1.

POTROŠNJA S OBZIROM NA VRIJEME I OPSEG:

Potrošnja poljoprivrednih proizvoda predstavlja mogućnost prodaje poljoprivrednih proizvoda. Svrha

svake proizvodnje je potrošnja. S obzirom na vrijeme i opseg potrošnju dijelimo na:

Efektivna potrošnja - je potrošnja koja se javlja kao izraz efektivnih potreba, tj. potreba koje uz
postojeću kupovnu moć i cijene mogu biti podmirene (realna potrošnja).

Potencijalna potrošnja - predstavlja izraz potencijalnih potreba te je samo latentno prisutna te će se

postupno efektirati odgovarajućom izmjenom kupovne moći i cijena.

2. METODE AGRARNE POLITIKE (AGRARNE EKONOMIKE):

U agrarnoj ekonomici su kao i u ekonomici uopće, uobičajene četiri glavne metode:

a.) Promatranje (opservacija)

Može poslužiti kao glavni izvor ekonomskih spoznaja, promatrajući ekonomske događaje
tijekom vremena, posebice koristeći se povijesnim izvorima. Promatraju se ekonomski
fenomeni iz prošlosti kako bi se te spoznaje mogle primijeniti u sadašnjosti i budućnosti.

b.) Ekonomska analiza

Ekonomska analiza je nužna budući da podatci dobiveni promatranjem sami po sebi ne daju
odgovor. Ekonomska analiza je pristup koji počinje skupom pretpostavki (hipoteza) i tada se
logičkim putem izvode određena predviđanja o ekonomskom ponašanju ljudi, poduzeća i
ukupnog narodnog gospodarstva.

c.) Statistička analiza

Statistički podaci pomažu da razumijemo ekonomsko ponašanje kvantitativno. Premda

uporaba tih pomagala zahtijeva matematičke metode vjerojatnosti i ekonometriju, za
razumijevanje je nužno prvenstveno pažljivo čitanje i (zajednički s metodama), shvaćanje
problema.

d.) Pokusi (eksperimenti)

U ekonomiji su pokusi mnogo teže izvodivi nego u mnogim drugim znanostima. Kemijske
varijable se ne mogu s takvom podrobnošću mjeriti kao u drugim npr. kemijskim, fizičkim,
biotehničkim i dr. znanostima. Teško je oponašati stvarni svijet u pokusnim uvjetima, ali se i
to djelomično i posredno može izvesti. U posljednjim se desetljećima ekonomisti sve više
okreću laboratorijskim pokusima, ali to ni izdaleka nije kao u nedruštvenim znanostima.

3. FUNKCIJE POLJOPRIVREDE:

Funkcije poljoprivrede dijelimo u dvije skupine nezamjenjivu i zamjenjivu;

a.) Nezamjenjiva
 Smatramo proizvodnju biljnih i stočarskih proizvoda za prehranu stanovništva. Niti jedna
druga privredna grana ne može zamijeniti ovu funkciju. Značenje poljoprivrede sve više raste
zbog porasta broja stanovništva i porasta realnog dohotka stanovništva.

b.) Zamjenjiva

Poljoprivreda kao tržište za razvoj industrije

Poljoprivreda omogućava i razvoj ostalih industrijskih grana čiji proizvodi(usluge) su potrebni
u obavljanju poljoprivredne djelatnosti, gdje spadaju; industrija mehanizacije i opreme u
poljodjelstvu, industrija mineralnih gnojiva, industrija zaštitnih sredstva, industrija
reprodukcijskog materijala, industrija proizvodnje mineralnih komponenti stočne hrane,
građevinska industrija i dr. Što je poljoprivreda više razvijena, više će doprinositi
intenzivnijem razvoju navedenih industrijskih grana.

Proizvodnju sirovina za industrijsku proizvodnju

Odnosi se na tekstilnu industriju, industriju prerade koža, duhansku industriju, industriju
stočne hrane i prehrambenu industriju koja predstavlja preradu poljoprivrednih proizvoda
namijenjenih ishrani stanovništva i dijeli se na: mlinsko-pekarska, klaonička i prerada mesa,
prerada mlijeka, proizvodnja ulja i masti, industrija šećera, proizvodnja sokova i
bezalkoholnih pića, proizvodnja piva, proizvodnja vina, prerada voća i proizvodnja alkoholnih
pića, prerada ribe i proizvodnja ribljih prerađevina.

Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda namijenjenih izvozu

Značenje poljoprivrede je veće što je industrija slabije razvijena. Veća razvijenost industrije
dovodi do porasta izvoza industrijskih proizvoda, što za posljedicu ima smanjenje učešća
poljoprivrede u VT razmjeni zemlje. Ako poljoprivreda poveća proizvodnju i opskrbu domaćeg
tržišta hranom i sirovinama, doprinijet će smanjenju uvoza što doprinosi industrijalizaciji
zemlje.

Sudjelovanje u stvaranju društvenog proizvoda

Ako je poljoprivreda glavna privredna grana i ako zapošljava veći dio aktivnog stanovništva,
tada je njezina uloga u formiranju ND relativno visoka. Društveni bruto proizvod (BDP)
predstavlja ukupnu količinu proizvedenih materijalnih dobara u određenom vremenskom
razdoblju u okviru društvene privrede.
BDP = vrijednost proizvodno utrošenih sredstava za rad (Amortizacija) + predmet rada
(Materijalni troškovi)
DP = BDP – MT (DP = društveni proizvod; MT = materijalni troškovi; AM = amortizacija)
ND = BDP – (MS + AM) MS i AM se odbiju od ukupnog BDP da bi dobili ND (MS = materijalna
sredstva)
Utrošena sredstva za proizvodnju (MT + AM) iskazuju se u obliku prenesene vrijednosti. Taj
dio ukupne vrijednosti je rezultat minulog rada. Preostali dio ukupne vrijednosti predstavlja
novu stvorenu vrijednost koja nastaje proizvodnom aktivnošću sadašnjeg (tekućeg) rada.

Pružanje zaposlenja dijelu radno sposobnog stanovništva

Za obavljanje poljoprivredne, kao i svake druge, djelatnosti potreban je rad tj. radno
sposobno stanovništvo. Karakter zaposlenja u poljoprivredi može biti sezonski (berba grožđa,
pobiranje hmelja) ili stalni (npr. traktoristi, pastiri, čuvari goveda). Poljoprivredne nadnice su
najčešće niže nego u drugim djelatnostima što ima za odraz malu pokretljivost radnika i
zamjenu radne snage mehanizacijom.
 Pružanje mogućnosti djelu ukupnog stanovništva da na dohotku stvorenom u poljoprivredi
nađe osiguranje vlastite egzistencije
Većina radne snage na poljoprivrednim gospodarstvima na Zapadu je obiteljska. U cijeli, ta
radna snaga nije jako pokretljiva – nije moguće odjednom povećati broj djece koja će raditi
na gospodarstvu, a i nadnice su u prosjeku manje nego u ostalim industrijskim granam. U
nekim poljoprivrednim gospodarstvima postoji i problem nemogućnosti punoga zaposlenja
budući da je gospodarstvo premalo ili/i nema dovoljno kapitala. U njima nositelj
gospodarstva i članovi njegove obitelji nisu dovoljno uposleni u okviru poljoprivredne
djelatnosti. Zbog toga sinovi i kćeri, žena, pa i sam nositelj gospodarstva mogu naći
povremeni ili posao s punim radnim vremenom izvan poljoprivrednog gospodarstva. Drugi
pak traže dodatne prihode na samom gospodarstvu baveći se turističkom i ugostiteljskom
djelatnošću (npr. iznajmljivanjem soba, mjesta za kampiranje, posluživanjem (domaće) hrane
i pića unutar poljoprivrednog gospodarstva…)

4. NAVESTI NATURALNE I TRŽIŠNE POTROŠNJE I KRATKO OBJASNITI:

Područja potrošnje poljoprivrednih proizvoda – 2 temeljna oblika:

a.)Naturalna potrošnja

Javlja u 3 oblika: AUTOREPRODUKCIJA - potrošnja poljoprivrednih proizvoda vlastite

proizvodnje kao materijala za ponovnu proizvodnju, AUTOKONZUM - potrošnja
poljoprivrednih proizvoda vlastite proizvodnje unutar poljoprivrednog kućanstva, potrošnja
poljoprivrednih proizvoda namijenjenih kućnoj radinosti

b.)Tržišna potrošnja

Javlja se u ovim oblicima: tržišna potrošnja za osobne potrebe, tržišna potrošnja za ponovnu
proizvodnju, tržišna potrošnja od strane industrije, tržišna potrošnja kao izvor poljoprivrednih
proizvoda

1. autoreprodukcija NATURALNI DOHODAK

2. autokonzum (sitna gospodarstva oko 85%)
3. tržni višak  1. potrošnja kojoj je prethodila prodaja; NOVČANI DOHODAK
2. potrošnja od strane industrije (sitna gospodarstva oko 15%)

Autoreprodukcija- je potrošnja koje se javlja djelomično ili u potpunosti kao preduvjet za obnovu
proizvodnog procesa te za odvijanje procesa proizvodnje.

Autokonzum - proizvodnja i struktura proizvoda namijenjenih potrošnji unutar domaćinstava ovisi o:

1. broju stanovnika u okviru poljoprivrednog 5. proizvodnoj orijentaciji poljoprivrednog

domaćinstva gospodarstva
2. visini dohotka 6. veličini i strukturi porodice
3. navikama u potrošnji 7. blizini potrošačkih centara
4. posjedovnoj strukturi u poljoprivredi 8. cijenama poljoprivrednih proizvoda
5. ZNAČENJE I FUNKCIJE POLJOPRIVREDE KOJE MOŽEMO PROMATRATI PREKO INPUT-
OUTPUT ANALIZE – NACRTATI I UKRATKO OBJASNITI:

Funkcije poljoprivrede se mogu promatrati preko input-output odnosa. Inputi poljoprivrede iz drugih
grana mogu biti: sredstva za rad, reprodukcijski materijal, roba za široku potrošnju

Outputi poljoprivrede prema drugim granama su: hrana za stanovništvo, sirovine za rad, radna snaga
za poljoprivredne djelatnosti, izvoz proizvoda u druge zemlje.

Shematski prikaz odnosa poljoprivrede i industrije:

IZVOZ – UVOZ
RADNA SNAGA
SIROVINE
HRANA
POLJOPRIVREDA GOSPODARSTVO - INDUSTRIJA

SREDSTVA ZA RAD
REPRODUKC. MATERIJAL
ROBA ŠIROKE POTROŠNJE

6. KOLIČINA I STRUKTURA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U RH - PODJELA

POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA (BOGATSTVO ZEMLJE):

Struktura zemljišta pokazuje način na koji se koriste poljoprivredne površine. 57% (3.224.000 Ha)
ukupne površine u RH su poljoprivredne površine od čega je 36% (2.000.000 Ha) obradivih te 26%
(1.482.000 Ha) oraničnih površina. RH je srednja bogata zemlja sa 0,42 ha po stanovniku:

 do 0,33 ha/stan. su zemlje siromašne  od 0,67 do 1 ha/stan.  bogate zemlje

poljoprivrednim zemljištem  preko 1 ha/stan.  vrlo bogate zemlje
 od 0,34 do 0,66 ha/stan.  srednje bogate

7. KONSTITUTIVNI ELEMENTI OPG-A:

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) sastoji se od kućanstva koje sa svojom radnom

snagom obrađuje svoje posjede. U tom odnosu (kućanstvo-posjed) se realizira gospodarstvo, a
proizvodnja koja proizlazi iz tog odnosa se vraća u kućanstvo za podmirenje njihovih prehrambenih
potreba. Zbog toga konstitutivne elemente OPG-a upravo predstavljaju:

a.) Kućanstvo

Predstavlja obiteljsku zajednicu osoba koje zajedno stvaraju i troše prihode za podmirenje
temeljnih životnih potreba.

b.) Posjed

Predstavlja vlasništvo nad zemljištem i drugim sredstvima za proizvodnju.

Gospodarstvo je proizvodna jedinica koja se s jedne strane sastoji od posjeda, a s druge s radne snage
kućanstva koja je angažirana u proizvodnji.

8. SUBVENCIJE: REGRESI I PREMIJE:

Subvencije ili poticaji su ekonomska sredstva agrarne politike. Subvencije ili poticaju mogu biti:

a.) Premije

Premije su iznosi koji se isplaćuju poljoprivrednicima u slučajevima kada proizvedu i

ovlaštenim organizacijama isporuče proizvode određene kvalitete utvrđene državnim
propisima. Razlozi za korištenje premija:

 povećanje proizvodnje  zaštita životnog standarda stanovništva

poljoprivrednih proizvoda  stimuliranje potrošnje proizvoda
 poboljšanje kvalitete proizvoda

b.) Regresi

Regresi su iznosi kojima nositelj agrarne politike sudjeluje u opskrbi gospodarstva opremom i
repromaterijalom. Regresi kao metoda novčanih poticaja trebaju omogućiti:

 razvoj određenih gana poljoprivredne  razvoj proizvodnje opreme za

proizvodnje poljoprivredu
 razvoj tehničke osnove poljoprivrede  razvoj pojedinih materijala za reprodukciju
 unapređenje tehnologije proizvodnje

9.VRSTE VT KOJE UTJEČU NA CIJENU I NA KOLIČINU ROBA:

10. DISPARITET CIJENA:

Disparitet cijena se javlja kao posljedica specifičnosti poljoprivredne proizvodnje i poljoprivrednih

proizvoda.

Vrste:

1. vremenski  izražava se u različitim cijenama određenih proizvoda na istom mjestu u

različito vrijeme
2. prostorni  različite cijene istog proizvoda u isto vrijeme ali na različitim mjestima
3. međuzavisni  disparitet između cijena biljnih i životinjskih proizvoda (npr. ako je
nepovoljan na štetu kukuruza, nitko neće hraniti stoku već će prodati kukuruz)
4. disparitet između maloprodajnih i otkupnih cijena
5. disparitet između cijena industrijskih i poljoprivrednih proizvoda