Josip Kasum’ ISSN 0469-5268 (164-166) PRAVILNA UPOTREBA VHF-a CORRECT USE OF VHF Satotak Podrutje vrio visokih frekvencija VHF (Very High Frequency) je izuzetno vaéno frekventno podrutje u kojemu rade sredstva komuniciranja _sukladno zahtjevima GMDSS -a (Global Maritime Distress and Safety System - Svjetski pomorski sustav za pogibao i sigurnost) za zonu plovidbe A1, zonu u kojoj se nalazi i Republika Hrvatska sa svojim morem. Naglagava se postojanje nediscipline komuniciranja na VHF-u, izne- ena su neka iskustvena opazanja s postizanjem VHF veze u zavisnosti od meteoroloskih uvjeta i uoéava se nepravina upotreba_ suvremenih komunikacijskih, vie terestri¢ki orijentiranih sredstava - mobilnih tele- fona. ‘Summary VHF (Very High Frequency) area is an extremely important frequency area, in which the means of com- ‘munication work in conformity with the requirements of GMDSS (Global Maritime Distress and Safety System) for the A1 zone, to which also belongs the Republic of Croatia with its sea. This paper lays emphasis on a lack of discipline in VHF communication, includes “Guide to a Correct Work on VHF", presents some empirical observations ‘on reaching VHF link dependent on weather condi- tions, and comments upon incorrect use of modem ‘communication means, more terrestrially oriented, i.. ‘mobile phones. 1. Uvod Introduction Potpunom implementacijom GMDSS-a, a i sada u prijelaznom razdobiju, pravilna upotreba VHF-a na nagim prostorima (zona plovidbe A1) izuzetno je vaina, Zato se u ovom trenutku treba podsjetiti na ‘Josip Kasum, dip! iné., Struéni suradnik za numeriske publikacije u rnautickom odsjeku DHl-a Dréavni hidrografski institut Split, Spit 164 UDK 621.396.93:656.61.052 Struéni rad Professional paper neke osobine VHF-a, uotiti nedisciplinu komuniciranja na VHF-u i prihvatiti sve upute 0 ispravnoj upotrebi VHF-a. 2. VHF - pregledno VHF - well laid out VHF je podrugje vrio visokih frekvencija izmedu 30 i300 MHz, a u pomorstvu pruza sluzbu kratkog dometa upodrugju izmedu 156 i174 MHz, Potrebno je naglasiti da postoje dvije vazne frekvencije: ~frekvencija 156,525 MHz - kanal (Ch-Channel 70) sluzi za pozive pogiblii sigumosne pozive uz upotrebu DSC-a - (Digital Selective Calling - digitalno selektivno pozivanje) + frekvencija 156,8 MHz - kanal (Ch 16) sluzi za pozive pogibii i sigumnosti radiotelefonijom, ukijuéujuci skladivanje SAR-a (Search and Rescque - Potraga i spaSavanje) - i tekuéih komunikacija (na mjestu dogadaja). Na VHF podruéju ne postoji sluzba kratkog dometa za izravno tiskajuéu telegrafiju. VHF-om se radiovezu moze ostvariti do kraja horizonta, a obiéno uslijed ogiba valova i preko optiéke granice za jo8 priblizno 415 %. VHF valovi pri Sirenju ne slijede zakrivijenost Zemije pa je domet predaje i prjama VHF-a teoretski ograniéen optiékom granicom. Medutim, domet se moze promijeniti i nekoliko stupnjeva u zavisnosti od barometarskog pritiska i / ili promjene viaznosti koje esto daju vece domete od normalno oéekivanih. At. mosferska refrakcija utjeée na VHF radiovalove tako Sto ti valovi pognu siijediti zakrivijenost Zemije Ge8ée nego optiéku granicu. Refrakcija je pojava koja nastaje kada elektromagnetski val na svom putu prelazi iz jedne sredine u drugu s razligitom gustoéom. U drugo} sredini éelo vala mijenja smjer u novi koji nastaje zbog razlitite vaine brzine u drugoj sredini. Povijanie ililom ovise o brzini kojom se odvijaju promjene brzine vala, ovise o refrakcijskom indeksu zraka i o promjenama indeksa sukladno visini, Koji ovisi i o temperaturi, pri tisku i viadnosti zraka. Dakle, refrakcija (superrefrak- cija, subrefrakcija) zbog nejednolike _ gustoée atmosfere, refleksije od povréine mora, razne turbulen- cije i diskontinuiteti atmosfere utjegu da se radiovalovi “Nae more” 44(3-4)/97.J. Kasum: Pravilna upotreba VHF-a VHF-a ne Sire pravocrtno, nego se Sire prema stanju u atmosferi, Vaian cimbenik je svakako i visina predajne i pri- jamne antene iznad morske razine. Optiéka vidljivost nije dostatno jamstvo da ée prijamnik primiti zado- voljavajuéi signal odasiljaéa. Izmedu ostalog, moguénost prijama ovisi o snazi odatiljaéa, os- jetljivosti i kvaliteti prijamnika i o kvaliteti i poziciji prijamne i odagiljaéke antene. 2.4, Domet VHF-a The range of VHF MSC CIRC je izdao nekoliko cirkularnih pisama o GMDSS sustavu od kojin izdvajam “Annex 7-1 MSCICIRC. 417 21.02.86 Guidelines on equivalents for equipment to introduce elements of the FGMDSS". (Future Global Maritime Distress and Safety System - tada zvan Buduéi svjetski pomorski sustav za pogibao i siguost) U dodatku cirkularnog pisma: “Kriterij za uspostavu FGMDSS podruéja" opéenito se smatra da je komunikacijski domet VHF pomorskih pokretnin radijskih postaja ograniéen propagacijskim cimbe- nikom, vi8e nego koliginom izraéene energije. Pod podrugjem plovidbe A1 smatra se morska povréina u obuhvatu kruznice radijusa A izraZenog u nauti¢kim miljama, a u kojoj se staza radio propagacije stvarno nalazi iznad vode. Radijus A je jednak predajnom razmaku - udaljenosti izmedu brodske VHF antene na Visini od 4 m iznad morske razine i antene VHF obalne radijske postaje koja se nalazi u centru kruznice. Radi- jus A odreduje se prema formuli obuhvata A, izrazeno unautiékim miljama: A=25(JH+Vh) (NM) H.-Je visina prijamne antene obalne radijske postaje izrazena u metrima. h-je visina brodske predajne antene izrazena u metrima, Pretpostavijena visina je 4 m. (tablica 1.) Pokazuje domet u nautiékim miljama za ti veligine H: Tablica 1. Table 1. Hu(m) hu(m) | DOHVAT u(NM) 50 4 | 23 100 aahee 30 Ova se formula upotrebljava za izragun u sluéa- jevima optiéke vidlivosti, ali se ne smatra odgovara- Juéom kada su obje antene na nizim visinskim razinama. Obuhvat podruéja plovidbe A1 mora biti verificiran mjerenjima jacine polja (164-166) 2.2. Praktiéni primjeri dometa VHF-a The practical examples of the VHF range Priblizni dometi karakteristi¢nih VHF radijskih veza: ‘oko 60 NM Sa aeons obalna postaje velka plovile Visina antene oko 90 m ja. ‘obalna postaja As Aunty plovila-jahte Visina antene oko 9 m = ‘mala plovila-brodice ae ‘sarin VHT rash postajama 4 oko 15 NM 4 plovla-jahte plovia - jahte Yisina antene oko 9 m ‘ising antene oko 9m ‘oko 10 NM. Kal <= plovila- jabte ‘mala plovila - brodice visinaantene oko 9 m snrutnim VHF raiekim postajame oko SNM <—20, ~u» = ‘mala plovia-brodice sarudnim VHF radiekim postajama ‘mala plovila-brodice sa rudnim VHF radjskim postajama 2.3. Utjecaj vremenskih prilika - iskustvena opazanja The influence of weather conditions - experimental observation Meteoroloske promjene koje utjecu na kvalitetu veze su: promjene zraénog pritiska, sunéano vrijeme, dolazak i poveéanje naoblake, potetak oborina, oluja s oborinama, razvedravanje, mina povrsina mora, valovita povrSina mora, zahladenje i vjetar - pa se prema vremenskim —preduvjetima —klasificiraju moguénosti odrZavanje VHF veze ovako: ODLIENE Ako se, prate¢i promjene atmosferskog pritiska, primjeti visednevno postojanje visokog pritiska , uz male dnevne pravilne promjene, i ako je lijepo i sunéano vrijeme, moze se tvrditi da su preduvjeti za odréavanje veze odligni. “Nae more" 44(3-4)/97. 165J. Kasum: Prat a upotreba VHF-a DOBRE ‘Ako nema vjetra, prilike za VHF veze su priliéno dobre. Opazanjem horizonta takoder se moze proci- Jeniti uspjeSnost VHF veze. Ako se na horizontu jasno vide udaljeni objekti u blizini horizonta, tada obiéno nema VHF veza na vetim daljinama, veze su moguée do horizonta. Ako se horizont gubi u sumaglici, a nebo je bliedo plave ili sivkaste boje, veze s postajama iza horizonta su vjerojatne. PRIJELAZNE : Trajno i polagano smanjivanje pritiska, poveéanje koncentracije naoblake i pocetak oborina preduvjeti su za odrZavanje u podetku dobre veze s trendom po- gorganja kvalitete. Pri porastu pritiska uz razve- dravanje mogu se oéekivati bolji rezultati u vezi na \VHF-u, Ako po danu prevladava slab vjetar koji pred- veter prestaje, tada se moze oéekivati dobra VHF veza tijekom noéi LOSE: Brzo i jako smanjivanje pritiska, olujno nevrijeme s oborinama pretpostavke su za odrZavanje veze na malim udaljenostima maksimalno unutar horizonta, Nagli porast pritiska, manje oborine ili kratkotrajna poboljanja vremena uz zahladenje nisu povoljni za VHF veze. Uz dugotrajan i jak vjetar moguée su VHF veze na srednjim udaljenostima uz promjenijve jakosti signala. 2.4. Ceste greske pri upotrebi VHF-a Common mistakes when using VHF Progirena zloupotreba i pogresna upotreba VHF kanala na moru, posebno u DISTRESS situacijama, na kanalu poziva i sigumnosti 16 ili 156,8 MHz, zatim na Kanalima za luéke operacije, brodske pokretne sluzbe i za sustav izvjeS¢ivanja upuéuju na zabrinutost. Cesto se na VHF komunikacijama éuju bespotrebni i dugotrajni razgovori, éudni zvukovi tipa zvizdanja, puhanja i sl., prostaéki izrazi, glazba isl.. U praksi Gesto VHF opremu upotrebljavaju osobe ne- dostatno uvjezbane za rad ili osobe bez ovlastenja za rukovanje. Radiotelefonsku sluzbu na brodu mora ob- aati iskljuéivo osoba s odgovarajucim ovlastenjem Pogresna upotreba VHF kanala stvara znatne interfer- encije postojecim komunikacijama i postaje potenci- Jalno opasna za sigurnost na moru u komunikacijskom smislu. Ispravna upotreba VHF kanala na moru éini vazan doprinos sigumosti plovidbe. 2 Ispravna upotreba VHF-a - preporuke The correct use of VHF - recommendations Medunarodno udruzenje za telekomunikacije (ITU - International Telecommunication Union) donijelo je Rukopis primljen: 11.4.1997. 166 (164-166) preporuke za pravilno kori8tenje VHF-a u suglasnosti Radio Pravilima (RR - Radio Regulations): 41. Kanal 16 smije se upotrijebiti samo za pogibao i hitnost i za vremenski vrlo kratku komunikaciju u svezi sa sigurnosti i za pozivanje radi uspostave veza koje se potom preusmjeravaju na druge odgovarajuée radne kanale. 2. Na VHF Kanalima pridruzenim sluzbama za lucke operacije dozvoljene poruke su ograniéene. Poruke se mogu odnositi samo na rukovodenje operacijama, na pokretanje i sigurnost brodovija iu sluéaju hitnosti u svezi sa sigumosti osoba. Razlog ograniéenja upotrebe ovih kanala za komunikaciju brod - brod je u tome Sto se pove¢ava moguénost stvaranja interferen- cije komunikacijama u vezi kretanja i sigumosti plovidbe u pretrpanim podrudjima luke. Da bi se sman- jilaiizbjegla razna negeljena zaguéenja iinterferencije, potrebno je postupati prema pravilima "Vodiéa za is- pravnu upotrebu VHF-a", cime se osigurava pravilna upotreba VHF kanala i razna tehnitka ogranienja svode na najmanju moguéu mjeru, 3. Zakljuéak Conclusion ‘Svakodnevna, iz dana u dan rastuéa upotreba VHF- a proizvodi i negativne efekte tipa interferencie i sl, &to zajedno s nepravilnom upotrebom rezultira slabijim dometom, a ponekad i nemoguénoséu uspostavijanja veze. Upotreba raziigtin mobilnih telefona u komuni- kacijama uzbunjivanja u sluéajevima pogibli, sigumosti i hitnosti takoder je zamjetna. Potrebno je na vrijeme upozoriti da su oni iskijuivo sredstva komnuniciranja, a ne uzbunjivanja. Uputno bi bilo u interesu svih drZati se preporuka iz RR IMO rezolucija koje se odnose na pravilnu upotrebu VHF-a Literatura References [1] Admiralty ist of Radio Signals 1996/97., Vol. 5 NP-285, Global Martime Distress and Safety System, Taunton , Somerset, [2] Annex 7-1 MSCICIRC. 417 21.02.86, Guidelines on equiva- lents for equipment to introduce elements of the FGMDSS. [3]G.D Less, W.G.Willamson, Handbook for marine radio com- ‘munication , LLP, London, 1996, [4] GMDSS HANDBOOK IMO, London, 1982. [5] Kasum, J., Dullo, 2., Bilé, M. RADIOSLUZBA , Dréavni hidrografsk institut, Spit, 1996. [6] RADIO REGULATIONS ((2vod iz IMO rezolucje A.474 (xi), “Na&e more" 44(3-4)/97.