Kako su se prve generacije muslimana odnosile prema

Kur'anu?

Hvala pripada Allahu dž.š., Gospodaru našem, Jednom, Jedinom, koji

nas je stvorio, i koji nas je svim neophodnim opskrbio, i koji nas je
pravom putu uputio i koji nas je podučio i koji nas je od nesreća
spasio i izbavio. Neka mu je hvala na selamu i Kur'anu kojeg nam je
dao. Hvala mu na familijama, i imetku i zdravlju kojim nas je opskrbio.
Hvala mu zbog toga što nas je od neprijatelja sačuvao, nafaku nam
povećao, a ummet Muhammeda s.a.w.s., na vidno mjesto uzdigao.

Hvala mu zbog toga što nas je ujedinio i spojio nakon što smo
razjedinjeni bili, i hvala mu što nas je od novotarija, devijacija i
zabludi sačuvao! Gospodaru naš – šta god smo Ti tražili - dao si nam,
čak i više od toga, na čemu ti se srčano zahvaljujemo. Hvala ti na
svakom ni'imetu i blagodati kojim si nas obdario i obradovao, i od prije
i od sada, javno ili tajno, lično meni ili svima nama, živima i mrtvima,
prisutnima i odsutnima. Neka ti je hvala sve dok ne budeš zadovoljan
s nama, i neka ti je posebna hvala onda ako budeš zadovoljan nama!
Najznačajniji ni'imet kojim nas je Allah dž.š., darovao, kako
muslimane tako i nemuslimane, jesu knjige i objave, a od svih
posebno Kur'ani Kerim, zbog toga što je on pečat svih prijašnjih
objava, i zbog toga što ga je Allah dž.š., učinio dokazom protivu
neposlušnika na zemlji. Kur'an je nešto najveće s čime je došao
Poslanik s.a.w.s., pa je zbog toga Kur'an glavna i stalna mu'udžiza
posljednjeg poslanika Muhammeda s.a.w.s.. Kur'an ne može ograničiti
ni prostor ni vrijeme. Kur'an je ajet i ni'imet kojeg će Allah dž.š.,
uzdići k Sebi i uzeti nam ga onda kada ga ljudi ne budu shvatali za
ozbiljno!

Zadnje generacije ovoga ummeta neće uspjeti osim onako kako su

uspjele prve generacije ovoga ummeta – riječi su imama Malika rhm.!

Abdullah b. Mes'ud r.a., kaže: „Ko želi da vidi kako i koliko voli Allaha
dž.š. – neka uporedi sebe sa Kur'anom, pa ako voli Kur'an – voli i
Allaha, zbog toga što je Kur'an Allahova riječ!“ (EL-Sunneh od
Abdullaha b. Ahmeda, br.125.)

Abdullah b. Omer r.a., kaže da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Primjer

hafiza kur'ana je poput čovjeka koji ima devu, ako je sveže – njegova
je, a ako je pusti – otići će mu!“ (Muvetta', br.474.)

Ukbe b. Amir r.a., kaže: „Učite Allahovu Knjigu, i obnavljajte to

znanje, i učite je lijepim glasom. Tako mi onoga u čijoj je ruci
Muhammedova duša – Kur'an brže nestaje nego li što se deva
odvezuje!“ (Sunen Darimi, br.3348.)

Ibnu Abbas r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Časnici moga

ummeta su hafizi Kur'ana!“ (el-Mu'udžem el-Kebir, br.12662.)

Abdullah b. Omer r.a., kaže da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Na

sudnjemu danu biće rečeno osobi koja je znala kur'an na pamet: Penji
se i uči kao što si učio i na dunjaluku. Stanište ti je kod zadnjeg ajeta
kojeg budeš proučio!“ (Ebu Davud, br.1464.)

Enes r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Allah dž.š., ima

svoje pobornike međ' ljudima. Bi rečeno: Koji su to, o Allahov
Poslaniče? Reče: „Ehlul-Kur'an“ – pobornici i hafizi Kur'ana!“ (Sunen
Darimi, br.3326.)

Katade rhm., je rekao: „Izgradite svoja srca Kur'anom, i ispunite vaše

kuće njime!“ (Sunen Darimi, br.3342.)

Ikrime r.a., bi često puta znao staviti Kur'an na svoje lice, govoreći:
„Knjiga moga Gospodara, knjiga moga Gospodara!“ (Sunen Darimi,
br.3350.)

Abdullah b. Mes'ud r.a., kaže: „Ko želi da vidi da li voli Allaha i

Njegova Poslanika neka pogleda u to koliko i kako voli Kur'an, pa ako
ga bude volio – on voli Allaha i Njegova Poslanika!“ (Mu'udžem Kebir,
br.8657.)

Sufjan b. Ujejne rhm., je rekao: „Ko voli Kur'an taj voli Allaha dž.š.!“
(Šu'abul-Iman, br.407.)

Hafiz Ibnu Kesir rhm., u djelu „Fada'ilul-Kur'an“ – „Vrijednosti

Kur'ana“, navodi slijedeće predaje:

Abdullah b. Amr r.a., prenosi da mu je Poslanik s.a.w.s., rekao:

„Prouči Kur'an jednom mjesečno. Reče: Jak sam ja. Onda prouči
Kur'an jednom nedjeljno – reče Poslanik s.a.w.s. – i nemoj preko
toga!“ - Ovaj hadis nas svojim izgledom upućuje na to da je
zabranjeno učiti Kur'an za manje od nedjelju dana.

Ibnu Ebi Sa'sa'a je rekao Allahovom Poslaniku s.a.w.s.: „Za koliko

dana da proučim Kur'an? Poslanik s.a.w.s., mu reče: Svakih petnaest
dana. On mu reče: Mogu i za manje od toga. Onda jedanput nedjeljno
– reče mu Poslanik s.a.w.s..“
Abdullah b. Mes'ud r.a., je znao od džume do džume proučiti cijeli
Kur'an, ali, mimo Ramazana.

Ubejj b. Ka'ab r.a., je znao proučiti Kur'an u svakih osam dana.

Temim el-Dari r.a., je svakih sedam dana učio cijeli Kur'an.

Esved je znao činiti hatmu Kur'ana svakih šest dana.

'Alkame je činio hatmu Kur'ana svakih pet dana.

Pored svega navedenog, postoje i druge predaje koje dozvoljavaju

činjenje hatme i u kraćem periodu, kako to bilježi imam Ahmed rhm.,
od Sa'ada b. el-Munzira el-Ensarije koji je upitao Poslanika s.a.w.s.:
Smijem li učiti cijeli Kur'an za tri dana. Reče mu: Smiješ. Tako je
postupao sve do dvoje smrti.“

Većina selefa su smatrali pokuđenim zaklapanje hatme i učenje cijelog

Kur'ana za manje od tri dana, mada su i takvo postupanje neki
dozvoljavali.“

Abdullah b. Mes'ud r.a., je rekao: „Hafiz Kur'ana se mora prepoznavati

noću kada ostali svijet spava, i danju kada ostali svijet jede i ručava!
Hafiz Kur'ana se mora poznavati po brigi i tuzi kada se ostali vesele i
po plaču i suzama kada se ostali smiju.“ (Šu'abul-Iman, br.1807.)

Abdullah b. Mes'ud r.a., je rekao: „Učite Kur'an i protresite svoja srca

njime. Nemoj da vam je stalno na pameti „kad će kraj sure“!“ (Sunen
el-Bejheki el-Kubra, br.4492.)

Hasan b. Ali r.a., kaže: „Prijašnje generacije su na Kur'an gledale kao

na pisma od njihova Gospodara, pa su ih iščitavali noću i o njima
razmišljali više nego li danju.“

Omer b. el-Hattab r.a., kaže: „Pamtili bi po desetak ajeta, i ne bi

prelazili na novih deset ajeta sve dok ne bi smo praktično postupali po
njima!“

Bilježi se da je Omer b. el-Hattab r.a., naučio suru el-Bekara tek za

devet godina. Ne zbog toga što je nije mogao naučiti već zbog toga
što je nastojao po svakom njenom ajetu postpiti!
Abdullah b. Mes'ud r.a., je rekao: „Nama je bilo teže učiti Kur'an
napamet nego li raditi i postupati po njemu, dok je generacijama
nakon nas lakše učiti Kur'an napamet, dok im je teže postupati po
njemu!“

Osman b. Affan r.a., je rekao: „Da su srca čista ne bi se mogla zasititi

od učenja Kur'ana!“

Abdullah b. Mes'ud r.a., je rekao: „Ko želi znanje – neka otvori Kur'an;
u njemu je znanje prvih i potonjih!“

Enes b. Malik r.a., je rekao: „Mnogo je onih koji uče Kur'an a Kur'an ih
proklinje“

Imam Ibnu Ebid-Dunja rhm., bilježi slijedeće predaje:

Alija r.a., je rekao: „Najdraži kur'anski ajet mi je: „Allah neće oprostiti
to da se neko drugi obožava mimo njega, a oprostiće sve mimo toga
kome bude htio!“ (el-Nisa', 48 i 116.)“ (Husnul-Zanni Bilah, br.51.)

Alija r.a., je rekao: „Ajet koji čovjeku daje najviše optimizma je: „O
robovi Moji, koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu
milost; Allah oprašta sve grijehe. On je taj koji oprašta i koji je
milostiv!“ (el-Zumer, 53.)“ (Husnul-Zanni Bilah, br.69.)

Šu'ajb b. Harb rhm., kaže: „Hamza el-Zejjat rhm., nas je podučavao

Kur'anu a uzgred bi nas i posluživao hranom!“ (el-Ihvan, br.209.)

Ibnu Ebi Mulejka rhm., prenosi da je Ajša r.a., rekla: „Allahov

Poslaniče, znam koji je najžešći ajet u Kur'anu! Poslanik s.a.w.s., je
upita: Koji je to? Reče: „Ko kakvo loše djelo učini – biće kažnjen zbog
toga!“ (el-Nisa', 122.) Poslanik s.a.w.s., reče: To su nesreće koje
pogađaju vjernike, pa čak i trn na koji se ubode.“ (el-Mered vel-
Kefarat, br.125.)

Zuhri rhm., prenosi da je Urvi b. Zubejru obolila noga toliko da se je

morala amputirati. Rekoše mu: Hoćeš li da ti zovnemo ljekara? Reče:
Kako volite. Ljekar dođe i reče: Moraću ti dati da popiješ nešto što će
te ošamutiti i opjaniti. Urve se začudi pa reče: Nije mi jasno da neko
može popiti nešto što će ga opjaniti i pamet mu skrenuti – pa da
zaboravi na Allaha dž.š.! Ljekar stavi svoju testeru na njegovu nogu, a
mi bijasmo oko njega. Nismo mu čuli ni glasa! Kada mu otkide nogu
reče: Gospodaru moj ako si uzeo dosta si i ostavio, a ako na kušnju
stavljaš onda si meozdravio! Te noći nije propustio da proči svoj džuz
iz Kur'ana!“ (el-Mered vel-Kefarat, br.135.)

Isma'il b. Ubejdullah el-Mahzumi kaže: Halifa Abdul-Melik b. Mervan

rhm., mi je naredio da mu sinove podučavam istini i iskrenosti isto kao
što mu ih podučavam Kur'anu!“ (Mekarimul-Ahlak, br.122.)

Musejjeb b. Rafi'a kaže: „Abdullah b. Mes'ud r.a., je rekao: „Osoba

koja nosi Kur'an u sebi se mora poznavati po brizi i zabrinutosti onda
kada se ostali svijet veseli, i mora se poznavati po plaču onda kada se
ostali svijet smije!“ (el-Hemmu vel-Huznu, br.137.)

Na drugom mjestu se bilježi da je rekao: „Osoba koja nosi Kur'an u

sebi mora biti suzna oka, ćutljiva, mudra i blaga, i ne priliči da osoba
koja nosi Kur'an u sebi bude prostački nastrojena, niti nemarna a niti
pričljiva i grlata!“ (el-Hemmu vel-Huznu, br.151.)

Abdul-Aziz b. Ebi Davud rhm., kaže: „Ko se ne promjeni zbog tri stvari
neće se promijeniti ni zbog čega drugog: islam, kur'an i starost.“
(el-'Umru vel-Šejbu, br.40.)

Abdul-Melik b. Umejr rhm., je rekao: „Najjačeg intelekta i razuma su

hafizi Kur'ana!“ (el-Umru vel-Šejbu, br.80.)

Omer b. Abdul-Aziz rhm., kaže: „Razgovarajte međusobno Kur'anom i

družite se s njim, a ako vam to bude teško onda se držite priče koja
priliči ljudima!“ (El-Samtu, br.394.)

Muhammed b. Adžlan rhm., je rekao: „Priča i zbor mora biti samo

jedno od sljedeće četri stvari: ili zikrullah i veličanje Allaha dž.š., ili
učenje Kur'ana ili stjecanje znanja i učenje ili govor o nečemu što ti je
potrebno od dunjaluka!“ (el-Samt, br.561.)

Ebu Ishak rhm., kaže: Čuo sam Ebu Mejseru rhm., kako kaže: „Kamo
sreće da me majka nikako nije rađala! Njegova žena mu reče: O Ebu
Mejsera, zar Allah dž.š., nije lijepo postupio s tobom, islamu te uputio
i Kur'anu podučio. Reče: Da, ali nas je u isto vrijeme obavijestio da
možemo ući u vatru ali nas nije obavijestio o tome da ćemo i izaći!“
(el-Mutemennin, br.52.)

Ebu Hemmam rhm., je rekao Isa'u b. Verdanu, u trenucima dok je

nezadovoljno uzdisao: Šta bi od dunjaluka sada najviše volio? Isa'
zaplaka pa reče: Volio bih kada bih mogao otvoriti moja prsa pa da
pogledam u moje srce kako bih vidio šta mu je Kur'an učinio i ima li
kakva nečistoća u njemu. Isa b. Verdan rhm., kada bi učio Kur'an
toliko bi mu palo teško da bi u sebi pomislili: Evo sada će da umre!“
(el-Mutemennin, br.66.)

Salim rhm., kaže: Družio sam se sa Amir b. Abdu Kajsom rhm., četiri
mjeseca. Nisam ga vidio da je spavao ni po noći ni po danju sve dok
se nisam rastao s njim. Imao bi po dva hljeba, koja bi s nečim
namazao, pa bi se s jednim iftario a s drugim bi sufurao. Kada bi
nastupila noć klanjao bi sve do sabaha, a kada bi nastupio dan
podučavao bi nas Kur'anu, sve do nastupa podne namaza, pa bi
klanjao sve do ikindije namaza, nakon kojeg bi nas podučavao Kur'anu
sve do akšama. Kada bi nastupila noć, ustao bi da klanja sve do
sabaha. Tako je postupao četiri mjeseca. Nisam ga vidio da je spavao
ni noću ni danju!“ (el-Tehedždžud ve Kijamul-Lejl, br.58.)

Šu'ube rhm., kaže: Sabit el-Benani je učio cijeli Kur'an svake noći, a i
cijelog života je postio!“ (el-Tehedždžud ve Kijamul-Lejl, br.151.)

Abdul-Melik rhm., prenosi da bi Se'id b. Džubejr rhm., znao proučiti

cijeli Kur'an za dva dana. (el-Tehedždžud ve Kijamul-Lejl, br.177.)

Mudžahid prenosi da je Ubejd b. Umejr rhm., znao reći, kada bi

nastupila zima: „O hafizi Kur'ana, oduži se noć za vaš namaz, a skrati
se dan za vaš post; iskoristite priliku!“ (el-Tehedždžud ve Kijamul-Lejl,
br.377.)

Ebu Burde prenosi da je Se'id b. el-As rhm., rekao: „Kada podučim

moje dijete Kur'anu, i pošaljem ga da obavi hadždž, i kada ga oženim
– odužio sam se prema njemu. Od tada se on mora oduživati prema
meni!“ (el-'Ijal, br.170.)

Abdullah b. Isa rhm., je rekao: „Ovaj ummet će biti u hajru i dobru

sve dok svoju djecu budu podučavali Kur'anu!“ (el-'Ijal, br.309.)

Sabit b. 'Adžlan rhm., kaže: „Allah poželi određenog momenta da

kazni neki narod, ali kada začuje glasove djece koji uče Kur'an,
odustane od toga!“ (el-'Ijal, br.310.)

Dahhak b. Kajs rhm., kaže: „O ljudi, podučavajte svoje porodice

Kur'anu, jer muslimanu, kojem Allah dž.š., odredi da uđe u džennet,
bio on muško ili žensko, dolaze dva meleka koji će ga zagrliti rekavši
mu: „Uči i penji se“, sve dok ga ne stave na mjesto koje je zaslužio
svojim poznavanjem Kur'ana.“ (el-'Ijal, br.311.)
Kajs prenosi da je Zubejd rhm., rekao: „Najdraži čovjek Poslaniku
s.a.w.s., je osoba koja nauči Kur'an pa počne druge podučavati
Kur'anu.“ (el-'Ijal, br.313.)

Malik b. Dinar rhm., kaže: „Allah dž.š., nekada odluči da kazni

određeno mjesto ali kada pogleda u ljude koji se bave učenjem
Kur'ana, i one što prave mesdžide i džamije i kada pogleda u
muslimansku djecu – umiri Mu se srdžba!“ (el-'Ijal, br.316.)

Abdullah b. 'Amr r.a., kaže: „Kada je objavljena sura el-Zilzal: „Kada

se zemlja svojim najžešćim potresom zatrese“ – Ebu Bekr el-Siddik
r.a., je zaplakao, pa ga Poslanik s.a.w.s., upita: Šta te je rasplakalo
Ebu Bekre? Reče: Ova sura me rasplakala Allahov Poslaniče!“ (el-
Rikkatu vel-Buka', br.75.)

'Ukbe b. Amir r.a., je bio jedan od boljih učača Kur'ana i ljepšega

glasa, pa mu je Omer r.a., rekao: Prouči mi sure el-Tevba. Ukbe b.
Amir r.a., mu je prouči, za čim Omer r.a., briznu u plač, i kroz suze
reče:Kao da je prvi put objavljena!“(Rikkatu vel-Buka',br.76.)

Ebu Seleme r.a., prenosi da je Omer r.a., često puta znao reći Ebu
Musa'u: „Podsjeti nas na našeg Gospodara“ pa bi mu Ebu Musa učio
Kur'an!“ (Rikkatu vel-Buka', br.81.)

Muhammed b. Kajs rhm., kada bi zaželio rasplakati svoje drugove učio

bi im Kur'an prije nego li počne što govoriti, a bio je najljepšeg glasa.
„Kada bi učio Kur'an plakao bi, a rasplakao bi i ostale oko sebe!“ (el-
Rikkatu vel-Buka', br.82.)

Omer b. Abdul-Aziz rhm., je zatražio od svog sina da mu uči Kur'an.

On mu reče: Šta hoćeš da ti učim? Omer rhm., mu reče: Suru Kaf. Sin
poče učiti suru, al' kada je došao do ajeta: „Smrtne muke će zaista
doći!“ – Omer zaplaka! Opet mu reče: Uči. On ga upita: Šta? Omer
rhm., u reče: Opet mi uči suru Kaf!“ (el-Rikkatu vel-Buka', br.84.)

Sufjan el-Sevri rhm., kaže: Kada bi Talek učio Kur'an plakao bi a i

rasplakao bi sve oko sebe. Ko bi ga god čuo kako uči Kur'an ne bi
mogao izdržati a da ne zaplače zbog njegova plača i lijepoga glasa.
Njegova majka mu jednom reče: Divan li ti je glas sinčiću kada učiš
Kur'an! Samo, pazi se da ne stradaš zbog njega na Sudnjemu Danu –
što ga rasplaka toliko da je pao u nesvijest!“ (Rikkah vel-Buka',
br.87.)
Prvo što je rekao Sulejman b. Abdul-Melik rhm., onda kada je došao
na vlast, bilo je slijedeće: „Neka je hvala Allahu koji radi ono što hoće,
i koji uzdiže ono što hoće, i koji spušta ono što hoće, i koji daje onome
kome On hoće, i koji ne daje onome kome On hoće. Dunjaluk je
zavodljiv i loša je to kuća, i prevrtljiv je ukras. Smije se plačući, a
plače smijući. Plaši sigurnog, a sigurnim čini plašljivca. Siromaši
bogataša a bogati siromaha. Dunjaluk se poigrava s dunjalučarima. O
robovi Moji, uzmite Allahovu knjigu za imama, i budite zadovoljni
njome. Neka vam Kur'an bude vodilja, zato što on dokida sve što je
prije njega objavljeno, a njega ništa ne može dokinuti. Znajte, o
Allahovi robovi, da ovaj Kur'an ništi spletke i zamke šejtanske isto kao
što jutarnja zora svojim sjajem uklanja tmine mrkle noći!“ (Zemmul-
Dunja, br.67.)

Malik b. Dinar rhm., je znao reći: „O hafizi Kur'ana! Šta je Kur'an

posadio u srca vaša? Kur'an je proljeće vjernika isto kao što je kiša
proljeće zemlje. Kiša pada s nebesa na zemlju pa bilje urodi plodom i
ne smeta im vlažnost zemljina da proklijaju. O hafizi Kur'ana, dobro
provjerite šta je Kur'an posadio u srca vaša!? Gdje su oni koji znaju
jednu suru na pamet? Gdje su oni koji znaju dvije sure na pamet? Dal'
postupate u skladu s tim surama!?“ (el-Ukubat, br.94.)

Kada je 'Ubejd b. Umejru stigla smrt, bio je upitan: „Imaš li kakvu

želju? Reče: Želja mi je da nađem nekog čovjeka potpuno ubjeđenog u
Kur'an, kako bi mi ga učio sada!“ (el-Muhtedarin, br.160.)“ (Kraj s
citatima Ibnu Ebi Dunje)

Selefus-salih je imao jednu od tri reakcije onda kada bi slušali

Kur'anske ajete:

1. Plač – što je bio slučaj s Poslanikom s.a.w.s., i ashabima.

2. Padanje u nesvjest – što je bio slučaj s tabi'inima.
3. Umiranje – što je bio slučaj s tebe'i tabi'inima.

Ibnu Abbas r.a., je rekao: „Kur'an je Allahova riječ, stoga neka hafiz
Kur'ana ispoštuje svoga Gospodara, i neka ne čini harame koje je On
zabranio!“ (Kenzul-'Ummal, br.2470.)

Imam Bejheki bilježi da je Ebu Sulejman rekao: „Zebanije će na

Sudnjemu Danu prije hvatati hafize Kur'ana koji su bili neposlušni
Allahu dž.š., nakon učenja Kur'ana, zbog srdžbe svoje prema njima,
nego li mušrike i idolopoklonike!“ (Šu'abul-Iman, br.2623.)

Alija r.a., je rekao: „O hafizi Kur'ana, radite po Kur'anu! Alim i učen je

onaj koji radi i postupa po svom znanju, i onaj čiji rad je u skladu sa
znanjem! Pojaviće se ljudi koji će imati znanja ali im neće ključne kosti
prelaziti. Njihova vanjština će kontrirati njihovoj nutrini, a njihova
djela će kontrirati njihovom znanju. Sjedeće u halkama i kružocima
znanja kako bi se uzdizali i oholili jedni nad drugima!“ (Kenzul-Ummal,
br.29419.)

Draga braćo, nalazimo se u vaktu u kojem je ummet Muhammeda

s.a.w.s., napadnut sa svih strana. Ugrožene su nam veze s našim
Stvoriteljem i Gospodarom, ugrožene su nam veze sa Njegovim
stvorenjima, s našim roditeljima, s našom rodbinom, s našim
komšijama, s našim prijateljima i drugovima... ugrožene su nam veze
s nama samima i s našim srcima, a dobro znamo da je Poslanik
s.a.w.s., rekao: „Ostavio sam vam ono, što ako ga se budete držali
neće dozvoliti da ikada zalutate – Allahovu knjigu!“

Na muslimanima je obaveza, kako pojedincima tako i skupinama, da

se vrate Allahovoj knjizi, da se vrate tom čistom izvoru, čije su tajne,
poruke i pouke nepresušne. U kur'anu su priče i pouke o narodima
minulim, a ako hoćemo duše kako bi živjeli i svjetla kako bi razlikovali
između dobra i zla moramo se povratiti Kur'anu.

Priredio: Sead ef. Jasavić, prof.fikha