Você está na página 1de 7

Dragoslav Stojić, Radovan Cvetković

UDK: 624.072.2:624.011.1(045)

ANALIZA ZAKRIVLJENIH NOSAČA OD


LEPLJENOG LAMELIRANOG DRVETA
OPTEREĆENIH NA SAVIJANJE
Dragoslav Stojić1
Radovan Cvetković2

Rezime:
U savremenim drvenim konstrukcijama veliki broj nosača, različitog
oblika i različitih geometrijskih karakteristika opterećen je na pravo savijanje.
Tako opterećeni nosači se najčešće dimenzionišu iz uslova iskorišćenja
dopuštene vrednosti napona savijanja, a zatim kontroliše napon smicanja,
veličina ugiba i ako je nosač zakrivljen, delimično ili potpuno, vrednost
radijalnog napona zatezanja ili pritiska. Dosadašnja inženjerska praksa je
pokazala da je iskorišćenost dopuštenog napona smicanja, dopuštene
vrednosti ugiba i dopuštene vrednosti radijalnog napona veoma niska, sa
ekonomskog aspekta, neracionalna. Koristeći proceduru optimizacije, Ovaj
rad razmatra optimalno ponašanje zakrivljene grede od lepljenog
lameliranog drveta opterećene na savijanje uz zanemarenje uticaja
normalne sile i faktora zakrivljenosti β > 10. Postupak optimizacije je
zasnovan na jednovremenoj iskorišćenosti dopuštene vrednosti naponsko
deformacijske analize. Pri tome je korišćen uslov iskorišćenja dopuštenih
normalnih napona savijanja, smićućih napona i maksimalnog ugiba.

Ključne reči: drvene konstrukcije, normalni, smičući i radijalni


naponi, dimenzionisanje, rarametarska analiza, optimizacija.

1
Dr, redovni profesor, dipl.inž.građ. Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu
2
Mr, asistent, dipl.inž.građ. Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu

11
ZBORNIK RADOVA GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKOG FAKULTETA No.22

1. UVOD
Optimalnim dimenzionisanjem nosača velikih raspona u
konstrukcijskim sistemima od monolitnog (MD) i lepljenog lameliranog
drveta (LLD), postiže se manji utrošak materijala po m2 osnove
objekta, odnosno niža cena koštanja noseće konstrukcije. U nosećim
konstrukcijama objekata različitih namena čest je slučaj upotrebe
velikog broja grednih nosača istih dimenzija poprečnih preseka.
Relativno veliko procentualno učešće utroška građe za ove nosače u
odnosu na ukupan utrošak građe, ukazuje na potrebu optimizacije,
odnosno minimizacije dimenzija poprečnog preseka nosača različitih
oblika.
U ovom radu biće analiziran zakrivljeni nosač konstantnog
momenta inercije, delimično zakrivljen u srednjem delu raspona i sa
zanemarenjem uticaja normalne sile pritiska. Minimalne dimenzije
poprečnog preseka b/h, nosača oblika kao na slici 1, raspona l,
opterećenog poprečnim opterećenjem q i faktora zakrivljenosti β>10,
biće određene iz uslova optimalnog iskorišćenja vrednoti dopuštenih
normalnih, radijalnih i tangecijalnih napona kao i vrednosti
dopuštenog ugiba.

Slika 1. Nosač od LLD

2. TEORIJSKE POSTAVKE PROBLEMA


Nosači u drvenim konstrukcijama su veoma često opterećeni
na savijanje ili koso savijanje sa ili bez normalne sile. Za određivanje
optimalnih dimenzija preseka u pogledu utroška materijala,
analiziraće se slučaj zakrivljenog nosača statičkog sistema proste
grede, pravougaonog poprečnog preseka, opterećenog na pravo
savijanje.
U analizi nije uzet uticaj normalne sile. Pri proračunu
zakrivljenih grednih nosača opterećenih na pravo savijanje, u opštem
slučaju, postoje četiri kriterijuma za određivanje dimenzija poprečnog
preseka:

12
Dragoslav Stojić, Radovan Cvetković

• iskorišćenje stvarnih normalnih napona savijanja, σ md :

My My
σ m = σ md ⇒ = σ md ⇒ Wy = [cm3] (2.1)
Wy σ md

• iskorišćenje stvarnih napona smicanja, τm||d :

TzSods
y
τm|| = τm||d ⇒ = τm||d ⇒
I y b(z)
I y b(z) Tz
⇒ AT = ⇒ AT = [cm2] (2.2)
Sods
y τm||d

• iskorišćenje radijalnih napona zatezanja , σ t ⊥d :

3M 3M
σt ⊥ = σt ⊥d ⇒ = σ t ⊥d ⇒ A = (2.3)
2bHR 2R ⋅ σ t ⊥d

• iskorišćenje stvarnog maksimalnog ugiba - fstv :

MyMy My l
fstv = f dop ⇒ ∫ dx = Ψ = ⇒
l E|| I y E|| I y m
Mym
⇒ Iy = Ψ [cm4] (2.4)
E||l

U izrazu (2.1) otporni moment raste sa kvadratom visine,


površina AT u izrazu (2.2) i (2.3) raste linearno, a krutost E||Iy, u izrazu
(2.4) sa trećim stepenom visine.
Na osnovu izraza (2.1) i (2.4) zaključujemo da se sa
povećanjem visine preseka na račun njegove širine dobijaju
ekonomičniji preseci. Međutim, treba voditi računa da sa povećanjem
visine na račun širine preseka opada bočna i torziona krutost nosača i
da se time može narušiti bočno–torziona stabilnost nosača.
Ova četiri uslova u praksi skoro nikada nisu jednovremeno
zadovoljena, ali je jedan od njih uvek merodavan za dimenzionisanje,
odnosno ispunjenjem tog uslova uvek su zadovoljena i druga dva,
tako da pri kontroli važe relacije:

13
ZBORNIK RADOVA GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKOG FAKULTETA No.22

σm ≤ σmd (2.5)

τm|| ≤ τm||d (2.6)

σ t ⊥ ≤ σ t ⊥d (2.7)

fstv ≤ f dop (2.8)


Međutim pri analizi, pa i u praktičnom proračunu moguće je
postaviti uslov da su jednovremeno dva uslova zadovoljena, na
primer:
σm ≤ σmd i τm|| ≤ τm||d , ili (2.9)

σm ≤ σmd i fstv ≤ f dop , ili (2.10)

σm ≤ σmd i σ t ⊥ ≤ σ t ⊥d , ili (2.11)

σ t ⊥ ≤ σ t ⊥d i fstv ≤ f dop , ili (2.12)

σ t ⊥ ≤ σ t ⊥d i τm|| ≤ τm||d , ili (2.13)

fstv ≤ f dop i τm|| ≤ τm||d (2.14)

Teorijski je moguće čak i da sva četiri uslova jednovremeno


budu ispunjena, ali u praksi zbog ograničenja elastomehaničkih
konstanti ovaj slučaj nije od praktičnog značaja. U ovom slučaju
sprovedena je analiza za nosač statičkog sistema proste grede,
raspona l, pravougaonog poprečnog preseka b/h, opterećenog
jednakopodeljenim opterećenjem q (sl.2).
SIMETRIJE
OSA

Slika 2. Statički sistem i opterećenje

14
Dragoslav Stojić, Radovan Cvetković

Matematičkim transformacijama jednačina (2.1) - (2.4),


dobijamo kriterijume za dimenzionisanje u parametarskom obliku:

q 4 σmd
σm ≤ σmd ⇒ = ⋅ (2.15)
b 3 ⎛ l ⎞2
⎜ ⎟
⎝h⎠
q 4 ⎛h⎞
τm|| ≤ τm||d ⇒ = τm d ⎜ ⎟ (2.16)
b 3 ⎝l⎠
2
q 16 ⎛h⎞
σ t ⊥ ≤ σ t ⊥d ⇒ = σ t ⊥d ⋅β ⋅ ⎜ ⎟ (2.17)
b 3 ⎝l⎠
3
q E⎛h⎞
fstv ≤ f dop ⇒ = 6, 40 ⎜ ⎟ (2.18)
b m⎝ l ⎠

3. PARAMETARSKA STUDIJA ZA ZAKRIVLJENE


NOSAČE OD LEPLJENOG LAMELIRANOG DRVETA
Za napred definisani nosač, prema izvedenim izrazima (2.15)-
(2.18), u zavisnosti od argumenta l / h dat je grafik funkcije q / b (slika
3), za lepljeno lamelirano drvo, četinara I klase. Nosač je delimično
zakrivljen. U analizi čiji su rezultati dati na slici 3, radijus zakrivljenosti
ima vrednost β=10 i β=12.

Osnovni dopušteni naponi, za LLD, četinari I klase, iznose:

• dopušteni normalni napon savijanja:


σmd = 1400 N cm 2 = 14000 kN m 2 ,
• dopušteni napon smicanja:
τm||d = 120 N cm 2 = 1200 kN m 2 ,
• radijalni napon zatezanja:
σ t ⊥d = 25 N cm 2 = 250 kN m 2 ,
• modul elastičnosti || vlaknima
E|| = 1100 N cm 2 = 11000000 kN m 2 ,
• dopušteni ugib:
l l
f dop = = .
m 300

15
ZBORNIK RADOVA GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKOG FAKULTETA No.22

(β=12)

(β=10)

τ
σm=σt (β=14)
σt
σt
f

Slika 3. Parametarska studija zakrivljenog nosača od LLD

4. ZAKLJUČAK

Iz dijagrama odnosa q / b i l / h možemo zaključiti sledeće:

• l / h ≤ 8,35 - nosač male dužine, za dimenzionisanje


merodavan napon smicanja τ;
• 8,35 < l / h < 17,61 - nosač srednje dužine, za
dimenzionisanje merodavan radijalni
napon zatezanja σ t ⊥d ,
• l / h ≥ 17,61 - nosač velike dužine, za dimenzionisanje
merodavan ugib -f .

16
Dragoslav Stojić, Radovan Cvetković

Sa povećanjem faktora zakrivljenosti (smanjenjem krivine


nosača), značaj radijalnih zatežućih napona za dimenzionisanje
ovakvih tipova nosača se smanjuje, tako da se za vrednost faktora
zakrivljenosti β = 14, kriva radijalnih napona gotovo u potpunosti
poklapa sa krivom normalnih napona izazavnih savijanjem.
U ovom slučaju, kriterijumi za dimenzionisanje su drugačiji ii
glase:
• l / h ≤ 11,66 ,
za dimenzionisanje merodavan napon smicanja τ;
• 11,66 < l / h < 12,60 ,
za dimenzionisanje merodavan normalni napon savijanja σmd ,
• l / h ≥ 12,60 ,
za dimenzionisanje merodavan ugib f .

5. LITERATURA

[1] Gojković M., Stojić D.: Drvene konstrukcije, Grosknjiga,


Beograd, 1996.
[2] Gojković M., Stevanović B., Komnenović M., Kuzmanović S.,
Stojić D.: Drvene konstrukcije, Građevinski fakultet Univerziteta
u Beogradu, Beograd, 2001.
[3] Stojić D., Živković S.: Facta Universitatis, Vol. 3, No 2, Optimal
design of timber beam, Univerzitet u Nišu, Niš, 2005.
[4] Stojić D.: Drvene konstrukcije i skele, knjiga I, Univerzitet u Nišu,
Niš, 1996.

17

Você também pode gostar