Você está na página 1de 38

DOBRA VEST

U MALO REI
Neotvoren poklon
Dek Sekveira

www.najvaznijevesti.com

Naslov originala:
The Good News in a Nutshell The Unopened Gift
Autor:
Jack Sequeira
Prevod sa engleskog:
Mirjana eri
Izdava:
Eden kua knjige, Novi Sad, 2015
tampa:
Apollo Graphic Production, Bgd; tira 50 primeraka
Dizajn korice:
Goran Vidas gvidaszg@hotmail.com
Elektronska verzija broure Dobra Vest u malo rei
- Neotvoren poklon besplatno je dostupna na Internetu, za linu upotrebu. Ukoliko elite da kupite ovu
brouru u tampanom obliku, moete je naruiti na:
www.eden.rs; (+381) 062/200-046
dobravest@yahoo.com; (+381) 064/40-29-428

Predgovor
Jevanelje Isusa Hrista potpuno se razlikuje od
svake druge religije. Sve ostale imaju isti zajedniki
imenitelj: vi pokuavate da zadobijete naklonost Boga
(ili bogova) dobrim delima koja vi inite ili onim to
vi rtvujete. Nasuprot tome, Hristovo jevanelje je otkrivenje onoga to je Bog uinio i to ini za nas. Sluiti Bogu stoga znai jednostavno posmatrati, duboko
sagledati, razumeti i ceniti karakter tog nebeskog Oca
punog ljubavi. Pogledajte u mene, i spaete se svi
krajevi zemaljski, veli On (Isaija 45,22). Izrailjci koje
su ujele otrovne zmije mogli su jednostavno da pogledaju u bronzanu zmiju na uzdignutom tapu i budu
izleeni (4. Mojsijeva 21,9). Jovan kae: Vidite kakvu
nam je ljubav (agape) dao otac (1. Jovanova 3,1).
Ljudi se ude samo pogledate i spaseni ste?! Da,
upravo to ui Sveto pismo. Samim gledanjem, mi bivamo promenjeni, obraeni: Mi pak svi koji otkrivenim licem gledamo slavu Gospodnju, preobraavamo
se u to isto oblije ... , kao od Gospodnjega Duha (2.
Korinanima 3,18).
Ali, ta mi to treba da gledamo, posmatramo?
Odgovor glasi: Hristov krst. On je kazao: I kao to
Mojsije podie zmiju u pustinji, tako treba sin oveiji
da se podigne, da nijedan koji ga veruje ne pogine,
nego da ima ivot veni (Jovan 3,14.15). To je mesto
3

gde se ljubav (agape) otkrila za nas da bismo je gledali. Jevanelje je vest koja govori o tome ta je On
uinio.
Najlaka stvar koju ljudsko bie moe da uini
jeste da gleda. Dobra vest u malo rei poziva vas da
gledate... i ivite.

Dobra Vest u malo rei


Naa ljudska dilema
Danas, kuda god da se okrenemo, svet je u nevolji. Ljudi i ene, posvuda, trae reenje za nesavladive
moralne, line, drutvene, nacionalne i internacionalne probleme. Ljudi pitaju otkuda potie ovaj svet,
kako je otpoeo ivot, zato ljudi neprestano ratuju i
zato ima toliko mnogo mrnje izmeu razliitih rasa
i etnikih grupa. Zar ne postoji nada na neki trajni
mir? Zato se ljudska priroda rastre izmeu ideala i
stvarnih postupaka, izmeu nade na neto bolje i izopaene sklonosti da se uini neto gore?
Sem ukoliko mu neka sila spolja ne pritekne u
pomo, ovek nikada nee biti u stanju da pronae
zadovoljavajui odgovor na ove probleme. No, postoji
nada. U svakom ljudskom srcu usaena je izvesna koliina vere, elja da slui nekoj vioj sili, elja da traga
za Bogom. Bog zaista ima odgovore.

ta mi valja initi?
Njegov prekrasni plan spasenja otkriva se preko Njegove Rei, Svetog pisma. Kod Mateja, u prvoj
knjizi Novog zaveta, poglavlje 19,16-26, itamo o jednom mladom oveku koji je doao Isusu s pitanjem
5

prisutnim u mnogim umovima: Kakvo u dobro da


uinim da imam ivot veni?
Odgovarajui, Isus je rekao: Ako eli ui u ivot, dri zapovesti. Drugaije kazano, ako misli da
moe zaraditi veni ivot spasenje sopstvenim dobrim delima mora drati zapovesti. Budui da je taj
mladi bio Jevrejin za koga su zapovesti bile Tora, prvih pet knjiga Starog zaveta, eleo je da zna na koje od
zapovesti Isus pri tom misli. Isus je u svom odgovoru
poslednjih est zapovesti moralnog zakona, Dekaloga,
sveo na samo jednu: Ljubi blinjega svojega kao sebe
samoga (3. Mojsijeva 19,18).
Poto je bio odgojen u strogo jevrejskom duhu,
mladi je odgovorio: Sve sam ovo sauvao od mladosti svoje; ta mi jo treba? Drugim reima: Postoji
li neto u mojoj praksi to e me liiti neba? Na to je
Isus odgovorio: Ako hoe savren da bude, (to jest,
ako stvarno voli blinjeg kao samog sebe), idi prodaj
sve to ima i podaj siromasima; i imae [moje] blago
na nebu; pa hajde za mnom.
Kakve li izvanredne pogodbe! Ali, bilo je to vie
nego to je mladi bio voljan da uini. Bio je bogat i imao
ogromna materijalna blaga. Okrenuo se sav alostan i
otiao svom domu bez uverenja da e dobiti veni ivot.
Isusovi uenici bili su svedoci ovog nemilog dogaaja, i Isus je to iskoristio da im ukae na sledeu
istinu kad je re o spasenju: Ljudima je ovo nemogue, a Bogu je sve mogue (Matej 19,26).
6

Kad ljudski napor izneveri


Poto je greh veliki obmanjiva, mnogi su bili
zavedeni da misle kako se mogu spasiti sopstvenim
dobrim delima. U nedavnoj anketi sprovedenoj u tri
amerika grada pokrenuto je pitanje: Ko ide na nebo,
a ko ide u pakao? Tipian odgovor u svakom gradu
glasio je: oni koji su dobri idu na nebo, a oni koji su
ravi idu u pakao.
Meutim, Sveto pismo jasno ui da se ovek
nee opravdati (biti proglaen pravednim) delima zakona (pokuavanjem da budemo dobri) (Galatima
2,16). Pavle ponavlja isti iskaz u Rimljanima 3,20, a
zatim dodaje: Posredstvom zakona dolazi samo poznanje greha.
Jevreji Hristovog doba inili su traginu greku
verujui da se mogu spasti dranjem zakona. Iz tog
razloga, na poetku svoje slube, Isus je pozvao te
iskrene Jevreje koji su oajniki pokuavali da sebi
prokre put prema nebu: Hodite k meni svi koji ste
umorni i natovareni [vrlo obeshrabreni], i ja u vas
odmoriti (Matej 11,28).

Nada za bespomone
ovekova jedina nada na spasenje jeste jevanelje
Gospoda naega Isusa Hrista. Pred Nikodimom, lanom
jevrejskog saveta, Sinedriona, i jednim od istaknutih
7

voa judaizma, Isus je dao izjavu koja je postala omiljeni


biblijski tekst mnogih hriana: Jer Bogu tako omilje
svet [ljudski rod] da je i sina svojega jedinorodnoga dao,
da nijedan koji ga veruje ne pogine, nego da ima ivot
veni (Jovan 3,16). Isus je doao na ovaj svet u tu svrhu.
Kad itamo Bibliju, i Stari i Novi zavet, otkrivamo
tri veoma vane injenice.
1. Svi u jednom. Bog je stvorio sve ljude itav
ljudski rod u jednom oveku. U Delima apostolskim
17,26 itamo: On je takoe uinio da sav ljudski rod
potie od jednog oveka [Adama] i da se nastani po
svoj zemlji. U 1. Mojsijevoj 2,7 stvaranje Adama zabeleeno je zbog nas. Re Adam na jevrejskom jeziku
znai ljudski rod. itamo da je Bog udahnuo Adamu
dah ivota. Premda engleska Biblija koristi re ivot u
jednini, originalni jevrejski tekst, s kojeg je prevedena,
zapravo sadri re ivot u obliku mnoine ivoti. Bog
nije stvorio samo jednog oveka stvarajui Adama, On
je stvorio ceo ljudski rod u tom jednom oveku.
2. Propast ljudskog roda. Preko tog jednog
oveka greh je uao u svet. U Novom zavetu, naroito
u Rimljanima 5,12 i 1. Korinanima 15,21.22, otkrivamo da je sotona upropastio itav ljudski rod u jednom
oveku - Adamu. Kad su Adam i Eva stvoreni, Bog
im je kazao da umnoavaju zajedniki ivot koji je on
stvorio u njima (1. Mojsijeva 1,28).
Ali, pre nego to su otpoeli proces mnoenja
(pre no to su dobili decu), Adam i Eva su zgreili.
8

Dakle, ivot koji je Adam prenosio svojoj deci, svom


potomstvu, bio je ivot ve obeleen grehom. Kako je
ivot koji smo vi i ja dobili roenjem produetak Adamovog ivota, to je istovremeno ivot koji je osuen,
ivot koji mora umreti.
Prema Rimljanima 5,12: Kroz jednoga oveka
doe na svet greh. U 18. stihu Pavle zakljuuje svoju
izjavu reima: Prema tome, kao to je grehom jednoga dola osuda na sve ljude, tako su pravednou
Jednoga na sve doli opravdanje i ivot. Bog nas ne
krivi za greno stanje u kome smo zbog osuenja koje
smo nasledili roenjem.
U 1. Korinanima 15,21 itamo: Poto je, naime,
posredstvom oveka [u jednini] smrt dola, posredstvom oveka [u jednini] dolo je i vaskrsenje mrtvih. U 22. stihu apostol pokazuje ko su ta dva oveka: Jer kao to u Adamu svi umiru, tako e i u Hristu
svi oiveti. To nas dovodi do tree injenice.
3. udesna dobra vest. udesna dobra vest
spasenja ogleda se u tome to je Bog otkupio sve ljude
u jednom oveku, Isusu Hristu, ba kao to je sotona
upropastio ceo ljudski rod u jednom oveku, Adamu.

Ne po sopstvenom izboru
Meutim, postoji razlika: potrebno je da jasno
shvatimo ta je Adam uinio ljudskom rodu. Mi tu nita nismo birali. To je nae zajedniko naslee zato to
9

smo po prirodi Adamovi potomci. Ali poto je Bog


toliko voleo svet, ono to je On za nas uinio u Hristu
jeste dar. I kao to je to sluaj sa svakim darom, ne
moemo uivati u njemu dok ga ne primimo.

Jevanelje u malo rei


Ceo plan spasenja nalazimo jezgrovito prikazan
u Efescima 2,4-6. U prva tri stiha ovog poglavlja,
apostol Pavle daje mranu, sumornu i beznadenu
sliku ljudskog roda. On to ini zato to dobra vest o
spasenju koje je Bog ostvario kroz Isusa Hrista nije
za dobre ljude; ona je za grenike kojima je potreban
Spasitelj.
U 1. Timotiju 1,15 Pavle kae: Hristos Isus doe
na svet da spase grenike. On govori o grenicima,
stopostotnim grenicima, kakvi smo svi mi. Da bismo
mi primili dar spasenja, da bi On napravio plan spasenja, ostvaren u Isusu Hristu, delotvoran za svakog
od nas pojedinano, Bog je najpre morao da uniti
pouzdanje koje ovek ima u samog sebe to se tie
spasenja.
Greh je veliki obmanjiva. On nas obmanjuje navodei nas na pomisao da moemo spasti sami sebe
dobrim delima. No, Sveto pismo je jasno: Nema pravednoga ba ni jednoga, nema razumnoga... nema
toga koji ini dobro, nema ba ni jednog (Rimljanima 3,9-12).
10

Obeshrabreni?
Pavle je svoju Poslanicu Efescima pisao iz zatvora.
Bio je pastor Efeske crkve oko tri godine, a sada je utamnien u Rimu zato to je propovedao Hrista. Mnogi
od lanova Efeske crkve veoma su se obeshrabrili. Razmiljali su ovako: Ako Bog nije u stanju da zatiti naeg
pastora, velikog apostola Pavla koji ami u rimskoj tamnici, ima li onda nade za nas obine vernike?
Tako je Pavle napisao ovu predivnu poslanicu,
koju neki nazivaju kraljicom Pavlovih poslanica.
U Efescima 2,1-3 on podsea efeske hriane da oni
nisu spaseni zato to su dobri. Oni su bili grenici, i po
svom nainu ivota i po svojoj prirodi, ali su spaseni
blagodau.
Crkva u Efesu predstavljala je meavinu neznaboaca i Jevreja, pa se u Efescima 2,1-3 Pavle obraa vernicima iz neznabotva: I vas koji ste bili mrtvi
zbog svojih prestupa i grehova. Drugim reima, oni
pre obraenja nisu imali duhovni ivot. Prevod kralja
Dejmsa dodaje: On vas je oiveo [uinio ivim], ali
primetiete da su te rei napisane kosim slovima, to
znai da je to naknadno unet iskaz koji ne postoji u
Pavlovom originalnom tekstu.
U 2. stihu, Pavle dalje govori o njihovim ranijim
gresima u kojima ste nekada iveli po duhu ovoga
sveta, po vladaru vazdunih sila, po duhu koji sada
dejstvuje u sinovima nepokornosti [koji se protive je11

vanelju]. On zapravo govori: vi ste bili grenici po


svojoj prirodi kao i po svom nainu ivota. Kako god
na to gledali, vi ste bili grenici.
U 3. stihu Pavle se obraa svojoj brai Jevrejima:
U kojima i mi svi ivesmo negda [ne samo vi neznaboci, nego ak i mi Jevreji koji smo iveli meu
vama neznabocima], po eljama tela svojega, inei
volju tela i smeranja, pa smo kao i ostali po prirodi
bili podloni Boijem gnevu (kombinovan prevod
Karadi-arni). Drugaije kazano: Na poloaj kao
Jevreja isti je kao i poloaj neznaboaca. I kao Jevreji
i kao neznaboci, mi smo grenici po prirodi i po nainu ivota. Isto tako, u Rimljanima 3,23 Pavle kae:
Nema razlike [izmeu Jevrejina i neznaboca] jer svi
sagreie i izgubili [su] slavu Boju.

Oivljeni iz smrti greha!


Poto je najpre dao ovu mranu, sumornu sliku,
Pavle iznosi prekrasnu vest o spasenju u Efescima
2,4.5: Ali [uprkos injenici da smo svi grenici i da
smo zasluili osudu i smrt] Bog ... koji je bogat u milosti, zbog svoje velike ljubavi kojom nas je zavoleo,
oiveo je Hristom i nas koji smo bili mrtvi u svojim
prestupima, blagodau ste spaseni. Prema ovom
stihu, mi smo upravo zahvaljujui velikoj Bojoj ljubavi prema nama otkupljeni u Isusu Hristu. Temelj,
izvor naeg spasenje jeste Boja ljubav.
12

Jedna posve drugaija ljubav


Tu se krije najvei problem, zato to re koju
Pavle koristi za ljubav nema ekvivalent u engleskom
[a ni u naem] jeziku. Mi imamo samo jednu re za
ljubav. Bez obzira da li govorimo o ljubavi izmeu
mua i ene, ili momka i devojke, o ljubavi koju ispoljavamo prema kunim ljubimcima ili hrani, ili pak o
ljubavi kakva se prikazuje u literaturi ili na filmu, mi
koristimo istu re.
Prema tome, kad u 1. Jovanovoj 4,8 itamo: Bog
je ljubav, mi ljudske ideale o ljubavi projektujemo
na Boga. im to uinimo, mi izopaujemo biblijski
koncept Boje ljubavi i, ire gledano, izopaujemo
jevanelje. Re koju Pavle koristi je agape, jednu od
etiri rei u grkom jeziku koje je mogao izabrati za
ljubav. Da bi definisao Boju ljubav, on je izabrao
imenicu agape, koja je sekularnim Grcima bila nejasna, ali je to re upotrebljena u Novom zavetu da opie
Boju ljubav.
Bog je agape i to je ona agape koja je temelj
naeg spasenja. Od izuzetnog je znaaja da shvatimo agape jer nas je upravo na taj osnovi Bog spasao.
Ako ljudsku ljubav projektujemo na Boga, mi emo
garantovano izvrnuti jevanelje; neemo uspeti da razumemo beskrajno dobru vest spasenja. Postoji nekoliko velikih oblasti u kojima ljudska ljubav i boanska
ljubav nisu samo razliite nego i potpuno suprotne.
13

Jedino ako budemo shvatili Boju ljubav kakva je otkrivena u Novom zavetu, moi emo da razumemo
dobru vest o spasenju, jevanelje naeg Gospoda Isusa Hrista.

Uslovljena ljubav (Voleu te, ako ...)


Ljudska ljubav je uslovljena, to znai da zavisi
od neije lepote ili dobrote, pa je potrebno da bude
neim podstaknuta. Ljudska ljubav ne voli drugog automatski. Predmet ljubavi mora biti dobar ili za nas
privlaan zato to ljudska ljubav oekuje za uzvrat
neku korist. Mi volimo jedino ako smo voljeni. Ako
postanemo neprijatelji, naa ljubav isezava.
Ljudska ljubav je pogrean temelj za jevanelje,
jer ako tu vrstu uslovljene ljubavi projektujemo na
Boga, onda jevanelje nije vie dobra vest. Ona postaje dobar savet, koji nam govori da ukoliko nismo sami
po sebi dobri, Isus nas nee odvesti na nebo. Ovo je u
protivrenosti sa dobrom veu jevanelja.

Bezuslovna ljubav
(Volim te uprkos tome to ...)
U potpunoj suprotnosti sa uslovljenom ljudskom
ljubavlju, Boja ljubav (agape) je bezuslovna; ona je
spontana; ona nije uzrokovana naom dobrotom niti
od nje zavisi. Pavle ovako tumai tu ljubav, obraajui
14

se hrianima u Rimu: I, nada ne sramoti, jer se Boija ljubav ve izlila u naa srca Duhom Svetim koji
nam je dat (Rimljanima 5,5). Zatim on tu Boju ljubav objanjava na jedinstven nain, suprotstavljajui
je ljudskoj ljubavi.

Bespomoni sami po sebi


Vidite, Jer je Hristos, dok smo mi jo bili slabi [ili
bespomoni], u odreeno vreme umro za bezbonike (Rimljanima 5,6). Re bezboni znai rav, zao. Mi
smo bili bespomoni, nesposobni da sami sebe spasemo, ali je Hristos umro za nas zato to je Njegova
ljubav bezuslovna.
U Rimljanima 5,7 Pavle opisuje ljudsku ljubav:
Jedva e ko umreti za pravednika; za dobroga moda bi se ko i usudio da umre. Zna se da su ljudska
bia polagala svoj ivot za voljenu osobu, prijatelja ili
otadbinu, ali i to dosta retko. U stihu 8 on opisuje
Boju ljubav potpuno oprenu ljudskoj, koja je ograniena samo na one dobre: Ali Bog pokazuje svoju
ljubav prema nama time to je Hristos umro za nas
kad smo jo bili grenici. To je zadivljujua istina o
Bojoj ljubavi.
U stihu 10 Pavle ide korak dalje: Ako smo, dakle, mi kao njegovi neprijatelji izmireni s Bogom
smru njegovoga Sina [prolo vreme], onda emo jo
pre biti spaseni njegovim ivotom, poto smo izmire15

ni. Otuda je Boja ljubav, poto je bezuslovna, temelj


naeg spasenja. Pavle nam u Efescima 2,4 kae da je
upravo zahvaljujui takvoj ljubavi Bog u stanju da nas
izbavi.

Vie od obeanja
Dok nas smrt ne rastavi
Ljudska ljubav je promenljiva ba kao to je
uslovljena, te stoga kolebljiva i nepouzdana. Petar je
bio iskren kad je Isusu u gornjoj sobi kazao: I ako
treba da umrem s tobom, neu se tebe odrei (Matej
26,35). Ali kada je ljudska ljubav koju je gajio prema
Hristu bila stavljena na probu nekoliko sati kasnije, on
se odrekao Isusa, ne jednom ili dvaput, nego triput, a
trei put i uz psovke i zaklinjanje.
Ba zato to je ljudska ljubav promenljiva, nepouzdana i kolebljiva, ima i tako mnogo razvoda u mnogim zemljama. Mukarci i ene se zaljube, venaju, ali
za nekoliko godina zavre na sudu za razvode. Meutim, Boja ljubav je nepromenljiva. U Jeremiji 31,3
Bog kae buntovniki nastrojenim Jevrejima: Ljubim
te ljubavlju venom [naglasio autor].
U 1. Korinanima 13,8 itamo: Ljubav [agape]
nikad ne prestaje. U Jovanu 13,1 kae se da je Isus voleo svoje uenike do samog kraja, uprkos Judinoj izdaji i samoivosti ostalih. U Rimljanima 8,35-39 Pavle
istie: Ko e nas rastaviti od ljubavi Boje? Nevolja li
16

ili tuga? Ili gonjenje? Ili glad? Ili golotinja? Ili strah?
Ili ma? On veli da emo se u trenucima krize oseati
naputenim, ali injenica je da ni smrt, ni ivot, ni
aneli, ni poglavarstva, ni sile, ni sadanje ni budue,
ni visina, ni dubina, ni druga kakva stvar ne moe nas
razdvojiti od ljubavi Boje, koja je u Hristu Isusu Gospodu naemu.

Naopako postavljeno carstvo


Boja ljubav je nepromenljiva, bezuslovna i konano slobodna od sebinosti. Ona ne trai svoje.
Zbog te ljubavi, Isus koji je i sam Bog, sputao se sve
nie i nie. Postao je ljudsko bie, a onda se spustio jo
nie da bi bio posluan do smrti krstove kako bismo
se vi i ja mogli spasti (videti Filibljanima 2,6-8). On
nas je voleo do samog kraja. Pavle u 2. Korinanima
8,9 kae: Bogat budui, vas radi osiromai, da se vi
njegovim siromatvom obogatite.
Sasvim suprotno tome, ljudska ljubav je koristoljubiva i sebina; otuda ona uvek tei za vii mestom.
U ekonomskom, religioznom, obrazovnom, drutvenom pogledu ovek uvek pokuava da se to vie uzdigne jer eli da bude broj jedan. Sasvim suprotno, Bog
se radi nas sputao sve nie i nie. To je osnova naeg
spasenja.
Meutim, injenica da nas Bog bezuslovno voli
nije dovoljna da nas spase. Bog je svet i pravedan;
17

prema tome, On ne moe spasti grenika a da ostane


poten prema sopstvenom zakonu.

U Hristu
Poto sada jasno shvatamo Boju ljubav, itamo
dalje u Efescima 2,4-6: Ali Bog, koji je bogat u milosti, zbog svoje velike ljubavi kojom nas je zavoleo,
oiveo je Hristom i nas koji smo bili mrtvi u svojim
prestupima, blagodau ste spaseni, i s njim je vaskrsao nas i postavio na nebesima u Hristu Isusu.
U tom snanom iskazu, Pavle daje kljuni izraz
koji se provlai kroz sve njegove poslanice. Kad bismo
taj izraz izbrisali, malo ta bi ostalo od Pavlovog izlaganja o jevanelju. Taj izraz koji se neprestano javlja
predstavlja centralnu temu Pavlove teologije i sredstvo
naeg spasenja.
U 4. stihu Pavle nam govori da nas Bog spasava
zato to nas voli. U petom stihu, on kae da nas je Bog
oiveo i spasao blagodau; konano, On nas je vaskrsao i postavio na nebesima i sve to u Hristu Isusu.
Kljuni izraz je u Hristu.
Ovaj izraz je takoe sadran u mnogim drugim
slinim izrazima kao to su u njemu, ili kroz njega, u
ljubljenome, ili zajedno s njim, itd. Ti izrazi su sinonimi i podrazumevaju motiv ili temu u Hristu. Na istinu
u osnovi tog izraza prvi je ukazao sam Hristos kad je
rekao svojim uenicima: Budite u meni (Jovan 15,4).
18

Rei u Hristu lee u osnovi jevanelja, i ako ne


shvatamo ta Novi zavet, posebno Pavle, podrazumeva pod izrazom u Hristu, nikad neemo biti u stanju
da razumemo predivnu vest jevanelja, dobru vest
spasenja.
Izraz u Hristu je sama sr vesti jevanelja. Kao
hriani, nemamo nita osim onoga to imamo u Hristu. Sve ono emu se nadamo i u emu uivamo kao
vernici mir opravdanja, sveto ivljenje kroz proces
posveenja i blaena nada na slavu koju emo doiveti prilikom Drugog Hristovog dolaska - svi ti elementi dobre vesti o spasenju uvek su nai u Hristu.
Izvan Njega nemamo nita sem greha, osude i smrti,
to smo nasledili od Adama.
Mada nas Bog bezuslovno voli, On ne moe s
obzirom da je svet i pravedan da nas spase tako to
e jednostavno nai izgovor za nae grehe. Mi redovno opravdavamo greke svoje dece i grehe drugih, ali
Bog to ne moe initi bezuslovno zato to je On pravedan Bog.

Solidarnost
Dakle, pitanje glasi: Kako je Bog spasao ljudski
rod? Kako Bog moe da opravda bezbone (Rimljanima 4,5) koji veruju u Isusa, a ipak sauvati integritet
svog svetog zakona koji osuuje grenika? Da li On
zaobilazi zakon? Bog ne moe rei: Ja sam suvereni
19

vladar i stoga ne moram da drim sopstveni zakon.


Budui da bezuslovno volim taj pobunjeni, greni
ljudski rod, Ja u ih odvesti na nebo. Bog ne moe to
da uini, zato to je uvek veran sebi. Tako se odgovor
na ovaj problem moe nai u ideji u Hristu.
Izraz u Hristu je prilino teko razumeti, ba kao
to je izraz valja ti se nanovo roditi bio teko pojmljiv
za Nikodima. Kako se moe ovek roditi kad je star?
pitao je Nikodim. Zar moe po drugi put da ue u
utrobu svoje majke i da se rodi? (Jovan 3,4). Slino
tome, pojam u Hristu predstavlja za nas neto strano.
To je naroito tano za zapadnjaki um, zato to mi u
zapadnom svetu razmiljamo u smislu pojedinanog,
dok je ideja u Hristu zasnovana na neemu to je poznato kao biblijska solidarnost mnogi u jednome.
Da bismo lake shvatili znaenje tog termina, pogledaemo dva primera u Bibliji, koji e nam isto tako
pomoi da razumemo ta Bog govori u Efescima 2.
Prvi primer nalazi se u Poslanici Rimljanima. Citirajui iz Starog zaveta, apostol Pavle se obraa jevrejskim vernicima u Rimu. Bog govori Reveki, Isakovoj
eni: Njoj je reeno: stariji e sluiti mlaemu (Rimljanima 9,12).
Bog je govorio jezikom solidarnosti. Kad koristi re stariji [vei], On ne upuuje na Isava, nego na
Edomce koji su bili Isavovi potomci. Kad koristi re
mlai [manji], On ne govori o Jakovu kao pojedincu, nego o Izrailjcima koji su bili Jakovljevi potomci
20

(videti 1. Mojsijeva 25,21-23). I doista je tano da su


Edomci, Isavovi potomci, sluili Izrailjcima, Jakovljevim potomcima. To je smisao pojma solidarnost.
Drugi primer u Novom zavetu koji moe biti
od pomoi pri razumevanju onoga to Pavle podrazumeva pod izrazom u Hristu nalazi se u Jevrejima
5-8. Pavle pokuava da ubedi jevrejske hriane da je
Hristos, kao njihov Prvosvetenik u nebeskoj svetinji,
daleko uzvieniji od levitskog svetenika u judaizmu.
Ti jevrejski hriani bili su u stalnoj opasnosti da odustanu od Hrista i da se vrate judaizmu. Stoga im Pavle
kae da napustiti Hrista kao svog Prvosvetenika i
vratiti se Leviju znai vratiti se korak unazad. Nemojte odustajati od stvarnosti radi neega to predstavlja
samo zamenu za stvarnost.
Meutim, da bi ih ubedio da ne odustaju od vere
u Hrista kao svog Prvosvetenika, Pavle je morao da
dokae da je Hristos, kao vernikov veliki Prvosvetenik, uzvieniji od levitskog svetenstva u zemaljskoj
svetinji, kakvo je postojalo u starozavetna vremena.
Kako je on to uinio?
1. Hristos nije pripadao levitskom svetenstvu
zato to je, prema Mojsijevom zakonu, morao biti Levijev potomak. Hristos je roen u Judinom plemenu.
I Marija i Josif pripadali su Judi, tako da je za Hrista
reeno da je prvosvetenik po redu Melhisedekovu, a
Melhisedek je bio svetenik iz Avramovog vremena
(Jevrejima 6.20).
21

2. Poto je utvrdio tu injenicu, Pavle zatim


objanjava da je Melhisedek vei od Levija. Dokaz
koji daje jeste taj to je Levije dao desetak Melhisedeku (Jevrejima 7,10). Meutim, ako itate Stari zavet,
Levije, kao pojedinac, nikada nije dao desetak Melhisedeku. Avram je dao taj desetak. Objanjenje bi bilo
da iako Levije, Avramov praunuk, nije postojao kad je
Avram sreo Melhisedeka, on je bio u bedrima svoga oca, pa se tako podrazumeva da je Levije u Avramu dao desetak Melhisedeku. Poto smo ja i vi bili u
Adamu kad je on pogreio, mi stoga trpimo posledice
njegovog greha.
Slino tome, prilikom utelovljenja, Bog je uzeo
zajedniki ivot ljudskog roda kome mi pripadamo i
koji treba otkupiti pa je, u Marijinoj utrobi, sjedinio
ljudski rod i boanski ivot Hristov, i kada je Hristos
doao roenjem na ovaj svet, On je bio i Bog i ovek.
Ljudski aspekt Isusa Hrista bio je stvarno zajedniki
ivot ljudskog roda koji je On doao da otkupi. Otuda
je Isus i nazvan drugi ili poslednji Adam (ljudski rod
1. Korinanima 15,45).

Kvalifikovan da bude na Zamenik


To nas, dodue, nije spaslo, ali je okvalifikovalo
Isusa da bude na legalni Zamenik ili Predstavnik.
Imajui to na umu, vraamo se na Efescima 2,5. Pavle
kae da je Bog oiveo nas koji smo bili mrtvi u pre22

stupu i grehu. To jest, oiveo u duhovnom smislu kad


smo se sjedinili sa boanskom prirodom Hristovom
prilikom utelovljenja. Tada on dodaje: Blagodau ste
spaseni. To je snana tvrdnja. On tu hoe da kae da
je Hristos svojim savrenim ivotom i rtvenom smru u potpunosti zadovoljio zakon, kako bi ljudski rod
mogao biti spasen blagodau.

On je sve to uinio
Postoje dve stvari koje je zakon zahtevao od Isusa kao naeg Zamenika da bi nas potpuno spasao od
greha.
1. Isus je morao da bude savreno posluan
zakonu. Tokom 33 godine svog ivota On je ispoljio
savrenu poslunost prema zakonu. On je rekao Jevrejima da nije doao da ukine zakon nego da ga ispuni
(videti Matej 5,17). U Rimljanima 10,4 Pavle kae da
je Hristos svretak [ispunjenje] zakona: koji ga god
veruje opravdan je. Poto je Isusova ljudska priroda
bila naa zajednika ljudska priroda a mi bili u Njemu
Bojim inom, onda se Njegova poslunost moe uraunati ili pripisati nama zato to smo bili u Njemu kad
je On savreno bio posluan zakonu.
2. Ipak, to nije bilo dovoljno da nas spase jer
mi smo grenici, a zakon veli: Koja dua zgrei ona
e poginuti (Jezekilj 18,4). U jevrejskom sistemu,
muka osoba je postajala ovek tek poto napuni 30
23

godina. Tako je Isus, poto je bio savreno posluan


zakonu od roenja do muevnog doba, poneo nau
zajedniku ljudsku prirodu na krst. Tamo je On tu
ljudsku prirodu prepustio kazni za greh; i kad je On
umro na krstu, nije samo jedan ovek umro umesto
svih ljudi, ve je u Njemu umrlo itavo oveanstvo.
Prema Jovanu 12,31-33, ceo ljudski rod bio je osuen
[pogubljen] u Hristu.
Iako Sveto pismo ui da je Hristos umro za nas ili
umesto nas kao na Zamenik, razlog zato je On mogao da umre za nas ogledao se u tome to su svi ljudi
bili u Njemu. Drugaije reeno, Njegova smrt bila je
zajednika smrt [Jedan je umro za sve; znai da su
svi umrli (2. Korinanima 5,14)]. Svi ljudi umrli su
u jednom oveku, Isusu Hristu. Ovo ne znai da smo
mi platili cenu greha. On je platio cenu, ali smo mi bili
sadrani u toj smrti ba kao Levije u Avramu kad je
Avram dao desetak Melhisedeku.

Ljubav koja nagoni


Ovo je jasno izneseno u 2. Korinanima 5,14: Jer
Hristova ljubav nas obuzima kad smo doli do ovoga
zakljuka: jedan je umro za sve; znai da su svi umrli.
Da, jedan je umro za sve, ali znai da su svi umrli.
Svi su umrli kad je jedan umro za sve zato to su svi
bili u Njemu. To je ono to Pavle govori u Efescima
2,5: Blagodau ste spaseni.
24

Upravo savrena poslunost u Hristovom ivotu i


rtvenoj smrti, Njegov rad i Njegova smrt u potpunosti zadovoljavaju zakon Boji u korist celog oveanstva. Tim dvojnim inom Hristos je promenio poloaj
ljudskog roda, od osuenja do opravdanja ivota. To
je udesna dobra vest jevanelja (vidi Rim. 5,18).
Ova misao je tako bitna da emo pogledati jo
jedan tekst u 1. Korinanima 1,30: Od njega ste i
vi u Hristu Isusu. Zapazite da su ovde ukljuene tri
osobe. To su: on [od njega], vi u obliku mnoine
i Hristos. Sledei deo ovog stiha utvruje ko je on:
koji nam je postao mudrost od Boga. Prema tome,
on je Bog. Pavle kae da je Bog uzeo ceo ljudski rod
i sve nas stavio u Hrista. Vi - to smo mi, a Hristos je
Sin Boji. Eto ta je Bog uinio za nas pri utelovljenju.

Nova istorija
Zatim Pavle kae da je Bog uinio da Hristos
postane za nas mudrost. Re mudrost znai posebno
znanje. Setite se ta Isus kae u Jovanu 8,32: I saznaete istinu, i istina e vas osloboditi. Pod istinom
On podrazumeva sebe. U stihu 36 itamo: Ako vas,
dakle, Sin oslobodi, biete stvarno slobodni. To posebno znanje jeste Isus Hristos, i to raspeti. Pavle pie
Korinanima: Od njega ste i vi u Hristu Isusu, koji
nam je postao mudrost od Boga, pravednost i osveenje, i izbavljenje, da bude kao to je napisano: Ko
25

se hvali neka se hvali u Gospodu (1. Korinanima


1,30.31).
Ovo se moe veoma jednostavno ilustrovati. Uzmite pare papira, koji predstavlja nas, i stavite ga u
Bibliju, koja predstavlja Isusa Hrista, jer u Jovanu 1,14
stoji da je On Re Boja koja je postala telo. Tim postupkom, dve osobe postale su jedno. Ako umotamo
Bibliju u pakpapir, odemo u potu i poaljemo to u
drugu zemlju, papir koji predstavlja nas takoe tamo
odlazi. Papir ne moe nikada ustvrditi da on sam
moe otii, ali moe kazati, i to s punim pravom, da je
otiao u Bibliji. Pretpostavimo da paket koji sadri Bibliju stigne na odredite, a u toj poti doe do poara i
Biblija izgori. ta se deava papiru? Papir (mi), koji je
u Bibliji (Hristu), takoe izgori. Tamo gde odlazi Biblija, odlazi i papir. Ono to se dogodi Bibliji, dogaa
se i papiru. Ovo ilustruje kako nas Bog spasava u Hristu. Bog nas stavlja u Hrista tako da bi mogao ponovo
ispisati nau istoriju u Hristu i promeniti na poloaj
umesto osude opravdanje. Upravo na to Pavle misli
kad kae: Blagodau ste spaseni.

Iz ovog sveta
Poto nas je Hristos otkupio svoji ivotom i smru, Pavle nam u Efescima 2,6 kae: Bog nas je vaskrsnuo s Hristom. Mi smo bili s Njim u utelovljenju;
bili smo s Njim u savrenom ivotu; bili smo s Njim
26

na krstu; i sada smo s Njim u vaskrsenju. On je otiao


na nebo i seo s desne strane Bogu, i mi smo tamo bili
s Njim. Pavle kae u Efescima 2,6: I s njim je vaskrsao
nas i postavio na nebesima u Hristu Isusu.
Ono to je Bog uinio za nas u Hristu predstavlja
Boji dar oveanstvu, ali kako nas je Bog stvorio sa
slobodnom voljom, mora postojati i ljudski odgovor
na to. Taj odgovor je vera. Pavle kae u Efescima 2,8.9:
Jer ste posredstvom vere blagodau spaseni, i to nije
od vas, Boiji je dar; ne od dela, da se niko ne pohvali. Spasenje je potpuno, sto posto, dar koji smo mi dobili besplatno, ali koji je Boga stajao beskrajno mnogo.

Stvarnost vere
Taj dar je na, ali se on ne doivljava automatski.
Mi moramo verovati i ispoljavati veru. Vera, prema
definiciji u Novom zavetu, ukljuuje tri glavna elementa.
1. Da bismo imali istinsku veru, moramo najpre poznavati jevanelje. Moramo poznavati istinu
kakva je u Hristu, jer Pavle veli u Rimljanima 10,17:
Vera, dakle, potie od propovedi, a propoved biva
Hristovom reju. Otuda je Hristos i dao nalog da
idemo po celom svetu i propovedamo jevanelje svakome stvorenju (videti Marko 16,15).
2. Samo poznavanje jevanelja nije dovoljno.
Mi moramo verovati istinu kakva je u Hristu. Vero27

vanje je odgovor srca na tu istinu. Isus je rekao: Ko


moju re slua i veruje onome koji je mene poslao,
ima ivot veni, i ne dolazi na sud, nego je preao iz
smrti u ivot (Jovan 5,24). Naalost, odve mnogo
hriana se suvie brzo zaustavlja.
3. Trei element je vrlo znaajan. Mi moramo
biti posluni toj istini. Pavle podsea hriane u Rimu:
Hvala dakle Bogu to bivi robovi grehu posluaste
od srca tu nauku [jevanelje] kojoj se i predadoste
(Rimljanima 6,17). U Rimljanima 10,16 on govori jevrejskom narodu: Razlog zato su izgubljeni jeste to
to ne posluae jevanelja. U Galatima 5,7 on kae
Galatima: Dobro ste trali; ko vas je spreio da se ne
pokoravate istini [jevanelju]? Istinska vera proizvodi poslunost.

Biti posluan dobroj vesti!


Biti posluan jevanelju jednostavno znai potiniti svoju volju istini kakva je u Hristu. Budui da smo
vi i ja grenici, zakon nas osuuje na smrt. Mi nemamo izbora. Moramo umreti. Ali moemo odluiti da
umremo u Hristu, da uzmemo udela u smrti koja se
dogodila pre 2000 godina, i prihvatiti Njegovu smrt
kao svoju. U toj smrti postoji nada zato to Hristos
nije ostao u grobu. On je vaskrsao iz mrtvih. Ukoliko odluite da umrete izvan Hrista, nema vaskrsenja
na ivot jer je plata za greh zbogom ivotu zauvek.
28

ak i ako postanete hrianin, umreete. Ali ta smrt je


samo san, zato to postoji nada na vaskrsenje (videti
1. Korinanima 15,20-23).
Naa je molitva da ne odbacite tu prekrasnu dobru vest o spasenju. Rei koje je Filip, akon, uputio
prvom neznabocu, kad je ovaj zatraio da se krsti,
glase: Ako veruje od svega srca svojega moe [biti
krten] (Dela apostolska 8,36.37). Isus je svojim uenicima poverio nalog: Idite po svemu svetu i propovedite jevanelje svakome stvorenju. Koji uzveruje [ko
ima veru] i pokrsti se, spae se (Marko 16,15.16).

Unapred odreeni
U onom trenutku kad prihvatimo dar spasenja
verom u Isusa Hrista, mi primamo sve blagoslove
namenjene onima koji uju, veruju i posluaju jevanelje. Efescima 1,3-6 belei nau radost: Blagosloven
Bog i otac Gospoda naega Isusa Hrista, koji nas je
blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim na nebesima kroz Hrista. Kao to nas izabra kroz njega pre
postanja sveta, da budemo sveti i pravedni pred njim
u ljubavi.
U Isusu Hristu smo sveti i besprekorni. Odredivi nas napred kroz Isusa Hrista sebi na posinatvo,
po ugodnosti volje svoje. Na pohvalu slavne blagodati
svoje kojom nas oblagodati u ljubaznome (Efescima
1,5.6).
29

Dela vere
Pavle kae da ne samo to imamo mir kroz Isusa
Hrista, nego u Efescima 2,10 istie da smo U Isusu
Hristu stvoreni za dobra dela, koja je Bog unapred
pripravio da u njima ivimo. Istinsko opravdanje
verom ne samo to nam donosi mir sa Bogom i nadu
na veni ivot nego u potpunosti menja na stav u
ivotu, tako da Duh Sveti moe da boravi u nama.
Zahvaljujui Svetom Duhu mi poinjemo da ivimo
ivotom dobrih dela i radosne poslunosti Njegovoj
Rei, to je plod spasenja. Ta dobra dela ne ine nas
zaslunim, nego predstavljaju dokaz o naem opravdanju verom.

Verovati znai videti!


To je dobra vest spasenja koju je Bog preko svoga
Sina poslao celom ljudskom rodu. Pitanje glasi: ta
mi treba initi da se spasem? A odgovor je: Poveruj
[imaj veru] u Gospoda Isusa Hrista pa e biti spasen
(Dela apostolska 16,30.31). Poto ste osloboeni osude zakona, neka Hristos ivi u vama da bi svet mogao
videti u vama Hrista, nad slave. To je naa molitva
za vas, u Isusovo ime. Amin.

30

ELITE DA JO VIE
NAUITE O OVOJ DOBROJ VESTI?
BLIZINA VAEG SPASITELJA
Jeste li umorni od oseaja krivice?
Oseate li se odbaenim i nepotrebnim? Evo jedne izuzetno DOBRE
VESTI. Hristos je preuzeo inicijativu
da vas povede putem ka srei ovde i
sada, a dalje ka nebu i venom ivotu.

ENA KOJA JE
REKLA DA BOGU
Tokom mnogih vekova, razvilo se
mnotvo mitova o Mariji, majci Isusovoj. Nastala od materijala namenjenog hrianima evangelistikog
usmerenja, ova broura predstavlja
pokuaj odvajanja neistine od fascinantnih istina koje nam Pismo otkriva o ovoj divnoj eni.
Bolje razumevanje Marije moe nam pomoi da bolje
razumemo i njenog Sina.

RE KOJA JE
PREOKRENULA SVET
Kako je jedna jedina re mogla da
milione preobrazi u ljude spremne
da umru za svoja ubeenja, a ostale
milione u njihove progonitelje edne
krvi?
Kakva se sila krije u toj novoj i udnoj rei?
KAKO SPASITI BRAK
Kako iveti s loim branim partnerom. Bog ima lekovite Dobre vesti
koje e doneti blagosloveno olakanje u svaki nesrean dom, i dodatno
ohrabrenje za sve one koji su sreni
u svom braku. Lek je u onom to verujemo, a ne u onom to inimo!

OBRNUTA MOLITVA
Voda ne tee uzbrdo, a i ljudi obino
ne izgovaraju molitve poput one zapanjujue u Jevanelju po Jovanu 4,
koja je obrnutog smera.
Jesmo li spremni za tektonsku promenu u svom pristupanju Bojem
prestolu?

Preporuujemo i sledee knjige:


DOBRA VEST JE BOLJA NEGO
TO MISLITE, Robert J. Wieland
Milioni ljudi veruju loim vestima.
Evaneoska poruka je tako dobra
vest, da je to ponekad teko i poverovati. Boja milost je...beskrajno
bolja nego to ste mislili. Prvi put
odtampana 1985, ova knjiga nastavlja da izaziva panju.
MONA DOBRA VEST,
Robert J. Wieland
Knjiga sadri pregled modernih
koncepcija jednostavne poruke koje
bi trebalo da budu sila Boja na
spasenje (Rimljanima 1,16), a koje
su postale alostan izvor zbunjenosti. Nasuprot tome, ovo delo baca sasvim novo svetlo na svu tu frustraciju, bezvoljnost, opadanje i mlakost koji se ogledaju na
duhovnom planu. Da li smo propustili da sagledamo
koliko je Dobra vest zaista dobra, ili nismo poverovali
u to? Ideje koje su ovde izloene utemeljene su na Bibliji i predstavljaju sve dah koji je ve pokrenuo srca
desetina hiljada ljudi irom sveta. Ova knjiga posebno
se obraa onima koji trae vrsto tlo kao temelj svoje
nade, usred ovog sveta punog beznaa i pometnje.

U POTRAZI ZA KRSTOM,
Robert J. Wieland
Autor istrauje putovanja onih
osoba koje su se uputile prema krstu, meu kojima su, pored njega samog, Isus, Marija Magdalena i Pavle.
On nam otkriva kako moemo stei
svoje lino iskustvo na tom istom
putovanju, i naglaava da krst nesumnjivo ima snagu da protera svaki
strah iz ljudskog srca. Radi se o dirljivo i ubedljivo napisanom tivu, namenjenom itaocu modernog doba.
MARIJA MAGDALENA:
Biblijska pria,
Robert J. Wieland
Marija Magdalena pleni panju i
inspirie matu gotovo svake osobe
koja je sluala o njenom tajanstvenom i raskonom inu pomazanja
skupocenim mirom koje je izlila
na Isusova stopala, opravi ih zatim
svojim suzama. Robert J. Wieland istrauje ivotnu
priu ove udesne ene koja zauzima visoko mesto
meu linostima o kojima govori Sveto pismo.

Radosne Vesti:
OD ISUSA SA LJUBAVLJU
Komplet od 34 lekcije iz Svetog pisma koje e obradovati Vae srce.
Podeljene na tri odseka: Dobra Vest
koja uzdie um (srce), Dobra Vest
o budunosti i Pronalaenje Bojeg
mesta sigurnosti.

ZLATO PREIENO U OGNJU,


Robert J. Wieland
Knjiga koja je imperativ za svakog
ko eli bolje da razume znaenje Isusove vere i Hristove prirode.

CIP -
,
27-31-185.5
,
Dobra vest u malo rei : neotvoren poklon / Dek
Sekveira ; [prevod sa engleskog Mirjana eri]. - Novi Sad :
Eden kua knjige, 2015 (Beograd : Apollo graphic
production). - 30 str. ; 14 cm
Prevod dela: The good news in a nutshell / Jack Sequeira. Tira 50.
ISBN 978-86-85197-33-8
a) -
COBISS.SR-ID 295340295

Você também pode gostar