ARTHUR SCHOPENHAUER (1788-1860)

Arthur Schopenhauer njemaki filozof, roen je 1788, kao sin uglednog i bogatog graanina. Od oca je naslijedio bogatstvo, to mu je omoguilo da bude privatni tj. samostalni filozof i spisatelj. Filozofiju je promovirao obranivi doktorat u Jeni 1813. Temom: O etvorostrukom krojenu stava o dovoljnom razlogu ime se u biti nastavlja na I. Kanta. Vrlo vano je za spomenuti da se druio s Goetheom te istraivaem orijentalnih filozofija i jezika Mayerom. Uitelj mu je takoer bio izvjesni Schultze, skeptiar i angnostik, a koji ga je usmjeravao na Kanta. Godine 1818. Objavljuje svoje glavno djelo: Svijet kao volja i predodba (Die Welt als Wille und Vorstellung). Sve to je pisao kasnije, slau se strunjaci, bilo je uglavnom ponavljanje onog to je izrekao u prijanjim stavovima i djelima. Zanimljivost je ta da nije podnosio Schellinga niti Hegela. Tako je godine 1819. Zakazivao predavanja u Berlinu u oni isto vrijeme kada je to inio i Hegel. Naravno studenti bi hrlili Hegelu, dok bi Schopenhauer ostajao bez sluaa. Stoga je napustio Berlin te je otiao u Frankfurt. Prema Schopenhauerovu miljenju ovaj svijet je najgori od svih moguih svjetova: da je jo samo malo gori, uope ne bi bio izdrljiv tj. mogu za ivljenje. Izlaz je u negiranju svega poevi od volje, budui da se nita stvarno i ne moe ostvariti. Izvjesni Paul Deussen, Schopenhauerov uenik, osnovao je u Frankfurtu Schopenhauerovo drutvo koje i danas postoji.