 7,59
Udio (%) 47,6% 43,2% 42,5% 46,4% 46,6%
5-9 4 32 21,07 5,07 0,44
Udio (%) 9,5% 4,3% 7,7% 3,6% 2,7%
1-4 9 19 13,03 3,88 0,53
Udio (%) 21,4% 2,5% 4,8% 2,8% 3,2%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 42 752 272,84 139,61 16,28
• U 2009. ukupni prihod domaćih ERP proizvoñača softvera dosegao je 273

milijuna kuna, odnosno 2% od ukupnog prihoda IT industrije u zemlji. U
razdoblju 1999-2009 ukupni prihod lokalnih ERP specijalista rastao je po PGSR
od 4,4%.
Definicija
Lokalni proizvoñači ERP aplikacija (Local ERP Specialists) Lokalni proizvoñači

integriranih paketa poslovnih aplikacija, ERP sustava. Prema IDC-u, pod terminom
ERP smatra se splet integriranih poslovnih aplikacija koji sadrži minimalno četiri
temeljne funkcionalnosti: financijske aplikacije, module za upravljanje nabavom,
module za upravljanje narudžbama, te module za upravljanje inventarom tvrtke.
Sustav mora biti integriran te biti projektiran za server/host ili client/server okruženja.
2.2.3. Lokalni proizvoñači knjigovodstvenih aplikacija
Kategorija lokalnih proizvoñača knjigovodstvenih aplikacija u 2009. je obuhvaćala

136 tvrtki s ukupno 719 radnika. Od toga je samo je Data-link zapošljavalo preko 30
61
djelatnika. U kategoriji od 10 do 29 zaposlenih bilo je 18 poduzeća od kojih su Irata,

Infolink , Konplast, Konto, Datarius i 4th Dimension imali preko 15 zaposlenih. Ovih
19 poduzeća, uzeti zajedno kontrolirali su 43% ukupnog prihoda i 45% dodane
vrijednosti svih proizvoñača knjigovodstvenih aplikacija u zemlji. Najveći broj
knjigovodstvenih specijalista, njih 71 bio je u kategoriji od 1-4 zaposlena.
U skupini proizvoñača softvera, lokalni proizvoñači knjigovodstvenih aplikacija

učestvuju s 36% u broju tvrtki, a ostvaruju 14% ukupnog prihoda, 15% dodane
Tablica 44
Lokalni proizvođača knjigovodstvenih aplikacija u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 99 101 106 116 122 125 125 134 133 132 136 3,2%
Broj zaposlenih 484 464 532 568 614 641 648 685 745 678 719 4,0%
Izvoz (KnM) 0,60 0,61 2,90 4,84 5,14 4,72 7,51 9,04 20,87 12,18 10,49 33,0%
Tablica 45
Lokalni proizvođači knjigovodstvenih aplikacija u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 1 47 9,93 7,09 0,22
Udio (%) 0,7% 6,5% 4,2% 6,4% 2,1%
10-29 18 243 90,88 42,17 3,64
Udio (%) 13,2% 33,8% 38,5% 38,2% 34,7%
5-9 39 255 86,49 39,82 5,72
Udio (%) 28,7% 35,5% 36,6% 36,1% 54,5%
1-4 71 174 46,00 20,74 0,91
Udio (%) 52,2% 24,2% 19,5% 18,8% 8,6%
0 7 0 2,74 0,51 0,00
Udio (%) 5,1% 0,0% 1,2% 0,5% 0,0%
Total 136 719 236,05 110,34 10,49
62
• U 2009. ukupni prihod domaćih proizvoñača knjigovodstvenog softvera

dosegao je 236 milijuna kuna, odnosno 2% od ukupnog prihoda IT industrije u
zemlji. U razdoblju 1999-2009 ukupni prihod lokalnih knjigovodstvenih
specijalista rastao je po PGSR od 6,1%.
Definicija
Lokalni proizvoñači knjigovodstvenih aplikacija (Local Accounting

Specialists) Lokalni proizvoñači koji nude knjigovodstvene/računovodstvene
aplikacije za manja poduzeća, obrte i slobodne profesije. U pravilu djeluju na
ograničenom lokalnom teritoriju.
2.2.4. Lokalni proizvoñači horizontalnih aplikacija
U 2009., kategorija lokalnih proizvoñača horizontalnih aplikacija uključila je 57 tvrtki s

ukupno 520 zaposlena. Od toga je samo je Sedam IT zapošljavao preko 50
djelatnika. U kategoriji od 10 do 29 zaposlenih bilo je 22 poduzeća od kojih su
Microcom, Jadran Informatika, Multilink, Infoart, Continuum i HRPro imali preko 20
zaposlenih. Ova poduzeća, uzeta zajedno kontrolirali su 33% ukupnog prihoda i
45% dodane vrijednosti svih proizvoñača horizontalnih aplikacija u zemlji. S druge
strane, 35 tvrtki iz ove kategorije zapošljavalo je manje od 10 radnika.
Primjeri rješenja/aplikacija koja nude poduzeća obuhvaćena ovom kategorijom su:
• za upravljanje odnosa s kupcima (CRM) - Sedam IT, Sternum IT, Filip

informatika;
• aplikacija za poslovnu inteligenciju (BI) – SoftPro Tetral;
• za autentifikaciju – Penta, Info-kod;
• za upravljanje sadržajem i dokumentima (DMS, CMS) – Microcom, Activis
Swing Informatika,Dokument IT, Corvus Info, Inpro, Incito, Idoneus;
• za upravljanje kadrovima (HR) – HRPro, Magis ICT, Status, Infoart, Minidata;
• za prodaju ulaznica – Dekod Telekom, Netgen;
• za praćenje radnog vremena – Jantar, Raverus;
• za praćenje vozila – Mireo, Procesor računala, CVS Mobile;
• itd.
63
U skupini proizvoñača softvera, lokalni proizvoñači horizontalnih aplikacija učestvuju

s 15% u broju tvrtki, a ostvaruju 18% ukupnog prihoda, 14% dodane vrijednosti i
Tablica 46
Lokalni proizvođači horizontalnih aplikacija u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 21 23 27 30 32 35 39 43 47 51 57 10,5%

Broj zaposlenih 129 146 180 203 264 300 329 383 419 451 520 15,0%
Izvoz (KnM) 1,38 3,55 7,10 8,63 10,46 9,77 15,54 21,85 20,90 43,99 29,58 35,9%
Tablica 47
Lokalni proizvođači horizontalnih aplikacija u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Dodana
Broj Broj Ukupni
Kategorije broja zaposlenih vrijednost Izvoz (KnM)
poduzeća zaposlenih prihod (KnM)
(KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 1 51 38,69 17,14 3,22
Udio (%) 1,8% 9,8% 12,9% 16,7% 10,9%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 21 351 217,99 64,34 19,55
Udio (%) 36,8% 67,5% 72,8% 62,8% 66,1%
5-9 11 73 18,20 10,92 4,05
Udio (%) 19,3% 14,0% 6,1% 10,7% 13,7%
1-4 20 45 23,73 9,66 2,75
Udio (%) 35,1% 8,7% 7,9% 9,4% 9,3%
0 4 0 0,87 0,41 0,00
Udio (%) 7,0% 0,0% 0,3% 0,4% 0,0%
Total 57 520 299,48 102,47 29,58
64
• U 2009. ukupni prihod domaćih proizvoñača horizontalnog aplikacija

dosegao je 299 milijuna kuna, odnosno 2% od ukupnog prihoda IT industrije u
zemlji. U razdoblju 1999-2009 ukupni prihod proizvoñača horizontalnih aplikacija
rastao je po PGSR od 17,3%.
Definicija
Lokalni proizvoñači horizontalnih aplikacija (Local Horizontal Applications

Providers) Proizvoñači koji nude softverske aplikacije koje se mogu koristiti u
raznim industrijama kao što su: voñenje kadrova i obračun plaća (HR/Payroll),
aplikacije za praćenje i upravljanje odnosima s kupcima (CRM), upravljanje
dokumentima (Document management) i dr.
2.2.5. Lokalni proizvoñači vertikalnih aplikacija
U 2009., skupina lokalnih proizvoñača vertikalnih aplikacija uključila je 131 tvrtku s

ukupno 1.413 zaposlenih. Od toga su njih tri Vestigo, Infobip i Elma Kurtalj
zapošljavali preko 50 djelatnika. U kategoriji od 30 do 99 zaposlenih bilo je 9
poduzeća od kojih su Libusoft Cocom, Ecsat, Supra net i In-con imali preko 40
radnika. Ovih 12 poduzeća, uzeti zajedno kontrolirali su 39% ukupnog prihoda i
36% dodane vrijednosti svih proizvoñača vertikalnih aplikacija u zemlji.
Primjeri rješenja/aplikacija koja nude poduzeća obuhvaćena ovom kategorijom su:
• za bankarsko poslovanja – Vestigo, Banksoft , Abit, Abba Software, Ris,

Abba, ;
• za poslovanje osiguravajućih društava – Unix centar, In Cubis;
• za hotelsko, turističko i agencijsko poslovanje – ITI Computers, ABC
Informatic, Kor, Iturus Sum, Infosit, Lemax, Primus net, Milenij, Servis centar;
• za mobilno poslovanja – Pet minuta, Novalis, Superius, Cleunatech,
Tehning;
• za medicinsko poslovanje – MCS Grupa, In-Con, Pardus, Focus Infoprojekt,
Coming, Samson Informatika, Infomed, Ed Borel, Aplikacija, Medicinska
Informatika, Instal Ersek, Lambda;
• za poslovanje ljekarni – Alt;
• za lokalnu upravu – Libusoft Cocom, Foing Nova, ISD Informacijski sustavi;
65
• za graditeljstvo – Studio Ars, MAMM, Tri D Art, Infomix usluge, MAG

informatika;
• za mjenjačnice – I.P.T., Pakel, NiSoft, Micro World;
• za fondovsko i brokersko poslovanje – Incendo, BSS Poslovni sustavi,
Primera Sedam ;
• za carinsko i špeditersko poslovanje – Nova ICT, KSW, 3K, Ibis Informatika,
Sekom, J-Sistem;
• za kladionice – Beta Software;
• za voñenje knjižnica – Point, Unibis;
• za muzejsku djelatnost – Link 2;
• za gospodarenje otpadom – Ekobit, Tosh Informatika;
• itd.
U skupini proizvoñača softvera, lokalni proizvoñači vertikalnih aplikacija učestvuju s

35% u broju tvrtki, a ostvaruju 36% ukupnog prihoda, 40% dodane vrijednosti i
Udio troškova nabave robe u ukupnom prihodu za kategoriju je 13%
Tablica 48
Lokalni proizvođači vertikalnih aplikacija u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 73 75 79 87 91 95 107 107 115 117 131 6,0%

Broj zaposlenih 411 438 533 646 738 857 973 1.009 1.051 1.156 1.413 13,1%
Izvoz (KnM) 9,82 19,80 20,19 20,31 29,51 29,55 65,08 46,16 88,87 119,61 143,13 30,7%
Tablica 49
Lokalni proizvođači vertikalnih aplikacija u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Dodana
Broj Broj Ukupni
(KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 3 201 94,79 32,55 61,33
Udio (%) 2,3% 14,2% 15,3% 11,0% 42,8%
30-49 9 350 143,42 73,24 9,09
Udio (%) 6,9% 24,8% 23,2% 24,8% 6,4%
10-29 34 577 278,17 139,64 57,72
Udio (%) 26,0% 40,8% 45,0% 47,2% 40,3%
66
5-9 25 158 54,75 30,21 11,04

Udio (%) 19,1% 11,2% 8,9% 10,2% 7,7%
1-4 56 127 45,75 19,80 3,68
Udio (%) 42,7% 9,0% 7,4% 6,7% 2,6%
0 4 0 0,90 0,17 0,27
Udio (%) 3,1% 0,0% 0,1% 0,1% 0,2%
Total 131 1.413 617,78 295,63 143,13
• U 2009. ukupni prihod domaćih proizvoñača vertikalnih aplikacija dosegao je

618 milijuna kuna, odnosno 5% od ukupnog prihoda IT industrije u zemlji. U
razdoblju 1999-2009 ukupni prihod proizvoñača horizontalnih aplikacija rastao je
po PGSR od 14,7%.
Definicija
Lokalni proizvoñači vertikalnih aplikacija (Local Vertical Applications

Providers) Proizvoñači koji nude dedicirana softverska rješenja za specifične
industrijske grane ili djelatnosti.
2.2.6. Lokalni proizvoñači CLOUD aplikacija
IDC do 2009. nije identificirao lokalne proizvoñače softvera prilagoñenog cloud

(Software as a Service) isporuci. Meñutim, već sljedeće godine javljaju se
proizvoñači koji pišu aplikacije a i nude softver na cloud modelu. Primjeri su Carpio
(ERP) i Abit (bankarske aplikacije).
Definicija
Lokalni Cloud (Local Cloud Providers) Poduzeća koja izrañuju paketni softver
prilagoñen isporuci na cloud modelu.
2.3. Proizvoñači IT opreme
IT proizvoñači pretežiti dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju proizvodnjom

hardverskih produkata, uglavnom sastavljanjem osobnih računala. U 2009., s
udjelom od samo 0,8% u ukupnom prometu IT industrije, realizacija od vlastitog
hardvera marginalna je kategorija. Proizvodnja hardvera u Hrvatskoj iščezava. U
67
promatranom razdoblju broj poduzeća

poduze a koja se bave hardverom smanjuje se po
PGSR od 12,4%, broj radnih mjesta pa 7,1%, a ukupni prihod po 13,8%.
Tablica 50
Proizvođača IT opreme u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 64 57 54 56 53 45 43 34 28 21 17 -12,4%

Broj zaposlenih 340 335 326 381 309 212 198 191 180 173 162 -7,1%
Ukupni prihod (KnM) 420,83 494,46 553,87 811,87 565,71 165,59 174,31 184,41 183,01 141,21 95,59 -13,8%
Prihod po radniku (Kn) 1.237.724 1.476.005 1.698.995 2.130.903 1.830.782 781.097 880.351 965.490 1.016.729 816.243 590.046 -7,1%
Dodana vrijednost (KnM) 30,38 36,64 45,21 54,48 47,03 20,90 20,00 19,69 21,93 20,42 18,94 -4,6%
Izvoz (KnM) 16,13 15,64 19,51 18,57 14,65 9,02 5,81 6,88 9,66 9,12 9,92 -4,7%
Grafikon 19
Stope rasta ukupnog prihoda, dodane vrijednosti po zaposlenom i izvoza

proizvođača IT opreme u Hrvatskoj, 2000-2009
60,0%
40,0%
20,0%
0,0%
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
-20,0%
-40,0%
-60,0%
-80,0%
Tablica 51
Proizvođači IT opreme u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
68
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00

Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 2 65 38,68 9,80 5,36
Udio (%) 11,8% 40,1% 40,5% 51,8% 54,1%
10-29 3 52 31,48 4,63 0,83
Udio (%) 17,6% 32,1% 32,9% 24,4% 8,3%
5-9 4 26 11,68 2,03 2,62
Udio (%) 23,5% 16,0% 12,2% 10,7% 26,4%
1-4 8 19 13,76 2,48 1,11
Udio (%) 47,1% 11,7% 14,4% 13,1% 11,2%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 17 162 95,59 18,94 9,92
Ostale značajke segmenta proizvoñača IT opreme uključuju:
• Proizvoñači IT opreme realizirane su u 2009. ukupni prihod od 96 milijuna

kuna, ili 0,8% ukupnog prihoda IT industrije. U razdoblju 2000-2002 promet
ovih tvrtki je u pozitivnoj zoni, nakon toga oštro pada u 2003-2004 da bi
stagnirao sljedeće tri godina i nakon toga u 2008. i 2009. snažno pada.
• Prosječna neto plaća od 3.969 kuna u 2009. bila je najniža unutar ukupne ICT
industrije.
SWOT
Snaga
• Stručnost u sklapanju/asembliranju osobnih računala

• Prednost u nižim cijenama domaćih sklopljenih računala u usporedbi s
uvoznim računalima - nekada značajna, ali danas mala ili beznačajna
• Poznavanje lokalnog tržišta i kupaca
• Fleksibilnost u proizvodnji
• Tehnologija usporediva s meñunarodnim proizvoñačima (jedino u slučaju
proizvodne linije M San Grupe)
Slabosti
• Ograničene količine sklopljenih računala (nema ekonomije razmjera)

• Ograničena sredstva uložena u promociju
• Ograničena sredstva uložena u istraživanje I razvoj
• Postprodajna usluga, garantni rok i usluge održavanja - inferiornije u
odnosu na globalne vendore
• Nedostatak marketinških vještina
• Nedostatak povezanosti sa istraživačkim institucijama
69
• Niska razina utjecaja na kvalitetu računala (osobito prijenosnih računala)

koja se oslanjaju na osnovne produkte iz azijskih zemalja.
Prilike
• Partnerstvo s globalnim vendorima u smislu otvaranja distribucijskih

čvorišta za širu regiju i srednju i istočnu Evropu
Prijetnje
• Premalo nacionalno i regionalno tržište

• Konkurencija globalnih brand vendora
• Nedostatak dobivanja velikih natječaja (uz izuzetak M San grupe)
• Tranzicija od stolnih prema notebook, netbook, tablet računalima i
pametnim telefonima (smartphones)
Obuhvat
Proizvoñači IT opreme su uobičajeno klasificirani u NACE razredu: C 26.20 -

Proizvodnja računala i periferne opreme.
Za potrebe ove studije razlikujemo asemblere osobnih računala i ostale proizvoñače

hardvera.
2.3.1. Sastavljači osobnih računala
U 2009. IDC je identificirao samo 9 tvrtki specijaliziranih za sastavljanje računala s

ukupno 82 zaposlena. Početkom promatranog perioda, 1999. bilo ih 57, a početkom
90-tih njihov broj je prelazio 200. Sastavljanje stolnih računala bila je u devedesetim
izuzetno lukrativna djelatnost i velik broj informatičkih tvrtki imao je to kao svoju
glavnu ili sporednu djelatnost. Stupanj dostupnosti uvezenih brand name računala
bio je ograničen njihovim visokim cijenama i ugrañenim legalnim softverom i takva
su računala uglavnom kupovale banke, javni sektor i velika poduzeća. Kućanstva i
mala i srednja poduzeća nabavljala su jeftinija lokalno sastavljana računala, koja su
često pogonio piratizirani softver. Iako su domaća računala imala niže cijene od
uvoznih, marže koje su se na njima postizale bile su izrazito visoke. Prvi pokušaji
velikoserijske proizvodnje (velikoserijske za lokalne prilike – radi se o nekoliko tisuća
računala godišnje) bili su vezani uz imena tvrtki Valcom, Formel, 2M Computers,
Senso, Autronic Computers, Feniks kompjutor, Microline da bi se kao najveći
isporučitelji zadnjih sedam-osam godina nametnuli M San Grupa (MSGW), HG Spot
70
i Vemil. Meñutim, i HG Spot i Vemil, upavši u probleme u 2009. prestali su sastavljati

računala. Usporedo sa smanjivanjem cijena uvezenih računala, tranzicijom stolnih
računala k prijenosnicima i od nedavno pametnim telefonima i drugim
ureñajima(smartphones, tablets) te strožijim okvirima legalizacije softvera, marže
koje su mogu ostvariti na složenim računalima su drastično smanjene. A sa
smanjenjem potražnje i padom marži, perspektive sastavljanja osobnih računala
kao djelatnosti bitno se sužavaju.
Dakle u 2009. IDC je registrirao samo dva veća sastavljača stolnih računala
Autronic Computers i Feniks kompjuter koji su zajedno ostvarili 74% ukupnog
prihoda kategorije. Treba ovdje spomenuti i LAB 2000 koji proizvodi PC poslužitelje.
Ovdje, meñutim treba naglasiti da je najveći sastavljač računala u zemlji (i regiji) M

San Grupa ovdje nije uključena, već u skupini IT distributera. Isto tako nije uključen
ni Končar INEM, koji u ograničenom obujmu sastavlja osobna računala (uglavnom
prijenosnike) i poslužitelje.
Prema IDC-u, koji prati tržište osobnih računala u zemlji već petnaestak godina,
domaći sastavljači osobnih računala su u 2009. godini s 51 tisućom isporučenih
osobnih računala zauzeli 52% ukupnog tržišta stolnih računala u Hrvatskoj.
Gledajući vrijednosno, njihov udio je iznosio 47%. Usporedbe radi, pet godina ranije,
od ukupnog broja isporučenih stolnih računala, 77% su asemblirali domaći
proizvoñača (110 tisuća jedinica), dok je njihov udio u ukupnoj vrijednosti tržišta
stolnih računala iznosio 66%.
Tablica 52
Sastavljači osobnih računala u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 57 50 47 49 46 37 34 25 19 13 9 -16,9%

Broj zaposlenih 296 291 278 334 260 155 136 119 112 98 82 -12,0%
Ukupni prihod (KnM) 405,31 478,97 534,43 790,47 537,18 135,23 142,15 146,43 144,51 107,84 65,12 -16,7%
Prihod po radniku (Kn) 1.369.286 1.645.931 1.922.407 2.366.668 2.066.094 872.453 1.045.216 1.230.507 1.290.308 1.100.425 794.124 -5,3%
Dodana vrijednost (KnM) 27,51 33,45 40,52 49,27 40,06 12,72 11,44 10,40 11,16 10,61 7,32 -12,4%
Dodana vrijednost po radniku (Kn) 92.930 114.963 145.756 147.520 154.088 82.062 84.111 87.389 99.661 108.274 89.231 -0,4%
Izvoz (KnM) 14,24 13,05 15,95 15,53 10,51 3,66 2,19 0,57 1,04 0,57 0,00 -100,0%
71
Tablica 53
Sastavljači osobnih računala u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% -
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% -
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% -
30-49 1 30 21,96 2,84 0,00
Udio (%) 11,1% 36,6% 33,7% 38,8% -
10-29 1 27 26,28 2,34 0,00
Udio (%) 11,1% 32,9% 40,4% 31,9% -
5-9 2 14 7,69 1,05 0,00
Udio (%) 22,2% 17,1% 11,8% 14,3% -
1-4 5 11 9,19 1,09 0,00
Udio (%) 55,6% 13,4% 14,1% 14,9% -
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% -
Total 9 82 65,12 7,32 0,00
• U 2009. ukupni prihod sastavljača računala dosegao je 65 milijuna kuna,

odnosno 0,5% od ukupnog prihoda IT industrije u zemlji. U razdoblju 1999-2009
ukupni prihod sastavljača računala opao je po PGSR od 16,7.
Definicija
Sastavljači osobnih računala (PC Assemblers) Poduzeća fokusirana na

sastavljanje osobnih računala iz uvezenih komponenti. Takva poduzeća mogu
pružati i usluge instalacije, popravaka i održavanja računala.
2.3.2. Ostali proizvoñači hardvera
Kategorija uključuje poduzeća, koja proizvode raznorodne produkte zasnovane na

informatičkoj tehnologiji; Altpro ureñaje za željezničku industriju, IPR Zagreb
informatičke kioske, Microstar ručne terminale za očitovanje potrošnje struje i vode,
Majur opremu za automatizaciju hotelskih apartmana dok je Tipro lokalna
podružnica slovenskog proizvoñača specijaliziranih tipkovnica.
72
Tablica 54
Ostali proizvođači IT opreme u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 7 7 7 7 7 8 9 9 9 8 8 1,3%

Broj zaposlenih 44 44 48 47 49 57 62 72 68 75 80 6,2%
Izvoz (KnM) 1,89 2,58 3,56 3,04 4,14 5,36 3,61 6,31 8,61 8,55 9,92 18,0%
Tablica 55
Ostala hardver poduzeća u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 1 35 16,72 6,96 5,36
Udio (%) 12,5% 43,8% 54,9% 59,9% 54,1%
10-29 2 25 5,19 2,29 0,83
Udio (%) 25,0% 31,3% 17,0% 19,7% 8,3%
5-9 2 12 3,99 0,98 2,62
Udio (%) 25,0% 15,0% 13,1% 8,5% 26,4%
1-4 3 8 4,57 1,39 1,11
Udio (%) 37,5% 10,0% 15,0% 12,0% 11,2%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 8 80 30,47 11,62 9,92
• U 2009. ukupni prihod ostalih proizvoñača hardvera iznosio je 30 milijuna

kuna, odnosno tek 0,2% od ukupnog prihoda IT industrije u zemlji. U razdoblju
1999-2009 ukupni prihod sastavljača računala rastao je po PGSR od 7,0%.
Definicija
73
Ostale hardware poduzeća (Other Hardware Companies) Tvrtke koje proizvode

informatičku opremu i komponente i ureñaje zasnovane na primjeni informatičke
tehnologije (osim asembliranja osobnih računala).
2.4. Trgovci IT produktima (IT Channel Companies)
Trgovci IT produktima najveći dio svoje dodane vrijednost ostvaraju prometom IT

opreme i uz nju vezanih komponenti, rezervnih dijelova, razni dodataka i potrošnog
materijala te paketnog softvera.
U 2009. IDC je identificirao 450 takvih kompanija s ukupno 3.359 zaposlenih što
predstavlja 24% svih IT tvrtki u zemlji. Time su IT trgovci bili druga najzastupljenija
kategorija unutar ICT industrije u zemlji (iza IT uslužnih poduzeća).
Ukupni prihod IT trgovaca u razdoblju 1999-2009 rastao je PGSR od 13,8%, a broj

radnih mjesta po 8,3%.
Kategoriju karakterizira izuzetna usitnjenost. U 2009. prosječan broj radnih mjesta

po tvrtki iznosio je 7 i nije se bitno mijenjao kroz promatrano razdoblje. U 2009.
samo je Renoprom imao više od 200 radnika, a u skupini izmeñu 100 i 200 radnika
bili su još Informatika Vrbani, HG Sport i M San Grupa. S druge strane, čak 383
poduzeća zapošljavalo je manje od 10 radnika.
Tablica 56
Trgovci IT produktima u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 287 311 318 354 372 394 396 423 431 456 450 4,6%
Broj zaposlenih 1.517 1.623 1.903 2.143 2.503 2.806 3.047 3.276 3.522 3.715 3.359 8,3%
Prihod po radniku (Kn) 974.495 1.172.309 1.433.483 1.582.620 1.649.772 1.635.824 1.657.488 1.780.317 1.874.972 1.904.126 1.603.225 5,1%
Izvoz (KnM) 99,99 169,94 217,29 274,34 315,25 327,45 422,65 646,55 911,27 1.121,25 718,57 21,8%
74
Grafikon 20
Stope rasta prihoda, dodane vrijednosti po zaposlenom i izvoza trgovaca IT

opremom u Hrvatskoj, 2000-2009
80,0%
60,0%
40,0%
20,0%
0,0%
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
-20,0%
-40,0%
-60,0%
Tablica 57
Trgovci IT produktima u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 1 206 209,40 17,55 1,22
Udio (%) 0,2% 6,1% 3,9% 3,4% 0,2%
100
100-200 4 580 2.220,43 122,78 523,24
Udio (%) 0,9% 17,3% 41,2% 24,1% 72,8%
50
50-99 6 397 678,30 60,15 27,19
Udio (%) 1,3% 11,8% 12,6% 11,8% 3,8%
30
30-49 10 416 584,93 48,51 15,16
Udio (%) 2,2% 12,4% 10,9% 9,5% 2,1%
10
10-29 46 732 814,34 115,30 56,82
Udio (%) 10,2% 21,8% 15,1% 22,6% 7,9%
5
5-9 76 505 531,55 87,60 81,73
Udio (%) 16,9% 15,0% 9,9% 17,2% 11,4%
1
1-4 263 523 318,36 53,19 9,53
Udio (%) 58,4% 15,6% 5,9% 10,4% 1,3%
0 44 0 27,92 4,49 3,69
Udio (%) 9,8% 0,0% 0,5% 0,9% 0,5%
Total 450 3.359 5.385,23 509,55 718,57
Ostale značajke
čajke tvrtki IT trgovaca uključuju:
• U 2009., IT trgovci su realizirali ukupni prihod od 5,39 milijarde, ili 43%

ukupnog prihoda IT industrije. Početkom promatranog razdoblja, promet IT
trgovaca raste dinamično
dinami no raste, nešto je niži periodu 2004-2005,
2004 ponovo se
diže u 2006-2007,
2006 a zatim usporava u 2008. da bi konačno,
čno, po prvi puta pao u
2009. godini.
75
• IT trgovci generirali su 15% dodane vrijednosti IT industrije. U promatranom

razdoblju dodana vrijednost rasla je po PGSR od 12,5%, ali samo 3,9%
gledano po radniku.
• IT trgovci su u 2009. izvozom ostvarili 13% svog ukupnog prihoda (719
milijuna kuna). Izuzetno visoke stope rasta izvoza zabilježene su u razdoblju
2005-2008, a u 2009, po prvi puta zabilježen je pad izvoza od čak 36,0%.
Meñutim, kod se govori o izvozu IT trgovaca treba reći da se u tu radi o
reeksportu robe, a tek u jednom manjem dijelu o izvozu opreme proizvedene
u Hrvatskoj (vrijednost izvezenih sklopljenih računala).
• Koeficijent koncentracije prema ukupnom prihodu kod IT trgovaca u 2009. bio
je znatno viši nego li kod IT uslužnih tvrtki i softverskih tvrtki. Udio prvih pet
tvrtki po prometu u ukupnom prihodu kategorije iznosio je 47%%, a prvih
deset 61%%.
SWOT
Snaga
• Distribucijske vještine, marketing i management velikih domaćih

distributera usporediv s vanjskom konkurencijom
• Izuzetno brzi rast i tržišna pozicija M San grupe kao vodećeg IT
distributera u Adriatic regiji
• Poznavanje lokalnih i regionalnih tržišta i specifičnosti prodajnih kanala i
sudionika u distribucijskom lancu (dealeri, korporativnih dobavljači,
isporučitelja s dodatnom vrijednosti)
Slabosti
• Slabija pregovaračka moć prema inozemnim dobavljačima zbog relativno

male veličine većine lokalnih distributera
• Nedostatak suradnje meñu lokalnih distributerima u objedinjavanju
nabave s ciljem jačanja pregovaračke moći.
• Nedostatak internacionalne poslovne perspektive domaćih distributera
Prilike
• Udruživanja i preuzimanja u kategoriji

• Odličan geografski položaj Hrvatske kao potencijalnog distributivnog
centra meñunarodnih distributera za srednju, istočnu, a i zapadnu
Europu
• Lokalno tržište još uvijek premalo atraktivno za velike internacionalnih
distributera – povoljno za domaće distributere
76
Prijetnje
• Potencijalni novi globalni igrači na tržištu vezano uz pristup EU

• Potencijalni novi regionalni igrači na tržištu iz ostalih tranzicijskih
zemalja.
Obuhvat
Trgovci IT produktima su uobičajeno klasificirani u NACE razredima: G 46.51 -

Trgovina na veliko računalima, perifernom opremom i softverom i G 47.41 -Trgovina
na malo računalima, perifernim jedinicama i softverom u specijaliziranim
prodavaonicama.
Obzirom na mjesto i ulogu u distribucijskom lancu i tehnologiju prodaje razlikujemo

ove tipove IT trgovaca: distributeri, maloprodajne lance, trgovce na malo,
korporativne dobavljače i Web trgovine.
2.4.1. IT distributeri
U 2009. godini, kategorija IT distributera uključivala je 24 poduzeća s ukupno 596

zaposlenih. Od toga njih sedam, M San Grupa, Recro, KSU Company, Konica
Minolta, Microline, Megatrend i Asbis CR zapošljavali su svaki preko 30 djelatnika.
Ovih sedam tvrtki, uzete zajedno zapošljavalo je 74% svih radnika u distribuciji, a na
njih je otpadalo 87% ukupnog prometa i 76% ostvarene dodane vrijednosti svih IT
distributera u zemlji.
U ukupnoj kategoriji IT trgovaca, distributeri učestvuju sa samo 5% u broju

18% radne snage.
Tablica 58
IT distributeri u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 16 19 22 20 21 22 22 25 26 25 24 4,1%

Broj zaposlenih 230 293 404 369 495 563 633 728 771 847 596 10,0%
Ukupni prihod (KnM) 570,50 856,46 1.445,74 1.681,50 2.150,08 2.303,73 2.580,36 3.073,09 3.675,41 4.017,33 2.931,26 17,8%
Prihod po radniku (Kn) 2.480.430 2.923.077 3.578.557 4.556.921 4.343.603 4.091.889 4.076.395 4.221.276 4.767.066 4.743.016 4.918.228 7,1%
77
Izvoz (KnM) 65,34 129,18 162,19 185,42 235,86 266,05 350,55 513,12 786,64 872,76 559,59 24,0%
Tablica 59
IT distributeri u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 1 120 1.658,12 54,14 472,32
Udio (%) 4,2% 20,1% 56,6% 36,7% 84,4%
50-99 3 196 475,77 39,51 24,51
Udio (%) 12,5% 32,9% 16,2% 26,8% 4,4%
30-49 3 126 411,79 18,46 14,43
Udio (%) 12,5% 21,1% 14,0% 12,5% 2,6%
10-29 7 110 199,86 21,13 13,34
Udio (%) 29,2% 18,5% 6,8% 14,3% 2,4%
5-9 6 37 142,93 10,92 32,57
Udio (%) 25,0% 6,2% 4,9% 7,4% 5,8%
1-4 4 7 42,80 3,32 2,43
Udio (%) 16,7% 1,2% 1,5% 2,2% 0,4%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 24 596 2.931,26 147,49 559,59
• IT distributeri, uzeti zajedno ostvarili su u 2009. godini 2,93 milijarde ukupnog

prihoda ili 23% prihoda svih IT poduzeća. U promatranom period promet im je
rastao po visokih 17.8% PGSR. Taj bi rast bio i daleko viši da u 2009. nije
zabilježen drastičan pad prometa od 27% u odnosu na prethodnu godinu
• Dodana vrijednost koju su IT distributeri ostvarili rasla je sporije od rasta
prometa, PGSR je bio 13,5%.
Definicija
IT distributeri (IT Distributors) IT distributeri su veleprodajna poduzeća koja u

cijelosti ili pretežito plasiraju robu za daljnju prodaju ostalim sudionicima u
distribucijskom lancu: maloprodajnim lancima, dealerima i prodavačima s dodanom
vrijednošću. Distributeri pružaju skladištenje, logistiku, procesiranje nabavnih i
prodajnih narudžbi, marketinške aktivnosti i financiranje kupaca, a mogu, kao manji
dio ukupne aktivnosti pružati i usluge popravaka i održavanja opreme i softvera.
Distributeri uobičajeno barataju tisućama artikala i prodaju u velikim količinama. S
78
obzirom na asortimana kojim se bave mogu biti opći ili pak specijalizirani na IT
opremu, komponente za sklapanje računala, perifernih ureñaja ili pak paketni
softvera. Distributeri često uz IT produkte i nude proizvode potrošačke elektronike.
2.4.2. IT maloprodajni lanci
U 2009. IDC je identificirao 11 tvrtki maloprodajnih lanaca s ukupno 923 zaposlena.

Od toga samo je Renoprom zapošljavao preko 200 radnika. Tri su tvrtke Informatika
Vrbani (bivši Vemil), HG Spot i Eurotrade zapošljavali izmeñu 100 i 200 radnika, dok
je još jedino Makromikro imao više od 50 djelatnika. Udio ovih pet vodećih
maloprodajnih lanaca u zemlji, uzetih zajedno u ukupnom prihodu kategorije iznosio
je 81%, u dodanoj vrijednosti 88% te 80% u ukupnom broju zaposlenih.
U ukupnoj kategoriji IT trgovaca, maloprodajni lanci učestvuju sa samo 2% u broju

27% radne snage.
Tablica 60
IT maloprodajni lanci u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 2 2 3 5 6 9 9 11 10 11 11 18,6%

Broj zaposlenih 47 82 106 209 322 540 689 770 988 1.024 923 34,7%
Ukupni prihod (KnM) 78,99 118,81 156,24 324,54 524,05 876,97 1.051,52 1.211,41 1.460,26 1.499,96 1.076,83 29,9%
Izvoz (KnM) 11,54 15,91 17,43 27,21 30,19 18,15 25,09 69,66 73,60 196,11 55,41 17,0%
Tablica 61
IT maloprodajni lanci u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 1 206 209,40 17,55 1,22
Udio (%) 9,1% 22,3% 19,4% 15,9% 2,2%
100-200 3 460 562,31 68,64 50,93
Udio (%) 27,3% 49,8% 52,2% 62,4% 91,9%
50-99 1 68 104,18 10,11 0,52
Udio (%) 9,1% 7,4% 9,7% 9,2% 0,9%
79
30-49 3 131 104,31 8,39 0,00

Udio (%) 27,3% 14,2% 9,7% 7,6% 0,0%
10-29 3 58 96,63 5,37 2,75
Udio (%) 27,3% 6,3% 9,0% 4,9% 5,0%
5-9 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
1-4 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 11 923 1.076,83 110,05 55,41
• Maloprodajni lanci, uzeti zajedno ostvarili su u 2009. godini 1,07 milijardi

ukupnog prihoda ili 20% prihoda svih IT poduzeća. U promatranom period
promet im je rastao po visokih 29.9% PGSR. Taj bi rast bio i daleko viši da u
2009. nije zabilježen drastičan pad prometa od 28% u odnosu na prethodnu
godinu
• Broj tvrtki maloprodajnih lanaca porastao je s 2 u 1999. na 11 tvrtki koliko je
bilo poslovalo u 2009. godini.
Definicija
IT maloprodajni lanci (IT SOHO/Consumer Retailers) Poduzeća s više

maloprodajnih jedinica u kojima IT opremu, komponente, potrošni materijal i paketni
softver prodaju krajnjih korisnicima: kućanstvima i manjim privrednim subjektima
(obrtnici, manje agencije, slobodne profesije i slično). IT maloprodajni lanci često
prodaju potrošačku elektroniku i telekom ureñaje.
2.4.3. IT trgovci na malo
U 2009. godini, kategorija IT trgovaca na malo obuhvaćala je 366 tvrtki s ukupno

1.385 zaposlenih i bila je to najbrojnija skupina IT poduzeća. U okvirima kategorije
Birotehna i Gornji grad su jedine zapošljavale preko 50 radnika, Tehničar-Copyservis
i Ri-Ing imali preko 30 zaposlenih dok su Promeks kompjuter, Melcomp i Oto imali
preko 20 radnika. Najveći broj poduzeća u skupini, njih 240 zabilježen je u kategoriji
od 1-4 zaposlena.
80
U ukupnoj kategoriji IT trgovaca, trgovci na malo učestvuju sa 81% u broju

41% radne snage.
Udio troškova nabave robe u ukupnom prihodu za kategoriju 64%
Tablica 62
Odabrani pokazatelji IT trgovaca na malo u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 241 261 261 295 311 331 330 350 356 380 366 4,3%
Broj zaposlenih 938 985 1.088 1.228 1.332 1.376 1.369 1.413 1.383 1.436 1.385 4,0%
Ukupni prihod (KnM) 616,80 695,21 824,43 988,39 1.026,74 1.038,47 982,77 1.071,51 1.024,24 1.052,70 878,51 3,6%
Prihod po radniku (Kn) 657.565 705.798 757.744 804.881 770.825 754.704 717.877 758.321 740.590 733.075 634.302 -0,4%
Izvoz (KnM) 13,69 16,35 16,82 32,93 31,36 21,45 23,70 34,86 25,64 27,68 39,39 11,1%
Tablica 63
IT trgovci na malo u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 2 133 98,35 10,53 2,16
Udio (%) 0,5% 9,6% 11,2% 6,6% 5,5%
30-49 2 72 34,12 9,29 0,10
Udio (%) 0,5% 5,2% 3,9% 5,8% 0,3%
10-29 23 341 227,44 43,00 21,86
Udio (%) 6,3% 24,6% 25,9% 27,0% 55,5%
5-9 55 364 255,02 48,47 9,38
Udio (%) 15,0% 26,3% 29,0% 30,5% 23,8%
1-4 240 475 235,66 43,35 2,22
Udio (%) 65,6% 34,3% 26,8% 27,2% 5,6%
0 44 0 27,92 4,49 3,69
Udio (%) 12,0% 0,0% 3,2% 2,8% 9,4%
Total 366 1.385 878,51 159,12 39,39
81
• U 2009. ukupni prihod IT trgovaca na malo dosegao je 897 milijuna kuna,

odnosno 7% od ukupnog prihoda IT industrije u zemlji. U razdoblju 1999-2009
ukupni prihod IT trgovaca na malo rastao je po 3.4% PGSR, a bio bi i veći da u
2009. nije zabilježen pad ukupnog prihoda prema prethodnoj godini od 16,5%.
Definicija
IT trgovci na malo (IT SOHO/Consumer Dealers) Kategorija obuhvaća poduzeća

koja izravno prodaju IT proizvode krajnjim korisnicima kućanstvima, manjim uredima
i poduzećima i to na ograničenom lokalnom tržištu. Uobičajeno takva poduzeća
bavila su se i sastavljanjem osobnih računala po narudžbi i u manjem opsegu
pružala i jednostavnije IT usluge. Kategorija takoñer obuhvaća i tvrtke koje u
značajnijoj mjeri prodaju i uredski pribor i potrepštine.
2.4.4. Korporativni IT dobavljači
U 2009. godini, kategorija korporativnih IT dobavljača obuhvatila je 42 poduzeća s

ukupno 437 radnika. Tek dva od njih, Perpetuum Mobile i Filmoteka imali su više od
30 zaposlenih dok su Kodeks, Senso Plus, Eurocop, Copy Electronic i CADCAM-
Design centar zapošljavali više od 20 djelatnika.
U ukupnoj kategoriji IT trgovaca, korporativni IT dobavljači učestvuju sa 9% u broju

13% radne snage.
Tablica 64
Odabrani pokazatelji IT korporativnih dobavljača u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 28 29 32 34 34 32 35 37 38 38 42 4,1%

Broj zaposlenih 302 263 305 337 354 327 356 365 377 405 437 3,8%
Prihod po radniku (Kn) 702.066 882.798 988.571 1.178.388 1.210.462 1.134.395 1.223.907 1.304.961 1.167.942 1.228.476 1.077.163 4,4%
Izvoz (KnM) 9,42 8,50 20,86 28,78 17,83 21,81 23,31 28,91 21,96 24,69 64,16 21,1%
82
Tablica 65
IT korporativni dobavljači u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 2 87 34,71 12,37 0,63
Udio (%) 4,8% 19,9% 7,4% 13,5% 1,0%
10-29 13 223 290,42 45,81 18,87
Udio (%) 31,0% 51,0% 61,7% 50,1% 29,4%
5-9 14 98 122,60 27,98 39,79
Udio (%) 33,3% 22,4% 26,0% 30,6% 62,0%
1-4 13 29 22,99 5,37 4,87
Udio (%) 31,0% 6,6% 4,9% 5,9% 7,6%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 42 437 470,72 91,52 64,16
• U 2009. ukupni prihod korporativnih IT dobavljača dosegao je 471 milijun

kuna, odnosno 9% od ukupnog prihoda IT industrije u zemlji. U razdoblju 1999-
2009 ukupni prihod korporativnih IT dobavljača rastao je po 8,3% PGSR, a bio bi
i veći da u 2009. nije zabilježen pad ukupnog prihoda prema prethodnoj godini od
5,4%.
Definicija
Korporativni IT dobavljači (IT Corporate Resellers) Poduzeća koja se

specijaliziraju za prodaju odreñene gamu IT opreme bez ili uz malu vlastitu dodanu
vrijednost i to jednom ograničenom, manjem broju poduzeća krajnjih korisnika. Veze
izmeñu korporativnih IT dobavljača i poduzeća krajnjih korisnika uobičajeno traju
godinama. Korporativni IT dobavljači mogu u manjem obujmu pružati i usluge
instalacije i podrške.
2.4.5. Web IT trgovine
Prve web IT trgovine pojavljuju se 2007. godine. U 2009., IDC je identificirao ovih
šest specijaliziranih web IT trgovina u zemlji: Protis, Telebit, Superbit, MD
83
Informatika, Magazin računalni sistemi i Mikro-tim. Njihov ukupni promet dosegao je

28 milijuna kuna, a ukupno su zapošljavala 18 djelatnika.
Treba napomenuti da ovdje nje uključen web promet koje ostvaruju ostali IT trgovci
(maloprodajni lanci i distributeri), kojima je web shop dodatni kanal prodaje.
U ukupnoj kategoriji IT trgovaca, web trgovine učestvuju sa 1% u broju poduzeća, a

ostvaruju 0,5% ukupnog prihoda, 0,3% dodane vrijednosti i zapošljavaju 0,02%
radne snage.
Tablica 66
Odabrani pokazatelji Web trgovina u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 7 -
Broj zaposlenih 0 0 0 0 0 0 0 0 3 3 18 -
Prosječni broj zaposlenih po tvrtki - - - - - - - - 3 2 3 -
Prosječna neto plaća (Kn) - - - - - - - - 4.293 4.755 2.425 -
Ukupni prihod (KnM) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3,44 6,31 27,91 -
Prihod po radniku (Kn) - - - - - - - - 1.145.575 2.103.622 1.550.615 -
Dodana vrijednost (KnM) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,26 0,30 1,37 -
Dodana vrijednost po radniku (Kn) - - - - - - - - 87.485 99.790 76.380 -
Izvoz (KnM) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3,44 0,00 0,01 -
Tablica 67
Web trgovine u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
5-9 1 6 11,00 0,23 0,00
Udio (%) 14,3% 33,3% 39,4% 16,4% 0,0%
1-4 6 12 16,91 1,15 0,01
Udio (%) 85,7% 66,7% 60,6% 83,6% 100,0%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 7 18 27,91 1,37 0,01
84
Definicija
Web trgovina (Web-shop, Webstore) Internet stranica putem koje se klikom kupca
na ikonu za narudžbu kupuju roba i usluge (elektronička trgovina). Ovdje treba
napomenuti da narudžbe elektroničkom poštom, kao nadomjestak za narudžbu
poslanu poštom ili ostvarenu telefonskim pozivom ne smatraju elektroničkom
trgovinom. Isto tako treba napomenuti da elektronička trgovina nužno ne iziskuje i
plaćanje elektroničkim putem.
Telekom poduzeća
Osnova telekomunikacijske industrije je prijenos komunikacije. Osim poduzeća koje
se bave tom djelatnosti u telekom industriju ubrajamo i tvrtke proizvoñače telekom
opreme i ureñaja, uslužne firme koje održavaju i servisiraju telekom infrastrukturu,
opremu i ureñaje kao i trgovce telekomunikacijskom opremom i ureñajima. (Treba
naglasiti da ovdje nisu uvršteni proizvoñači softvera za telekomunikacijsku
industriju, već su obuhvaćeni u softverskoj industriji, odnosno IT dijelu).
Poduzeća za prijenos komunikacija su uobičajeno klasificirani u NACE razredima: J

61.10 - Djelatnosti žičane telekomunikacije, J 61.20 - Djelatnosti bežične
telekomunikacije, J 61.30 -Djelatnosti satelitske telekomunikacije i J 61.90 - Ostale
telekomunikacijske djelatnosti.
2.5. Poduzeća za prijenos komunikacija (Carrier

Services Companies)
Poduzeća su to koja najveći dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju pružanjem usluga
prijenosa komunikacija. Pritom mogu imati instaliranu i upravljati vlastitom žičanom ili
bežičnom mrežnom infrastrukturom s ciljem pružanja telekomunikacijskih usluga ili
pak pružati takve usluge na mrežnoj infrastrukturi koje osigurava treća strana.
85
Kategorizacija, razlikovanje poduzeća za prijenos komunikacija prema

tipu/tehnologiji usluge koje pružaju, budući većina takvih tvrtki danas u pravilu pruža
velik broj usluga, postaje gotovo nemoguće. A radi su tu o širokom spektru:
telefonske usluge u elektroničkoj nepokretnoj i pokretnoj komunikacijskoj mreži;
usluge najma elektroničke komunikacijske mreže i/ili vodova; usluge prijenosa slike,
govora i zvuka putem elektroničkih komunikacijskih mreža; usluge u privatnoj
poslovnoj mreži; usluge s dodanom vrijednosti; usluge davanja pristupa internetu;
usluga prijenosa govora putem interneta i dr.
Ipak za potrebe ove studije kategoriziramo poduzeća za prijenos komunikacija na

ona koja pružaju široku paletu usluga (telekom operatori) i ona koja su fokusirana za
odreñenu vrstu usluge.
U 2009. IDC je identificirao 105 poduzeća za prijenos komunikacija s ukupno 9.167

zaposlenih što predstavlja 37% svih tvrtki, odnosno 72% radnih mjesta u telekom
industriji u zemlji.
Ukupni prihod poduzeća za prijenos komunikacija u razdoblju 1999-2009 rastao je

PGSR od 11,0% dok broj radnih mjesta opao za 2.2%.
U 2009. prosječan broj radnih mjesta po tvrtki u ovoj kategoriji iznosio je 87 i bitno je
opao u promatranom razdoblju – u 1999. poduzeća u ovoj kategoriji zapošljavalo je
prosječno je 817 radnika.
Tablica 68
Telekom poduzeća u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani
pokazatelji
Broj poduzeća 14 19 23 28 37 42 56 64 69 88 105 22,3%

Broj zaposlenih 11.441 11.927 12.451 12.486 11.227 10.853 10.252 10.075 9.513 9.300 9.167 -2,2%
Prihod po radniku (Kn) 504.717 673.633 724.379 843.562 1.175.720 1.289.188 1.444.959 1.580.534 1.792.638 1.905.141 1.792.372 13,5%
Dodana vrijednost (KnM) 3.262,76 4.263,10 4.958,76 5.833,17 5.880,72 7.302,36 7.810,51 8.404,26 8.862,63 8.786,64 7.277,67 8,4%
Izvoz (KnM) 758,79 1.069,33 1.095,07 1.184,13 1.193,20 1.203,31 1.383,64 1.348,71 1.441,06 1.520,27 1.366,22 6,1%
86
Grafikon 21
Stope rasta prihoda, dodane vrijednosti po zaposlenom, te izvoza kod telekom

operatera u Hrvatskoj, 2000-2009
50,0%
40,0%
30,0%
20,0%
10,0%
0,0%
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
-10,0%
-20,0%
Tablica 69
Telekom poduzeća u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 4 7.329 13.790,03 6.552,30 1.178,27
Udio (%) 3,8% 79,9% 83,9% 90,0% 86,2%
100
100-200 7 1.085 1.350,95 479,06 109,83
Udio (%) 6,7% 11,8% 8,2% 6,6% 8,0%
50
50-99 2 149 914,26 121,11 21,63
Udio (%) 1,9% 1,6% 5,6% 1,7% 1,6%
30
30-49 4 151 105,09 50,73 16,10
Udio (%) 3,8% 1,6% 0,6% 0,7% 1,2%
10
10-29 16 271 130,53 35,95 16,57
Udio (%) 15,2% 3,0% 0,8% 0,5% 1,2%
5
5-9 14 86 57,04 14,98 2,88
Udio (%) 13,3% 0,9% 0,3% 0,2% 0,2%
1
1-4 42 96 53,09 18,19 9,71
Udio (%) 40,0% 1,0% 0,3% 0,2% 0,7%
0 16 0 29,67 5,35 11,22
Udio (%) 15,2% 0,0% 0,2% 0,1% 0,8%
Total 105 9.167 16.430,67 7.277,67 1.366,22
Ostale značajke
čajke poduzeća
poduze za prijenos komunikacija uključuju:
• U 2009., poduzeća
poduze a za prijenos komunikacija realizirala su ukupni prihod od
16,43 milijarde, ili 83% ukupnog prihoda telekom industrije. Bila je to s udjelom
od 51% ujedno i najveća
najve a komponenta ukupne ICT industrije u zemlji. Nakon
87
visokih stopa registriranih do 2003. godine, godišnji rast ukupnog prihoda

poduzeća za prijenos komunikacija od 2004. do 2007. kreće se u rasponu od
5% do 10%; u 2008 usporava na 3,9% da bi u 2009, po prvi puta opao za
7,3%.
• Poduzeća za prijenos komunikacija generirali su 89% dodane vrijednosti
telekom industrije. U promatranom razdoblju dodana vrijednost rasla je po
PGSR od 8.4%, a promatrano po radniku po čak 10.8%.
• Tvrtke za prijenos komunikacija su u 2009. izvozom ostvarili 8,3% svog
ukupnog prihoda (1,37 milijardi kuna).
• Koeficijent koncentracije prema ukupnom prihodu tvrtki za prijenos
komunikacija u 2009. bio je izuzetno visok. Udio prvih pet tvrtki po prometu u
ukupnom prihodu kategorije iznosio je 90%%, a prvih deset 97%.
SWOT
Snaga
• Još uvijek izuzetno jak tržišni položaj i utjecaj T-Hrvatskog Telekoma (sa
stajališta te tvrtke – prijetnja za ostale telekom igrače).
• Velika financijska snaga najvećih operatera jamči daljnja ulaganja u
razvoj telekomunikacijske infrastrukture.
• Potencijalna spajanja/preuzimanja ojačat će tržišni položaj manjih igrača
i intenzivirati konkurenciju.
• Već su započela ili se vrlo skoro očekuju velika ulaganja u nove
tehnologije kao što su FTTx and LTE.
• Visok prosjek korištenja telekomunikacijskih usluga u odnosu na ostatak
regije
Slabosti
• Još uvijek monopolistički položaj T-Hrvatskog Telekoma (sa stajališta

novih sudionika)
• Općenito veće cijene upućuju na strukturirani tržišni monopol u nekim
segmentima, kao što je širokopojasni pristup internet.
• Nedostatak konkurencije u nekim područjima telekom usluga (zbog
spore liberalizacije).
• Neriješen status DTK
• Ograničena sposobnost ulaganja alternativnih operatera zbog kreditnih
ograničenja koje postavljaju banke
88
Prilike
• Relativno visoka razina telekom potrošnje u Hrvatskoj.

• Restrukturiranje, uključujući rezanje radnih mjesta, nudi kvalificiranu
radnu snagu za nove tržišne sudionike.
• Još uvijek ima prostora za rezanje troškova u odnosu na WE standarde
• Daljnje liberalizacije i deregulacije telekom tržišta.
• Izdavanjem licenci za četvrtu generaciju mobilnih mreža država može
uprihodovati značajna sredstva.
• Povećana konkurencija i novi sudionici vezano uz EU, kao i povećana
konkurencija gotovo uvijek znače veći ukupni prihod za industriju.
• Snažan regulator jamči jednaku priliku za sve ponuñače usluga
• Razvoj i primjena koncepta gradskih telekomunikacijskih mreža
Prijetnje
• Ulazak novih globalnih pružatelja usluga u novo liberalizirano tržište (sa

sadašnjeg stajališta postojećih operatera).
• Očekivani prijelaz na meñunarodne VoIP pružatelje smanjuje prihode
lokalnih operatera.
• Inzistiranje najvećeg operatera da zadrži kontrolu nad lokalnom optičkom
infrastrukturom moglo bi usporiti razvoj tržišta širokopojasnog pristupa
• Inzistiranje najvećeg operatera da zadrži kontrolu nad lokalnom optičkom
infrastrukturom moglo bi financijski iscrpiti nove operatere i dovesti do
tzv. preinvestiranosti.
• Stagnacija potrošnje krajnjih korisnika kao rezultat sporog oporavka
nacionalnog gospodarstva od krize.
2.5.1. Telekom operatori
U 2009. godini u kategoriju telekom operatera bilo je uključeno 39 poduzeća s

ukupno 8.297 radnika. Od toga njih tri HT-Hrvatski telekom, T Mobile i VIPNet
zapošljavali su svaki preko 1.000 djelatnika (HT-Hrvatski telekom sam 4.894
radnika). U kategoriji od 100 do 200 zaposlenih bile su šest tvrtki: B.net Hrvatska,
Metronet, Optima Telekom, Iskon Internet, H1 Telekom i VIPNet usluge . Ovih devet
poduzeća, uzeti zajedno kontrolirali su 93% ukupnog prihoda i 98% dodane
vrijednosti svih telekom operatera u zemlji.
89
U ukupnoj kategoriji poduzeća za prijenos komunikacija, telekom operateri učestvuju

sa samo 37% u broju poduzeća, a ostvaruju 97% ukupnog prihoda, 98% dodane
vrijednosti i zapošljavaju 65% radne snage. To ih čini temeljnim sastavnicom
hrvatske telekom industrije.
Udio troškova nabave robe u ukupnom prihoda za kategoriju je 10%.
Tablica 70
Telekom operatori u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani
pokazatelji
Broj poduzeća 5 6 8 10 13 15 23 26 26 32 39 22,8%

Broj zaposlenih 11.394 11.796 12.233 11.863 10.530 10.145 9.512 9.270 8.601 8.616 8.297 -3,1%
Prosječni broj zaposlenih po tvrtki 2.279 1.966 1.529 1.186 810 676 414 357 331 269 213 -21,1%
Prihod po radniku (Kn) 504.715 678.084 732.032 867.908 1.218.553 1.341.441 1.513.326 1.666.332 1.921.193 1.998.495 1.915.934 14,3%
Dodana vrijednost (KnM) 3.257,90 4.248,73 4.926,55 5.735,62 5.734,45 7.152,35 7.659,73 8.224,55 8.660,43 8.587,53 7.069,15 8,1%
Dodana vrijednost po radniku (Kn) 285.932 360.184 402.726 483.488 544.582 705.012 805.270 887.223 1.006.909 996.696 852.012 11,5%
Izvoz (KnM) 758,79 1.069,21 1.094,64 1.155,75 1.149,57 1.156,04 1.341,24 1.305,18 1.385,93 1.480,30 1.308,79 5,6%
Tablica 71
Telekom operatori u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 3 6.993 13.508,98 6.431,03 1.149,13
Udio (%) 7,7% 84,3% 85,0% 91,0% 87,8%
100-200 6 973 1.298,81 467,58 106,11
Udio (%) 15,4% 11,7% 8,2% 6,6% 8,1%
50-99 2 149 914,26 121,11 21,63
Udio (%) 5,1% 1,8% 5,8% 1,7% 1,7%
30-49 1 41 28,35 18,04 2,24
Udio (%) 2,6% 0,5% 0,2% 0,3% 0,2%
10-29 5 79 60,33 12,35 11,82
Udio (%) 12,8% 1,0% 0,4% 0,2% 0,9%
5-9 6 35 41,61 9,60 0,34
Udio (%) 15,4% 0,4% 0,3% 0,1% 0,0%
1-4 11 27 22,83 6,79 8,05
Udio (%) 28,2% 0,3% 0,1% 0,1% 0,6%
0 5 0 21,33 2,63 9,47
Udio (%) 12,8% 0,0% 0,1% 0,0% 0,7%
Total 39 8.297 15.896,50 7.069,15 1.308,79
90
• U 2009. ukupni prihod telekom operatera dosegao je 15,90 milijardi kuna,

odnosno 80% od ukupnog prihoda telekom industrije u zemlji. U razdoblju 1999-
2009 ukupni prihod telekom operatera rastao je po 10,7% PGSR, bi i veći da u
2009. nije zabilježen pad ukupnog prihoda prema prethodnoj godini od 7.7%.
• Broj zaposlenih u kategoriji telekom operatera, osim početnog razdoblja 2000-
2001, konstantno iz godine u godinu pada. U 2009 dosegao je 8.297 prema
11.394 radnika 1999. godine. PGSR 1999-2009 za broj radnika iznosio je -3,1%.
• Istodobno, prihod po radniku i dodana vrijednost po radniku (produktivnost) je
rasla po stopama od 14,3%, odnosno 11,5%, a prosječna neto plaća za 6,8%.
Definicija
Telekom Operatori (Carrier Services Companies) Poduzeća koja osiguravaju

transfer komunikacija nudeći pritom širok spektar usluga prijenosa (fiksna i mobilna
telefonija, VoIP, pristup internetu, najam vodova, i dr.).
2.5.2. Kablovski operateri
U 2009. IDC je identificirao 15 specijaliziranih kablovskih operatera. Šest od njih:

Digi, Kom-Sat, KDS, CATV-Elektronik, CATV-047 i Dastin zapošljavali su svaki
preko 5 radnika. Ukupno, u tvrtkama kablovskim operatorima radilo je 140 osoba.
Tablica 72
Odabrani pokazatelji Kablovskih operatora u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 4 8 10 10 11 11 13 14 13 14 15 14,1%

Broj zaposlenih 17 51 63 71 94 88 89 102 90 122 140 23,5%
Izvoz (KnM) 0,00 0,00 0,00 1,04 0,00 0,00 1,46 3,49 4,67 2,80 2,80 -
Tablica 73
Kablovski operatori u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
91
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 1 35 44,56 19,53 0,00
Udio (%) 6,7% 25,0% 42,3% 50,7% 0,0%
10-29 3 69 49,64 12,58 2,80
Udio (%) 20,0% 49,3% 47,1% 32,6% 100,0%
5-9 2 13 2,58 1,82 0,00
Udio (%) 13,3% 9,3% 2,4% 4,7% 0,0%
1-4 9 23 8,50 4,62 0,00
Udio (%) 60,0% 16,4% 8,1% 12,0% 0,0%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 15 140 105,28 38,55 2,80
• U 2009. ukupni prihod kablovskih operatera dosegao je 105 milijuna kuna

milijardi kuna, odnosno 0,6% od ukupnog prihoda telekom industrije u zemlji. U
razdoblju 1999-2009 ukupni prihod telekom operatera rastao je po 10,7% PGSR,
bi i veći da u 2009. nije zabilježen pad ukupnog prihoda prema prethodnoj godini
od 7.7%.
Definicija
Kablovski operateri (Cable Operators) Kablovski operateri pružaju uslugu

prijenosa slike, govora i zvuka putem elektroničkih komunikacijskih mreža.
2.5.3. Pružatelji pristupa internetu
U 2009. godini kategorija specijaliziranih pružatelja pristupa internetu obuhvaćala je

devet tvrtki s ukupno 12 zaposlenih. Od toga njih pet ostvarilo je ukupni prihod od
preko milijun kuna; Novi Net, Dubrovnik telekom, Fenice telekom grupa, Krk sistemi i
SIOL.
U ukupnoj kategoriji poduzeća za prijenos komunikacija, specijalizirani pružatelji

usluga pristupa internetu učestvuju s 9% u broju poduzeća, a ostvaruju 0,1%
ukupnog prihoda.
92
Tablica 74
Odabrani pokazatelji Pružatelja pristupa internetu u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 3 3 3 3 3 3 3 4 5 7 9 11,6%

Broj zaposlenih 13 59 129 129 120 127 138 141 160 9 12 -0,8%
Izvoz (KnM) 0,00 0,12 0,42 3,28 11,75 10,91 7,08 2,95 3,27 0,25 2,69 -
Tablica 75
Pružatelji pristupa internetu u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
5-9 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
1-4 5 12 6,23 2,17 1,10
Udio (%) 55,6% 100,0% 63,2% 63,4% 41,0%
0 4 0 3,62 1,26 1,59
Udio (%) 44,4% 0,0% 36,8% 36,6% 59,0%
Total 9 12 9,86 3,43 2,69
• U 2009. ukupni prihod pružatelja usluga pristupa internetu dosegao je tek 10

milijuna kuna. Treba naglasiti da je do 2007. godini ukupni prihod bio znatno viši.
U toj godini kategorija je zabilježila 96 milijuna kuna prometa. Meñutim,
uvrštavanjem od 2008. Iskon interneta u kategoriju telekom operatera, prihod
specijaliziranih pružatelja pristupa internetu drastično je smanjen.
Definicija
93
Pružatelji pristupa internetu (ISPs - Internet Services Providers) Poduzeća koja

su specijalizirana za pružanje usluga pristupa internetu. Mnogi od njih su i telekom
operateri, ali ne moraju nužno biti.
2.5.4. Pružatelji telekom infrastrukturnih usluga
Samo su tri tvrtke Odašiljači i veze, Vox Mundi i JetStream Hrvatska obuhvaćeni
ovom kategorijom. Meñutim, tvrtka Odašiljači i veze, dominira kategorijom, na nju
otpada 98% zaposlenih i 98 ukupnog prihoda kategorije.
Tablica 76
Odabrani pokazatelji Pružatelja infrastrukturnih usluga u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 0 0 0 1 2 2 2 2 2 3 3 -
Broj zaposlenih 0 0 0 381 429 412 410 411 390 341 342 -
Prosječni broj zaposlenih po tvrtki - - - 381 215 206 205 206 195 114 114 -
Prosječna neto plaća (Kn) - - - 3.417 5.429 6.073 6.301 7.112 7.551 8.336 7.797 -
Prihod po radniku (Kn) - - - 353.616 518.765 507.532 575.364 641.022 727.068 823.518 843.365 -
Dodana vrijednost po radniku (Kn) - - - 151.728 224.116 205.866 220.323 256.238 301.343 373.370 359.863 -
Izvoz (KnM) 0,00 0,00 0,00 24,06 31,88 35,91 31,66 31,07 37,39 30,29 31,69 -
Tablica 77
Pružatelji infrastrukturnih usluga u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 1 336 281,05 121,27 29,15
Udio (%) 33,3% 98,2% 97,4% 98,5% 92,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
5-9 1 6 5,66 0,85 2,55
Udio (%) 33,3% 1,8% 2,0% 0,7% 8,0%
1-4 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
0 1 0 1,72 0,95 0,00
Udio (%) 33,3% 0,0% 0,6% 0,8% 0,0%
Total 3 342 288,43 123,07 31,69
94
• Ukupni prihod pružatelja infrastrukturnih usluga prijenosa dosegao je u 2009.

godini 288 milijuna, ili 2% od ukupnog prometa telekom industrije u zemlji.
Definicija
Pružatelji infrastrukturnih usluga (Network Infrastructure Operators) Poduzeća

koja pružaju najam komunikacijske infrastrukture (mreže i/ili vodova).
2.5.5. Pružatelji telekom usluga s dodanom vrijednošću
U 2009. godini kategorija telekom usluga s dodanom vrijednošću obuhvaćala je 39

tvrtki. Od toga NTH Media je zapošljavala preko 100 djelatnika. Broj zaposlenih u
Markottelu i Tango komunikacijama bio u kategoriji 30-59 zaposlenih, dok je još
osam tvrtki zapošljavalo više od 10 radnika (Media Nexus, Info Lider, Matnet, Tim
Media, Euro Dar, J&J, Intertel, Proventus-Dar).
Broj poduzeća u ovoj kategoriji naročito brzo raste od 2002. godine. PGSR za
razdoblju 1999-2009 iznosi čak 35%.
U ukupnoj kategoriji poduzeća za prijenos komunikacija, pružatelji usluga s

dodanom vrijednošću učestvuju s 37%% u broju poduzeća, a ostvaruju 1% ukupnog
prihoda i zapošljavaju 4% radne snage.
Tablica 78
Odabrani pokazatelji Pružatelja usluga s dodanom vrijednošću u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 2 2 2 4 8 11 15 18 23 32 39 34,6%

Broj zaposlenih 17 21 26 42 54 81 103 151 272 212 376 36,3%
Dodana vrijednost po radniku (Kn) 167.632 160.168 103.402 100.578 152.002 184.559 104.580 119.208 96.450 182.720 115.617 -3,6%
Izvoz (KnM) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,45 2,20 6,03 9,79 6,62 20,25 -
95
Tablica 79
Pružatelji usluga s dodanom vrijednošću u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Dodana
Broj Broj Ukupni
(KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 1 112 52,14 11,47 3,72
Udio (%) 2,6% 29,8% 39,9% 26,4% 18,4%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 2 75 32,17 13,16 13,86
Udio (%) 5,1% 19,9% 24,6% 30,3% 68,5%
10-29 8 123 20,57 11,02 1,96
Udio (%) 20,5% 32,7% 15,7% 25,3% 9,7%
5-9 5 32 7,20 2,71 0,00
Udio (%) 12,8% 8,5% 5,5% 6,2% 0,0%
1-4 17 34 15,53 4,60 0,55
Udio (%) 43,6% 9,0% 11,9% 10,6% 2,7%
0 6 0 3,00 0,51 0,16
Udio (%) 15,4% 0,0% 2,3% 1,2% 0,8%
Total 39 376 130,61 43,47 20,25
• Pružatelji telekom usluga s dodanom vrijednošću, uzeti zajedno ostvarili su u

2009. godini 131 milijuna ukupnog prihoda ili 0,7% prihoda svih telekom
poduzeća. U promatranom period promet im je rastao po PGSR od 24,3%.
Definicija
Pružatelji telekom usluga s dodanom vrijednošću (Telecom Value-added

Services Providers) Poduzeća koja pružaju mogućnost distribucije
telekomunikacijskih usluga s dodatnom vrijednošću (davanje usluga sadržaja putem
060 pozivnih brojeva).
2.6. Poduzeća za servisnu podršku telekom opreme

i ureñaja (Telecom Support Services Companies)
96
Tvrtke fokusirane na projektiranje, instalaciju, održavanje i popravke opreme telekom

operatera, telefonske infrastrukture poslovnih korisnika i potrošačkih
potroša telefonskih
ureñaja.
U 2009. IDC je identificirao 79 takvih poduzeća, sa 701 zaposlenim što predstavlja

28% svih telekom tvrtki u zemlji. Kategoriju kategorizira izuzetna usitnjenost. U 2009.
prosječan
an broj radnih mjesta po tvrtki iznosio je 9 i praktički
ki se nije u promatranom
razdoblju.
Ostale značajke
čajke segmenta IT uslužnih tvrtki uključuju:
uklju
• Telekom uslužne
e tvrtke realizirane su u 2009. ukupni prihod od 292 milijuna, ili
1,5%
% ukupnog prihoda telekom industrije.
Tablica 80
Telekom poduzeća za podršku i održavanje u Hrvatskoj, 1999-2009
1999 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 29 30 33 38 46 45 50 56 65 70 79 10,5%

Broj zaposlenih 259 282 288 305 359 360 320 394 489 557 701 10,5%
Izvoz (KnM) 2,74 22,95 27,86 18,08 19,46 28,99 15,88 28,34 24,99 22,14 33,74 28,6%
Grafikon 22
Stope rasta prihoda, dodane vrijednosti po zaposlenom, te izvoza kod telekom

poduzeća za podršku i održavanje u Hrvatskoj, 2000-2009
2009
100,0%
80,0%
60,0%
40,0%
20,0%
0,0%
-20,0% 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
-40,0%
-60,0%

97
Tablica 81
Telekom poduzeća za podršku i održavanje u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Dodana
Broj Broj Ukupni
(KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 2 123 21,30 7,30 0,00
Udio (%) 2,5% 17,5% 7,3% 7,5% 0,0%
30-49 3 102 53,79 16,27 17,32
Udio (%) 3,8% 14,6% 18,4% 16,8% 51,3%
10-29 17 306 138,45 45,58 11,71
Udio (%) 21,5% 43,7% 47,4% 47,0% 34,7%
5-9 15 97 45,59 15,76 0,79
Udio (%) 19,0% 13,8% 15,6% 16,2% 2,3%
1-4 37 73 31,38 11,85 3,62
Udio (%) 46,8% 10,4% 10,7% 12,2% 10,7%
0 5 0 1,48 0,29 0,29
Udio (%) 6,3% 0,0% 0,5% 0,3% 0,9%
Total 79 701 292,00 97,04 33,74
• Telekom poduzeća za podršku i održavanje generirala su 1,2% dodane

vrijednosti telekom industrije. U promatranom razdoblju dodana vrijednost
rasla je po PGSR od 19,2%.
• Telekom poduzeća za podršku i održavanje su u 2009. 11% svog ukupnog
prihoda ostvarili izvozom (34 milijuna kuna).
• Koeficijent koncentracije prema ukupnom prihodu kod telekom poduzeća
podršku i održavanje bio je iznad prosjeka ICT industrije; udio prvih pet tvrtki
po ukupnom prihodu u ukupnom prihodu kategorije iznosio je 49%, a prvih
deset 61%.
Obuhvat
Poduzeća za telekom podršku su uobičajeno klasificirani u NACE razredu: S 95.12

- Popravak komunikacijske opreme.
Za potrebe ove studije razlikujemo ove tipove telekom uslužnih poduzeća: telekom
sistem integratore, telekom dobavljače s dodanom vrijednošću, telekom servisna
poduzeća i ostala telekom uslužne tvrtke.
SWOT
Snaga
• Postojanje inženjerske tradicije i iskustvo u podršci i održavanju telekom

oprema i ureñaja u Hrvatskoj
98
• Poznavanje lokalnog tržišta i specifične pozicija i potreba malih I srednjih

kompanija, manjih ureda i kućanstava.
Slabosti
• Nedostatak suradnje meñu tvrtkama u obliku strateškog udruživanja ili

klastera.
• Ograničen broj lokalnih kompanija sposobnih za preuzimanje velikih
telekom projekata
Prilike
• Sasvim izvjestan rast potražnje za korištenje telekomunikacijskih usluga,

a time za telekom rješenjima i opremom
• Rast uloge mobilnog poslovanja koji stvara dodatne prilike za uslugama
podrške i održavanja
• Suradnja i povezivanje u veće entitete kako bi se poboljšala relativna
snaga
• Nuñenje usluga sa većom dodanom vrijednosti (managed services)
Prijetnje
• Usluge kolokacije telefonskih centrala (IP Centrex) i prebacivanje usluga
održavanja na telekom operatere
• Povećana konkurencija povezana sa pristupom EU
2.6.1. Telekom sistem integratori
U 2009. godini, kategorija telekom sistem integratora uključivala je 17 poduzeća s

ukupno 258 zaposlena. Od toga je samo Retel zapošljavao više od 50 radnika dok
je Steiner bio jedini u kategoriji od 30-49 djelatnika. Sedam je tvrtki bilo u kategoriji
od 10-29 zaposlenih; T.E.L.E. Tim, Kapsch TIS, Optima-OSN Inženjering, Mikro-
Link, Centrus tim, Vatel i Vitelon telekomunikacije. Na ovih osam tvrtki, uzetih
zajedno otpada 81% ukupnog prihoda i 77% dodane vrijednosti kategorije.
U ukupnoj kategoriji telekom uslužnih tvrtki, sistem integratori učestvuju s 22% u

99
Tablica 82
Telekom sistem integratori u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 8 8 8 8 9 8 11 13 16 16 17 7,8%

Broj zaposlenih 59 79 95 111 133 124 145 173 198 215 258 15,9%
Izvoz (KnM) 0,00 0,49 1,24 2,27 3,15 6,67 6,46 22,52 18,17 9,01 12,59 -
Tablica 83
Telekom sistem integratori u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 1 51 20,12 6,64 0,00
Udio (%) 5,9% 19,8% 12,2% 14,1% 0,0%
30-49 1 30 15,78 4,52 1,42
Udio (%) 5,9% 11,6% 9,6% 9,6% 11,3%
10-29 7 131 97,61 25,07 10,46
Udio (%) 41,2% 50,8% 59,2% 53,4% 83,1%
5-9 5 37 26,31 8,90 0,63
Udio (%) 29,4% 14,3% 16,0% 19,0% 5,0%
1-4 3 9 5,10 1,84 0,08
Udio (%) 17,6% 3,5% 3,1% 3,9% 0,6%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 17 258 164,92 46,97 12,59
• Telekom sistem integratori, uzeti zajedno ostvarili su u 2009. godini 165

milijuna ukupnog prihoda ili 0,8% prihoda svih telekom poduzeća. U
promatranom period promet im je rastao po PGSR od 21,2%.
Definicija
Telekom sistem integratori (Telecom Solutions Integrators) Poduzeća

sposobna pružiti uslugu projektiranja, izrade i upravljanja složenim, cjelovitim i
100
zahtjevnim telekomunikacijskim rješenjima, integrirajući telekom i mrežnu opremu,

softver i usluge.
2.6.2. Telekom dobavljači s dodanom vrijednošću
U 2009. godini, telekom dobavljača s dodanom vrijednošću uključivala je 15

poduzeća s ukupno 144 zaposlena. Od toga njih šest zapošljavaju više od 10
radnika, T.A. Grañenje, Pantel dva, Bel Tel, Zdenko, Lumiss i Automat T.M. Na ovih
šest poduzeća, uzetih zajedno otpada 56% ukupnog prihoda i 66% dodane
vrijednosti kategorije.
U ukupnoj kategoriji telekom uslužnih tvrtki, dobavljači s dodanom vrijednošću

učestvuju s 19% u broju poduzeća, a ostvaruju 15% ukupnog prihoda, 16% dodane
Tablica 84
Odabrani pokazatelji Telekom dobavljača s dodanom vrijednošću u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 7 6 8 9 9 10 12 13 13 14 15 7,9%

Broj zaposlenih 38 35 42 47 52 63 69 88 123 141 144 14,3%
Izvoz (KnM) 0,24 0,42 0,26 1,10 0,73 2,76 1,28 0,81 0,91 0,69 0,56 8,8%
Tablica 85
Telekom dobavljači s dodanom vrijednošću u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Dodana
Broj Broj Ukupni
(KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 6 109 24,50 10,91 0,04
Udio (%) 40,0% 75,7% 55,8% 66,3% 6,7%
5-9 5 27 9,74 3,13 0,16
101
Udio (%) 33,3% 18,8% 22,2% 19,0% 28,5%

1-4 4 8 9,69 2,41 0,36
Udio (%) 26,7% 5,6% 22,1% 14,6% 64,7%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 15 144 43,94 16,45 0,56
• Telekom dobavljači s dodanom vrijednošću, uzeti zajedno ostvarili su u 2009.

godini 44 milijuna ukupnog prihoda ili 0,2% prihoda svih telekom poduzeća. U
promatranom period promet im je rastao po PGSR od 12.1%.
Definicija
Telekom dobavljači s dodanom vrijednošću (Telecom VARs; Value-Added

Resellers) U VAR kategoriju telekom uslužnih poduzeća ubrajamo firme koje
pružaju podršku telekom operaterima u manjem obujmu i manje stupnju složenosti
od telekom sistem integratora. Radi se o poduzećima koje kod isporuka telekom
opreme svojim uz to vezanim uslugama povećavaju vrijednost ukupnih isporuka
(usluge instalacije, manjih prilagodbi i slično). Te tvrtke ostvaruju manji promet i
imaju manje zaposlenih od telekom sistem integratora.
2.6.3. Telekom servisna poduzeća
U 2009. godini, skupina telekom servisera obuhvaćala je 13 poduzeća s ukupno 114

zaposlenih. Od toga jedino je MOBIS-electronic Servisni centar zapošljavao više od
30 radnika. Više od 10 djelatnika imale su još Libratel, Telemont i Halo Net. Na ova
četiri poduzeća, uzeta zajedno otpadalo 81% ukupnog prihoda i 83% dodane
vrijednosti kategorije.
U ukupnoj kategoriji telekom uslužnih tvrtki, serviseri učestvuju sa 16% u broju

16% radne snage.
102
Tablica 86
Telekom servisna poduzeća u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 6 6 6 5 7 7 7 8 9 12 13 8,0%

Broj zaposlenih 137 144 112 70 73 66 48 53 57 94 114 -1,8%
Izvoz (KnM) 2,49 21,45 12,88 2,70 2,86 2,34 5,40 3,35 4,57 11,03 18,09 21,9%
Tablica 87
Telekom servisna poduzeća u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 1 42 19,35 6,11 15,41
Udio (%) 7,7% 36,8% 49,4% 40,1% 85,2%
10-29 3 53 12,41 6,48 1,21
Udio (%) 23,1% 46,5% 31,6% 42,5% 6,7%
5-9 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
1-4 8 19 6,77 2,63 1,47
Udio (%) 61,5% 16,7% 17,3% 17,3% 8,1%
0 1 0 0,68 0,01 0,00
Udio (%) 7,7% 0,0% 1,7% 0,1% 0,0%
Total 13 114 39,21 15,23 18,09
• Telekom serviseri, uzeti zajedno ostvarili su u 2009. godini 39 milijuna

ukupnog prihoda ili 0,2% prihoda svih telekom poduzeća. U promatranom period
promet im je rastao po PGSR od 7,5%.
Definicija
103
Telekom servisna poduzeća (Telecom Repair and Maintenance) Poduzeća

fokusirana na klasično održavanje i popravak telekomunikacijske opreme kod manjih
poslovnih korisnika i telefonskih ureñaja u domaćinstava. Razlikujemo ih od telekom
dealera po manjem udjelu troškova prodane robe u ukupnom prihodu.
2.6.4. Ostala telekom uslužna poduzeća
U rezidualnoj skupini IT uslužnih poduzeća, IDC je u 2009. identificirao 34 poduzeća.

Od tog broja najveći dio, njih 22 bila su u kategoriji od 1-4 zaposlena, dok su 4 tvrtke
bile bez uposlenih.
U okvirima telekom uslužnih poduzeća, ostala uslužna poduzeća učestvuju s 26% u

broju tvrtki, a ostvaruju 15% ukupnog prihoda, 19% dodane vrijednosti i
Tablica 88
Odabrani pokazatelji Ostalih telekom uslužnih poduzeća u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 8 10 11 16 21 20 20 22 27 28 34 15,6%

Broj zaposlenih 25 24 39 77 101 107 58 80 111 107 185 22,2%
Izvoz (KnM) 0,00 0,58 13,49 12,01 12,72 17,23 2,74 1,65 1,35 1,40 2,49 -
Tablica 89
Ostala telekom uslužna poduzeća u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj
Kategorije broja zaposlenih prihod vrijednost Izvoz (KnM)
poduzeća zaposlenih
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
104
50-99 1 72 1,18 0,66 0,00

Udio (%) 2,9% 38,9% 2,7% 3,6% 0,0%
30-49 1 30 18,66 5,64 0,49
Udio (%) 2,9% 16,2% 42,5% 30,7% 19,6%
10-29 1 13 3,94 3,12 0,00
Udio (%) 2,9% 7,0% 9,0% 17,0% 0,0%
5-9 5 33 9,54 3,73 0,00
Udio (%) 14,7% 17,8% 21,7% 20,3% 0,0%
1-4 22 37 9,82 4,97 1,71
Udio (%) 64,7% 20,0% 22,4% 27,0% 68,7%
0 4 0 0,80 0,28 0,29
Udio (%) 11,8% 0,0% 1,8% 1,5% 11,7%
Total 34 185 43,93 18,40 2,49
• Ostala uslužna telekom poduzeća, uzeta zajedno ostvarila su u 2009. godini

44 milijuna ukupnog prihoda ili 0,2% prihoda svih telekom poduzeća. U
promatranom period promet im je rastao po PGSR od 20,6%.
Definicija
Ostala telekom uslužna poduzeća (Other Telecom Support Services

Companies) Rezidualna kategorija, koja obuhvaća mala uslužna telekom poduzeća
( s relativno malim godišnjim prihodom i brojem zaposlenih) koja zbog manjka
informacija nije bilo moguće svrstati u druge kategorije.
2.7. Proizvoñači telekom produkata (Telecom

Products Vendors)
IT proizvoñači pretežiti dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju proizvodnjom i

prodajom telekomunikacijske opreme koju koriste poduzeća za prijenos
komunikacija (PSTN, odašiljači, prijemnici, terminali), poslovni korisnici (oprema u
poslovnom prostoru korisnika – PBX, telefoni) i kućanstva (potrošački komunikacijski
ureñaji).
U 2009., udio proizvoñača opreme u ukupnom prihodu telekom industrije u dosegao

je 10%., a od čega 92% otpad a na globalne proizvoñače telekom opreme.
Proizvodnjom telekom opreme u zemlji se bavilo 30 tvrtki s ukupno 2.372
zaposlena.
105
Tablica 90
Proizvođači telekom opreme u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 28 29 29 31 30 30 30 28 28 30 30 0,7%

Broj zaposlenih 2.631 2.675 2.681 2.670 2.722 3.205 3.268 3.386 2.715 2.302 2.372 -1,0%
Prihod po radniku (Kn) 699.899 918.055 1.191.439 1.182.686 1.076.989 1.132.945 1.141.028 1.059.300 1.215.848 1.028.073 836.769 1,8%
Izvoz (KnM) 612,40 906,65 1.338,52 1.468,01 1.542,61 1.772,36 1.713,89 1.626,11 1.714,96 1.146,63 1.049,18 5,5%
Grafikon 23
Stope rasta prihoda, dodane vrijednosti po zaposlenom i izvoza proizvođača

telekom opreme u Hrvatskoj, 2000-2009
60,0%
50,0%
40,0%
30,0%
20,0%
10,0%
0,0%
-10,0% 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
-20,0%
-30,0%
-40,0%

Tablica 91
Proizvođači telekom opreme u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 3 2.018 1.362,12 559,46 802,27
Udio (%) 10,0% 85,1% 68,6% 82,3% 76,5%
100
100-200 1 133 493,29 69,54 235,95
Udio (%) 3,3% 5,6% 24,9% 10,2% 22,5%
50
50-99 1 75 35,22 12,65 0,16
Udio (%) 3,3% 3,2% 1,8% 1,9% 0,0%
30
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
106
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

10-29 6 79 28,78 9,16 0,22
Udio (%) 20,0% 3,3% 1,5% 1,3% 0,0%
5-9 7 44 50,81 25,18 8,72
Udio (%) 23,3% 1,9% 2,6% 3,7% 0,8%
1-4 8 23 11,63 2,71 1,04
Udio (%) 26,7% 1,0% 0,6% 0,4% 0,1%
0 4 0 2,96 0,74 0,83
Udio (%) 13,3% 0,0% 0,1% 0,1% 0,1%
Total 30 2.372 1.984,82 679,44 1.049,18
Ostale značajke segmenta telekom proizvoñača uključuju:
• Telekom proizvoñači su u 2009. ostvarili ukupni prihod od 1,98 milijardi, ili 10%
ukupnog prihoda telekom industrije. Od toga 92% otpada na globalne
proizvoñače telekom opreme.
• U 2009., telekom proizvoñači su generirali 8,3% dodane vrijednosti telekom
industrije. U promatranom razdoblju dodana vrijednost rasla je po PGSR od
2,9% uz velike godišnje oscilacije.
• Telekom proizvoñači su u 2009. 53% svog ukupnog prihoda ostvarili izvozom
(1,05 milijardi kuna.
• Koeficijent koncentracije prema ukupnom prihodu telekom proizvoñača
najviši je unutar svih kategorija ICT poduzeća. Udio prvih pet tvrtki po
prometu u ukupnom prihodu kategorije iznosio je 95%, a prvih deset 99%.
• Obuhvat
Proizvoñači telekom produkata su uobičajeno klasificirani u NACE razredu: C 26.30 -

Proizvodnja komunikacijske opreme.
Za potrebe ove studije razlikujemo lokalne podružnice globalnih telekom

proizvoñača i domaće proizvoñače telekom opreme.
SWOT
Prednosti
• Tradicija inženjerskih kompetencija i proizvodnje telekomunikacijskih

produkata u Hrvatskoj
• Ericsson Nikola Tesla kompanija s preko 50 godina iskustva, dobro
pozicionirana na regionalnom i istočnoeuropskom tržištu
• Najznačajnija ulaganja u istraživanje i razvoj meñu ICT kategorijama
107
Slabosti
• Visoka ovisnost o cikličnoj potražnji telekom operatera (marže pod

pritiskom kada operatori imaju financijske teškoće ili su završili svoj
investicijski ciklus zatim u recesijskim uvjetima i dr.)
• Nedostatak green-field investicija u sektoru
• Lokalne tvrtke premale da se uključe u proizvodnju telekomunikacijske
opreme i da se natječu s globalnim igračima
Prilike
• Usvajanje visokih sofisticiranih i kompleksnih komunikacijskih proizvoda i

rješenja od strane poduzeća za prijenos komunikacija i ostalih segmenata
krajnjih korisnika.
• Strateška partnerstva domaćih proizvoñača s globalnim vendorima
• Tradicionalno prisustvo na užem regionalnom i istočnoeuropskom tržištu
• Otvaranje dodatnih tržišta u Srednjoj Europi posebno s ulaskom u EU
Prijetnje
• Proizvodnja telekom opreme i ureñaja globalno preusmjerena na zemlje

s manjom prosječnom plaćom
• Povećana konkurencija povezana sa ulaskom u EU
• Povećana konkurencija na istočnoeuropskom tržištu od strane
konkurentskih globalnih vendora, osobito onih s Dalekog Istoka
2.7.1. Globalni proizvoñači telekom opreme
U Hrvatskoj djeluju sedam podružnice globalnih proizvoñača telekom opreme:

Ericsson Nikola Tesla, Nokia Siemens Network, Iskratrade, Avaya, Nokia Croatia,
Cyber i Alcatel Hrvatska. Ukupno su zapošljavale 1.649 radnika. Od toga na
Ericsson Nikola Teslu i Nokia Siemens Networks, uzetih zajedno otpada 96%
ukupnog prihoda i 98% zaposlenih kategorije.
U 2009. lokalne podružnice globalnih proizvoñača telekom opreme ostvarile su

ukupni prihod od 1,82 milijarde kuna, ili 9,2% prihoda ukupne telekom industrije u
zemlji. U promatranom razdoblju ukupni prihod je rastao po PGSR od 0.7%. Ovdje,
meñutim treba naglasiti da ukupni prihod ove kategorije iz godine u godinu (s
izuzetkom 2003.) konstantno raste do 2006. kada iznosi 3,39 milijardi kuna. Od
2007. nadalje iz godine u godinu opada na već spomenutih 1,82 milijarde u 2009.
108
Ovakva kretanja rezultat su i organizacijskih promjena. Naime, Siemens Hrvatska

izdvaja svoju telekomunikacijsko poslovanje na novu firmu Nokia Siemens Networks.
Tablica 92
Odabrani pokazatelji Globalnih proizvođača telekom opreme u Hrvatskoj, 1999-2009
Broj poduzeća 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 3,4%

Broj zaposlenih 2.083 1.966 2.037 1.998 1.907 2.105 2.272 2.616 1.956 1.566 1.649 -2,3%
Prihod po radniku (Kn) 817.271 1.095.239 1.400.700 1.436.311 1.331.028 1.491.214 1.442.387 1.297.329 1.518.575 1.333.645 1.105.183 3,1%
Izvoz (KnM) 572,85 854,94 1.205,25 1.309,64 1.300,96 1.395,61 1.421,24 1.530,16 1.644,17 1.084,16 1.034,06 6,1%
Tablica 93
Globalni proizvođači telekom opreme u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj
(KnM) (KnM)
Preko 200 1 1.481 1.272,14 512,81 789,75
Udio (%) 14,3% 89,8% 69,8% 84,6% 76,4%
100-200 1 133 493,29 69,54 235,95
Udio (%) 14,3% 8,1% 27,1% 11,5% 22,8%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 1 10 14,44 1,28 0,02
Udio (%) 14,3% 0,6% 0,8% 0,2% 0,0%
5-9 3 22 37,10 21,72 8,12
Udio (%) 42,9% 1,3% 2,0% 3,6% 0,8%
1-4 1 3 5,49 0,95 0,21
Udio (%) 14,3% 0,2% 0,3% 0,2% 0,0%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 7 1.649 1.822,45 606,31 1.034,06
• Broj zaposlenih kategoriji globalnih proizvoñača telekom opreme 2.083 u

1999. na 2.616 u 2006. godini. Od tada opada na 1.649 koliko je zabilježeno u
2009. godini. U promatranom razdoblju PGSR broja zaposlenih u podružnicama
globalnih telekom proizvoñača bio je -2.3%.
109
• Globalni proizvoñači telekom opreme (Ericsson Nikola Tesla) veliki su

izvoznik. U 2009. njihov udio u ukupnom izvozu telekom industrije bio je 41%,
odnosno 23% u ukupnom izvozu hrvatske ICT industrije.
Definicija
Globalni proizvoñači telekom opreme (Global Telecom Technology Vendors)

Lokalne podružnice globalnih proizvoñači telekom opreme: Ericsson Nikola Tesla,
Nokia Siemens Networks, Nokia Croatia, Avaya, Alcatel Hrvatska i Cyber.
2.7.2. Lokalni proizvoñači telekom opreme
Skupina lokalnih proizvoñača telekom uključuje 23 tvrtke s ukupno 732 zaposlena.

Od toga dvije od njih Volex I RIZ odašiljači zapošljavaju svaka preko 200 radnika.
Zajedno s Elektrokemom, koji jedino još zapošljava više od 50 radnika, ove tri tvrtke
ostvaruju 77% ukupnog prihoda i 81% dodane vrijednosti kategorije.
U okvirima proizvoñača telekom opreme, lokalni proizvoñači učestvuju s 77% u broju

tvrtki, a ostvaruju 8% ukupnog prihoda, 11% dodane vrijednosti i zapošljavaju 30%
radne snage.
Tablica 94
Lokalni proizvođači telekom produkata u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 23 24 24 26 25 25 24 22 22 23 23 0,0%

Broj zaposlenih 548 709 644 672 815 1.100 996 770 759 736 723 2,8%
Izvoz (KnM) 39,55 51,71 133,27 158,37 241,66 376,75 292,65 95,95 70,79 62,47 15,13 -9,2%
110
Tablica 95
Lokalni proizvođači telekom produkata u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj
(KnM) (KnM)
Preko 200 2 537 89,98 46,65 12,51
Udio (%) 8,7% 74,3% 55,4% 63,8% 82,7%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 1 75 35,22 12,65 0,16
Udio (%) 4,3% 10,4% 21,7% 17,3% 1,1%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 5 69 14,34 7,87 0,20
Udio (%) 21,7% 9,5% 8,8% 10,8% 1,3%
5-9 4 22 13,71 3,46 0,59
Udio (%) 17,4% 3,0% 8,4% 4,7% 3,9%
1-4 7 20 6,15 1,75 0,83
Udio (%) 30,4% 2,8% 3,8% 2,4% 5,5%
0 4 0 2,96 0,74 0,83
Udio (%) 17,4% 0,0% 1,8% 1,0% 5,5%
Total 23 723 162,37 73,13 15,13
• Lokalni proizvoñači telekom opreme, uzeti zajedno ostvarili su u 2009. godini

162 milijuna ukupnog prihoda ili 0,8% prihoda telekom industrije. U promatranom
period promet im je rastao po PGSR od 1,6%. Taj bi rast svakako bio viši da u
2009. nije zabilježen pad prometa od 41,6% u odnosu na prethodnu godinu.
Definicija
Lokalni proizvoñači telekom produkata (Local Telecom Products Vendors)

Lokalna poduzeća koja proizvode telekom ureñaje, odnosno njihove dijelove i
komponente.
2.8. Trgovci telekom produktima (Telecom Channel

Companies)
Trgovci telekom produktima najveći dio svoje dodane vrijednost ostvaraju prometom
telekom opreme i ureñaja i uz njih vezanim rezervnim dijelovima, dodacima i
potrošnim materijalom.
111
U 2009. IDC je identificirao 71 takovu firmu s ukupno 527 zaposlenih što predstavlja
25% svih telekom tvrtki,, odnosno 4% radnih mjesta u telekom industriji zemlje.
Ukupni prihod telekom trgovaca u razdoblju 1999-2009

1999 2009 rastao je PGSR od 1,6%, a
broj radnih mjesta po 2,8%.
Kategoriju karakterizira granularnost. U 2009. prosječan

an broj radnih mjesta po tvrtki
iznosio
o je 7 i nije se bitno mijenjao kroz promatrano razdoblje. U 2009. samo su tri
firme zapošljavalo više od 30 radnika, Mobis Electronic, RAM 3 i DID Celeritas.
Nasuprot tome,
tome 57 poduzeća
a zapošljavalo je manje od 10 radnika.
Tablica 96
Telekom trgovci u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 32 32 32 33 34 38 44 48 51 63 71 8,3%

Broj zaposlenih 192 218 245 288 322 353 370 432 450 506 527 10,6%
Ukupni prihod (KnM) 268,61 509,29 579,12 869,85 836,61 809,70 1.093,98 1.184,26 1.220,16 1.273,68 1.084,97 15,0%
Izvoz (KnM) 12,99 7,89 12,73 20,18 21,68 17,42 107,73 120,40 132,68 150,95 91,27 21,5%
Grafikon 24
Stope rasta ukupnog prihoda, dodane vrijednosti po zaposlenom i izvoza

telekom trgovaca u Hrvatskoj, 2000-2009
600,0%
500,0%
400,0%
300,0%
200,0%
100,0%
0,0%
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
-100,0%
112
Tablica 97
Telekom trgovci u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 2 152 120,83 30,04 4,83
Udio (%) 2,8% 28,8% 11,1% 27,6% 5,3%
30-49 1 40 441,45 27,78 81,60
Udio (%) 1,4% 7,6% 40,7% 25,5% 89,4%
10-29 11 170 394,99 32,53 0,62
Udio (%) 15,5% 32,3% 36,4% 29,9% 0,7%
5-9 11 79 70,73 10,42 2,58
Udio (%) 15,5% 15,0% 6,5% 9,6% 2,8%
1-4 39 86 52,34 7,60 1,65
Udio (%) 54,9% 16,3% 4,8% 7,0% 1,8%
0 7 0 4,64 0,56 0,00
Udio (%) 9,9% 0,0% 0,4% 0,5% 0,0%
Total 71 527 1.084,97 108,93 91,27
Ostale značajke telekom trgovaca uključuju:
• U 2009., telekom trgovci su realizirali ukupni prihod od 1,08 milijardi, ili 5,5%
ukupnog prihoda telekom industrije.
• Telekom trgovci generirali su 1,3% dodane vrijednosti telekom industrije. U
promatranom razdoblju dodana vrijednost rasla je po PGSR od 14,0%, a
3,0% gledano po radniku.
• Telekom trgovci su u 2009. izvozom ostvarili 8% svog ukupnog prihoda (91
milijun kuna). Izuzetno visoka stope rasta izvoza zabilježena je 2005. kada
Mobis Electronic za šest puta povećava svoj izvoz u odnosu na godinu dana
prije. No, kod se govori o izvozu telekom trgovaca treba reći da se u tu radi o
reeksportu robe.
• Koeficijent koncentracije prema ukupnom prihodu telekom trgovaca u 2009.
bio je relativno visok. Udio prvih pet tvrtki po prometu u ukupnom prihodu
kategorije iznosio je 76%, a prvih deset 87%.
SWOT
Prednosti
• Distribucijske, logističke i marketinške vještine

• Poznavanje lokalnog tržišta i maloprodajnih kanala
Slabosti
113
• Slabija pregovaračka moć u usporedbi sa globalnim dobavljačima

• Nedostatak suradnje meñu lokalnim distributerima
Prilike
• Spajanja i preuzimanja po kategorijama kako bi se povećala relativna

snaga
• Primjena ekonomije razmjera (primjerice objedinjena nabava)
Prijetnje
• Konkurencija od strane telekom operatera

• Konkurencija nespecijaliziranih trgovačkih poduzeća
Obuhvat
Trgovci telekom produktima su uobičajeno klasificirani u NACE razredima: G 46.52 -

Trgovina na veliko elektroničkim i telekomunikacijskim dijelovima i opremom i G
47.42 - Trgovina na malo telekomunikacijskom opremom u specijaliziranim
prodavaonicama.
Obzirom na mjesto i ulogu u distribucijskom lancu i tehnologiju prodaje razlikujemo

ove tipove telekom trgovaca: distributeri, maloprodajni lanci, trgovci na malo, i
korporativni dobavljači.
2.8.1. Telekom distributeri
U 2009. godini, kategorija telekom distributera uključivala je šest poduzeća s

ukupno 116 zaposlenih. Od toga jedino je Ram 3 zapošljavao više od 50 radnika.
Više od 10 djelatnika imale su Se-Mark i Alea, dok je broj radnika u tvrtkama Mark 2,
Held i Pan Dam bio manji od tog broja.
U ukupnoj kategoriji telekom trgovaca, distributeri učestvuju sa samo 10% u broju

22% radne snage.
114
Tablica 98
Telekom distributeri u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani
pokazatelji
Broj poduzeća 5 5 5 5 5 6 6 7 6 6 6 1,8%

Broj zaposlenih 43 51 60 76 97 112 121 129 129 131 116 10,4%
Izvoz (KnM) 3,32 0,55 0,33 2,72 2,92 0,72 6,72 8,45 6,43 4,83 4,83 3,8%
Tablica 99
Telekom distributeri u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 1 59 83,47 8,28 4,83
Udio (%) 16,7% 50,9% 29,1% 44,3% 100,0%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 2 36 172,89 7,40 0,00
Udio (%) 33,3% 31,0% 60,3% 39,5% 0,0%
5-9 2 17 18,60 2,58 0,00
Udio (%) 33,3% 14,7% 6,5% 13,8% 0,0%
1-4 1 4 11,89 0,46 0,00
Udio (%) 16,7% 3,4% 4,1% 2,4% 0,0%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 6 116 286,85 18,72 4,83
• Telekom distributeri, uzeti zajedno ostvarili su u 2009. godini 287 milijuna

ukupnog prihoda ili manje od 2% prihoda svih telekom poduzeća. U
promatranom period promet im je rastao po 11.7% PGSR. Taj bi rast bio i viši da
u 2009. nije zabilježen pad prometa od 10% u odnosu na prethodnu godinu.
Definicija
Telecom distributeri (Telecom Distributors) Veleprodajna poduzeća koja u

cijelosti ili pretežito plasiraju telekom opremu i ureñaje za daljnju prodaju ostalim
sudionicima u distribucijskom lancu: korporativnim telekom dobavljačima,
115
maloprodajnim lancima, dealerima i prodavačima s dodanom vrijednošću.

Distributeri osiguravaju uvoz, skladištenje, logistiku, procesiranje nabavnih i
prodajnih narudžbi, marketinške aktivnosti i financiranje daljnjih sudionika u
distribucijskom lancu, a mogu, kao manji dio ukupne aktivnosti pružati i usluge
popravaka i održavanja telekom opreme i ureñaja. Distributeri uobičajeno barataju
većim brojem artikala i prodaju u velikim količinama. S obzirom na asortimana kojim
se bave mogu biti opći ili pak specijalizirani na telekom opremu ili pak na potrošačke
telekom ureñaje.
2.8.2. Telekom maloprodajni lanci
Kategorija obuhvaća četiri firme Did Celeritas, Mobilis, Topel i Svijet mobitela s
ukupno 113 zaposlenih. Takav oblik prodajnih poduzeća javlja se od 2004. godine.
U ukupnoj kategoriji telekom trgovaca, telekom maloprodajni lanci učestvuju sa 6% u

Tablica 100
Telekom maloprodajni lanci u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 0 0 0 0 0 2 3 4 4 4 4 -
Broj zaposlenih 0 0 0 0 0 11 23 62 77 110 113 -
Prosječni broj zaposlenih po tvrtki - - - - - 6 8 16 19 28 28 -
Prosječna neto plaća (Kn) - - - - - 2.631 1.943 2.858 3.278 2.706 3.905 -
Prihod po radniku (Kn) - - - - - 1.331.222 1.079.676 507.602 496.139 329.387 420.055 -
Dodana vrijednost po radniku (Kn) - - - - - 4.618 45.041 100.159 110.845 70.230 210.765 -
Izvoz (KnM) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -
Tablica 101
Telekom maloprodajni lanci u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% -
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% -
50-99 1 93 37,35 21,76 0,00
Udio (%) 25,0% 82,3% 78,7% 91,4% -
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
116
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% -

10-29 1 10 5,27 0,92 0,00
Udio (%) 25,0% 8,8% 11,1% 3,9% -
5-9 1 7 3,64 0,90 0,00
Udio (%) 25,0% 6,2% 7,7% 3,8% -
1-4 1 3 1,20 0,23 0,00
Udio (%) 25,0% 2,7% 2,5% 1,0% -
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% -
Total 4 113 47,47 23,82 0,00
• Telekom maloprodajni lanci, uzeti zajedno ostvarili su u 2009. godini 47

milijuna ukupnog prihoda, ili 0,2% prihoda svih telekom poduzeća. U 2009.
promet im je u odnosu na godinu dana prije povećan za 31%.
Definicija
Telecom maloprodajni lanci (Telecom SOHO/Consumer Retailers) Poduzeća s

više maloprodajnih jedinica u kojima telekom opremu, komponente, potrošni
materijal prodaju krajnjih korisnicima: kućanstvima i manjim privrednim subjektima
(obrtnici, manje agencije, slobodne profesije i slično).
2.8.3. Telekom trgovci na malo
U 2009. godini, kategorija telekom trgovaca na malo uključivala je 56 poduzeća s

ukupno 239 zaposlenih. Od toga jedino je MOBIS-electronic zapošljavao više od 30
radnika, dok su u kategoriji od 10 do 29 zaposlenih bili Intelcom, Bravotel, Marjur,
Media ing, 36 i Pristan.
U ukupnoj kategoriji telekom trgovaca, trgovci na malo učestvuju sa 78% u broju

45% radne snage.
Tablica 102
Telekom trgovaci na malo u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 25 25 25 25 26 27 31 33 37 48 56 8,4%

Broj zaposlenih 118 139 157 177 192 192 178 194 194 232 239 7,3%
117
Izvoz (KnM) 8,77 7,29 12,32 17,22 18,70 16,67 100,18 111,58 126,08 143,35 85,17 25,5%
Tablica 103
Telekom trgovci na malo u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj Izvoz
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 1 40 441,45 27,78 81,60
Udio (%) 1,8% 16,7% 69,1% 55,7% 95,8%
10-29 6 87 115,53 9,92 0,00
Udio (%) 10,7% 36,4% 18,1% 19,9% 0,0%
5-9 5 33 37,81 4,68 1,93
Udio (%) 8,9% 13,8% 5,9% 9,4% 2,3%
1-4 37 79 39,25 6,91 1,65
Udio (%) 66,1% 33,1% 6,1% 13,9% 1,9%
0 7 0 4,64 0,56 0,00
Udio (%) 12,5% 0,0% 0,7% 1,1% 0,0%
Total 56 239 638,68 49,84 85,17
• Telekom trgovci na malo lanci, uzeti zajedno ostvarili su u 2009. godini 639
milijuna ukupnog prihoda, ili 3% prihoda svih telekom poduzeća. U 2009. promet
im je u odnosu na godinu dana prije smanjen za 27%.
Definicija
Telekom trgovci na malo (Telecom SOHO/Consumer Dealers) Kategorija

obuhvaća poduzeća koja izravno prodaju telekom proizvode krajnjim korisnicima
kućanstvima, manjim uredima i poduzećima i to na ograničenom lokalnom tržištu.
2.8.4. Korporativni telekom dobavljači
U 2009. godini, kategorija korporativnih telekom dobavljača obuhvatila je pet

poduzeća s ukupno 59 zaposlenih, Komteh, Iteracio, Ehonet, Netix i Pelcom.
118
U ukupnoj kategoriji telekom trgovaca, korporativni telekom dobavljači učestvuju sa

7% u broju poduzeća, a ostvaruju 10% ukupnog prihoda, 16% dodane vrijednosti i
Tablica 104
Korporativnih telekom dobavljači u Hrvatskoj, 1999-2009 – odabrani pokazatelji
Broj poduzeća 2 2 2 3 3 3 4 4 4 5 5 9,6%

Broj zaposlenih 31 28 28 35 33 38 48 47 50 33 59 6,6%
Prihod po radniku (Kn) 509.559 562.690 509.541 505.017 603.354 549.240 531.656 520.214 528.219 1.692.362 1.897.897 14,1%
Izvoz (KnM) 0,89 0,05 0,07 0,24 0,07 0,04 0,82 0,37 0,16 2,77 1,27 3,6%
Tablica 105
Korporativni telekom dobavljači u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima,
2009
Ukupni Dodana
Broj Broj
(KnM) (KnM)
Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
100-200 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
50-99 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
30-49 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
10-29 2 37 101,30 14,29 0,62
Udio (%) 40,0% 62,7% 90,5% 86,3% 48,4%
5-9 3 22 10,68 2,27 0,66
Udio (%) 60,0% 37,3% 9,5% 13,7% 51,6%
1-4 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
0 0 0 0,00 0,00 0,00
Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
Total 5 59 111,98 16,56 1,27
• Korporativni telekom dobavljači, uzeti zajedno ostvarili su u 2009. godini 112

milijuna ukupnog prihoda, ili 0,6% prihoda svih telekom poduzeća. U 2009.
promet im je u odnosu na godinu dana prije povećan je za visokih 101%.
119
Definicija
Korporativni telekom dobavljači (Telecom Corporate Resellers) Poduzeća koja

se specijaliziraju za prodaju odreñene gamu telekom opreme bez ili uz malu vlastitu
dodanu vrijednost i to jednom ograničenom, manjem broju poduzeća krajnjih
korisnika. Veze izmeñu korporativnih telekom dobavljača i poduzeća krajnjih
korisnika uobičajeno traju godinama. Korporativni telekom dobavljači mogu u
manjem obujmu pružati i usluge instalacije i podrške.
120

Analiza Hrvatske ICT Industrije 1999.-2009. - Prvi Dio

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Analiza Hrvatske ICT Industrije 1999.-2009. - Prvi Dio

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

ANALIZA HRVATSKE ICT INDUSTRIJE

2.3.1. Sastavljači osobnih računala............................................................................................... 70

U 2009. hrvatska ICT industrija se sastojala od 2.139 poduzeća s 27.881 radnim

U razdoblju 1999-2009 ukupni prihod hrvatske ICT industrije je rastao po prosječnoj

ICT industrija je u ovoj studiji raščlanjena na osam kategorija. Kategorije se

• IT uslužna poduzeća Kategorija obuhvaća poduzeća koja najveći dio svoje

razdoblju ukupni prohod softverskih poduzeća rastao je po PGSR od 11,4% i broj

Ovu studiju naručili su: Središnji državni ured za eHrvatsku, Udruga za

Ciljevi studije su da:

• pruži uvid u obujam, strukturne značajke, dinamiku razvitka te analizu

Konačni cilj studije je da prikaže i ocjeni doprinos ICT industrije nacionalnim

Nalazi ove studije mogu primarno poslužiti kao:

• podlogu za pregovore izmeñu tvrtki iz ICT sektora i njihovih industrijskih

IDC Adriatics je sličnu studiju, koja je obuhvatila razdoblje 1999-2004 pripremio

OPĆE METODOLOŠKE NAPOMENE

(1) Studija počiva na odabranom nizu pokazatelja iz službenih podataka iz računa

C 26.20 Proizvodnja računala i periferne opreme

C 26.30 Proizvodnja komunikacijske opreme

G 46.51 Trgovina na veliko računalima, perifernom opremom i

G 46.52 Trgovina na veliko elektroničkim i telekomunikacijskim

G 47.41 Trgovina na malo računalima, perifernim jedinicama i

G 47.42 Trgovina na malo telekomunikacijskom opremom u

J 58.21 Izdavanje računalnih igara

J 58.29 Izdavanje ostalog softvera

J 61.10 Djelatnosti žičane telekomunikacije

J 61.20 Djelatnosti bežične telekomunikacije

J 61.30 Djelatnosti satelitske telekomunikacije

J 61.90 Ostale telekomunikacijske djelatnosti

J 62.01 Računalno programiranje

J 62.02 Savjetovanje u vezi s računalima

J62.03 Upravljanje računalnom opremom i sustavom

J 62.09 Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom

J 63.11 Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s

Q 85.59 Ostalo obrazovanje i poučavanje (identificirani subjekti ICT

S 95.11 Popravak računala i periferne opreme

S 95.12 Popravak komunikacijske opreme

Treba napomenuti da je prelazak na NACE Rev. 2 , od 2008. (u odnosu na prijašnju

Zbog toga, a i nekih dodatnih kriterija koji omogućuju svrsishodno i transparentno

(4) Izuzetak od principa da je svako poduzeće kategorizirano u (samo) jednu

• Ericsson Nikola Tesla i Siemens zastupljeni su u obje sastavnice ICT

velikim poduzećima a koja su značajno zastupljena u obje komponente ICT

(5) Izuzetak od principa da se financijski pokazatelji poduzeća uzimaju u cijelosti

(6) Izuzetak od principa da kriterij razvrstavanje bude ostvarivanje pretežitom dijela

• Kod lokalnih proizvoñača paketnog softvera. Poduzeća su uvrštena u ovu

(8) ICT poduzeća uključuju dionička društva (d.d.) i društva s ograničenom

(9) U ukupan broj poduzeća uključene su tvrtke s ukupnim prihodom većim od

1. PREGLED UKUPNE HRVATSKE ICT

IT industrija kao i obujam potrošnje informatičkih produkata i usluga u Hrvatskoj

Početkom devedesetih IT industrija se raspadom i nestankom tada relativno velikih

okvirima komparirano s drugim djelatnostima, relativno skromne veličine gledajući

Interesantno je tu spomenuti da su još uvijek najveće koncentracije IT

Istovremeno, veliki internacionalni IT vendori se, općenito teško i relativno kasno

Kretanja u telekom industriji bila su bitno drugačija. Brzo rastuća potražnja za

1.1. Broj ICT poduzeća u Hrvatskoj

U 2009., broj ICT poduzeća

Broj ICT poduzeća u Hrvatskoj, 1999-2009

213 251 285

Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010

Kao rezultat ovakvih kretanja, IT uslužna poduzeća

Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010

47,4% Trgovci IT produktima

0,8% 17,4% Proizvođači telekom opreme

1.2. Broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji