VEKTORI (m©h)

skalar
veličina koja je potpuno određena realnim brojem (skalarom)
Primjer masa, energija, temperatura, rad, snaga, obujam tijela
vektor
dužina kod koje je određeno koja je njezina rubna točka početna, a koja završna naziva se usmjerena
dužina ili vektor
vektor
→ →
vektor se u geometriji naziva orijentirana dužina AB , u oznaci AB = a
a
AB = a
A B
→
točka A zove se početna točka (hvatište), a točka B završna točka (kraj, vrh, zaperak) vektora AB
Primjer brzina, akceleracija, sila, kutna brzina, električno polje, magnetsko polje
elementi vektora
→ →
• modul (apsolutna vrijednost ili iznos vektora ili duljina vektora), AB = a , je duljina dužine AB

• orijentacija ili usmjerenje orijentacija ili usmjerenje

od A prema B od B prema A
A B A B

→ →
• smjer vektora, pravac na kojem leži vektor AB nazivamo pravcem nositeljem vektora AB
AB pravac nositelj
A B

kolinearni vektori
→ → → →
ako su pravci nositelji vektora a i b usporedni (paralelni) kažemo da su vektori a i b istog smjera
ili da su kolinearni vektori
a pravac nositelj

a pravac nositelj

nul-vektor
→
vektor čiji je modul jednak nuli naziva se nul-vektor i označava 0
jedinični vektor
→
vektor čiji je modul jednak jedinici naziva se jedinični vektor ili ort, jedinični vektor vektora a
→
označava se a 0
slobodni, vezani i klizni vektori
• slobodni vektori su oni kojima se ne mijenja modul ni smjer kada translatiramo njihove početne i
krajnje točke
• vezani vektori su svi vektori koji moraju imati istu početnu točku
• klizni vektor je onaj koji se ne mijenja ako ga translatiramo duž pravca na kojem leži
jednakost vektora
• dva su vektora jednaka ako su istog smjera, orijentacije i jednake duljine
→ → → →
• vektori a i b su jednaki ako imaju jednake module, tj. a = b i ako imaju isti smjer, znači da su

paralelni i jednako orijentirani

1
relacija ekvivalencije
jednakost vektora je relacija ekvivalencije u skupu vektora:
→ → → → → → → → → → → →
a = a (refleksivnost), a = b ⇒ b = a (simetričnost), a = b i b = c ⇒ a = c ( tranzitivnost)

suprotni vektor
dva kolinearna vektora jednake duljine, ali suprotne orijentacije nazivamo suprotni vektori
→ →
ako je a vektor, njegov suprotni vektor označavamo − a
a -a

zbrajanje vektora (pravilo trokuta)

C

→ → →
zbroj vektora AB i BC je vektor AC , tj. vektor kojem je početna
točka početna točka prvog pribrojnika, a krajnja točka krajnja točka
drugog pribrojnika
→ → →
A B AB + BC = AC

zbrajanje vektora (pravilo paralelograma)

→ →
D C
odaberemo vektore AB i AD koji imaju isti početak A, ti vektori
→ → →
određuju paralelogram ABCD, a zbroj AB + AD je dijagonala AC
koja ima početak u točki A
→ → →
A B
AB + AD = AC
zbrajanje vektora (zbroj više vektora)
→ → → →
A5
A4 zbroj n nadovezanih vektora A1 A2 , A2 A3 , A3 A4 , ... , An −1 An
→
jednak je vektoru A1 An , tj. vektoru kojem je početna točka jednaka
početnoj točki prvog pribrojnika, a završna točka je završna točka
A3
posljednjeg pribrojnika
A1 A2 → → → → →
A1 A2 + A2 A3 + A3 A4 + A4 A5 = A1 A5
oduzimanje vektora
→ → → →
razlika dvaju vektora a − b definira se kao zbroj vektora a i − b
→ → →
 →
b
a-b pa je a − b = a +  − b 
 
→ → → →
razliku a − b vektora a i b možemo geometrijski predočiti tako
a
→ →
da se vektori a i b dovedu na zajednički početak pa će vektor
→ → →
a − b biti onaj vektor koji se dobije spajanjem krajnje točke umanjenika a sa krajnjom točkom umanjitelja
→ → → → →
b , vektor a − b ima početak u kraju b , a kraj u kraju a

svojstva zbrajanja vektora

→ → → →
 → → → →  → →
a+b = b+ a komutativnost ,  a + b  + c = a +  b + c  asocijativnost
   
→ → → → → → → → → →
a + 0 = 0+ a = a 0 je neutralni element zbrajanja , a+ b ≤ a + b
→
 → → → → → →
a +  − a  = − a + a = 0 − a je suprotni vektor vektora a
 

2
radijvektor
→ →
radijvektorom r neke točke T zovemo vektor OT kojem je ishodište O početna točka, a krajnja mu
je točka u T, točku O zovemo polom, točka T je potpuno određena svojim radijvektorom

T(x, y)
y z T(x, y, z)
r
r

O O
x y

množenje vektora realnim brojem (skalarom)

→ →
umnožak (produkt) realnog broja k ≠ 0 i vektora a je vektor koji označavamo k ⋅ a takav da vrijedi:
→ →
• vektori a i k ⋅ a su kolinearni
→ →
• a i k ⋅ a su jednake orijentacije ako je k > 0
→ →
• a i k ⋅ a su suprotne orijentacije ako je k < 0
→ →
• duljina vektora k ⋅ a jednaka je k ⋅ a
→ →
• 0 ⋅ a = 0 umnožak nule i vektora je nul-vektor
→ → → →
• ako je k = 0 ili a = 0 onda je k ⋅ a = 0
→ →
• pri množenju vektora a brojem k > 1 vektor a se ''rasteže'' k puta i ima istu orijentaciju
→ →
• pri množenju vektora a brojem k < – 1 vektor a se ''rasteže'' k puta i ima suprotnu orijentaciju
→ →
• pri množenju vektora a brojem 0 < k < 1 vektor a se ''steže'' k puta i ima istu orijentaciju
→ →
• pri množenju vektora a brojem – 1 < k < 0 vektor a se ''steže'' k puta i ima suprotnu orijentaciju
→ → →
• a = a ⋅ a0

rastezanje vektora zove se dilatacija, a stezanje kontrakcija vektora

svojstva množenja realnog broja i vektora
→ →
za svaka dva realna broja α i β, te za svaka dva vektora a i b vrijedi:
→ → →
• 1 ⋅ a = a⋅ 1 = a
α ⋅  β ⋅ a  = (α ⋅ β ) ⋅ a
→ →
•
 
→ → →
• (α + β ) ⋅ a = α ⋅ a + β ⋅ a
α ⋅  a + b  = α ⋅ a + α ⋅ b
→ → → →
•
 
→ →  → → → → → → → →
Primjer 7 ⋅  a + b  − 2 ⋅  2 a − 3 b  = 7 a + 7 b − 4 a + 6 b = 3 a + 13 b
   
linearna kombinacija
→ → → →
• ako su a i b vektori i α, β realni brojevi tada se vektor α ⋅ a + β ⋅ b naziva linearna kombinacija
→ →
vektora a i b s koeficijentima α i β
→ →
• zbroj umnožaka vektora ai i skalara α i (i = 1, 2, 3, ... , n) naziva se linearna kombinacija vektora ai

3
 → → → → n →
tj. α1 ⋅ a1 + α 2 ⋅ a2 + α 3 ⋅ a3 + ... + α n ⋅ an = ∑ α i ⋅ ai , skalari α i nazivaju se koeficijenti linearne kombinacije
i =1

linearna zavisnost i nezavisnost

→ n → →
• vektori ai su linearno nezavisni ako je njihova linearna kombinacija ∑α
i =1
i ⋅ ai = 0 kada su svi

koeficijenti α i (i = 1, 2, 3, ... , n) jednaki nuli

→ n → →
• vektori ai su linearno zavisni ako je njihova linearna kombinacija ∑α
i =1
i ⋅ ai = 0 kada nisu svi

koeficijenti α i (i = 1, 2, 3, ... , n) jednaki nuli

→ →
• u ravnini su svaka dva kolinearna vektora a i b ujedno i linearno zavisna, tj. postoji realan broj k
→ →
tako da vrijedi b = k ⋅ a
• svaka tri vektora ravnine su linearno zavisna
→ → → →
• ako su a i b nekolinearni vektori ravnine tada su a i b linearno nezavisni
→ →
vektori i i j

y
→ →
1 vektori i i j su jedinični vektori, međusobno okomiti, nekolinearni,
tj. linearno nezavisni vektori
j
→ → → →
i = j =1 , i⊥ j
O 1 x
i

→ → →
vektori i , j i k
z

1 → → →
vektori i , j i k su jedinični vektori, međusobno okomiti,
k
nekolinearni, tj. linearno nezavisni vektori

O j 1 y → → → → → → → → →
i
i = j = k =1 , i ⊥ j , i ⊥k , j⊥k
1

radijvektor
→ → → → →
za točku T(x, y) radijvektor OT ima prikaz r = OT = x ⋅ i + y ⋅ j = ( x, y )
→ → → → → →
za točku T(x, y, z) radijvektor OT ima prikaz r = OT = x ⋅ i + y ⋅ j + z ⋅ k = ( x, y, z )
nul-vektor
→ → → → → → →
0 = 0⋅ i + 0⋅ j ili 0 = 0⋅ i + 0⋅ j + 0⋅ k
→ → →
prikaz vektora AB pomoću i i j
A ( x1 , y1 )  → → →
 ⇒ AB = ( x2 − x1 ) ⋅ i + ( y2 − y1 ) ⋅ j
B ( x2 , y2 ) 
→
ako za vektor koristimo oznaku a tada za koordinate rabimo oznake ax i a y ili a1 i a2 , tj.

4
 → → → → →
a = ax ⋅ i + a y ⋅ j = a1 ⋅ i + a2 ⋅ j = ( ax , a y ) = ( a1 , a2 )
→ → → →
prikaz vektora AB pomoću i , j i k
A ( x1 , y1 , z1 )  → → → →
 ⇒ AB = ( x2 − x1 ) ⋅ i + ( y2 − y1 ) ⋅ j + ( z2 − z1 ) ⋅ k
B ( x2 , y2 , z2 ) 
→
ako za vektor koristimo oznaku a tada za koordinate rabimo oznake ax , a y i az ili a1 , a2 i a3 , tj.
→ → → → → → →
a = ax ⋅ i + a y ⋅ j + az ⋅ k = a1 ⋅ i + a2 ⋅ j + a3 ⋅ k = ( ax , a y , az ) = ( a1 , a2 , a3 )

jednakost vektora
→ → →

a = ax ⋅ i + a y ⋅ j  → →

→ → → 
⇒ a = b ⇔ ax = bx , a y = by
b = bx ⋅ i + by ⋅ j 

→ → → →

a = ax ⋅ i + a y ⋅ j + az ⋅ k  → →

→ → → →  ⇒ a = b ⇔ ax = bx , a y = by , az = bz
b = bx ⋅ i + by ⋅ j + bz ⋅ k 

duljina vektora
→ → → → → → → → →
a = ax ⋅ i + a y ⋅ j ⇒ a = ax2 + a y2 , a = ax ⋅ i + a y ⋅ j + az ⋅ k ⇒ a = ax2 + a y2 + az2

zbrajanje i oduzimanje vektora

→ → →
 → → → →
a = ax ⋅ i + a y ⋅ j   a + b = ( ax + bx ) ⋅ i + ( a y + by ) ⋅ j
→ → → 
⇒ → → → →
b = bx ⋅ i + by ⋅ j   a − b = ( ax − bx ) ⋅ i + ( a y − by ) ⋅ j

→ → → →
 → → → → →
a = ax ⋅ i + a y ⋅ j + az ⋅ k   a + b = ( ax + bx ) ⋅ i + ( a y + by ) ⋅ j + ( az + bz ) ⋅ k
→ → → → 
⇒ → → → → →
b = bx ⋅ i + by ⋅ j + bz ⋅ k   a − b = ( ax − bx ) ⋅ i + ( a y − by ) ⋅ j + ( az − bz ) ⋅ k

množenje skalara i vektora
α ⋅ a = α ⋅  ax ⋅ i + a y ⋅ j  = (α ⋅ ax ) ⋅ i + (α ⋅ a y ) ⋅ j
→ → → → →

 
α ⋅ a = α ⋅  ax ⋅ i + a y ⋅ j + az ⋅ k  = (α ⋅ ax ) ⋅ i + (α ⋅ a y ) ⋅ j + (α ⋅ az ) ⋅ k
→ → → → → → →

 
jedinični vektor (ort)
→ → →
→ a ax ⋅ i + a y ⋅ j ax → ay →
a0 = →
= = ⋅ i+ ⋅j
2 2 2 2 2 2
a a +a
x y a +ax y a +a
x y

→ → → →
→ a ax ⋅ i + a y ⋅ j + a z ⋅ k ax → ay → az →
a0 = →
= = ⋅ i+ ⋅ j+ ⋅k
a ax2 + a y2 + az2 ax2 + a y2 + az2 a x2 + a y2 + a z2 ax2 + a y2 + az2

skalarni produkt vektora

→ → → →
skalarni produkt vektora a i b , u oznaci a i b je broj (skalar) koji ovako definiramo:
→ → → → → →
→ →
a i b = a ⋅ b ⋅ cos ϕ , gdje je φ kut između vektora a i b , ϕ = ∠  a , b 
 

5
svojstva skalarnog produkta
→ → → → →
→ → → → → →  → → → → → → → →
a ib = b ia , a i b+ c  = a i b+ a i c , α ⋅ a  i b = α ⋅  a i b  , α ∈ R , aia = 0 ⇔ a = 0
     
→ → → 2 → → → → → → → → → →
aia = a >0 , a≠ 0 , aib ≤ a ⋅ b , a ⊥ b ⇔ aib = 0

→ →

0 ≤ ϕ < 900 ⇔ a i b > 0 
→ → 
900 < ϕ ≤ 1800 ⇔ a i b < 0 

skalarni produkt izražen pomoću koordinata vektora

→ → →

a = ax ⋅ i + a y ⋅ j  → →

→ → →  ⇒ a i b = ax ⋅ bx + a y ⋅ by
b = bx ⋅ i + by ⋅ j 

→ → → →

a = ax ⋅ i + a y ⋅ j + az ⋅ k  → →

→ → → → 
⇒ a i b ⇔ ax ⋅ bx + a y ⋅ by + az ⋅ bz
b = bx ⋅ i + by ⋅ j + bz ⋅ k 

uvjet okomitosti
→ → →

a = ax ⋅ i + a y ⋅ j  → →

→ → → 
⇒ a ⊥ b ⇔ ax ⋅ bx + a y ⋅ by = 0
b = bx ⋅ i + by ⋅ j 

→ → → →

a = ax ⋅ i + a y ⋅ j + a z ⋅ k  → →

→ → → → 
⇒ a ⊥ b ⇔ ax ⋅ bx + a y ⋅ by + az ⋅ bz = 0
b = bx ⋅ i + by ⋅ j + bz ⋅ k 

tablica skalarnog množenja jediničnih vektora

→ → →
i i j k
→
i 1 0 0
→
j 0 1 0
→
k 0 0 1
→ →
kut između vektora a i b
→ →
aib ax ⋅ bx + a y ⋅ by ax ⋅ bx + a y ⋅ by + az ⋅ bz
cos ϕ = → →
, cos ϕ = , cos ϕ =
a ⋅ b ax2 + a y2 ⋅ bx2 + by2 ax2 + a 2y + az2 ⋅ bx2 + by2 + bz2

uvjet paralelnosti (usporednosti)

→ → →

a = ax ⋅ i + a y ⋅ j  → → b by
→ → → 
⇒ a || b ⇔ x = =α , α ∈R
 ax a y
b = bx ⋅ i + by ⋅ j 

6
 → → → →

a = ax ⋅ i + a y ⋅ j + az ⋅ k  → → bx by bz
→ → → →  ⇒ a || b ⇔ = = =α , α ∈R
 ax a y az
b = bx ⋅ i + by ⋅ j + bz ⋅ k 

vektorski produkt vektora

→ → → → →
vektorski produkt vektora a i b , u oznaci a × b , je vektor c
→ → →

c okomit na a i b , orijentacija od c je dana pravilom desnog vijka,

tj. dana je smislom napredovanja vijka pri njegovu zakretanju od
prvog vektora prema drugom najkraćim putem u smjeru gibanja
kazaljke sata
b →

ϕ
modul vektora c jednak je površini paralelograma razapetog
→ →

a vektorima a i b :
→ → → → → → → → →
c = a × b = a ⋅ b ⋅ sin ϕ , c⊥a , c⊥b

svojstva vektorskog produkta

α ⋅  a × b  =  α ⋅ a  × b = a ×  α ⋅ b  , α ∈ R
→ → → → → → → → → →
a × b = −b × a ,
     
→
→ → → →  → →
→ → → → → → → → →
a ×  b × c  ≠  a × b × c , a × b + c = a × b + a × c , a×a=0
     
→ → → → → → → → → → →
a || b ⇒ a × b = 0 , a⊥b ⇒ a × b = a ⋅ b

→ →
površina paralelograma određenog vektorima a i b
→ →
P = a ×b

tablica vektorskog množenja jediničnih vektora

→ → →
× i j k
→ →
→
i 0 k −j
→
→ →
j −k 0 i
→
→ →
k j −i 0

vektorski produkt izražen pomoću koordinata vektora

→ → →
→ → →
 →
i j k
a = ax ⋅ i + a y ⋅ j + az ⋅ k  → →

→ → → → 
⇒ a × b = ax ay az
b = bx ⋅ i + by ⋅ j + bz ⋅ k  bx by bz

→ → → →

a = ax ⋅ i + a y ⋅ j + az ⋅ k  → → → → →

→ → → → 
⇒ a × b = ( a y ⋅ bz − az ⋅ by ) ⋅ i + ( az ⋅ bx − ax ⋅ bz ) ⋅ j + ( ax ⋅ by − a y ⋅ bx ) ⋅ k
b = bx ⋅ i + by ⋅ j + bz ⋅ k 
mješoviti produkt
→ → →
→ → →
mješoviti produkt vektora a , b i c je skalar (broj)  a × b  i c koji je brojčano jednak obujmu
 
→ → →
paralelepipeda razapetog vektorima a , b i c

7
 → → →
mješoviti produkt je pozitivan ako a , b i c tvore desni sustav vektora, a negativan u protivnom
slučaju
→ → →
V = a × b i c
 
mješoviti produkt je jednak nuli ako:
● je jedan od vektora nul-vektor ● su dva bilo koja vektora kolinearna
● su vektori komplanarni (leže u jednoj ravnini ili su paralelni s istom ravninom)

svojstva mješovitog produkta

→ →  → → →  → → →  → → →  → → →  →
 a × b i c = b × c i a =  c × a i b ,  a × b i c = − b × a  i c
         
 → →
 →
 → →
 →
 → →
 →
 → →
 →
 b × c  i a = − c × b  i a ,  c × a  i b = − a × c i b
       
  → →  →    → →  →  → →   →
α ⋅  a × b i c  =  α ⋅ a × b i c =  a × b i  α ⋅ b  , α ∈ R
         
 → → →  → → → → → → →
  a + b × c  i d =  a × c i d+  b × c i d
      
mješoviti produkt u koordinatnom obliku
→ → → →

a = ax ⋅ i + a y ⋅ j + az ⋅ k 
ax ay az
→ 
→ → →
  → →  →
b = bx ⋅ i + by ⋅ j + bz ⋅ k  ⇒  a × b  i c = bx by bz
→ 
 
→ → → cx cy cz
c = cx ⋅ i + c y ⋅ j + cz ⋅ k 

uvjet komplanarnosti tri vektora u koordinatnom obliku
→ → → →

a = ax ⋅ i + a y ⋅ j + az ⋅ k 
ax ay az
→ 
→ → →

b = bx ⋅ i + by ⋅ j + bz ⋅ k  ⇒ bx by bz = 0
→ → → →  cx cy cz
c = cx ⋅ i + c y ⋅ j + cz ⋅ k 

→ → →
obujam tetraedra konstruiranog nad vektorima a , b i c
ax ay az
1  → →  → 1
V = ⋅  a×b ic = ⋅ bx by bz
6   6
cx cy cz
dvostruki vektorski produkt
→
 → →  → →
dvostruki vektorski produkt a ×  b × c  je vektor komplanaran s vektorima b i c :
 
→
 → →
  → →
 →
 → →
 →
a ×  b × c  =  a i c ⋅b −  a i b ⋅ c
     
 → → → → →
dvostruki vektorski produkt  a × b  × c je vektor komplanaran s vektorima b i a :
 
 → →
 →
 → →
 →
 → →
 →
 a × b  × c =  a i c ⋅b −  b i c ⋅ a
     
svojstva dvostrukog vektorskog produkta
 → → →  → → →  → → → →
 a × b  × c +  b × c  × a +  c × a  × b = 0 (Jacobijev identitet)
     