Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
U MALO REI
Neotvoren poklon
Dek Sekveira
www.najvaznijevesti.com
Naslov originala:
The Good News in a Nutshell The Unopened Gift
Autor:
Jack Sequeira
Prevod sa engleskog:
Mirjana eri
Izdava:
Eden kua knjige, Novi Sad, 2015
tampa:
Apollo Graphic Production, Bgd; tira 50 primeraka
Dizajn korice:
Goran Vidas gvidaszg@hotmail.com
Elektronska verzija broure Dobra Vest u malo rei
- Neotvoren poklon besplatno je dostupna na Internetu, za linu upotrebu. Ukoliko elite da kupite ovu
brouru u tampanom obliku, moete je naruiti na:
www.eden.rs; (+381) 062/200-046
dobravest@yahoo.com; (+381) 064/40-29-428
Predgovor
Jevanelje Isusa Hrista potpuno se razlikuje od
svake druge religije. Sve ostale imaju isti zajedniki
imenitelj: vi pokuavate da zadobijete naklonost Boga
(ili bogova) dobrim delima koja vi inite ili onim to
vi rtvujete. Nasuprot tome, Hristovo jevanelje je otkrivenje onoga to je Bog uinio i to ini za nas. Sluiti Bogu stoga znai jednostavno posmatrati, duboko
sagledati, razumeti i ceniti karakter tog nebeskog Oca
punog ljubavi. Pogledajte u mene, i spaete se svi
krajevi zemaljski, veli On (Isaija 45,22). Izrailjci koje
su ujele otrovne zmije mogli su jednostavno da pogledaju u bronzanu zmiju na uzdignutom tapu i budu
izleeni (4. Mojsijeva 21,9). Jovan kae: Vidite kakvu
nam je ljubav (agape) dao otac (1. Jovanova 3,1).
Ljudi se ude samo pogledate i spaseni ste?! Da,
upravo to ui Sveto pismo. Samim gledanjem, mi bivamo promenjeni, obraeni: Mi pak svi koji otkrivenim licem gledamo slavu Gospodnju, preobraavamo
se u to isto oblije ... , kao od Gospodnjega Duha (2.
Korinanima 3,18).
Ali, ta mi to treba da gledamo, posmatramo?
Odgovor glasi: Hristov krst. On je kazao: I kao to
Mojsije podie zmiju u pustinji, tako treba sin oveiji
da se podigne, da nijedan koji ga veruje ne pogine,
nego da ima ivot veni (Jovan 3,14.15). To je mesto
3
gde se ljubav (agape) otkrila za nas da bismo je gledali. Jevanelje je vest koja govori o tome ta je On
uinio.
Najlaka stvar koju ljudsko bie moe da uini
jeste da gleda. Dobra vest u malo rei poziva vas da
gledate... i ivite.
ta mi valja initi?
Njegov prekrasni plan spasenja otkriva se preko Njegove Rei, Svetog pisma. Kod Mateja, u prvoj
knjizi Novog zaveta, poglavlje 19,16-26, itamo o jednom mladom oveku koji je doao Isusu s pitanjem
5
Nada za bespomone
ovekova jedina nada na spasenje jeste jevanelje
Gospoda naega Isusa Hrista. Pred Nikodimom, lanom
jevrejskog saveta, Sinedriona, i jednim od istaknutih
7
Ne po sopstvenom izboru
Meutim, postoji razlika: potrebno je da jasno
shvatimo ta je Adam uinio ljudskom rodu. Mi tu nita nismo birali. To je nae zajedniko naslee zato to
9
Obeshrabreni?
Pavle je svoju Poslanicu Efescima pisao iz zatvora.
Bio je pastor Efeske crkve oko tri godine, a sada je utamnien u Rimu zato to je propovedao Hrista. Mnogi
od lanova Efeske crkve veoma su se obeshrabrili. Razmiljali su ovako: Ako Bog nije u stanju da zatiti naeg
pastora, velikog apostola Pavla koji ami u rimskoj tamnici, ima li onda nade za nas obine vernike?
Tako je Pavle napisao ovu predivnu poslanicu,
koju neki nazivaju kraljicom Pavlovih poslanica.
U Efescima 2,1-3 on podsea efeske hriane da oni
nisu spaseni zato to su dobri. Oni su bili grenici, i po
svom nainu ivota i po svojoj prirodi, ali su spaseni
blagodau.
Crkva u Efesu predstavljala je meavinu neznaboaca i Jevreja, pa se u Efescima 2,1-3 Pavle obraa vernicima iz neznabotva: I vas koji ste bili mrtvi
zbog svojih prestupa i grehova. Drugim reima, oni
pre obraenja nisu imali duhovni ivot. Prevod kralja
Dejmsa dodaje: On vas je oiveo [uinio ivim], ali
primetiete da su te rei napisane kosim slovima, to
znai da je to naknadno unet iskaz koji ne postoji u
Pavlovom originalnom tekstu.
U 2. stihu, Pavle dalje govori o njihovim ranijim
gresima u kojima ste nekada iveli po duhu ovoga
sveta, po vladaru vazdunih sila, po duhu koji sada
dejstvuje u sinovima nepokornosti [koji se protive je11
Jedino ako budemo shvatili Boju ljubav kakva je otkrivena u Novom zavetu, moi emo da razumemo
dobru vest o spasenju, jevanelje naeg Gospoda Isusa Hrista.
Bezuslovna ljubav
(Volim te uprkos tome to ...)
U potpunoj suprotnosti sa uslovljenom ljudskom
ljubavlju, Boja ljubav (agape) je bezuslovna; ona je
spontana; ona nije uzrokovana naom dobrotom niti
od nje zavisi. Pavle ovako tumai tu ljubav, obraajui
14
se hrianima u Rimu: I, nada ne sramoti, jer se Boija ljubav ve izlila u naa srca Duhom Svetim koji
nam je dat (Rimljanima 5,5). Zatim on tu Boju ljubav objanjava na jedinstven nain, suprotstavljajui
je ljudskoj ljubavi.
Vie od obeanja
Dok nas smrt ne rastavi
Ljudska ljubav je promenljiva ba kao to je
uslovljena, te stoga kolebljiva i nepouzdana. Petar je
bio iskren kad je Isusu u gornjoj sobi kazao: I ako
treba da umrem s tobom, neu se tebe odrei (Matej
26,35). Ali kada je ljudska ljubav koju je gajio prema
Hristu bila stavljena na probu nekoliko sati kasnije, on
se odrekao Isusa, ne jednom ili dvaput, nego triput, a
trei put i uz psovke i zaklinjanje.
Ba zato to je ljudska ljubav promenljiva, nepouzdana i kolebljiva, ima i tako mnogo razvoda u mnogim zemljama. Mukarci i ene se zaljube, venaju, ali
za nekoliko godina zavre na sudu za razvode. Meutim, Boja ljubav je nepromenljiva. U Jeremiji 31,3
Bog kae buntovniki nastrojenim Jevrejima: Ljubim
te ljubavlju venom [naglasio autor].
U 1. Korinanima 13,8 itamo: Ljubav [agape]
nikad ne prestaje. U Jovanu 13,1 kae se da je Isus voleo svoje uenike do samog kraja, uprkos Judinoj izdaji i samoivosti ostalih. U Rimljanima 8,35-39 Pavle
istie: Ko e nas rastaviti od ljubavi Boje? Nevolja li
16
ili tuga? Ili gonjenje? Ili glad? Ili golotinja? Ili strah?
Ili ma? On veli da emo se u trenucima krize oseati
naputenim, ali injenica je da ni smrt, ni ivot, ni
aneli, ni poglavarstva, ni sile, ni sadanje ni budue,
ni visina, ni dubina, ni druga kakva stvar ne moe nas
razdvojiti od ljubavi Boje, koja je u Hristu Isusu Gospodu naemu.
U Hristu
Poto sada jasno shvatamo Boju ljubav, itamo
dalje u Efescima 2,4-6: Ali Bog, koji je bogat u milosti, zbog svoje velike ljubavi kojom nas je zavoleo,
oiveo je Hristom i nas koji smo bili mrtvi u svojim
prestupima, blagodau ste spaseni, i s njim je vaskrsao nas i postavio na nebesima u Hristu Isusu.
U tom snanom iskazu, Pavle daje kljuni izraz
koji se provlai kroz sve njegove poslanice. Kad bismo
taj izraz izbrisali, malo ta bi ostalo od Pavlovog izlaganja o jevanelju. Taj izraz koji se neprestano javlja
predstavlja centralnu temu Pavlove teologije i sredstvo
naeg spasenja.
U 4. stihu Pavle nam govori da nas Bog spasava
zato to nas voli. U petom stihu, on kae da nas je Bog
oiveo i spasao blagodau; konano, On nas je vaskrsao i postavio na nebesima i sve to u Hristu Isusu.
Kljuni izraz je u Hristu.
Ovaj izraz je takoe sadran u mnogim drugim
slinim izrazima kao to su u njemu, ili kroz njega, u
ljubljenome, ili zajedno s njim, itd. Ti izrazi su sinonimi i podrazumevaju motiv ili temu u Hristu. Na istinu
u osnovi tog izraza prvi je ukazao sam Hristos kad je
rekao svojim uenicima: Budite u meni (Jovan 15,4).
18
Solidarnost
Dakle, pitanje glasi: Kako je Bog spasao ljudski
rod? Kako Bog moe da opravda bezbone (Rimljanima 4,5) koji veruju u Isusa, a ipak sauvati integritet
svog svetog zakona koji osuuje grenika? Da li On
zaobilazi zakon? Bog ne moe rei: Ja sam suvereni
19
On je sve to uinio
Postoje dve stvari koje je zakon zahtevao od Isusa kao naeg Zamenika da bi nas potpuno spasao od
greha.
1. Isus je morao da bude savreno posluan
zakonu. Tokom 33 godine svog ivota On je ispoljio
savrenu poslunost prema zakonu. On je rekao Jevrejima da nije doao da ukine zakon nego da ga ispuni
(videti Matej 5,17). U Rimljanima 10,4 Pavle kae da
je Hristos svretak [ispunjenje] zakona: koji ga god
veruje opravdan je. Poto je Isusova ljudska priroda
bila naa zajednika ljudska priroda a mi bili u Njemu
Bojim inom, onda se Njegova poslunost moe uraunati ili pripisati nama zato to smo bili u Njemu kad
je On savreno bio posluan zakonu.
2. Ipak, to nije bilo dovoljno da nas spase jer
mi smo grenici, a zakon veli: Koja dua zgrei ona
e poginuti (Jezekilj 18,4). U jevrejskom sistemu,
muka osoba je postajala ovek tek poto napuni 30
23
Nova istorija
Zatim Pavle kae da je Bog uinio da Hristos
postane za nas mudrost. Re mudrost znai posebno
znanje. Setite se ta Isus kae u Jovanu 8,32: I saznaete istinu, i istina e vas osloboditi. Pod istinom
On podrazumeva sebe. U stihu 36 itamo: Ako vas,
dakle, Sin oslobodi, biete stvarno slobodni. To posebno znanje jeste Isus Hristos, i to raspeti. Pavle pie
Korinanima: Od njega ste i vi u Hristu Isusu, koji
nam je postao mudrost od Boga, pravednost i osveenje, i izbavljenje, da bude kao to je napisano: Ko
25
Iz ovog sveta
Poto nas je Hristos otkupio svoji ivotom i smru, Pavle nam u Efescima 2,6 kae: Bog nas je vaskrsnuo s Hristom. Mi smo bili s Njim u utelovljenju;
bili smo s Njim u savrenom ivotu; bili smo s Njim
26
Stvarnost vere
Taj dar je na, ali se on ne doivljava automatski.
Mi moramo verovati i ispoljavati veru. Vera, prema
definiciji u Novom zavetu, ukljuuje tri glavna elementa.
1. Da bismo imali istinsku veru, moramo najpre poznavati jevanelje. Moramo poznavati istinu
kakva je u Hristu, jer Pavle veli u Rimljanima 10,17:
Vera, dakle, potie od propovedi, a propoved biva
Hristovom reju. Otuda je Hristos i dao nalog da
idemo po celom svetu i propovedamo jevanelje svakome stvorenju (videti Marko 16,15).
2. Samo poznavanje jevanelja nije dovoljno.
Mi moramo verovati istinu kakva je u Hristu. Vero27
Unapred odreeni
U onom trenutku kad prihvatimo dar spasenja
verom u Isusa Hrista, mi primamo sve blagoslove
namenjene onima koji uju, veruju i posluaju jevanelje. Efescima 1,3-6 belei nau radost: Blagosloven
Bog i otac Gospoda naega Isusa Hrista, koji nas je
blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima kroz Hrista. Kao to nas izabra kroz njega pre
postanja sveta, da budemo sveti i pravedni pred njim
u ljubavi.
U Isusu Hristu smo sveti i besprekorni. Odredivi nas napred kroz Isusa Hrista sebi na posinatvo,
po ugodnosti volje svoje. Na pohvalu slavne blagodati
svoje kojom nas oblagodati u ljubaznome (Efescima
1,5.6).
29
Dela vere
Pavle kae da ne samo to imamo mir kroz Isusa
Hrista, nego u Efescima 2,10 istie da smo U Isusu
Hristu stvoreni za dobra dela, koja je Bog unapred
pripravio da u njima ivimo. Istinsko opravdanje
verom ne samo to nam donosi mir sa Bogom i nadu
na veni ivot nego u potpunosti menja na stav u
ivotu, tako da Duh Sveti moe da boravi u nama.
Zahvaljujui Svetom Duhu mi poinjemo da ivimo
ivotom dobrih dela i radosne poslunosti Njegovoj
Rei, to je plod spasenja. Ta dobra dela ne ine nas
zaslunim, nego predstavljaju dokaz o naem opravdanju verom.
30
ELITE DA JO VIE
NAUITE O OVOJ DOBROJ VESTI?
BLIZINA VAEG SPASITELJA
Jeste li umorni od oseaja krivice?
Oseate li se odbaenim i nepotrebnim? Evo jedne izuzetno DOBRE
VESTI. Hristos je preuzeo inicijativu
da vas povede putem ka srei ovde i
sada, a dalje ka nebu i venom ivotu.
ENA KOJA JE
REKLA DA BOGU
Tokom mnogih vekova, razvilo se
mnotvo mitova o Mariji, majci Isusovoj. Nastala od materijala namenjenog hrianima evangelistikog
usmerenja, ova broura predstavlja
pokuaj odvajanja neistine od fascinantnih istina koje nam Pismo otkriva o ovoj divnoj eni.
Bolje razumevanje Marije moe nam pomoi da bolje
razumemo i njenog Sina.
RE KOJA JE
PREOKRENULA SVET
Kako je jedna jedina re mogla da
milione preobrazi u ljude spremne
da umru za svoja ubeenja, a ostale
milione u njihove progonitelje edne
krvi?
Kakva se sila krije u toj novoj i udnoj rei?
KAKO SPASITI BRAK
Kako iveti s loim branim partnerom. Bog ima lekovite Dobre vesti
koje e doneti blagosloveno olakanje u svaki nesrean dom, i dodatno
ohrabrenje za sve one koji su sreni
u svom braku. Lek je u onom to verujemo, a ne u onom to inimo!
OBRNUTA MOLITVA
Voda ne tee uzbrdo, a i ljudi obino
ne izgovaraju molitve poput one zapanjujue u Jevanelju po Jovanu 4,
koja je obrnutog smera.
Jesmo li spremni za tektonsku promenu u svom pristupanju Bojem
prestolu?
U POTRAZI ZA KRSTOM,
Robert J. Wieland
Autor istrauje putovanja onih
osoba koje su se uputile prema krstu, meu kojima su, pored njega samog, Isus, Marija Magdalena i Pavle.
On nam otkriva kako moemo stei
svoje lino iskustvo na tom istom
putovanju, i naglaava da krst nesumnjivo ima snagu da protera svaki
strah iz ljudskog srca. Radi se o dirljivo i ubedljivo napisanom tivu, namenjenom itaocu modernog doba.
MARIJA MAGDALENA:
Biblijska pria,
Robert J. Wieland
Marija Magdalena pleni panju i
inspirie matu gotovo svake osobe
koja je sluala o njenom tajanstvenom i raskonom inu pomazanja
skupocenim mirom koje je izlila
na Isusova stopala, opravi ih zatim
svojim suzama. Robert J. Wieland istrauje ivotnu
priu ove udesne ene koja zauzima visoko mesto
meu linostima o kojima govori Sveto pismo.
Radosne Vesti:
OD ISUSA SA LJUBAVLJU
Komplet od 34 lekcije iz Svetog pisma koje e obradovati Vae srce.
Podeljene na tri odseka: Dobra Vest
koja uzdie um (srce), Dobra Vest
o budunosti i Pronalaenje Bojeg
mesta sigurnosti.
CIP -
,
27-31-185.5
,
Dobra vest u malo rei : neotvoren poklon / Dek
Sekveira ; [prevod sa engleskog Mirjana eri]. - Novi Sad :
Eden kua knjige, 2015 (Beograd : Apollo graphic
production). - 30 str. ; 14 cm
Prevod dela: The good news in a nutshell / Jack Sequeira. Tira 50.
ISBN 978-86-85197-33-8
a) -
COBISS.SR-ID 295340295