IVJETI ZDRAVO

Diamon<

OTKRIJTE
PRIRODNO ZDRAVLJE POMOU PROGRAMA KO| I VAM UKAZUJE KAKO DA:
O O O O O O O Gubite na teini bez raunanja kalorija ili ograniavanja obroka Izrazito poveate svoju energiju kroz pravilno kombiniranje hrane Uivate u vou u neogranienim koliinama - u pravo vrijeme Otkrijete novi ivotni stil - stil koji e vas odrati vitkim zauvijek Vjebate svjesno, sigurno i uinkovito Promjenite svoj nain uzimanja jela i razmiljanja o prehrani Uvijek izgledate i osjeate se najbolje

F/T FOR t/FE

Molimo vas da okrenete stranicu i upoznate se s uzbudljivim svjedoanstvima medicinskih strunjaka i prosjenih amerikih graana koja su izrekli o knjizi FIT FOR LIFE

XV

SADRAJ
UVOD Kay S. Lawrence. M.D. PREDGOVOR Edward a. Taub, M.D..FA.A.P I DIO - NAELA Uvod Dijete uope ne koriste Prirodna higijena Prirodni tjelesni ciklusi Teorija o metabolikoj neravnotei Naelo hrane s visokim udjelom vode Naelo pravilnog kombiniranja hrane Naelo pravilnog uzimanja voa Teorija detoksikacije Bjelanevine Mlijeni proizvodi Tjelovjeba Ono ste to mislite da jeste Najea pitanja II DIO - PROGRAM Uvod Doruak Svjei sokovi Energetska ljestvica Popis za kupnju "F1TFORLIFE" Salata kao glavno jelo Nekoliko naputaka o nainu ivljenja ETVEROTIEDNI PRIM|ER ZDRAVOG NAINA IVLJENJA S RECEPTIMA ZA PRIPREMU OBROKA Zakljuak Bibliografija

xvii xix
23 25 29 31 37 39 42 48 55 64 68 77 82 85 87 95 97 100 103 105 106 125 127

131 229 231

XVII

UVOD

Skoro je sasvim prihvaena posljedica suvremenog ivota da emo podlegnuti nekoj degenerativnoj bolesti prije no to to oekujemo. Meutim, postoji i usporedno zanimanje za pronalazak naina da se izbjegne ono to se ini neizbjenim. Tako su mnogi ljudi ostavili puenje, zapoeli s tjelovjebom, promijenili prehranu i openito pokuali preuzeti veu odgovornost ka prevenciji bolesti. Odlino je u programu FIT KOR LIFE to to on moe biti fantastian poetak na putu prema zdravlju. Mnogi e ga smatrati samo programom za mravljenje koji je uistinu i uspjean. No, jo je vanije d a j e to prvi korak prema zdravijem i produktivnijem ivotu. Ovakva prehrana ima i svoje popratne pojave: svatko tko je predebeo izgubit e viak kilograma. Osjetit e poveanje energije i poboljanje zdravlja te umanjiti simptome bolesti. Ljudsko je tijelo stvoreno da bude aktivno. Ba kao to mii zakrlja kad se ne koristi, tako slabe i sve tjelesne funkcije. Uzimanje lijekova, prehrana preraenom hranom, sjedei poslovi, vonja automobilom u svakoj prilici, sve to uzrokuje stagnaciju izvjesnih fiziolokih aktivnosti. Vitalnost i energija kao posljedica prehrane ivom hranom obino uzrokuju elju za jo veom aktivnosti. A posebno ako se radi i uravnoteena tjelovjeba. Sve to vodi ka boljoj cirkulaciji koja je sr zdravstvenog temelja. injenica je da se danas sve vie ljudi zanima za prehranu. Zbog toga vjerojatno i postoji bezbroj knjiga o prehrani i mravljenju. Mogue je izgubiti se i zbuniti od svih suprotstavljeni!! teorija. Zahvalna sam jer sam konano pronala knjigu koju bez dvojbe mogu preporuiti svojim pacijentima. Ba je ironino to to se veina prirodnih i normalnih stvari smatra ezoterinim ili stavlja u kategorije poput "alternativnog stila ivljenja". Ovdje imamo staru, isprobanu i dokazanu metodu mravljenja kojom se takoer uravnoteuju i prirodne tjelesne funkcije. Drutvo je postalo previe tehnoloko da bi shvatilo kako su izvjesne osnovne funkcije isto prirodne pa se zbog toga mudrost stjee njihovim uvaavanjem i prouavanjem. Naalost, u takvom drutvu potujemo samo one s diplomama i statusom koji su sposobni dati mnotvo znanstvenih i tehnolokih podataka. Studij medicine i prehrane takoer se kretao u tom pravcu, koji nas kad se radi o mnogim fiziolokim funkcijama, naalost moe odvesti dalje od istine. Zato to smo kao iva bia daleko sloeniji od zbroja naih kemijskih reakcija. Vano je uzeti

XVIII

u obzir koncept ivotnih sila i mnogih drugih imbenika ljudskog ivota nevidljivih oku ili raunalu. Smatram da su u nekim sluajevima moji najterapeutskiji savjeti bolesnicima oni to proizlaze iz zdravog razuma. Ne zvui ba znanstveno rei nekome da koristi tople kupke ili da se vie odmara i zabavlja ili da uspori tempo ivota ili da se jednostvnije hrani kako bi tijelo bilo sposobno probaviti hranu. No. upravo se ovakvi savjeti esto pokazuju najuinkovitijim. Diamondovi su svoje ivote odluili posvetiti prouavanju ljudskog tijela na nain drukiji od dosada prevladavajueg dvodimenzionalnog tehnolokog pristupa. To znai da su marljivo stjecali svoje znanje, a ova je knjiga dokaz njihove iskrenosti. Oni ne samo da predaju i poduavaju, ve i ive prema svojim naelima. "Suvremeno" prehrambeno uenje analiziralo je organizam i pretpostavlja da su mu potrebni oni elementi i komponente od kojih je sastavljen. No, ostaje zdravorazumska injenica da nije vano ono to se nalazi na tanjuru ve ono to od toga moete iskoristiti. Smijena je misao da moramo jesti tvari identine nama, odnosno koncept o etiri osnovne skupine hrane. "Nainimo na tanjuru svoj prikaz i pojedimo ono stoje na njemu." Prehrambena je znanost zapravo sloenija od toga, ali puno jednostavnija nego to bi znanstvenici htjeli da to mislimo. Nije dovoljno odrediti tablice hranjivih tvari prema kemijskim podacima i onda pretpostavljati da se moemo nahraniti neim to te kemikalije sadri. Vrlo je bitna injenica da se hrana mora probaviti da bi se iskoristila. Zbog toga je tako vaan koncept kombiniranja hrane. Njime se omoguuje tijelu da razloi hranu i u sebe asimilira hranjive tvari. Potpuno neprobavljenu hranu teko je ukloniti i to je uzrok debljanju i toksikaciji organizma. Imam mnotvo dokumentiranih sluajeva bolesnika to su se jednostavnim pridravanjem naela pravilnog kombiniranja hrane sami izlijeili. Ovo vrijedi za gotovo svakog s probavnim smetnjama, no postoje i sekundarne koristi pravilne probave i eliminacije kojima se iskorjenjuju i simptomi alergija, glavobolje, menstrualnih problema, artritisa, ekcema i drugih bolesti. Teorija o kombiniranju hrane jednostvan je i praktian pristup prehrani. Slijedei ovaj vodi svatko moe procijeniti svoje rezultate. Predlaem vam da provedete vlastito znanstveno istraivanje s tijelom kao laboratorijem. Nemate to izgubiti, a ni ja nisam nikada vidjela nekoga kome je praenje tih prehrambenih naputaka nakodilo. Mnogi e skeptici brinuti o hranjivoj vrijednosti ovakve prehrane, jer se toliko razlikuje od onog to su nauili ili vidjeli u TV reklamama. No, zapravo se vie morate bojati nastav ljanja s prehranom kojom ne podravate vlastito zdravlje i idealnu teinu. Posve sam sigurna da ete se. poput tisua drugih to ive FIT FOR LIFE uvjeriti kako se razina vae vitalnosti i zdravlja svakodnevno poveava. Kao rezultat toga osjeat ete se zdravijima i biti zdraviji.

Kay S. La\vrevce, lijenik

XIX

PREDGOVOR

FIT FOR LIFE je prekretnica. Bez krivnje, bez tereta, bez zahtjeva. U kratkom vremenu postanite zdravi i vitki odredivi sami svoj tempo. Pourite autocestom zdravlja ili polako putem uivajte u posljednjem umjetnom cvijeu - okoladama, pivu, perecima i odrescima. Sve je to u redu govore nam Harvey i Marilvn Diamond. Caki iz najmanje promjene i najmanjeg napora uslijedit e zdrava tjelesna forma. Moje vlastito iskustvo? Izgubio sam 8 kg u dva mjeseca. Povremeno jedem ribu i piletinu, gotovo nikada ne podlijeem pivu i perecima i konano mogu odgledati film bez okolade s groicama u ruci. FIT FOR LIFE je vaan rad. Zajedno s djelima Kena Pelletiera "Mindas Healer. Mind as Slaycr'\ Harolda Bloomfielda i Roberta Korvja "Inner Joy", Josepha Murphvja "PowerofYow Subconscious Mind" i Nonnana Cousinsa "Anatomv oj an Illness " nalazi se na polici knjiga integralne medicine. Integralna medicina nova je umjetnost i znanost koja se temelji na promociji zdravlja, odnosno "zdravosti" - prirodnog pristupa bolesnicima ne smatrajui ih bolesnima ili problematinima ve ljudima kojima je potrebna pomo pri uravnoteavanju svojih fizikih, emocionalnih, mentalnih i duhovnih dimenzija. Kad se jednom te dimenzije nau u skladu ili ravnotei, odraavat e zdravlje i dobru tjelesnu formu, tj. "zdravost". Prehrambeni razum pitanje je od temeljne vanosti u ovom vremenu stresa. "Rekemikali/acija" hrane aditivima, konzervansima, umjetnim aromama, dehidracijom, koncentriranjem, zamrzavanjem i uporabom tnikrovalova ini prehrambenu reedukaciju nimalo \ a/ni jom od Semmehveisova uvoenja pranja ruku lijenika prije operacije ili poroda. Otada je prolo samo stotinjak godina. Samo stotinjak godina otkada je znanost prestala s putanjem km. ienjem crijeva i koritenjem pijavica. To je bio dio ivota naih djedova i baka. Isto tako svi nai sadanji pokuaji mravljenja i brojanja kalorija naim unucima mogu izgledati kao dio ludosti nae generacije. FIT FOR LIFE je savreni primjer integralne medicine kao znanosti temeljene na energiji. I integralna medicina i ova knjiga okrenute su potroaima da bi se lake premostile prepreke izmeu prethodnih biolokih razmiljanja i n o v i j i h psiholokih pomaka to su na svjetlo dana ponovo vratili ljekovite tvari koje proizvodi na organizam. Konano poinjemo

XX

shvaati veliinu ljekovitih snaga svoga tijela u stjecanju i zadravanju zdravlja. Integralna medicina ujedinjuje stoljea sastavnica preventivne medicine stotina razliitih kultura sa suvremenom potrebom izbjegavanja stresa, rjeavanja sukoba, izbjegavanja tetnog naina ivota i promjenom ponaanja, odnosno svega onoga to dovodi do debljine, bolesti koronarnih arterija, visokog krvnog tlaka, ireva, bolova u leima, migrena, artritisa, udara i raka. Najvie postignue lijenika oduvijek je bilo otkriti proces bolesti to je mogue ranije vjetinom, prosudbom i mudrou i problem rijeiti operacijom, lijekovima ili zraenjem. Suvremeni se lijenik koristi mudrou u prevenciji procesa bolesti od njegova poetka, lijenik orijentiran "zdravosti" pomae bolesniku u postizanju emocionalne i mentalne smirenosti, fizike spremnosti i duevnog mira. Ljudsko bi tijelo trebalo trajati sto etrdeset godina ili dvostruko due od trenutnog ivotnog vijeka. Iako je medicinska znanost uvelike uznapredovala, vano je prisjetiti se da je posao tek napola zavren. FIT FOR LIFE i Diamondovi vode nas velikim korakom naprijed u produavanju ivotnog vijeka i kvalitete ivota, a to je savreni primjer integralne medicine. FIT FOR LIFE smatra prehrambene svojstvenosti pitanjem energetske ravnotee. Uinkovita apsorpcija energije iz hrane i uinkovita eliminacija hrane uravnoteuju organizam pa on ne postaje niti premrav niti predebeo te zadrava maksimum snage za stjecanje zdravlja i otpornosti prema bolestima. FIT FOR LIFE rui ortodoksne medicinske dogme o etiri osnovne skupine hrane, zdravom mlijeku, bjelanevinama u prehrani i raunanju kalorija pri mravljenju. Integralna medicina slijedi duevni mir, emocionalnu smirenost i fiziku spremnost, u sebi ujedinjuje holistike sastavnice stilova ivota "zapadne zemlje lopoa" - Californije sa sastavnicama preventivne medicine iz "medicinske Meke" - Bostona. Lijenici s istoka, tradicionalni, s harvardskom pozadinom ukazuju kako lijenici vie ne mogu pomoi u 80% bolest, da medicina i kirurgija mogu izlijeiti samo 10% bolesti, a daje ostalih 10% bolesti uzrokovano nezgodama pri operaciji ili popratnim pojavama u lijeenju. Proglasili su da zdravlje Amerikanaca u 1980-im nee ovisiti o onome to drugi uine za njih ve o onome to budu spremni uiniti sami za sebe. Lijenici sa zapada potekli sa UCLA, Sanforda i Berkeleya slau se i ukazuju da su smijeh, nadanje, vjera i ljubav primarni sastojci zdravlja. Integralna medicina omoguava susret ovih koncepcija. Ona bolesnicima nudi kombinaciju tradicionalnog i holistikog: prehranu, tjelovjebu, sunanje, odmor, masau, vjeru i lijeenje lijekovima, kirurke pothvate lude hrabrosti i nevjerojatne strojeve visoke tehnologije. Imao sam ast predstaviti integralnu medicinu Kalifornijskoj medicinskoj udruzi. Amerikoj pedijatrijskoj akademiji iz Detroita i Nacionalnoj akademiji znanosti iz Washingtona D.C. To je bio-drutveni, psihoduevni pristup razumijevanju zdravlja i lijeenju bolesti. Osobna odgovornost i veliko tovanje ivota primarne su odrednice zdravlja. Integralna medicina svaku bolest smatra potencijalno reverzibilnom zbog udesne snage tijela za samoizljeenjem, na tijelo gleda kao na energetski sustav i vjeruje daje zdravlje previe vano da ga se prepusti samo znanosti ili samo laicima. Znanost je samo pokuaj ljudskog uma da objasni prirodne zakone. FIT FOR LIFE

XXI

objanjava prehranu na temelju prirodnih zakona, a ne na onome to su ljudski mozgovi dosad zakuhali. Kad me Harvev Diamond zamolio da pregledam rukopis ove knjige, rekao m i j e da ako postoji bilo to, ak i najbezazlenija izjava koja bi mogla uvrijediti moje kolege lijenike to slobodno izmjenim jer je njegova namjera bila objasniti, a ne stvoriti otpor. Knjiga je kontroverzna, ali ne predstavlja uvredu medicinskoj teoriji. Ona dosadanje medicinsko uenje ini zastarjelim, ak i opasnim, a nae uvrijeene dogme predstavlja samo kao nezdrave postavke zbog komercijalnih interesa. Svojim kolegama lijenicima mogu poruiti samo da se ispod bare kemijskih jednadbi nalazi energija. Sve je to energija. Tijelo je energetski sustav. Organi su nakupine stanica s identinim titrajnim uzorkom. Stanice ne posjeduju samo histoloku slinost ve imaju i jednaku energetsku frekvenciju. Homeostaza ih dri na okupu. Poremeaji stanine energije ono su to danas nazivamo bolestima. Energetski sustavi optimalno djeluju na uinkovitom gorivu. Zdrava dinamina stanina ravnotea odrava se energetskom potranjom koja je jednaka energetskoj potronji. Gorivo od hrane najuinkovitije je je u svom prirodnom obliku jer su takva i naa tijela. Konzervirana, gotova i l i hrana iz mikrovalne penice nije prirodna. Voe se u prirodi ne nalazi u eernim sirupima s kemijskim dodacima i konzervansima. Potoci nisu puni osvjeavajuih pia. Isto kao to sad smatramo dodatke hrani i hranu s nogu normalnima, nekada smo isto inili i s puenjem te zanemarivali njegovu tetnost. Energija iz prirodne hrane je energija kakvu prirodni organizam treba. Novi obrasci zdravosti danas preplavljuju zemlju potroakim valovima prilagoenima joggingu, aerobici, smanjenju stresa, prestanku puenja i prehrambenoj samosvijesti. FIT FOR LIFE se savreno uklapa. Ovo je vaan temelj zdravlja i medicine budunosti - sustav koji podrava zdravost, a ne bolest.

Edward A. Taub, lijenik, F.A.A.P. Predsjednik Fondacije za svijest o zdravlju, asistent - kliniki profesor na Kalifornijskom sveuilitu Irvine, osniva integralne medicine

ivjeti zdravo

25

UVOD

Jeste li i vi jedna od onih osoba to trae takav nain ivota da bi razborito smravili i ostali trajno vitki, a da pritom iskusite sva zadovoljstva jela? Ukoliko jeste, imate razloga za slavlje! Ova e vam knjiga pomoi upravo u tome! Ona predstavlja izvjesnu kulminaciju petnaestogodinjeg intenzivnog istraivanja odnosa izmeu hrane kojom se hranimo i oblika naeg tijela. Ako vam je ve dosta raznih dijeta, ako traite nekakve praktine i razumne informacije koje bi vam mogle vratiti kontrolu nad teinom, pripremite se za nekoliko uzbudljivih novina. Nauit ete tajne mravljenja i odravanja stalne vitkosti uz jelo. Neki od vas sigurno misle daje to prelijepo da bi bilo istinito, l ja sam tako mislio prije no to m i j e iskustvo pokazalo daje uistinu mogue krozjelo stii do teine kakvu elite imati. Zar ne bi bilo savreno jesti i uivati u onom to se jede, osjeati se zadovoljenim a ne uskraenim, radovati se obrocima i uvijek odravati prikladnu tjelesnu teinu? Upravo to, a ne dijetu, predstavlja ova knjiga. Ona prikazuje nain prehrane ugraen u stil ivota kao nain ivljenja, a ne kao dogmatski reim. Ne zahtijeva raunanje kalorija, nije dijeta do izgladnjivanja, izbjegava bilo kakvo ograniavanje porcija, nema nikakvih lijekova ili praaka za mravljenje i nije privremena mjera. To je niz prehrambenih naela kojim se moete sluiti ovisno o vaim ciljevima. Program na vas ne vri pritisak. Kako budete ugraivali ove informacije u svoj stil ivota, ostvarivat ete pravilan napredak i uz to se cijelo vrijeme osjeati ugodno. Ova knjiga donosi trajne rezultate. Slijedei njena naela nauit ete kako prestati ivjeti za jelo i zapoeti jesti za ivot. Moe se initi da su odlini obroci, ne obaziranje na kalorije, nezakljuavanje hladnjaka i ivljenje bez dijeta samo pusti snovi. Dopustite nam da vas razuvjerimo, to je prava stvarnost, Moda ste doli do asa kad vam je ve dosta borbe s teinom i kad biste eljeli pronai program koji je uistinu uspjean ikojem biste mogli vjerovati. eljeli biste se napokon uvjeriti da e vae tijelo primati sve potrebne hranjive tvari, da ete imati trajno visok nivo enrgije i da vie nee biti nikakvih odstupanja u vaoj teini. Ukratko, eljeli biste jesti dobro i pravilno i istodobno biti osloboeni zabrinutosti od svih prekomjernih kilograma i centimetara. Sadraj ove knjige prua vam upravo to. Mislite li da ete ovdje nai samo obroke od izdanaka djeteline, zelene salate, peninih klica i naribane mrkve, varate se. Pogledajmo kako bi izgledao jedan tipian dan naeg programa. Kad se probudite, moete popiti veliku au svjeeg vonog soka. I to kakvog volite i kakvog moete dobiti s obzirom na godinje doba. To moe biti sok od narane, mandarina, ili grejpa napravljen obinim sokovnikom. Ukoliko posjedujete vienamjenski sokovnik moete

p n p i c n u l i i sok od j a b u k a , jagoda i l i lubenice. Hitno \c samo d.i d;in /.ipoiiK'le aom svje/eg soku.

U k o l i k o /elite, moete u/ sok pojesti i svjeu vonu salatu ili jednostavno neto voa. Moele u/eti koliko /elite bilo kakvog svjeeg voa, nikako ne konzerviranog. (Kasnije emo objasniti /alo konzervirano voe ne odgovara programu.) l l/mele li ujutro sok i voe, a oko deset sati opet osjetite glad, moete pojesti naranu, jabuku, breskvu, komad lubenice, neto treanja ili groa ili bilo kojeg drugog voa koje vam n . n l r p i i mri ovisno o godinjem dobu. Ukoliko jo uvijek budete osjeali glad, moete p.'H .h km. mu i l i dvije. Voe moete jesti ujutro, sve do podneva, kad god budete gladni. /.i i m a k moete imati salatu napravljenu od bilo kakvog svjeeg povra kojeg volite. /;i '..il.iiu tno/i-u- i/ahiali preljev, a uz to imati maslac i kruh ili juhu. Ili moete odabrati n. l \ n '. m . i | o i u v o i i i i l i maslacem od avokada, rajice, krastavaca, salate i prokula. (Usput, .iko !<. Ni-.if pi obali sendvi od avokada i rajice, znajte da vas eka prava poslastica!) Dok p i i p r c m a t e obrok za veeru moete ukoliko imate vienamjenski sokovnik n i | > r , i \ th kokiel ml raznog voa i povra. Moete uzeti riu ili peeni krumpir i uz to salatu ili n. i |>.it i k u h a n o povre. Ili moete imati posebno glavno jelo, npr. mediteransku salatu od rie i l i . . i l . i i u ljubitelja odrezaka. Moete se odluiti za meso, piletinu ili ribu s povrem i salatom. /,i p i o n i | c r u i . 1 1 lo/cl c probati i izvrsnu j u h u s kukuruznim kruhom. Moete imati razno povre, l u l u '.IM>M> l u l o kuhano, zamotano u vrue tortilje s avokadom i prokulama. Postoji toliko umnu nosii i novih zamisli koje samo ekaju na vas tako da uope neete imati razloga za d> ..idu, odricanje i zbunjenost. Sad vidite da postoji dovoljno hrane koja moe biti i uzbudljiva i i i k u s i u i / d i a \ a . Njezina kvaliteta i raznovrsnost u izravnom su odnosu s time kako elite i / r l c i l a l i i kako se osjeati. Veina jela bit e vam poznata pa ete tako ovaj program moi l . i k o p r a t i l i . U/ to e biti i puno vama nepoznatih i originalnih jela. Naglaavajui poznatu hi, mu, program zahtijeva samo neke vrlo jednostavne promjene s vae strane.

l N! RGUi: KOJOM RASPOLAETE l TROENJEM TE ENERGIJE PRI UKLANJANJU ( ) M'AI )NII! TVARI (PREKOMJERNE TEINE) IZ TIJELA. Ovaj sustav djeluje tako da u suradnji s tijelom oslobaa i nadograuje energiju. Tako stvorenom koliinom energije tijelo i'v se r i j e i l i prekomjernog tereta, a to vie energije budete imali, izgubit ete i vie teine. M l FOK IJFK n i j e namijenjen samo skidanju kilograma, ve i obnovi energije nestale uslijed naeg neprestanog remeenja pravilnog funkcioniranja tijela. Tako ete, ako i nemate prekomjernu te/inu, ovim programom ostvariti znaajno poveanje energije. Ne brinite se ukoliko zbog bilo kakvog razloga morate prekinuti program. Vano je samo da mu se opet vratite im uzmognete. Ovdje se radi o stilu ivljenja, a ne o privremenom obrascu ponaanja. Uvijek moete nastaviti gdje ste stali i istom kad to uinite, rezultati e biti vidljivi. Dakako, najbre ete mraviti ako ne budete odstupali od programa. elite li najbolje re/.ultatc, vrsto se drite preporuenog. Dr. Ralph Cinque iz ljeilita Hvgeia iz Yorkto\vna u Tek au napisao je sljedee u asopisu Health Reporter. "Amerikanci su se navikli na debljinu, no to na sreu n i j e sveopi zavjet. Doslovno su svi dugovjeni ljudi od Azije preko June Amerike do Novog /e!anda mravi. Statistike u Americi pokazuju da su ljudi kojima je tjelesna teina /a 15" n manja od standardne idealne teine najotporniji na degenerativne bolesti, najzdraviji i najdugovjeniji, S trenutanih zdravstvenih stanovita dananji su konvencionalni standardi o idealnoj tjelesnoj le/ini previsoki." Stil ivota koji dovodi do gojaznosti dovodi i do bolesti. Program FIT FOR IJFK pripremljen je tako da Amerikancima moe pruiti potpuno nov stil ivota. Veina problema /bog prekomjerne teine te tada i neizbjenog loeg zdravstvenog stanja nastaje uslijed neupuenosti u vanu ulogu energije pri mravljenju i nekih potpuno pogrenih stanovita o lome kako treba jesti. Joy Gross u svojoj knjizi "Pozitive Power People" kae: "ivot se temelji na nepromjenjivim zakonima i nepoznavanje tih zakona nikog ne oslobaa posljedica njihovog neprimjenjivanja ili krenja." Ovaj se progam temelji na univerzalnim prirodnim /akonima koje na sebi morate primijeniti. Tako ete se nagraditi mladenakim i vitkim tijelom, ljepotom, vitalnou... te fizikim, emocionalnim i duevnim zdravljem! Jedan mi je prijatelj prije sedamnaest godina, u trenutku bijesa, rekao: "uj Depsa (debeli), zato jednostavno ne ode i bude debeo!" Ja Depsa? Tog sam se asa osjeao kao da mi je netko na glavu stavio veliki lonac i odalamio me licom po njemu. Bilo je nekoliko razloga zbog kojih me ova njegova izjava pogodila. Ponajprije, bio sam siguran da uspjeno prikrivam kile odgovarajuom odjeom. Jo me vie ljutilo to to sam gradio karijeru na dijetama, a komentar mog prijatelja primorao me da shvatim koliko sam u tome neuspjean. Iskuavao sam svaki program koji bi se pojavio. Ako se trideset dana trebalo jesti samo sir i jaja, ja bih to jeo; ako se trideset dana moralo jesti samo celer i mrkvu i to bih opet jeo. Tako bih s k i n u o kile, ali im bi program zavrio, a ja se vratio starim navikama, vratile bi se i kile. l 'koliko ste ikad b i l i na dijeti znat ele to mislim, jer priznajmo da kad smo na dijeti, mislimo samo na HRANU. Kad bi to muenje zavrilo, istrao bih iz kue poput opcenog maka i bacio se na jelo. Bez obzira koliko le/ine i/gubio, uvijek mi se inilo da sam, u manje vremena od onog koje mi je trebalo daje skinem, uz nju dobio i dodatna dva kilograma.

KOMBINIRATI:. initelji "kad" i "kako" su ona karika koja vam je dosad nedostajala u poha/i /a uspjehom! N a j u z b u d l j i v i j e je to d a j e ovo osjetljiv pristup mravljenju koji bez muke moe poslali va stil ivota. On je inovativan, zabavan i zaista djeluje! Uz to prua i trajne rezultate. l o N U h! dijeta i za razliku od nje ovo NIJE privremeno rijeenje! Nikada vie neete osjetiti i a/oaranje vraanja svih kilograma kojih ste se tekom mukom rijeili. Imat ete jedinstveno orue spremno za koritenje kad god osjetite da vam se nekoliko neeljenih kilograma ponovno uvuklo u ivot. Teinu koju izgubite ovim programom izgubili ste zauvjek! FIT KOR LIFE je siguran i uravnoteen sustav temeljen na prirodnim fiziolokim zakonima i tjelesnim ciklusima i d j e l u j e upravo zato to se temelji ba na njima. Osnova ovog sistema nalazi se u opoj istini koja do sad nije bila dovoljno shvaena: TRAJNO l SIGURNO SMANJENJE TEINE IZRAVNO JE POVEZANO S KOLIINOM

n Di:n:. VE JE OD IZUZETNE VANOSTI KAD JEDETE i KAKO HRANU

Ono stoje u ovom programu novo i drugaije jest to da NIJE BITNO SAMO TO

Kao d i j e t e nisam bio debeo. Nakon to sam i/aao i/ /rakoplovstva u ranim dvadesetim, /apoeo sam borbu s te/inom, borbu koja jednostavno n i j e /cijela prestati. U vrijeme kad sam trebao biti najaktivniji i najsposobniji, imao sam ve skoro 22 kilograma vie. Kad sam preao onu omraenu oznaku na vagi od 90 kilograma, postao sam oajan. U to je isto vrijeme umro i moj otac od raka eluca. To je bilo pravo muenje, ne vjerujem da e me ikad napustiti uspomene na njegove posljednje dane. U mladosti je bio luki radnik i bavio se boksom, bio je snaan i krupan i imao je preko 90 kilograma. Kad je urnro, teio je manje od 45. Ubrzo nakon njegove smrti, probudio sam se shvativi da kao 177 centimetara visok i 91 kilogram teak mukarac imam iste probleme koji su za ivota muili i mog oca. I on je imao vie od 90 kilograma i nije se nikad, ba kao ni ja, osjeao uistinu dobro. Moja kasnija istraivanja dovela su me do zakljuka da ete, dok sa sobom nosite vie od 22 kilograma sala, nosili i ostale probleme. Mog su oca muile este prehlade, glavobolje i razne nevolje sa elucem. Stalno se alio na nedostatak energije. Moji su problemi bili isti. Nisam sudjelovao u sportskim i drutvenim aktivnostima, a skinuti majicu na plai uvijek je bilo traumatino iskustvo. Kad sam zavrio s poslom, nije mi ostalo dovoljno energije ni za to osim jela i samosaaljenja. A kad mi je urnro otac, osjetio sam ne samo saaljenje ve i strah. Taj je strah bio podstrek za prekretnicu. Strah od prerane smrti i elja da mi se ne obraaju sa "Depsa" konano su me natjerali da neto poduzmem. Bio sam spreman odrei se u v i j e k prisutnih Big-Maca i Coca Cole i posvetiti se uskrsnuu svog tijela. Pun entuzijazma i odlunosti bacio sam se na razne dijete koje su obeavale uspjeno mravljenje i vjenu vitkost. Bio sam na prvoj, na drugoj, na treoj... Nakon puno frustracije i razoaranja shvatio sam da...

DIJETA UOPE NE KORISTI

Jedno od najbezuspjenijih i najudnijih ljudskih iskustava je mravljenje dijetama. Gdje st- |o l j u d i danima. Ijednima ak i mjesecima disciplirano toliko odriu da bi sve to postignu islog trena pokvarili'.' Kao da ovo iskustvo nije ve dovoljno frustrirajue, mnogi se dijetama podvrgavaju redovito da bi oduevljeno izgubili nekoliko kila u kratkom vremenu i onda ih opet dobili. Ti ljudi sami sebe iscrpljuju mentalno, duhovno, fiziki i emocionalno neprestano ha/ei, a opet nikad ne pronalazei trajan rezultat. Ova esta i neuspjena potraga stvara pretjeran slres i emocionalno razaranje dobro poznalo tim ljudima. Stoje uope dijeta? Ljudi se odaju svakakvim zadovoljstvima sve dok se vie ne moi-u pogledati u zrcalo ili dok im odjea ne postane pretijesna. Tad se protiv volje prisile na (h|rhi da bi se iskupili zbog zadovoljstava iz prolosti. Ba kao da istravate i / a k l | i u a\ a k1 j ' . i r . i / u nakon to vam netko iz nje uzme auto. Prekasno je, teta je ve uinjena, "l.ijck" /;i in nodricanje i skoro svaka dijeta danas zahtijeva od osobe koja joj se podvrgava da skine k i l e pod svaku cijenu. Ovo je izuzetno skup nain mravljenja. Njegova stvarna cijena je zdravlje. Zbog ega dijete nisu korisne? Odgovorje zapravo posve jednostavan. Na to mislite kad ste na dijeti? Ba kao to sam i ja mislio, mislite na to to ete jesti kad ovo iskuenje zavri. Kako uope moete uspjeno smraviti ako neprestano mislite na hranu? Odricanje nije rjeenje /a zdravo i trajno odravanje idealne teine. Osim toga, dijete su privremene. Zbog toga i rezultati mogu biti samo privremeni! elite li biti v i t k i stalno ili samo privremeno? Privremene mjere donose privremene rezultate, a stalne mjere stalne rezultate. Jeste li ikada uli daje netko rekao: "Bio sam na svakoj moguoj dijeti i nijedna mi nije pomogla?" Zastoje taj netko i bio na svakoj dijeti? Uspjeh jednostavno nije postignut jer se radi o potpuno krivom pristupu! Dijete propadaju zbog loe organizacije. Samo mali broj ljudi zna dobro organizirati prehranu, dok velika veina koja nema drugog i/laza nastavlja provoditi dijetu jer ne poznaje nikakvu drugu mogunost. Oni nastavljaju potragu za lijekom koji e jednom zauvijek zavriti njihovu borbu sa salom. Kad zaponemo s dijetom, na je sustav baen u kovitlac i nastoji se prilagoditi novom nainu hranjenja. Kasnije, kad dijeta zavri, opet se mora vratiti na stari nain. To je kao kad bismo uzeli metalnu ipku i neprestano je savijali. Naposljetku, postat e preslaba i puknut e. Napreete li neprestano svoje tijelo dijetama, dogodit e mu se isto to i toj metalnoj ipci. Kad napadam dijetu napadam ameriko drutvo. Prema anketi Louisa Harrisa, 62% Amerikanaca ima problem s teinom. Vie od etrdeset i etiri milijuna Amerikanaca je kliniki gojazno, to znai da imaju vie od 9 kilograma iznad idealne teine. Vie od pola nacije jest bilo ili se trenutno nalazi pod dijetom. No, injenica je da dijeta niemu ne s l u / i ! Nikad nije s l u / i l a i n i k a d nee sluiti. Brojevi

nam sve to potvruju. Koliko je vrsta d i j e t a bilo u proteklih dvadesetak godina .' IVdeset'.' 1 Stotinu .' Ako su one zaista uspjene, /ato treba neprestano izmiljati nove? Zar se gojaznost u tom sluaju ne bi trebala smanjivati, a ne poveavati? 1982. samo u Sjedinjenim dravama potroeno je petnaest milijardi dolara na usavravanje dijeta. Petnaest milijardi dolara! Da imate taj novac i da svakog dana troite po milijun, imali biste ga dovoljno za etrdeset godina i jo bi vam ostalo oko etri stotine milijuna! Da dijete zaista mogu pomoi, ovoliki novac zasigurno bi rijeio problem, zar ne? Zapravo se ova astronomska svota svake godine poveava za milijardu dolara. Usprkos svim novim dijetama koje dolaze i odlaze, problem postaje sve tei. Oito je da se on nalazi u mentalitetu dijete. Zbrka i frustraeija se poveavaju zato to veina dijeta proturjee jedna drugoj. Jedna dijeta govori kako treba jesti vie bjelanevina, a manje ugljikohidrata. Druga opet da treba jesti vie ugljikohidrata, a manje bjelanevina. Mogu li obje biti ispravne? Jedna varijanta govori da moete jesti to god elite, a onda to sprati ananasom ili papajom. Druga govori da moete jesti bilo kakvo jelo, ali da redovito vjebate i m i s l i t e pozitivno. Trea kae da moete jesti sve samo da to to jedete prvo izvaete, a etvrta daje se morate pridravati povremeno, na dva tjedna. Mnoge se dijete odnose samo na /amorno raunanje kalorija. Najopasnije od svih je najnovije dijetno ludilo zamjenjivanja hrane l i j e k o v i m a i l i hranjivim prascima. Cijenu koju za to plaa zdravlje tek trebamo odrediti. K u k o smo se u prolosti esto pouzdavali u dijete, koju mogunost imamo sad kad znamo da one ne korisle? TU MOGUNOST UPRAVO ITATE! Ovo je neka vrsta obavijesti kojom ljudi mogu sami utvrditi stoje najbolje za njih. Vrijeme je da ponovno preu/memo kontrolu i odgovornost od onih to se neprestano svaaju tko ima p r a v i odgovor. Ovdje se radi o jednom novom pristupu, novom nainu razmiljanja, novom nainu prehrane, tako da dijete postanu nepotrebne i zastarjele poput voska za peaenje. V i d l j i v o je da one nemaju uinka pa ih se trebamo rijeiti i osloboditi! Saznat ete iz prve ruke da jedini trajni rezultati mravljenja dolaze kad PRESTANETE S DIJETAMA. Tako je bilo i sa mnom. Konano sam se ostavio dijeta. Odluio sam pronai odgovor koji e imati smisla i koji e biti trajan. Nakon tri godine muenja dijetama, postalo mi je jasno da moram nauiti kako voditi pravilnu brigu o svom tijelu, l Itio sam nauiti kako postii i odrati vitko i zdravo tijelo za koje sam znao da se nalazi u meni. Jedne veeri, na nekom glazbenom festivalu d v i j e tisue milja od kue, nauo sam kako d v i j e prilino zdrave osobe raspravljaju o preosjetljivosti svog prijatelja iz Santa Barbare u Kaliforniji, mislei na njegove duge disertacije o ljepoti dobrog zdravlja. "Oprostite", prekinuo sam ih, "o kome to govorite?" Za manje od dvadeset i etiri sata bio sam na putu ka Santa Barbari. Nisam mogao znati da se nalazim na rubu najizuzetnijeg otkria svog ivota. Spremao sam se susreti s jednom starom, neuobiajenom znanosti poznatom kao...

PRIRODNA HIGIJENA

Kad sam pm puta uo za taj izraz, pomislio sam: "Znam o emu se radi, o pranju zuba i usi|ii". 'Iako je i s veinom ljudi koja se susretne s tom rijeju. Prirodna je higijena zapravo, n a | i / u / c t n i j i pristup njezi i odravanju ljudskog tijela. Prvi put sam uo o njoj buljei u lice nai/dravije osobe koju sam ikad upoznao. Na prvi pogled shvatio sam da on mora znati kako se treba brinuti za tijelo. Gledajui njegove bistre oi, njegovu kou koja zrai, njegovo vedro d i / a i i j e i dobro oblikovano tijelo, nisam mogao ne prisjetili se svih onih profesionalaca kod k o j i h sam u prolosti traio savjete. Kad smo se upoznali rekao je: "Znate, u b i j a t e sami sebe, to ne morate." Zasjao sam poput boinog drvca. Tom reenicom /apoeh su i moj uvod u p i n o d i u i higijenu i jedno vrijedno prijateljstvo. U samo n e k o l i k o sati gospodin Jcnsen (pseudonim uporabljen po izriitoj elji) mi je objasnio jednim Iako r a z u m l j i v i m j e z i k o m /ato sam debeo i zato imam toliko problema s mravljenjem. Sve je to imalo t o l i k o smisla da sam oslao iznenaen oitom jednostavnou. Sluajui poetna objanjenja kako poslii i o t h / a v a t i tijelo u formi, ispunio me do tad nepoznat osjeaj zadovoljstva i olakanja. HVO to sam sa/nao. Imao sam sreu da s g. Jensenom provedem u prouavanju tri i pol godine i to mi je iskustvo potpuno otvorilo oi. Ne samo da m i j e njegovo znanje koristilo u svakodnevnom / i \ o t u . nego sam usvojio i proitao sve to se ticalo prirodne higijene. Tada sam odluio da e jMouavanje, praktian rad i predavanje prirodne higijene biti moj ivotni poziv. Nakon odlaska i/ Sante Barbare intenzivno sam se bavio prouavanjem prirodne higijene jo deset godina. N e k o l i k o sam godina privatno savjetovao ljude kako da se koriste naelima prirodne higijene kao stilom ivota a to radim i dan danas. 1981. zapoeo sam seminarski program poznat kao Dl.\MOMX)VA METODA i otada sam imao mogunost govoriti s vie tisua ljudi. Uspjeh metode potvruju i mnoga pisma koja primam. 1983. primio sam doktorat prehrambenih /nanosti od Amerike visoke kole znanosti o zdravlju iz Austina u Teksasu, jedine ustanove u Sjedinjenim dravama koja dodjeljuje diplome iz prirodne higijene. U samo mjesec dana prouavanja prirodne higijene, izgubio sam 22 i pol kilograma s k o j i m a sam se tako dugo natezao. Bilo je to 1970. S vo vrijeme do sad nisam dobio niti grama, .1 moini vam rei da jako v o l i m jesti. Jedan sam od onih koji mogu navui nekoliko kila samo i i . i j i i c ! asopis (.toitntiet. Razlika je jedino u tome to sam nauio kako jesti da istodobno /udovoljim svoju strast i pomognem tijelu u odravanju idealne teine. Nauio sam kako jesti /a /ivot, a ne ivjeti za jelo. Drugim rijeima, nisam se opet udebljao jer nisam ni mravio d i j e t a m a , ve sam promijenio svoje prehrambene navike. M r a v l j e n j e je samo jedna od k t n i t i k o j u prua prirodna higijena kao stil ivota. Takoer .1111 se poeo osjeali dobro i pun rncipir Nisam mogao ni sanjati da u ikad iskusiti takav

neprestano visok n i v o energije. Sad 1 1 1 1 , 1 1 1 1 takav viak energije da me m-ki od i i i o p h /nanaca smatraju u/ncmiravajuim! Kako sam n etrdesetim, ne mogu bili /adovol|ni|i slo se sad osjeam /druvije nego kad mi je bilo dvadeset i pet. Sve to dugujem prirodnoj higijeni. Tragove prirodne higijene moemo nai jo u starih Grka. etiri stotine godina prije Krista. Ilipokrat je govorio; "Tvoja je hrana tvoj lijek." Moderna povijest prirodne higijene u Sjedinjenim je dravama zapoela 1830. godine nastankom organizacije zvane Ameriko fizioloko drutvo. Ta je organizacija osam godina kasnije osnovala knjinicu i trgovinu namirnicama u Bostonu koja se s pravom moe nazvati prvom amerikom trgovinom zdrave hrane. Oko 1850. etiri doktora medicine, SylvesterGraham, \Villiam Alcott, MaryGovete Isaac Jennings zapoeli su prvi vei pokret o prirodnoj higijeni. Uskoro su im se pridruili i brojne druge kolege elei tako ostvariti prirodniji pristup tradicionalnoj medicini. 1862. dr. Russel Trall osnovao je Nacionalnu higijensku udrugu. 1872. izdao je svoj rad "Higijenski sustav" koji je bio dobro primljen te prethodio mnogim ostalim radovima na tu temu koji su poduavali vanost prehrane u postizanju i odravanju zdravlja. Jedan od najcijenjenijih i najupunijih znanstvenika naeg vremena koji se bave prirodnom higijenom, dr. l lerbert M. Shelton, danas u mirovini, vodio je od 1928. do 1981. "kolu zdravlja" s klinikom i laboratorijima te predavao program u San Antoniju u Teksasu. Dr. Shelton se smatra najveim prorokom filozofije prirodne higijene, njezinih naela i prakse. Stvorivi pravo blago literature, novini otkriima i razmiljanjima pridonio je ovoj znanosti vie nego itko drugi. Dr. Shelton kae: "Prirodni zakoni, svemirske istine i znanstvena naela sasvim su izvjesni, nepromjenjivi i bezuvjetni u odnosu prema zdravlju kao to su i u odnosu prema bilo emu drugom. Prirodna higijena je ona grana biologije koja prouava i primjenjuje uvjete o kojima ovise zdravlje i ivot te sredstva kojima se zdravlje odrava ili obnavlja kad bude ugroeno." Danas je najistaknutiji aktivni zagovornik prirodne higijene zasigurno T.C. Fry, dekan Amerike visoke kole znanosti o zdravlju. Taj najbriljantniji glasnogovornik zdravlja kae: "Prirodna Higijena jest u skladu s prirodom, jest suglasna naelima organskog postojanja, njeguje ispravan odnos prema znanosti, jest sukladna s filozofijom, etikom i razumom, jest uspjena u praksi i jest blago ovjeanstva." Njegov moto glasi: "Zdravlje nastaje zdravim ivljenjem." Dr. K.R. Sidhwa, vodei znanstvenik za prirodnu higijenu u Londonu, nedavno je na Treem svjetskom kongresu alternativne medicine opisao prirodnu higijenu kao "krajnju ljekovitu filozofiju ili tehniku." Danas prirodnu higijenu provode po cijelom svijetu ljudi koji uivaju u dugom i zdravom ivotu bez bolesti. elite li saznati dodatne podatke, moete se obratiti Amerikom drutvu prirodne higijene. Adresa je: American Naiural Hvgienc Socictv, Dra\verA, Box 30630, Tantpa, Florida 33630; ili u Kanadi: Canadian Natural Hygiene Society, P.O. Box 235, Station T, Toronto, Ontario, Canada M6B 4AJ.

io tono /.nai "prirodna higijena"? B i l i ste na pravom tragu ako ste na poetku pomislili n.i asenjc /.uha. Rije higijena odnosi se na istou, a rije prirodna predstavlja proces u koicin nema n i k a k v i h umjetnih sila. OSNOVNI TEMELJ PRIRODNE HIGIJENE INI TO TO TUKLO STALNO ULAE NAPOR ZA ZDRAVLJEM KOJEG POSTIE NI PRI-S l A N I M UKLANJANJEM TETNIH TVARI IZ SEBE. Radi se o razumijevanju u t j e c a j a kojeg hrana ima na duinu i kvalitetu neijeg ivota. arite toga se nalazi u pieventivnom i zdravom ivotu. Prirodna higijena poduava ljude kako da uklone uzrok svojih /dravstvenih problema, a ne da neprestano ratuju s utjecajima stalnog krenja prirodnih zakona. Tijelo je sposobno samo se istiti, samo zacijeljivati i samo se odravati. Prirodna higijena temelji se na ideji da se sva ljekovita snaga svemira nalazi u ljudskom tijelu; odnosno daje priroda uvijek u pravu i da ne moe biti bolje usavrena. Tako priroda nikad nee sama remetiti .\ oja vlastita djelovanja. Probleme sa zdravljem (izmeu ostalog preveliku teinu, bol i stres) imamo samo kad prekrimo prirodne zakone ivota. Najljepe je to to vam prirodna higijena prua mogunost nadzora tjelesne te/me Opskrbljujui vas korisnim oruem. Neka od tih orua su uroena: razum, nagoni, logika i sposobnost razmiljnja. To presudno orue nam je uroeno, no zbog ovog ili onog ra/loga sve se manje i manje oslanjamo na njih tijekom ivota. Bezbroj sam puta uo ljude da su, nakon io im je bilo objanjeno naelo prirodne higijene, izjavili kako su oduvjek osjeali da tako neha biti, ali... Nagoni su im govorili jedno, a vanjski pritisci prisilili da uine drugo. Tijekom \ leinena nagone su toliko zanemarivali, sve dok nisu potpuno prestali na njih obraati pozornost. ( I ovoj knjizi bit e predstavljeni mnogi primjeri kako koristiti razum, nagone i logiku u kontroli tjelesne teine. Najbolje orue i uistinu najvei dar od svih su ljudsko tijelo i golema inteligencija koja npme upravlja. Ljudsko tijelo mora biti najbolje djelo prirode. Nenadmaivo je u snazi, spososobnosti i prilagodbama. Ljudsko srce ini oko sto tisua otkucaja unutar dvadeset i i ehri sata. Uzmimo u obzir injenicu da ono i njegov sustav, kojeg su znanstvenici pokuali bezuspjeno kopirati, tjeraju oko pet i pol litara krvi kroz preko 150 tisua kilometara krvnih /ila. Dnevno to iznosi vie od 2300 litara, a u pedeset godina preko 430 milijuna litara krvi. l'ih pet i pol litara krvi tvorenojeodpreko24 bilijuna stanica koje po naem tijelu svakog l . i i K i krue od tri do pet tisua puta. Svake sekunde proizvede se sedam milijuna novih krvnih i.imca. Ovaj sustav ima sposobnost da neprestano radi desetljeima ne preskoivi niti jedan otkucaj. /amislite kakvu toplinu ovaj sustav mora stvarati pri obavljanju takvih funkcija, a ipak i K li /ava stalnu temperaturu od oko 36C. Najvei tjelesni organ, koa, ima preko etiri milijuna loia koje slue kao rashladni sustav stroja. Probavni i metaboliki sistemi imaju zapanjujuu -.posohnost pretvoriti hranu koju jedemo u zdravu krv, kosti i staninu strukturu. Savrena i.iuiotea neprekidno se odrava, premda moe biti totalno poremeena ukoliko se poremeti bilo koji njen dio. Plua opskrbljuju krv potrebnim kisikom. Sloeni kostur predstavlja okvir ki t| i nam omoguuje da stojimo i hodamo. On radi usklaeno sa zadivljujuim sustavom miia k u j i nam omoguuju kretanje.

Ovaj se stroj moe zauujue obnavljati. Sila i mudrost potrebni da pretvore oploenu jajnu stanicu u odraslog mukarca ili enu nadilaze naa shvaanja. Ra/umjeti samo naih pet ula moe zakriti intelekt, a popisom djelatnosti koje tijelo redovito provodi mogla bi se ispisati knjiga. Na vrhu ovog savrenstva nalazi se mozak koji nadgleda sve te udesne djelatnosti i osigurava da sve radi s tonou koja bi i posao iskusnog urara uinila smijeno nespretnim. Mozak se sastoji od vie od 25 milijardi stanica koje su od svih poznatih najrazvijenije. Gledajui svaku stanicu posebno, zaprepasti! emo se jo vie. Stanica se ne moe vidjeti bez mikroskopa, a nevjerojatno je sve ono to se unutar nje dogaa. Mudrost samo jedne stanice nadilazi svo prikupljeno znanje ljudske rase do danas. I najmanja stanica tijela je milijardu puta vea od svog najmanjeg dijela! U stanici se vri vie kemijskih reakcija nego u svim svjetskim tvornicama zajedno. U njoj ima na tisue dijelova kao to su kromosomi, geni, DNA, organeli, mitohondriji, enzimi, hormoni, aminokiseline i na tisue raznih kemijskih spojeva koje ne stignemo ni spomenuti. Nitko na svijetu ne moe objasniti to tjera svaku stanicu da radi. Tisue razliitih funkcija mogue je kategorizirati, no sila to stoji iza njih nadila/i naa shvaanja. Drugim rijeima, uroena inteligencija tijelaje neogranieno savrenija od naih umova. Treba se prisjetiti da preko 75 bilijuna ovih nevjerojatnih stanica radi vrhunski savreno ezdeset, sedamdeset, osamdeset ili vie godina! Unutar svake stanice nalazi se jezgra s kromosomima koji su nositelji gena. U genima se nalazi ivotna materija, tj. DNA. Ona odreuje kakva e biti boja naih oiju, miris pojedinog cvijeta ili nijanse ptijeg perja. Kad bismo iz svih gena naih 75 bilijuna stanica izluili svu DNA, stala bi u kutijicu veliine kockice leda. Ukoliko bi se pak odvila i onda spojila svaka njezina molekula, dobivena nit bi se protezala od Zemlje do Sunca i natrag vie od etiri stotine puta! To je 130 milijardi kilometara. Posluimo se analogijom da bismo shvatili veliinu brojeva o kojima govorimo. Zemlja ima oko etiri milijarde stanovnika. Sigurno bi bilo jako teko skupiti bar nekoliko milijuna stanovnika da rade skladno u svim stvarima. Ako se to samo ini nevjerojatnim, zamislite to bi bilo da se radi o sve etiri milijarde stanovnika. To nije nita prema onome to se dogaa u tijelu! Zamislite osamnaest tisua planeta nalik Zemlji i na svakoj etiri milijarde stanovnika koji od prvog do posljednjeg skladno rade. Svi imaju ista politika, religijska, intelektualna uvjerenja i svi rade za potpuno iste ciljeve. Ha! Vea je vjerojatnost daje Mjesec napravljen od sira. Ali upravo to svakog dana ine bilijuni naih stanica! U laboratoriju izdvojena od svih tjelesnih utjecaja, stanica se moe podijeliti jo oko pedesetak puta prije smrti. Kad bi se sve nae stanice tako esto dijelile, bili bismo tei od osamdeset bilijuna tona! Samo takvim usporedbama mogue je razumjeti pojam neograniene inteligencije potrebne za koordinaciju aktivnosti astronomski velikog broja stanica. Za konanu ilustraciju zamislite sebe kako piete jako vano pismo svom prijatelju gledajui istodobno svoju omiljenu TV emisiju i sluajui neku mentalno pozitivnu glazbu. Kako ete obaviti pojedinu od te tri funkcije? Vjerojatno ne ba dobro. Sad jo istodobno s time pripremite veeru i operite pod. Zaboravite. Pokuavanje istodobnog obavljanja tih pet zadataka ne ostavlja vam mogunosti da bilo kojeg obavite uspjeno. A to je samo pet zadataka. Vae tijelo

(Kadosol t Cctin sata dnevno ini trilijune poslova! Ne milijune, milijarde ili bilijune ve 1 i n l i | U M c ! To i u ini sluajno nego s vrhunskim savrenstvom izvravajui sve metabolike i / i vol ne procese. Kad ugledamo svu beskrajnost radnji i procesa ljudskog tijela, trebali bismo osjetiti strahopotovanje prema tomu ogromnom prikazu inteligencije. I Izevi te injenice u obzir, je li uvjerljivo da bi ovaj uistinu savren stroj mogao ostati bez MK'hani/ma postizanja pravilne teine? Ne, to je potpuno nevjerojatno! On je u tijelu od samog roenja. ZDRAVLJE JE PRAVO STEENO ROENJEM, A BITI DEBEO NIJE ZDRAVO. Mas kao to e se biljka okretati k svjetlosti bilo gdje da se nalazi, vae e se tijelo truditi biti savrenim. Automatskim biolokim procesom postojanja, kao to su disanje i mirkanje oima, t i j e l o neprestano nastoji biti u formi. Tajna lei u tome da se naui kako pomoi tom procesu, .1 ne remetiti ga. Uzajamnim utjecajem na okolinu utjeemo i na svoje dobro stanje, a ni u kom li ugorn podruju ivota se nae bioloke potrebe tako grubo ne kre kao u prehrani. Imate li piohlcma s teinom, nema sumnje daje hrana koju unosite u organizam glavni initelj koji lome pridonosi. Iz svih podruja zdravstva izlazi na vidjelo sve vie podataka koji se tiu veze Inatio i zdravlja. I 1 pismu doktora Davida Reubena svojim kolegama objavljenom u njegovoj najprodavanijoj kn j i/i "'Sve to ste ikada eljeli znati o prehrani" se kae: "Postoji itav skup tvari koje na nao pacijente utjeu jae od droga. Taj skup je hrana i mi smo ga zanemarili ne svojom pogrekom. Zanemarilo gaje nae medicinsko obrazovanje, na internizam i nae stairanje. Zbog dobrog i a/loga moramo voditi brigu o velikom broju bolesnika... Danas, sa svakim izdanjem najodgovornih medicinskih asopisa, postaje sve bjelodanije da su mnogi od ovih bolesnika bolesni upravo od onoga to jedu ili onoga to ne jedu." Dodao je: "Ljudi Amerike, najvea prijetnja vaem i opstanku vae djece nije neko strano nuklearno oruje, ve ono to se veeras nalazi na vaim tanjurima." Ciljevi Sjedinjenih drava u prehrani koje je donio Odbor za prehranu i ljudske potrebe Sonata Sjedinjenih amerikih drava izriiti su: "Kao nacija doli smo do uvjerenja da medicina i nje/ina tehnologija mogu rijeiti nae zdravstvene probleme. Uloga takvih vanih initelja kao stoje prehrana u bolestima raka ili srca je dugo bila zanemarivana zato to se pobjeda nad m mi bolestima naglaavala samo udima moderne medicine. Primalje imalo lijeenje, a ne prevencija... Problemi se jednostavno ne mogu rijeiti sve veom i veom medicinskom skrbi. Zdravlje pojedinca i zdravlje populacije odreuju razni bioloki, drutveni i utjecaji okoline, ali ni H'dan od njih nije toliko bitan kao hrana koju jedemo!" Moe li se pretpostaviti da e opseg prvih dviju bolesti po smrtnosti (bolesti raka i srca) u ovoj zemlji smanjiti ljudi koji znaju to i kako trebaju jesti, zamislite to bi se tek dogodilo sa . . i i i i i n i problemom prevelike teine koji je nerijetko prethodnik tih bolesti. Sad kad je konano Vidljivo da su hrana koju jedemo, gojaznost i degenerativne bolesti vrlo povezani, mogue je (o olkrie dovesti u vezu s novim poljem znanja posveenom utjecaju hrane na ljudsko tijelo. Zanimljivo je daje podruje prirodne higijene postojalo u ovoj zemlji i da se njime preko .tol|cc i pol koristilo na tisue ljudi, a da je za njega ulo tako malo ljudi. Zasigurno ni vi za njega niste uli prije ovog uvoda. Za vrijeme seminara pitao bih publiku koliko od njih je ulo

/a prirodnu h i g i j e n u . J a v l j a l o ih se manje od jedini posto! ('udno je da je (eilno t a k v o jednostavno, praktino i uspjeno podruje zdravstvene skrbi toliko nepoznato. Osim to mu se ne pridaje pozornosti u medijima, razlog njegove neprimjeenosti jest da njegova naela nikad nisu bila prikupljena u odgovarajui program kojeg bi ljudi mogli koristiti. Marilvn i ja smo zdruili osnovne temelje prirodne higijene u niz razumnih i lako razumljivih prehrambenih naela koja olakavaju uklanjanje pretilosti i uklanjaju potrebu za mravljenjem dijetama. Prerna Jacku D. Tropu, bivem predsjedniku Amerikog drutva prirodne higijene (osnovanog 1948.), ova knjiga "pojednostavljuje osnovne temelje prirodne higijene i ini ih po prvi put u povijesti dostupnim irokom krugu javnosti." Prirodna higijena je beskrajan predmet s golemom ponudom ozbiljnom studentu. Za dodatni detaljniji materijal, knjige, asopise, za svu ostalu po mom miljenju najbolju korespondenciju, obratite se na: American College of Health Science, 6600-D Burleson Road, Austin, Texas 78744. Ula/ei dublje u filozofiju prirodne higijene, zaustavimo se najednom od najzanimljivijih fenomena ljudskog tijela. Upoznavanje s njim je vano da bismo nauili kako lako i trajno skinuli viak kilograma. Po svoj prilici, iako ste moda do sada esto bili na dijetama, nikad niste doli u dodir s fascinantnim i zanimljivim pojmom pod nazivom...

PRIRODNI TJELESNI CIKLUSI - KRATKO UPOZNAVANJE

Kakvi su to ciklusi? Veina ljudi nije niti svjesna da oni postoje! Na tu temu provedena su opsc/nu istraivanja od kojih su najzapaenija ona vedskog znanstvenika Area Waerlanda, l'.C'. I ; rya iz Amerike visoke kole znananosti o zdravlju, psihologa Gaya Gaer-Lucea i drugih, l ako prikupljeni podaci temelj su pretpostavke daje sposobnost probave povezana s uspjenim Funkcioniranjem tri pravilna dnevna ciklusa. Ti se ciklusi temelje na prilino oiglednim tjelesnim funkcijama. Najjednostavnije reeno, i adi se o uzimanju hrane (aproprijaciji), njezinom iskoritavanju i apsorpciji (asimilaciji), te uklanjanju neiskoritenih ostataka (eliminaciji). Premda svi ovi procesi neprestano teku, svaki (e od njih najintenzivniji u izvjesno doba dana: -od podneva do 20 sati - aproprijacija (uzimanje i probava hrane) -od 20 do 04 sata - asimilacija (apsorpcija hrane) -od 04 sata do podneva - eliminacija (uklanjanje tetnih tvari i ostataka hrane iz tijela) Nai tjelesni ciklusi mogu nam postati zorni pogledamo li svoje tijelo u akciji. Dok smo hudni jedemo. Ako ne jedemo, tada smo kako dan prolazi sve gladniji. Dok spavamo i dok tijelo ne ini nikakav napor, asimilira se ono to je tijekom dana primljeno. Probudivi se ujutro, imamo tzv. jutarnji zadah i eventualno obloen jezik jer se iijelo nalazi u sreditu procesa uklanjanja sveg onog to nije moglo biti iskoriteno. Jeste li primijetili to se dogaa jedete li kasno naveer? Kako se sljedeeg jutra osjeate? Vjerojatno osjeate kao da ste pijani ili drogirani. To je stoga to se poremetio proces asimilacije koji /.apoinje nakon to hrana napusti eludac. Nae tijelo fizioloki tei uzimanju hrane rano naveer, tako da prou barem tri sata potrebna da hrana napusti eludac pa da ciklus asimilacije /apoene na vrijeme. Kako hrana jo nije probavljenajer ste jeli kasno naveer, nije ni spremna /a asimilaciju. Time produujete ciklus aproprijacije izvan njegovih granica te ciklus asimilacije odgaate za ono vrijeme kada bi tijelo trebalo iz sebe uklanjati otpad. Pravilni osmosatni ciklusi tako su baeni u kovitlac. Prirodna tjelesna djelovanja se poremeuju i zbog toga se nakon buenja osjeate kao drogirani. Slino tome, ukoliko ste preskoili doruak, vjerojatno ele izdrati do ruka jer se vae tijelo bavilo eliminacijom pa zapravo i nije htjelo jesti. No, ne jesti opet ni u vrijeme ruka ne bi bilo dobro jer se vae tijelo nalazi u ciklusu aproprijacije i spremno je primiti hranu. Ovaj program je stvoren tako da vas vrati nainu ivota temeljenom na prirodnim tjelesnim ciklusima. Kako emo napredovati i kako ete biti sve upueniji u naela koja su temelji

programa, sve e koristi tjelesnih ciklusa postati jo jasnije. No, /a sad je dovoljno tla ia/iimijete kako bi oni koji neprestano vode rat protiv sala trebali biti najzabrinutiji xa svoj c i k l u s eliminacije. Bude li se tom ciklusu olakavalo, a ne odmagalo, zajamen vam je uspjeh u postizanju vitke linije. Znajte da eliminacija znai uklanjanje otrovnih tvari i prekomjerne teine iz tijela. Razlog daje 62% stanovnika ove zemlje predebelo lei u naim tradicionalnim prehrambenim navikama kojima sustavno ometamo ciklus eliminacije. Drugim rijeima, hranu smo uzimali (rekordno brzim ritmom) i iz nje primali sve to nam treba, ali se nismo ba potrudili pri uklanjanju otpada. Mnogi Amerikanci jedu obilne doruke, obilne rukove i obilne veere pa se kod njih vie vremena provodi u aproprijaciji nego u eliminaciji. Je li onda udno to mnogi od nas uokolo nose toliki viak svojih kilograma? Da bismo ih izgubili, tajnu uspjeha moemo pronai u uklanjanju tetnih tvari i vika teine iz tijela. Odakle uope dolazi taj otrovni otpad i kako ga se rijeiti? Prema prirodnoj higijeni, objanjenje zato netko ima problem prvelike teine daje...

TEORIJA O METABOLIKOJ NERAVNOTEI

Toksemiju - termin kojim su se sluili pioniri prirodne higijene, ono to dananja znanost n.i/iva metabolikom neravnoteom, prvi put je zapisao John M. Tilden. Ljudsko tijelo je tako stvoreno da se u njemu odrava ravnotea izmeu izgradnje (anabolizma) i razgradnje (katabolizma) tkiva. Prevaga jednog nad drugim zove se metabolika neravnotea. l ) i . Tilden je 1926. napisao knjigu "Objanjenje toksemije". Za razliku od ostalih k n j i g a koje se bave dijetom, ova mije prva pruila objanjenje kako moje tijelo funkcionira i odgovorila na pitanje zato ono ne eli suraivati sa mnom u mom problemu s teinom. Na jedan vrlo jednostavan nain objasnila mije to ne valja, zato ne valja, to treba podu/eti i kako podn/cti! l'rvi put mi se inilo da u uspjeti svoje epanje pretvoriti u hod. Iako se ova knjiga odnosila i i i cjelokupno pitanje zdravlja, bila je vrlo jasna u onome to sam ja elio znati, u dijelu koji j'ovori o tome ZATO SE DEBLJAMO. Kasnije je napisano dosta knjiga o toksemiji, ali se Tildenova smatra temeljem prirodne higijene. On objanjava da prisutnost toksemije u sistemu polae temelje debljanju. Odravajui sistem zdravim, znaajno uveavate mogunost prihvatljive tjelesne teine jer viak toksina u li|elu predstavlja preduvjet pretilosti. Dakle, stoje to toksemija? Zbog ega nastaje? to se moe uiniti da se njezino djelovanje sto vie umanji? Prema predmetima prouavanja prirodne higijene postoje dva osnovna naina ii|c/ina postanka u sustavu. Prvi predstavlja normalnu, uobiajenu prirodnu funkciju organizma; drugim nainom toksemiji pridonosimo mi, bilo svjesno bilo nesvjesno. Oba zahtjevaju energiju /;i njeno uklanjanje iz organizma. Prvim nainom toksemija nastaje tijekom metabolizma. Dok ovo itate, va organizam ne miruje ve marljivo radi. Stare se stanice neprestano zamjenjuju novima. Dnevno se od tri do osam stotina milijardi starih stanica zamijeni novima. Te stare stanice su toksine (otrovne) i moraju se ukloniti iz sustava stoje prije mogue putem jednog od etiri eliminacijska kanala: ciljevima, mjehurom, pluima ili koom. To je normalan, prirodan proces u tijelu za kojeg ne moramo brinuti osim ako se iz nekog razloga otrovne tvari ne mogu uklanjati istom kako se i pioi/.vode. Sve dok tijelo raspolae s dovoljnom koliinom energije, otrovni se otpad pravilno uklanja. Toksemija drugim nainom nastaje ugradnjom u stanine strukture nusprodukata hrane koja se nije pravilno probavila, tj. asimilirala. U Americi ljudi imaju osobenu naviku praktiki A c to jedu toliko izmijeniti od izvornog stanja. Prevelika koliina svjee hrane koju uzimamo

jest preraena. Ukoliko ve ne bude preraena "na smrt" prije no io stigne ilo nas, sami emo se potruditi da takva ubr/.o postane. Primo, rostiljamo, pirjamo, kuhamo i peemo skoro svu hranu koju jedemo. Kako bioloki nismo prilagoeni na takvu hranu, nusprodukti njezine nepotpune razgradnje i asimilacije tvore izvjesnu koliinu koja ostaje u tijelu. Taj je ostatak otrovan. Ukoliko takva hrana PREVLADAVA u prehrani, sustav redovito postaje preoptereen. Tako vae tijelo razvija toksemiju na dva naina: normalnim procesom metabolizma i ostacima hrane koja se nije dobro iskoristila. to se pak tjelesne teine tie, zdrav razum vam govori da e, ukoliko se otpadne tvari bre stvaraju nego uklanjaju, doi e do gomilanja vikova, tj. do debljanja. Ti toksini su uz to i kisele prirode, a kad u tijelu doe do nakupljanja kiseline, sustav zadrava vodu da bi je neutralizirao i tako takoer pridonosi debljanju i gojaznosti. Zamislite da radite u velikom poduzeu gdje je va posao da svakog dana izreete i bacite dvadesetak kutija pisanog materijala. Recimo da ste umorni ili da nemate vremena ili oboje te da dnevno moete izrezati i baciti samo petnaest kutija. Sljedeeg dana dobit ete novih dvadeset kutija, a od prethodnog dana ostalo vam je pet. Ako u ponedjeljak zaponete s dvadeset kutija, sljedeeg ponedjeljka imat ete pedeset i pet kutija, a moete izrezati smo petnaest. Za samo tjedan dana imali biste etrdeset kutija vika. Dok ekaju svoj red, trebate ih negdje pohraniti, (idje? Imate li problem s teinom, to je upravo ono s ime se vae tijelo mora baviti. Ukoliko svakog dana gomilate vie otpada no to se uklanja iz tijela, negdje ga morate pohraniti. Pokuavajui se zatititi i odrati cjelovitost tijelo se trudi taj otpad ne pohraniti blizu vitalnih organa. Pohranit e ih u masnom tkivu i miiima. To znai u bedrima, stranjici, trbuhu, nadlakticama i podbratku, dakle na mjestima gdje se najee alimo na salo. Ukoliko problem nije pod nadzorom, konani rezultat nee biti samo gojaznost ve i opi osjeaj neudobnosti i tromosti jer tijelo mora troiti puno energije u pokuaju da se rijei nakupljenog otrovnog otpada. Dr. Tilden je prije vie od pola stoljea svojim itateljima objanjavao da se problem nalazi u rukama pojedinca iako se ne ini tako. Radi se o jednostavnom psiholokom fenomenu, a ne o misteriji. Svatko moe preuzeti kontrolu i upravljati time. Potrebno je samo razumjeti toksemiju, uiniti sve stoje potrebno da se odstrani sav toksini otrov iz tijela te ne dopustiti da se i dalje u tijelu skuplja bre no to se uklanja. Moete li sad shvatiti svu vanost ciklusa eliminacije koji se mora odvijati neometano da bi bio uspjean? Vidite li da ete ukoliko budete ometali taj ciklus makar i nesvjesno, prisiljavati tijelo da pohranjuje neuklonjen otrovni otpad u sebe te tako otvoriti problem s teinom? Kako postii to da se otrovne tvari izlue iz organizma, a ne nakupljaju u njemu? To je naa briga. To je ono to proizlazi iz moje studije o prirodnoj higijeni: primjeren stil ivota temeljen na svijesti o tome kako treba neprestano odravati organizam istim od otrovnih tvari i ne dopustiti im da se prekomjerno nakupe u organizmu. Najljepe je to stoje takav stil ivota vrlo zabavan, a nikako ne ograniavajui. Prehrana ostaje zadovoljstvo; ona nikad ne postaje puko medicinsko nastojanje. To je i moja osobna obveza jer i sam ne bih nikad mogao prihvatiti pristup koji bi me liio sladokustva.

/boj; toga |c moja supruga Marilvn be/ odlaganja, koristei svoje gurmansko iskustvo, l a / v i l a nov pristup pripremanju hrane koji bi poboljao program i tako ga pretvorio u istinski i l i \ u n s t i l picliranc (koji e biti prikazan u drugom dijelu knjige). l )aklc, kako odravati metaboliku ravnoteu i istodobno uivati u hrani?

Postoje tri lako razumljiva i prihvatljiva naela ili sredstva koja vam mogu pomoi pri n,i|Mom rjeenju problema s teinom. Prvo od njih je...

NAELO HRANE S VISOKIM UDJELOM VODE

h ai i podobne svakom organi/mn, vitamini, minerali, bjelanevine, aminokiseline, r i i / i m i , u g l | i k o h i d i a l i i masne kiselino, daklo svo ono to ljudsko tijelo treba za ivot, mogu se n.K i u vou i povru. Te hranjivo tvari prenose se vodom tog istog voa i povra u naim I H o h a v n m i organima gdje se apsorbiraju. Ukoliko se hranite hranom s visokim udjelom vode i i sebi, /nai tla so hranite hranom koja ispunjava sve zahtjeve ljudskog tijela. Neki od vas bi mogli rei: "Pa to, u/.et u vitaminsko mineralne dodatke." To, takoer, nije ono o emu fovoriino. Vitamini i minerali o kojima govorimo, a na ih orgnizam koristi, nalaze se u izobilju u vrtovima i vonjacima, a ne u ljekarnama. ()sim to prenosi hranjive tvari po tijelu, ova voda obavlja i ulogu istaa organizma. Pri i n i s a v l | e n j u , ienje i detoksikacija nalaze se u samom vrhu vanosti. U svakodnevnom ivotu, A r io imamo mora se oprati elimo li da bude isto. Npr. danas ste se, po svoj prilici, okupali i l i istuirali. Ako niste, sigurno ste to uinili juer ili ete to napraviti sutra. Isto je i s vaom ml|com. to bi se dogodilo da odjeu koju imate na sebi ne skinete jo est mjeseci? Naravno, alimo so. Vi to ne biste uinili jer bi vaa odjea bila tako prljava da nikome ne bisto mogli p i i i . Ili to da svoj automobil niste prali est mjeseci i da tih est mjeseci nije kiilo. Va .iiiiomobil postao bi tako prljav da uope ne biste vidjeli voziti. Jasno je da bi prljavo poslalo svo to se ne bi pralo i istilo. No, pogodite to se redovno kod nas ne isti: unutranost naih tijela. ivimo i jedemo na l a k a v nain da nikad ne doputamo svom organizmu da se potpuno proisti. Zbog toga je 62% stanovnika ove zemlje pretilo. To takoer pridonosi injenici da e troje od etvoro ljudi ovo / o m l j e tijekom ivota oboljeti od neke srane bolesti ili raka. ini se da svoje tijelo redovno licicmo i/vana, ali ne i iznutra. Neki ljudi provode itava desetljea, ako ne i CIJELI IVOT, IKV da ikada uine ono neophodno; da uklone otrovne tvari iz svog organizma. Jedini nain kopni je to mogue postii jest da se uzima hrana to sadri visoki postotak vode. Vodom koju ii/miamo izravno pijenjem ne postie se dovoljno jer se tako u organizam ne unose enzimi i ostale /a ivot bitne tvari, to nije sluaj s vodom iz voa i povra. SVA TRI CIKLUSA N A S l - C i O R G A N I Z M A F U N K C I O N I R A J U PUNO LAKE AKO SE REDOVNO ( H'SKRBLJUJEMO BA TOM VODOM. /apravo, zanimljivo je da se hranimo kao da jo vie elimo zagaditi, a ne oistiti svoj . iijMm/am. Hranimo se na takav nain da se zapravo zaepimo. to se vie zatvaramo hranom, in i Vino samo dobiti na teini i tako se jo tee rijeiti eventualnog vika. Od sad, kad vidite IH.inu koju se spremate pojesti, uinite slijedee:pogledajte tanjur pred sobom i zapitajte se: "Hoe li me ova hrana koju namjeravam unijeti u svoje velianstveno i inteligentno tijelo oOisliti ili zatvoriti?" Drugim rijeima, prevladava li u tom obroku voe i povre? Stvari su posve jednostavne. Jedemo li upravo onu hranu to e nas proistiti (detoksirati) ili onu to e ii.r, /atvoriti? Volika veina prehrambenih proizvoda koji postoje u ovoj zemlji, zapravo zatvara. Hrana ,ii \ . n a na organizam i mi se zbog toga poinjemo osjeati loe. Poduzet emo izvjesne mjere .l,i l > i se osjeali bolje, no istodobno i dalje nastavljamo uzimati hranu koja pridonosi zatvaranju. /lioj- toga, svaki put kad ugledamo obrok, trebali bismo se zapitati sastoji li se on od barem /O",, namirnica s visokim udjelom vode u sebi. Ako se ne sastoji, nema anse da emo uspjeti .mr.aviti i ostati takvi. elite li uistinu biti zdravi i imati tijelo kakvo/elite, morate si postaviti

Prije izlaganja ovoga naela, pozivamo vas da sudjelujete u jednoj jednostavnoj i zanimljivoj vjebi. Ispiite na listu papira sve to ste danas pojeli. Ukoliko s dananjom ishranom niste zavrili, ispiite sve to ste pojeli juer. Napiite sve, ak i okuse pojedinih jestiva, koliinu koju ste pojeli, jednostavno, sve ega se sjeate o onom to ste unijeli u tijelo. Na kraju ovog poglavlja, va e popis posluiti kao dobro orue u stvaranju vanih zakljuaka. Kad zavrite, zaboravite nakratko na njega i vratite se upoznavanju s ovim naim naelom. Voda je uz hranu i zrak jedna od tri osnovne ivotne potrebe. Od trenutka roenja do trenutka nestajanja, na organizam nagonski iziskuje hranu, zrak i vodu da bi preivio. Poznato je to se dogaa s biljkom kad bude liena vode; ona vene i umire. Isto bi se dogodilo i s naim organizmom kad bi ostao bez vode. Njeno je znaenje, dakle, jasno. Sto podrazumjcvamo pod hranom s visokim udjelom vode u sebi? Uzmimo u obzir da /ivimo na planetu koji je vie od 70% voda. Kad bismo s Mjeseca gledali Zemlju, vidjeli bismo da voda ini 71% povrine naeg planeta. Ostalih 29% ini kopno. Sve oko nas je mikrosvemir makrosvemira i ukoliko pogledamo dublje, na samom planetu naii emo na analognosti. Npr. kod sisavaca, voda ini 70% tijela, ako ne i vie. Teko za povjerovati, zar ne. No, 70% ljudskog tijela je uistinu tvoreno od vode! Dopustite da vam sad postavimojedno razumno pitanje. Ako nae tijelo ini 70% vode, zar nema smisla da i pri njegovu odravanju u najboljem stanju, moramo konzumirati hranu iji udio vode iznosi najmanje 70%? Vodu u tijelu potrebno je neprestano obnavljati. Od roenja do smrti nae tijelo iziskuje tu osnovnu ivotnu potrebu; voda nam treba da bismo ivjeli. Ne mislimo sada na vodu koju uzimamo piem. Netko bi sad mogao rei: "U redu, ja pijem svojih 8 aa vode dnevno." No, pijenje vode nam nee donijeti ono o emu govorimo. Mislimo na vodu iz hrane, a na ovom planetu postoje dvije vrste namirnica koje prirodno sadre velike koliine vode u sebi. To su voe i povre. Sve ostalo spada u koncentriranu hranu, to znai daje voda iz nje uklonjena bilo preradom, bilo kuhanjem. Isto tako, ne govorimo da morate jesti iskljuivo voe i povre da izgubite kile koje elite izgubiti. Ono to govorimo jest to da kako u naim tijelima ima 70% vode, trebamo jesti hranu koje priblino 70% ini voda. To znai da bi voe i povre trebalo DOMINIRATI u naoj prehrani, a ostalih 30% trebala bi initi koncentrirana hrana kao to su itarice, meso, mlijeni proizvodi, itd. Postoje dva iznimno vana razloga zbog kojih trebamo tu vodu i zbog kojih samo uzimanje vode piem ne odgovara namjeni. Radi se o ishrani i ienju organizma. To znai da voda prenosi hranjive tvari do svih tjelesnih stanica i iz njih uklanja toksine tvari.

to pitanje. Zaepljene arterije r;i/log su /bog ega u ovoj /cmlji itnaino d v i j e stoliru- tisua operacija srca godinje. Mo/emo se kladiti je li uope koji od ovih nesretnika bio pod ishranom u kojoj je prevladavala hrana s visokim postotkom vode? udno je, ali izgleda da ono to dobijemo besplatno najvie i zloupotrebljavamo. Svoja udesna i nevjerojatna tijela uzimamo za bogom dana i zloupotrebljavamo ih samo zato to smo ih pri roenju dobili besplatno. Trebali bismo raditi zajedno sa svojim tijelima, a ne protiv njih. To moemo samo ako ih redovno proiujemo, a ne konstantno zaepljujemo. Ako je tako, zato se onda hranimo hranom koja zatvara? Zato to smo robovi. Robujemo svojim okusnim stanicama i sve bismo uinili da ih zadovoljimo. Ako postoji bilo kakva hrana dobrog okusa koja stane u naa usta, pojest emo je. O torne nikad ne razmiljamo dvaput. Jedini je zahtjev upuen jelu da bude ukusno. Tako zadovoljvamo svoje okusne stanice, no to je s ostalim dijelom tijela? Pogledajte kakav mali dio njega otpada na okusne stanice i pogledajte sve ostalo (a ono se hranom treba baviti kad hrana prijee preko okusnih stanica). Morate se zapitati zato ljudi toliko pozornosti poklanjaju tom sitnom dijelu svog tijela, a sve ostalo zanemaruju. Koliko ste ve puta uli neto poput: " Ma, zna, kasno sam se probudio, kasnio sam na posao i nisam imao prilike prigristi neto prije no to odem. Na poslu sam bio prezauzet pa sam preskoio pauzu za ruak." Zvui li vam to poznato? No, kad doe vrijeme za povratak s posla, ovjek shvati koliko je zapravo gladan: "Ba sam gladan. Cio dan nisam nita jeo. Idem sad pojesti neto to e mi proistiti organizam." Ni sluajno; to nikada ne biste uli. Prije bi bilo: "Idem na pizzu ili cheeseburger." Ljudi najee ine upravo to kada su gladni. Pojest emo sve to nam se dopadne. Mislimo li samo na to da nae jelo bude dobrog okusa, nae tijelo nee dobiti priliku da se oisti i detoksira. tovie, jedemo li hranu ija je jedina odlika da ima dobar okus, samo emo pridonjeti zatvaranju vlastitog organizma. Tako dobivamo viak kilograma to nas dodatno spreava u skidanju ve prekomjernih. Ali, nemojte krivo shvatiti, mi ne kaemo da se u jelu ne smije uivati. Trebali bismo jesti hranu kojaje istodobno i vrlo ukusna, a ispunjava i zahtjeve naeg tijela. Predlaemo vam da jedete onakve obroke u kojima ima oko 70% hrane s velikim udjelom vode u sebi i oko 30% koncentrirane hrane (svega ostalog). ekajte samo da vidite to se sve moe napraviti od voa i povra. Kreativne i inovativne ideje to smo ih za vas saeli u ovoj knjizi, zasigurno e zauvijek promijeniti va nain prehrane. Tako kad budete gladni i kad se budete pitali to biste pojeli, znat ete i za neke druge alternative, alternative koje ne zatvaraju, a istodobno su vrlo ukusne. Sve se ovo moe saeti u jednu reenicu: ELITE LI BITI IVI, JEDRI, ILI I U NAJBOLJOJ MOGUOJ FORMI, MORATE JESTI HRANU KOJA IVI. Ne trebate imati doktorat ili biti superinteligentni da biste to shvatili. ivo tijelo treba ivu hranu koja to nije ukoliko u sebi nema dovoljno vode. Ra/amislitc to e biti s vaim organizmom ukoliko vaa prehrana sadri 70% hrane koja je mrtva, preraena i umjetna. Voe i povre sadre velike koliine vode. Ostala hrana mahom je koncentrirana, to znai daje voda preradom ili kuhanjem iz nje uklonjena. Usporedimo sad sebe s drugim sisavcima. No ne s onirna to su postali nai kuni ljubimci

ih I * M I I I I . I A i l t K v m i n u / o o - v i t o v i i u u . Te se ivotinje nalaze pod ljudskom dominacijom pa /Imgtoga m i . U M i mnoge "ljudske" probleme. No jeste li ikad vidjeli debelog tigra ili debelu i i n p a l u u divljim'.' Jeste li ikad vidjeli kakvu ivotinju u prirodi da je ostala bez zuba, da nosi . h i s i i i aparat ili naoale? Jeste li ikad vidjeli da nose tupe zbog elavosti ili da imaju pacein.ikci /bog sranih problema? Idu li ivotinje na dijalizu? Jeste li ikad uli da ih milijun umire od sranih bolesti? Ili da pola milijuna umire od raka, etvrtina od udara, a tisue od dijabetesa. Jeste li? Niste. ivotinje u divljini preivljavaju jer jedu zdravije u usporedbi s l i u < l i m . i . l nikad nemaju prekomjernu teinu. Zastoje to tako? l )a bismo to ra/mjeli, trebamo samo pogledati kakvom se hranom hranimo mi, a kakvom nsiali sisavci. Sisavci to ive u prirodi jedu ivu hranu s puno vode u sebi, a ne onu iz koje ie voda uklonjena preradom ili kuhanjem. Zbog toga su i fiziki zdraviji od nas. ak i iskljuivi mesojedi jedu hranu s visokim udjelom vode. Ako ste ikada imali prilike vidjeti, bilo uivo l u l o na filmu, lava dok lovi zebru ili neku drugu ivotinju, primijetili ste da lav svojoj rtvi prvo dere trbuh i slasti se njezinim iznutricama. Ne zvui i ne izgleda ba lijepo, ali to je d/ungla. Zato se lav, kad ulovi zebru, prvo hrani njezinim iznutricama? Ra/mislite, mesojedi ne jedu druge mesojede, npr. lavovi tigrove ili medvjedi vukove. Mesojedi jedu biljojede jer kao i ostale ivotinje trebaju hranu iz biljnog carstva. Razlika je u tome to to mesojedi ine posrednim putem. Tako e lav najprije pojesti iznutrice jer se u njima ve nala/i nepi obavljena IIKIIKI s puno vode u sebi. Kad pojede sve organe, popit e krv koja sadri vie od 90% vode. l t i u g i m rijeima, lav jede iznutra prema van. Zadnje na red dolazi samo miino meso. l >akle, trebali bismo se postarati da jedemo to vie ive hrane, odnosno hrane s visokim udjelom vode. Tu i tamo nai obroci ne moraju biti uravnoteeni u odnosu 70% hrane koja s,uh/i dosta vode i 30% koncentrirane. To je sasvim u redu. Naa namjera nije da vam nameincmo nekakvu vrst prehrane poput zatvorske kazne. S vremena na vrijeme koncenrtrirana hrana moe dominirati u obroku i zbog toga ne morate osjeati krivnju. Vae navike stvarane godinama ne mogu se prevladati preko noi. Osim toga, ideja nije u tome da i . i \ note/u remetite ee no stoje odravate. Ako hrana s visokim udjelom vode u sebi nije pi ovladavala u vaem jueranjem obroku, potrudite se da prevladava u dananjem. Bitno je samo da takvu hranu redovito uzimate. Ukoliko to budete ignorirali, nikad neete smraviti i l i ostati na svojoj idealnoj teini. Takav nain ishrane moe se zorno prikazati rijeima ovjeka koji je ova naela prouavao \ ise od pola stoljea. Dr. Norman W. Walker ima preko 100 godina, ivi u Arizoni, sam u/gaja povre i jo uvijek pie knjige. Nitko ga ne gura u invalidskim kolicima i nitko ga ne i . i . i n kaicom od banana. On je potpuno samostalan. U emu je bit njegovog izvanrednog / d i a v l j a i dugovjenosti? U svojoj posljednjoj knjizi "Prirodna kontrola teine" dr. Walker n.i\ odi da se svaka sirova biljka, svo voe i povre, svako sjeme sastoji od atoma i molekula i/ineu kojih postoje bitni elementi znani kao enzimi. Oni nisu samo tvari, oni su ivotno naelo u atomima i molekulama svake ive stanice. "Enzimi iz ljudskih stanica su potpuno isti kao i oni u biljkama, a i svaki atom ima odgovarajuu sklonost, ba kao i biljka. Zato, ako pojedini atomi budu potrebni za obnovu slanice, doi e do neke vrste magnetske privlanosti koja e do tih stanica dovesti potrebne elemente iz sirove hrane koju jedemo...

Prema tome, svaka stanica naeg tijela i svaka stanica prirodne hrane pro/cla )c i o/ivl|cna en/imima. Ova magnetska privlanost, meutim, postoji samo meu ivim molekulama. Enzimi su iznimno osjetljivi na temperaturu veu od 54C. Bilo kakva hrana kuhana na temperaturi veoj od 54C ostaje bez enzima i postaje nita drugo do mrtva hrana... Dakako, mrtva tvar ne moe obaviti posao ive tvari. Prema tome, hrana koja se izlagala temperaturi veoj od 54C izgubila je svoju ivu, hranjivu vrijednost. Takva hrana moe odrati ljudski sistem na ivotu, ali na tetu zdravlja, energije i vitalnosti." U ovoj kao i u svakoj drugoj knjizi dr. Walkera izrazito se naglaava vanost uzimanja hrane koja sadri visok udio vode da bi se postigao cilj: vitko i snano tijelo. USPJEH OSTAVLJA TRAGOVE! Dr. Walkerima 109 godina i vodi zdrav i aktivan ivot. Mi bismo gaposluali. Los Angeles Times i Weekly World News 1980. godine objavili su lanke o izvjesnom Wuu Yunqingu koji je ivio u Kini. Yonquing, tada 142-godinjak, prikazan je kako vozi bicikl. Upitan za prehranu odgovorio je: "Jedem kukuruz, riu, slatki krumpir i ostalo voe i povre." USPJEH OSTAVLJA TRAGOVE! U sijenju 1973. National Geographic donio je lanak o znanstveniku Alexanderu Leafu. On je zapoeo potragu za narodima svijeta s najdugovjenijim ljudima. Bili su to Abhazi iz Rusije, Vilcambani iz Ekvadora i Hunzukuti iz Pakistana. Osim to meu njima nije naao tragove debljine, koja je dodue bila prisutna u Abhaza, Leaf je otkrio da su ovi narodi izrazito otporni na bolesti. Nije bilo raka niti bolesti srca, uz to ihje velika veina bila starija od 100 godina te psihiki jo uvijek aktivna. Leafova zapaanja o njihovoj prehrani pokazuju da hrana u Abhaza sadri 70%, a u Vilcambana i Hunzukuta ak vie od 80% namirnica s visokim udjelom vode u sebi. Dr. Leaf i mnogi njegovi kolege ostali su zapanjeni dugovjenou ovih ljudi. Kaemo vam da USPJEH OSTAVLJA TRAGOVE! Ako ste sastavili popis o kojem smo govorili na poetku ovog poglavlja, vrijeme je da ga izvadite. Evo vam dva pitanja. Prvo, otpada li 70% onog to ste pojeli na hranu s visokim sadrajem vode (svjee voe i povre te njihovi sokovi) i drugo, je li to va uobiajeni dnevni obrok? Ukoliko na popisu nema 70% hrane koja sadri dosta vode i ukoliko to predstavlja va uobiajeni dnevni obrok, va e popis postati initelj koji potpomae problem prevelike teine. Dakako, postoji itav niz ostalih initelja koji tome pridonose kao to su stres, psiholoki initelji, posao ili emotivna stanja. No utjecaj svih tih initelja zajedno nije jednak utjecaju kojeg na taj problem ima hrana. Stara izreka "jabuka na dan, doktora van" zasigurno stoji. Moda bi trebala glasiti "jabuka (narana ili bilo koje voe) i salata na dan, doktora van." Zvui preopirno, ali je istinito. Odgovorimo sad na pitanje koje se postavlja. Stoje s vodom koju pijemo; trebamo li svakog dana popiti 8 aa? Jedemo li hranu koja sadri puno vode, neemo osjeati veliku potrebu za piem. Drugim rijeima, oni koji piju 8 aa vode dnevno ne dobivaju dovoljno potrebne vode iz hrane. U takvim obrocima prevladava koncentrirana hrana pa organizam neprestano trai vodu i ovjek osjea e. Vidjet ete da ste puno manje edni kad jedete hranu koja sadri dosta vode nego kad jedete onu lienu vode i pri tom uzimate vodu pijenjem.

l'o/cl|no hi bilo da pijclc destiliranu vodu. Obina voda nije pogodna organizmu jer sadri .moi jMiiskc minerale koje taj isti organizam ne moe iskoristiti niti ih se rijeiti. Organski minerali i/ vode za pie imaju sklonost da s kolesterolom tvore debele zapreke u arterijama. l K-sliluana voda nema takav uinak. Kad jedete voe ili povre vi zapravo uzimate destiliranu vou. I l i l j k a proiava minerale iz tla i vi ih tako unosite u tijelo. Moda ste ve uli da se . I r s i i l u a n o m vodom ispiru minerali iz tijela. To je djelomino tono. Tim se putem iz tijela u k l a n j a j u nepoeljni minerali pa je sam uinak zdrav za organizam. Destilirana voda nee isprali one minerale koji sudjeluju u strukturi staninog sustava jer kad mineral to postane, vie se ne moe isprati. Postoji jo jedna vana napomena o vodi. Nepoeljno je piti vodu dok jedete. Probavni sokovi e se u tom sluaju razrijediti i hrana se nee pravilno probaviti. To takoer znatno ometa i cikluse asimilacije i apropnjacije koji tada naizmjence negativno utjeu na ciklus i'hminacije i pri tom troe goleme koliine energije. Da zakljuimo: konzumirajui hranu s visokim udjelom vode, vi zapravo uklanjate sav otrovni otpad iz organizma i tako gubite na teini. Nastavite li i dalje jesti takvu hranu, no doputate otrovnim tvarima da se nakupe i tako neete ponovo dobiti na teini. Postalo je oito kolika je vanost ciklusa eliminacije pri gubitku prekomjernih kilograma. N ISTA N I'C'Il OM CIKLUSU KORISTITI VIE OD REDOVITOG UZIMANJA ODGOVARAJUE KOLIINE HRANE KOJA U SEBI SADRI VISOK UDIO VODE. To ete sami najbolje potvrditi kad zaponete ovaj program. Jo jedno vano orue koje zajedno s hranom s visokim udjelom vode pomae pri deloksikaciji je zanimljiv i zapanjujui fenomen poznat kao...

NAELO PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE

((uemo h ih i c i l o v i l o u k l a n j a l i , redovito emo i mraviti i ostati mravi. Ciklus eliminacije, /iiiiiuo, od i / i i n n i i e je va/.nosti, a on zahtijeva veliku koliinu energije. Organizam sam ne inu/e uspjeno i/vriti proces u k l a n j a n j a tetnih tvari, ve mu u tome moramo pomoi mi opskrbivi ga potrebnom energijom. To je odgovor na pitanje zdravlja i kondicije. Organizam licba imali dovoljno energije na raspolaganju da bi mogao provesti detoksikaciju. A ako probava hoi najvie energije od svih ostalih tjelesnih funkcija, postavlja se pitanje odakle emo dobiti energiju potrebnu za sve ostale aktivnosti? Iz naeg probavnog trakta, dakako. Pravilno kombiniranje hrane temelji se na otkriu da izvjesne kombinacije hrane mogu biti liobavljene lake i uspjenije od ostalih. Uspjeni rezultati dobiveni iz naela kombiniranja liiiine mogu se objasniti i potkrijepiti injenicama iz fizioloke kemije, a posebno njene probavne l'i.me. Energiju treba tediti racionalizirnjem probave, a nita ne racionalizira probavu bolje ml pravilnog kombiniranja hrane. Ono to nas kombiniranje hrane ui jest sljedee: LJUDSKO TIJELO NE MOE l'KOHAVITl VIE OD JEDNOG KONCENTRIRANOG JESTIVA U ISTOM OBROKU. l o |e v t l o jednostavna, ali i vrlo vana izjava. Sjetite se to je koncentrirana hrana: SVI-ONO STO NIJE VOE l POVRE. Pravilno kombiniranje hrane to jednostavno i/ra/ava jer eludac i n i c sposoban probaviti vie od jednog koncentriranog jestiva u istom obroku pa prema tome nr hisle smjeli jesti one obroke u kojima je to tako. Svaka vrsta sisavaca ima svoj specifini probavni sustav bioloki prilagoen vrsti hrane l n | i n u se hrani, od lavova koji imaju probavni trakt dug oko tri i pol metra do irafa iji je dui ml SS metara. Na planetu postoje mesojedi, biljojedi i svejedi. Oko toga to su ljudi, odnosno k . i k a v probavni sustav imaju, vode se rasprave, ali jedno je sigurno: ljudi nemaju sve vrste .iiMavu u jednom. Mi, meutim, jedemo ono to jedu i lav i irafa i svinja i konj ili majmun i i i > u jednom te istom obroku. To je veliki teret za probavni sustav koji potie stvaranje otrovnih tvari i rasipa previe neprocjenjive energije. Jeste li ikad jeli meso i krumpir ili ribu i riu, piletinu i tijesto, jaja i tost, kruh i sir ili / i l a r i c e i mlijeko zajedno? Mogli biste rei: "Pa stoje jo ostalo?" Ne brinite, ostalo je jo i l n s i i i . Rei u vam da ovakve kombinacije hrane nisu za vae dobro i da kroz njih neete i - . i \ i i n t i niti vitko tijelo niti dobiti energiju koju elite. tovie, redovita prehrana tako kombiniranom hranom jami vam da neete imati potrebnu energiju. Kamen temeljac mravljenja je detoksikacija koja je potpuno zavisna od energije. Nepravilno kombinirana Itiana je razlog "energetske krize" u kojoj se ova zemlja nala. To je takoer imbenik zbog kojeg nai ljudi umiru u pedesetoj. Smrt znai da tijelo vie nema energije, a svaka smrt u prilrsetoj ne smije se doputati. (iotovo dvije treine naeg stanovnitva je debelo. Tome pridonosi injenica to jedemo l u . i n u koja je sluajno i nespretno kombinirana. Evo i objanjenja. Uzmimo na primjer meso i krumpir, to je svatko od nas imao prilike jesti. Iako sad govorim o mesu i krumpiru, mogao l u l i govoriti i o ribi i rii, piletini i tijestu ili kruhu i siru. Uzmimo da jedete odrezak kojeg ste I t n p i e m i l i po elji. Kad ta koncentrirana hrana bogata bjelanevinama dospije u eludac, potrebno ju je razgraditi odgovarajuim probavnim sokom, tj. kiselinom. U to isto vrijeme u/nnate i peeni krumpir.

Moda ste se ve susreli s pravilnim kombiniranjem hrane to s pravom postaje sve popularnije. Vanost pravilnog k o m b i n i r a n j a hrane je dokazana kroz i n t e n z i v n a osamdesetogodinja istraivanja. Jedan od prvih ljudi koji su prouavali ovaj predmet vam je zasigurno poznat. Znai li vam neto ime Ivan Pavlov? Osim stoje izvodio eksperimente o uvjetnim refleksima Pavlov je prouavao i kombiniranje hrane i 1902. objavio knjigu pod nazivom "Djelovanje probavnih lijezda" u kojoj je iznio osnove pravilnog kombiniranja hrane. Kasnije je bilo jo studija koje su potkrepljivale zakljuke tih razmiljanja, od kojih su najzapaenije one doktora Herberta M. Sheltona. On je od 1928. do 1981. vodio kolu u San Antoniju u Teksasu gdje je prikupio vrlo opirnu grau o pravilnom kombiniranju hrane. Raddr. Sheltona kojeg je jo 1924. potpomogao "Journal ofthe American Medica! Associtttion " doktora Philipa Normana pokazuje svu uinkovitost i vrijednost kombiniranja hrane kao /nanosti. Njezinim nepoznavanjem nastaje mnotvo problema koji predstavljaju veliku smetnju uspjenom mravljenju. Radi se o injenici da e, ukoliko ciklus aproprijacije bude na bilo koji nain ometan, to utjecati i na ostale cikluse. NITA NEE POSPJEITI CIKLUS APROPRIJACIJE TAKO KAO PRIDRAVANJE NAELA PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE. Kako se pravilno kombiniranje hrane uklapa u proces mravljenja? Razmislite kako zapoinje va tipian dan? Iskoite li iz kreveta puni ivota ili se jedva izvuete iz njega i popijete kavu da vas pokrene? elite li tijekom tjedna pozitivno sudjelovati u svemu ili jedva ekate petak? Jeste li na kraju dana jo uvijek puni energije, radujete li se provesti neko vrijeme s obitelji ili prijateljima ili se, kad doete s posla, samo bacite pred televizor? Odgovori na ova pitanja ovise o koliini energije koju u sebi imate. Vjerojatno bismo svi eljeli imati jo vie energije. To je poput novca. Da vam netko da pedeset dolara zasigurno ih ne biste poderali i bacili. Biste li to isto napravili sa svojom energijom? Svjesno ne biste, ali to nesvjesno radite svakog dana. elite li trati, itati, igrati se ili raditi bilo to drugo potrebna vam je energija. Ako nemate energije u tijelu, znai da niste ivi jer bez nje u vama nema ivota. Svi mi eljeli bismo imati vie energije. Probava hrane zahtijeva njezin najvei utroak. Nije li to zanimljivo? Tko se jo nije osjeao pospanim nakon jela? To se dogaa stoga to se sva energija troi na probavu. Ona zahtijeva vie energije od tranja, plivanja ili vonje biciklom. Zapravo, na nita se ne troi toliko energije kao na probavu. Energija je bitna za proces detoksikacije, odnosno uklanjanje otrovnih tvari iz organizma.

Nemojte se /avaravati time to je krumpir povre. U elucu bi vam se nala hrana s visokim udjelom vode ako biste ga pojeli sirovog. Ukoliko je peen, moete ga /vakati do besvijesti, ali iz njega neete dobiti puno vode. Vei se dio vode ukloni peenjem i krumpir postaje koncentrirana hrana bogata ugljikohidratima. Kao takav dospijeva u eludac gdje se nalazi odrezak. Probavni sok potreban da razgradi krumpir nije kiselina ve luina. Poznajete li bar osnove kemije, znate da izmeu kiseline i luine dolazi do neutralizacije. Dakle, pojeli ste odrezak i krumpir. Oni su u vaem elucu, a probavni sokovi potrebni da ih razgrade su se upravo neutralizirali. to e se dogoditi s hranom? Organizam koji je sam po sebi pametan, prepoznaje taj krajnji sluaj jer je njegova prva obveza probava hrane. Tijelo je doslovno baeno u kovitlac. Ono mora luiti jo probavnih sokova, a za to je potrebna energija i vrijeme. Dolazi do izluivanja novih probavnih sokova u elucu, ali se oni opet neutraliziraju. Sad je organizam stvarno doveden do granica. Za novo luenje probavnih sokova trebat e jo vremena i energije. Oni se opet lue u eludac, a mi poinjemo osjeati garavicu. Na kraju hrana koja se nikad nije do kraja probavila prelazi iz eluca u crijeva, kao daje doslovno iz njega otjerana. Potrebno je razumjeti ono to se sad zbiva. Veina proteina koji su se tako dugo zadravali u elucu se putrificirala (istrunula), a veina ugljikohidrata fermentirala. Putrifikacija i fermentacija su dva elementa koje organizam sebi ni pod kakvim okolnostima ne smije dozvoliti. Time pogoene hranjive tvari ne mogu biti ugraene u zdravu staninu strukturu. Hrana koja se putrificirala ili fermentirala postaje velikim nalazitem otrovnih tvari u tijelu. Zbog putrifikcije i fermentacije dolazi do napuhavanja, garavice, kiselinske neprobave i sode bikarbone. Sredstva /a probavu troe se na tone jer je hrana koju jedemo izabrana sluajno i nepromiljeno. Kad takva mjeavina hrane dospije u eludac, organizam s njom ne moe izii na kraj. Mi smo jedina svjetska vrsta koja nakon jela mora uzimati dodatna sredstva da bi probavila hranu kojom se hrani. Zbog svih ovih procesa raspadanja, fermentacije i rezultirajue kiseline u elucu se nalazi velika masa smrdljive, trule hrane. Znam da to ne zvui ba privlano i ne bih htio biti nepristojan, ali to se zaista dogaa u sustavu. Hrana se u elucu predugo zadrava, ne probavljuje se i doslovno trune, a hranjive se tvari iz nje gube. Tijelo za to vrijeme troi goleme koliine energije. Hrana je onda natjerana u crijeva gdje putuje kroz desetak metara probavnog trakta. Zamislite samo! Tih deset metara crijeva mora izai na kraj s trulom hranom. Zbog toga su ljudi poslije jela umorni i zbog toga nemaju energije. Takvoj hrani treba osam sati da izie iz eluca i jo dvadeset do etrdeset sati da proe kroz crijeva. U drugom svesku "Higijenskogsustava " Herbert M. Shelton opisuje rad doktora Arthura Casona. On je 1945. zajedno sa svojim pomonicima izvrio dvije grupe pokusa koji su pokazali da uzimanje proteina i ugljikohidrata u istom obroku usporava, pa ak i spreava probavu. Cason je proveo kontrolne testove u kojima je usporeivao vrijeme probave s analizom fecesa. Ti su testovi pokazali da se zajednika probava bjelanevina i ugljikohidrata u elucu usporava. Stupanj toga razlikuje se od pojedinca do pojedinca, kao i po vrsti bjelanevina ili ugljikohidrata. Pregled fecesa otkriva i neprobavljene granule ugljikohidrata i neprobavljena vlakna bjelanevina. Ako je hrana dobro kombinirana, potpuno e se razgraditi, apsorbirati i iskoristiti pa u fecesu nee biti neiskoritenih fragmenata hranjivih tvari.

K i n i luana n i j e dobro iskombinirana, /bog posljedica fermentacije do koje dolazi, nastat . i u probavnom traktu alkohol. To ima na jetru jednake posljedice kao i izravno uzimanje alkohola. Ne bismo /.cijeli da nam hrana trune u elucu osam sati i onda jo dvadesetak u crijevima. /VI mm tla hrana u elucu provede samo tri sata bez putrifikacije, bez fermentacije, bez plinova, IKV napuhavanja, bez garavice i bez kiseline koja zahtijeva lijekove. Isto tako, elimo da lu.ina to br/c i djelotvornije proe kroz crijeva. To se postie uzimanjem samo jednog koncentriranog jela u jednom obroku. Uzimati vie njih jednim obrokom uzrokuje truljenje lii.inc koja onda ne moe biti asimilirana. Nepravilno kombinirana hrana znatno utjee na i iklusc asimilacije i eliminacije. l'ostoj i jednostavno rjeenje kojim se to moe izbjei. elite li jesti odrezak, ribu ili piletinu, H'ihlc. Budite samo svjesni da vam ta hrana od mesa postaje jednom koncentriranom hranom /; i;i| obrok. To znai da u tom obroku ne biste smjeli imati jo takve hrane. Ne krumpir, ri/.u, i i | f s i o , sir ili kruh, ve hranu s visokim udjelom vode. Drugim rijeima, uz odre/ak u/mite ni-ko povre, recimo brokule ili tikvice. Moete uzeti koje god povre volite. Upamtite da ono ne /ahtijeva sebi specifine probavne sokove jer e se razgraditi i u neutralnim, i u kiselim, i u l u / n a t i m . Recimo da blago prokuhate neto brokula i tikvica ili ih napravite na bilo koji nain k.iko ga volite, samo imajte na umu da to ih due kuhate to vie vode i ivota iz njih uklanjate, l'i iptemite, dakle, uz odrezak povre i salatu. Tako se hranei ne moete ogladnjeli. Mi vas ne navodimo k izgladnjivanju, samo trebate biti svjesni da postoje izvjesna fizioloka - f ! amcenja koja treba potivati. elite li imati peeni krumpir, u redu. Ali imajte ga uz povre, ii|n tikvice, mahune, brokule i s maslacem. Vidite li sad to predstavlja kombiniranje hrane? A - l i i c li meso imajte ga s povrem i salatom; elite ii krumpir imajte ga s povrem i salatom; vluc li kruh imajte ga s povrem i salatom; elite li tijesto imajte ga s maslacem, povrem i ..il.iiom; elite li sir nareite ga i stavite u salatu ili ga istopite i stavite na povre. Ovo moe l u l i previe jednostavno ljudima koji se boje da e ostati bez bjelanevina ne budu li jeli meso u -A akom obroku. O tome emo kazati vie u sljedeem poglavlju. Dakle, uivajte u jelu, jedite hranu kakvu elite, ali ne mijeajte sveto zajedno i ne jedite u istu vrijeme. Ovo ne samo da pogoduje izluivanju hranjivih tvari iz hrane i njihovom k m i t e n j u od strane organizma jer nema ni putrifikacije ni fermentacije, ve i uklanja bolne IHokivne poremeaje te obilno poveava energiju. Nepridravanje pravilnog kombiniranja IM.IIK- ima mnoge negativne posljedice, a pridravanje dovodi do pozitivnih. Krenimo, dakle, n.i |>./itivne! POZITIVNA POSLJEDICA BROJ JEDAN: MRAVLJENJE! Negdje je reeno da ako priroda kombinira ugljikohidrate i proteine u istoj hrani, to trebamo i i i t i t i i mi. Nije u pravu svatko tko tako misli. Ako se hrana u kojoj postoji prirodna kombinacija Ugljikohidrata i bjelanevina, npr. grah, jede sama, tijelo je sposobno prilagoditi svoje probavne okove i vremenski odrediti njihovo izluivanje tako da probava bude jako uinkovita. Grah |c iiiai'e teko probavljiv. Veina e ljudi nakon stoje pojela grah osjetiti plinove ili napuhavanje Alo dokazuje da kombinacija ugljikohidrat-bjelanevina bilo koje vrste uzrokuje probleme, h a v i l n a adaptacija probavnih sokova karakteru i zahtjevima hrane nije mogua kad se u istom uluoku nae zasebna hrana bogata bjelanevinama i zasebna bogata ugljikohidratima. Postoji

jasna i bitna ra/lika i/medu prehrane hranom koja ima prirodnu kombinaciju bjelanevina i ugljikohidrata i prehrane zasebnom hranom s ugljikohidratima i bjelanevinama. Ako nije dobro zajedno mijeati h r a n u bogatu bjelanevinama i hranu bogatu ugljikohidratima, je li dobro mijeati jednu hranu bogatu bjelanevinama s istom takvom drugom i onu bogatu ugljikohidratima s onom bogatom ugljikohidratima? Ustvari, najbolje bi bilo uzeti jednu koncentriranu hranu po obroku tako da se izbjegne bilo kakva tako kombinirana hrana, no ipak je jedna od ovih kombinacija prihvatljiva. Moemo kombinirati jednu hranu bogatu ugljikohidratima s takvom drugom, ali uzimati dvije razliite hrane bogate bjelanevinama u istom obroku ne bi bilo dobro jer bjelanevine imaju sloeni sastav i razliite osobine, to dovodi do nespojivih zahtjeva probavnim organima zbog kojih se te bjelanevine poinju putrifieirati. To ne znai da se dvije razliite vrste mesa ne mogu jesti u istom obroku, ali sigurno znai da se dvije vrste hrane s razliitim bjelanevinama, npr. meso, jaja, mlijeni proizvodi ili orasi ne bi smjele nalaziti u istom obroku. Ugljikohidrate nije teko razgraditi kao bjelanevine pa moemo jesti razliitu hranu bogatu raznim vrstama ugljikohidrata, npr. riu i grah. Iako se radi o tekoj kombinaciji, ona je prihvatljiva organizmu. Ili sendvi od avokada i kukuruz. Najidealnije bi dakako bilo da ipak izbjegavate sve te kombinacije jer bi to znailo manje posla za organizam, odnosno manju energetsku potronju, no znajte da se dvije vrste hrane bogate razliitim ugljikohidratima mogu kombinirati a da ne pokvarimo eludac. Upoznavajui vas s pravilnim kombiniranjem hrane, nastojimo promijeniti vae postojee prehrambene navike. Time se va ivot ne mora potpuno izvrnuti. Sve promjene uinite po vlastitom ritmu. Jasno, to se dosljednije budete pridravali ovog naela, imat ete i vie uspjeha pri mravljenju. Vidite li kako je jednostavno? Ovdje se radi o posve novom nainu prehrane koji nam, izvjesno je, treba. Dosadanji nain prehrane ove zemlje doveo je do toga da nas vie od polovice ima probleme s teinom. Nikad nismo poznavali pravilan nain prehrane organizma. Iz onoga to smo dosad nauili oito je da uobiajeni pristup prehrani, tj. uvrijeenoj filozofiji o etiri grupacije hrane nije uinkovit. Zastario je i nedjelotvoran, a mi ga se drimo kao da je Biblija. Ta filozofija ne stoji, to svjedoi injenica koliko je ljudi u ovoj zemlji bolesno i debelo. Nedavno je u Johns Hopkins Universitv School of Medicine odrana konferencija o gojaznosti na kojoj su se nali mnogi znanstvenici i medicinski radnici. Dr. Gerard Smith iz Cornell Universitv Medical Center je, osvrui se na fizioloke smjernice to djeluju na prehrambene navike, rekao da ne znamo gdje pronai te smjernice jer je nae neznanje potpuno. Na konferenciji posluen ruak sastojao se od peene govedine s pireom od krumpira, umakom i prokulama, te kolaa od okolade. Njihovo nepoznavanje naela kombiniranja hrane je uistinu potpuno.

i / \ | c s m m prehrambenim n a v i k a m a ko|ih se dr/inio: i/gledaju ispravne, ali nisu. Tradicije, I M - / oh/na k o l i k o pogrene bile, teko umiru. |'M\ i l n i ) kombiniranje hrane ne prijei vam da jedete ono to volite, samo sve to ne biste . i n u ' l i icsti istovremeno. Jedete li u skladu s naelima kombiniranja hrane, neete osjetiti u - l i k i gubitak energije, nego naprotiv veliki viak energije. Sjeate li se svog obroka za proli l >.in /.dualnosti? Jeste li nakon jela izgovorili onu uvenu reenicu: "Joj, neu vie nikad 1 i i i " ' Sigurno ste /atim otili u dnevnu sobu gledati televizor jedva se dogegajui do n.i .loniaoi. Niste imali snage jer ste jeli pogreno kombiniranu hranu. Jeli ste puricu s peenom pvedinom ili unkom, krumpir pire, nadjev i umak, te kolae i pitu od bundeve, a povre sa 1 1 M u- n ilko nije ni taknuo. Znate o emu govorim, zar ne? Nemojte ovo shvatiti kao da trebate ndiiMati od Dana zahvalnosti, ali va e organizam biti umoran i iscrpljen zato to se u njemu i u l . i / i puno razliite, nespojive koncentrirane hrane. Bude li tako samo s vremena na vrijeme, i i | t - l o e se s time moi uhvatiti u kotac, a bude li svakodnevno, tijelo e se slomiti. Nakon to r. i luhianimo, a pogotovo na proslavama, trebali bismo biti spremni osvojiti svijet, a jedva n i n spremni osvojiti kau. Sjeate li se onog lava o kojem smo govorili, onog stoje lovio zebru? Jede li on s njom imloj! od peenog krumpira? U dungli je sve a lacarte. ivotinje u prirodi su puno /ilravije nd i i i i s ne samo to jedu hranu s visokim udjelom vode, ve i stoga to dobro k o m b i n i r a j u hi. inu. One jedu samo jednu vrstu hrane u jednom obroku, a ne kao mi koji mu/crno pojesti IVI '-in nam padne u ruke, ukljuujui i njih. l - v o neega to bi vas moglo iznenaditi: Henry Ford je bio jedan od zagovornika kombiniranja hrane. U lanku iz "Earlv American Life", David L. Lewis pie o Fordovoj i n u noj koli "Wayside Inn" osnovanoj 1928. "da naui mladie kako raditi rukama i misliti." Nepovlateni djeaci od dvanaest do sedamnaest godina pohaali su je od devetog do dvanaestog i , i / i c d a . Uili su poljoprivredu, elektro i automobilsko ininjerstvo, vodoinstalaterstvo, i.t|H-larstvo i ostale obrte i akademske predmete. Zajedno s naobrazbom koju je financirao l ord, uenici su morali trpiti i njegovu prehranu. eer, bomboni, kolai, pudinzi i ostali slatki d e s e r t i b i l i su z a b r a n j e n i , ba kao i aj, kakao ili sol. H R A N A BOGATA m . l IIKOHIDRATIMA I HRANA BOGATA BJELANEVINAVA NIJE SE N I K A D M l M !>ALA JER SE SMATRALO DA SU KEMIJSKI NEKOMPATIBILNE, a salate od povra l u l e su servirane dvaput dnevno. Bravo Henry! Da ih je hranio loim obrocima, ne bi imali e /a posao. Hitno je poeti potovati ogranienja organizma. Treba stvarati energiju potrebnu za uklanjanje otrovnih tvari iz njega. Probava zahtijeva vie energije od bilo koje tjelesne funkcije. l'i.u i l n o kombiniranje hrane oslobaa energiju potrebnu za detoksikaciju, a najljepe u njemu jesi to to se ne morate izgladnjivati. Kako bi bilo izgubiti etiri i pol kilograma u deset dana ilnk jedete? To bi volio svatko tko je predebeo, a moe se postii razumijevanjem pravilnog kombiniranja hrane. Ne morate mi vjerovati na rije, uvjeriti se moete probate li kombinirati hi .inu onako kako vam preporuujemo. Tek e vam tada biti jasno je li uistinu tako ili nije. Najhitnije je da djeluje; to stoje neto dokazano ili nedokazano ne znai nita ako zbog toga drastino poveate tjelesnu energiju, izbjegnete eluane probleme, mravite i osjeate se o. Ne morate mi vjerovati, iskuajte sami!

Najvea zapreka pravilnoj prehrani su uvrijeena vjerovanja koja su izgraivana godinama. Ako je vjerovanje u neto tako snano, onog koji vjeruje ni svi dokazi da je krivo nee pokolebati. Sjetite se kako je proao Galileo prije tri stoljea rekavi da Sunce ne krui oko Zemlje. Njegova teorija temeljena na ranijim Kopernikovim radovima dovela gaje u zatvor jer je svaka budala vidjela kako Sunce putuje preko neba utapajui se u moru ili nestajui iza brda. Danas znamo da Sunce ne krui oko Zemlje premda tako izgleda, zar ne? Tako je i s

Pravilno kombiniranje hrane jednostavno stvara okruenje za mravljenje. Probavite li hranu za tri umjesto za osam sati, ostaje vam jo pet za detoksikaciju i mravljenje, a energiju da i ne spominjemo. Neki ljudi su mi rekli daje to u redu i da stoji, ali se oni kao poslovni ljudi ne mogu toga uvijek pridravati. Zato ne? Svaki dobar restoran vam prua mogunost da odaberete to ete jesti; vi ste gost i vi plaate. Nitko vas ne moe prisiliti da uzmete ono to ne elite. Recimo, dananji specijalitet je pastrva. Svia vam se i uzimate je, ali umjesto rie koja ide uz nju trait ete paroge, cvjetau ili neko drugo povre i salatu. Vai vas poslovni partneri nee pitati zato ne jedete riu. No kad se budete dizali od stola osjeat ete se lagodno i zavrit ete dananji posao s takvom energijom, a vai e poslovni partneri imati eludac pun trule hrane koja e im samo nakoditi. Bit e umorni, morat e popiti kavu ili neki drugi otrovni stimulans koji izaziva ovisnost. Pravilno kombiniranje hrane je fantastino jer unapreuje razinu energije i samo istodobno stvara svu potrebnu energiju za detoksikaciju. Najbolje je stoje ova metoda tako jednostavna. Iako ste problem teine stvarali dvadeset, trideset ili etrdeset godina, jo uvijek imate vremena da ga se rijeite. Trebate samo zapoeti. Uzbudim se i zaneseni svaki put kad o ovom raspravljam jer znam kako je sve to jednostavno. Vidio sam da djeluje na tisuama ljudi i znam da jo tisue drugih, ukljuujui i vas, mogu postii izvanredan osjeaj kontrole i posjedovati zdravo tijelo. Sve je to na dohvat ruke. Usput, stanovnici Sjedinjenih drava troe trideset milijardi dolara na lijekove godinje. Svakog sata gutaju dvadeset i pet milijuna tableta. Znate li koji je najprodavamji lijek u Sjedinjenim dravama? Nekad je to bio valium, a prema Wall Street Journalu sad je tagamet. On se koristi pri eluanim problemima. Ima li to moda ikakve veze s onim s ime se eludac mora svakog dana baviti? Budete li se drali pravilnog kombiniranja hrane, iz prve ete ruke doi do zakljuka o kakvom se izvanrednom oruu radi. Time smo doli do treeg orua kojim emo se boriti protiv sala i otrovnih tvari. O njemu volim raspravljati vie no o bilo kojem drugom, a to je...

NAELO PRAVILNOG UZIMANJA VOA

l ) irokom predmetu zdravlja ne postoji podruje koje se tako pogreno tumai kao uzimanje \ o i ;i U ovoj zemlji ljudi ne znaju kako treba jesti voe. Ne mislim da ga ne znaju ubrati i pojesti, ve da ne znaju kako ga i kada uzimati. Pravilno uzimanje voa je u uskoj vezi s l > i . i v i l m m kombiniranjem hrane. Koliko poznajete ljudi koji uistinu ne vole voe? Vjerojatno takve ne poznajete. Veina i i n < l i s kojima ste u dodiru spremno e izraziti svoje oduevljenje prema vou. Najnegativniji komentar kojeg ete uti bit e "volim ga, ali ono ne voli mene" ili "volim ga, ali ga ne mogu |i-sl i". To zato ga netko ne moe jesti temelji se na nerazumijevanju pravilnog u/imanja voa. Na svakom svom seminaru traio sam da se jave oni koji ne vole voe, i rijetko kad se tko |.i\ 10, pa ak i u skupinama od sedam stotina i vie ljudi. Razlog zbog kojeg gotovo svi izraavaju . \ o | u sklonost prema vou jest to to ga naa tijela nagonski trebaju. Sa svojim slatkim ni|i-;ivinama rijetkih okusa, zanosnih aroma i oku ugodnih boja, voe prua jelu zadovoljstvo. Vm'v je bez sumnje energijom najbogatija hrana kojom se hranimo, no samo ako se pravilno u/ima. Ono to ete nauiti moe se uzeti s izvjesnom dozom skepticizmajer se suprotstavlja nainu miljenja o vou, to je u redu. Tie se novog naina razmiljanja o tijelu i prehrane. l stari i mladi dre voe poslasticom, npr. komad hladne dinje za vrueg dana ili kad nakon /.u mjenog obroka uzimate komad voa kojim smirujete nepce. Ovo vas moe iznenaditi: razlog zbog kojeg traimo voe jest to je ono bez dvojbe najvanija hrana koju moemo ponuditi svom tijelu. To je hrana na koju je ljudska vrsta bioloki prilagoena. 15. svibnja 1979. u The New York Timesu izala je pria o radu doktora Alana Walkera l>n/nutog antropologa sa Sveuilita John Hopkins. Taj lanak bio je prava bomba za sve one tloklore i strunjake za prehranu koji nisu bili svjesni goleme vanosti voa u ljudskoj prehrani. ( Ukuca dr. Walkera pokazuju da se nai davni preci veinom nisu hranili mesom, sjemenkama, .i.i!)l|ikama, liem ili travom, ve uglavnom voem. Dr. Walker je razvio zapanjujui nain oiliedivanja prehrambenih navika prouavajui tragove na zubima. Svaka hrana na njima ostavlja drukije tragove. U svojim prouavanjima zubi praovjeka dr. VValker nije naao nikakvih izuzetaka. Svaki pregledani zub, od hominida do homo erectusa, pokazao je da se i, uli o zubu ovjeka koji se hranio voem. Trebali ste uti krgutanje zubima ljudi iz ( '.Milemenove udruge. Poto smo se bioloki prilagodili na voe, daleko je vanije misliti koliko ete pojesti voa

nego koliko ete pojesti hrane bogate bjelanevinama, t j . mesa. U petnaest godina i.ida nikad nisam susreo osobu koja bi pokazivala nedostatak bjelanevina. Naprotiv, susreo sam stotine otrovanih bjelanevinama od kojih veina nije uzimala dovoljnu koliinu voa. Preveliko uzimanje bjelanevina povezano je s rakom grudi, jetre i mjehura i u poveanju izgleda oboljavanju od leukemije. ( Viktoras Kulvinskas: Survival into the 21st Century; Omangod Press, 1975., Wethresfield, Connecticut) Prema Williamu J. Mayou, osnivau Klinike Mayo, prehrana mesom poveala se za 400% u zadnjih stotinu godina. Na rak eluca otpada jedna treina svih bolesti raka ljudskog tijela. Ukoliko se hrana od mesa potpuno ne razloi dolazi do njezinog raspadanja i nastajanja aktivnih otrova koje apsorbiraju organi neprilagoeni njihovom primitku. ( Blanche Leonardo:CancerandOther Deseasesfrom MeatConsumption; Leaves ofHealing, 1979., Santa Monica. California ). Trovanje bjelanevinama oituje se u hiperkiselosti tijela, o emu emo vie govoriti u devetom poglavlju. Ve smo rekli daje imperativ sustava njegovo neprestano ienje od otrovnih tvari koje se nakupljaju u tijelu. Najdjelotvorniji nain ienja organizma je uzimanje hrane s visokim udjelom vode. Vjerojatno moete pogoditi sadraj sljedee raenice: VOE IMA NAJVEI UDIO VODE U SEBI OD BILO KOJE DRUGE HRANE. Voe je ustvari 80 do 90% voda. Uz vodu tu su svi vitamini, minerali, uglikohidrati, aminokiseline i masne kiseline koje organizam treba. ivotnu snagu vode iz voa ne dostie niti jedna druga vrsta hrane. Kad se voe pravilno uzima, nita se ne moe usporediti s od njega dobivenim koristima. Po svojoj prirodi voe je takvo da daje t i j e l u mogunost uklanjanja nakupljenih otrovnih tvari. Time se svaki vid ivota jo vie potie i vae tijelo postaje sposobno funkcionirati s optimalnom uinkovitou. Kao orue za mravljenje, pravilno uzimanje voa neusporedivo je u svojoj uinkovitosti. U listopadu 1983. je Judith Rodin, profesorica na Sveuilitu Vale, iznijela na Meunarodnom kongresu o gojaznosti u New Vorku zanimljive podatke. Njezine studije o koristima vonog eera pokazuju da e ono to ste pojeli za jednog obroka utjecati na ono to ete pojesti u sljedeem. Bergen Record izvjestio je kako je gospoa Rodin vrila istraivanja. Vodu zaslaenu razliitim vrstama eera dala je prouavanim grupama. Ljudi koji su pili tekuinu zaslaenu vonim eerom fruktozom, jeli su znatno manje od ljudi koji su pili ili vodu ili tekuinu zaslaenu saharozom. Ona i njezini suradnici zabiljeili su da su osobe koje su uzimale fruktozu jele u svom sljedeem obroku prosjeno 479 kalorija manje od onih koje su uzimale saharozu. Dr. William Castelli medicinski rukovoditelj Framinghamskom studijom o bolestima srca i djelatnik Medicinske kole na Harvardu, kae da nesvakidanji sastojak iz mnogih vrsta voa moe smanjiti rizik od bolesti srca i sranog udara. Taj sastojak titi srce spreavajui krv da postane masna i tako zaepi ile, jer voe ne zaepljuje. Sastojak potreban za krepak ivot jest energija. Ve znamo da probava troi najvie energije od svih drugih fizikih aktivnosti. Pri tome voe obavlja najbitniju ulogu jer NJEGOVA PROBAVA ZAHTIJEVA MANJE ENERGIJE OD PROBAVE BILO KOJE DRUGE HRANE. Zapravo, probava voa gotovo i ne zahtijeva energiju. Sve to ljudsko tijelo konzumira mora se razgraditi i pretvoriti u glukozu, fruktozu, glicerin, aminokiseline i masne kiseline. Mozak bez glukoze (eera) ne moe funkcionirati. Voe je glukoza u tijelu. Njegova probava, apsorpcija i asimilacija zahtijeva najmanju potrebnu koliinu

. m - i i ' i i e l > i u i ' i i l u . 111.1 pio vodi od jednog i pol do etiri sala u /elucu (pod uvjetom daje bila l ii .i\ i Ino kontinuirana). Manje koncentrirana i bolje kombinirana hrana manje vremena provodi u /diioi To je mjesto u kojem poinje troenje energije. VOE SE NE PROBAVLJA U / l - L U U ! Svo voe, osim banana, datula i suenog voa se u elucu zadrava veoma kratko, i >no prola/.i kro/ eludac kroz dvadeset do trideset minuta, kao da prolazi tunelom. Razgrauje .r n cnjevima i oslobaa svoje visoko hranjive tvari. Koliina energije koju voe tedi jer se ne mora razgraivati u elucu je vrlo velika. Ta se . nu r.ija automatski usmjerava na ienje organizma od otrovnih tvari i tako smanjuje teinu. Sve je ovo uistinu tako samo ukoliko se voe pravilno uzima. Stoje pravilno uzimanje voa? K;iko se voe ne zadrava dugo u elucu, njegovo pravilno uzimanje znai da se VOE NE SMIJE JESTI S NEKOM DRUGOM HRANOM ILI NEPOSREDNO POSLIJE NJE. Bitno K tla voe jedete na prazan eludac. OVO JE, BEZ DVOJBE, NAJVANIJI VID NAEG I ' K ( ) ( i R A M A . Jedete li voe pravilno, ono e odigrati veliku ulogu u osposobljavanju tijela /,i detoksikaciju jer ima puno vode i zahtijeva malo energije za probavu. Voe je najvanija IM i n . i koju moete jesti, ali jedete li ga nakon druge hrane, nastat e mnogi problemi. l l/mimo da jedete sendvi i nakon njega uzmete komad nekog voa, npr. dinje. Taj komad d i n j e |c spreman samo proi kroz eludac u crijeva, ali ga sendvi u tome prijei. U im-duvremenu, cjelokupni obrok poinje trunuti i fermentirati, to dovodi do nastanka kiseline. Kloni kad voe doe u dodir s hranom i probavnim sokovima u elucu, cjelokupna se masa hiane poinje se kvariti. Bjelanevine se ponu putrificirati, a ugljikohidrati fermentirati. Sve M- pielvara u kiselinu i mi jurimo po lijekove. To se lako moe dokazati, a moda ste ve i sami 1o doivjeli. Moda ste nakon jela uzeli komad voa ili au soka i osjetili otru bol u elucu ili garavicu. Voe koje ste pojeli trebalo je samo proi kroz eludac u crijeva, ali gaje ostala hrana sprijeila. Medicinski se to ne moe dokazati stoga to se o utjecaju prehrane na organizam ne zna doNoljno. Dr. Hcrbert M. Shelton, pravi autoritet za kombiniranje hrane, naglaava da se sva pnlencijalna vrijednost voa moe iskoristiti samo ako se uzima na prazan eludac. Ako ste ga m i|ek u/imali nepravilno i pri tom vas nita nije boljelo, ne znai da niste krili prehrambene /akone. To samo pokazuje sposobnost tijela prilagoavanju. Isto tako, moete se izvui ne plaajui porez, ali to ne znai da ne krite zakon. Jednog dana e vas porezna sluba sigurno u h v a t i t i . Nastavljanje nepravilnog uzimanja voa, jednom e takoer uzeti svoj danak. Mnogi dinju jedu nepravilno i onda za to to se osjeaju loe krive dinju. U emu je /upravo stvar? Jeli su dinju nakon sendvia ili neke druge hrane koja je dinji stvorila zapreku l>inna crijevima. Ona je zbog toga fermentirala i ove su se osobe poele osjeati loe. Da su pi \ o pojele dinju, priekale dvadesetak minuta i onda pojele neto drugo, ovo se ne bi dogodilo. Ne Ireba, dakle, dinju krivili to nije dospjela do crijeva. Dano vam je vrlo jednostavno orue kojeg mnogi ljudi nisu svjesni. Fizioloki voe kroz Histem prolazi brzo i ne iziskuje veliki utroak energije kao druga hrana. Zato bez oklijevanja ka/em daje VOE NAJSITNIJA HRANA KOJU MOEMO JESTI! ()vo vrijedi za SVO voe, ak i ono koje sadri velike koliine kiselina kao to su narane.

ananas ili grejp. To se voe tako na/.iva samo botaniki U/ima li se pravilno, svoe voe kad dospije u organizam pokazivati alkalijsko djelovanje. Voe, /ajedno s povrem, posjeduje jedinstvenu sposobnost neutraliziranja kiselina nakupljenih u organizmu. Nepravilno kombinirana hrana, nedovoljna zastupljenost hrane s visokim udjelom vode, nusproizvodi razgradnje koncentrirane hrane, kemijski aditivi, zagaeni zrak i voda, te stres uzrokuju poveanje koncentracije kiselih i otrovnih tvari u organizmu. Takav se organizam prepoznaje po debljini, celulitu, sijedoj kosi, elavosti, ispadima nervoze, podonjacima i preuranjenom boranju lica. Izravna posljedica prevelike koncentracije kiseline je ir. Jede li se pravilno, voe posjeduje izvanrednu sposobnost pomlaivanja ime se suprotstavlja djelovanju kiseline u sustavu. Kad potpuno savladate naelo pravilnog uzimanja voa, upoznat ete jednu od prirodnih tajni ljepote, dugovjenosti, zdravlja, energije, zadovoljstva i normalne teine. Voe vie nego ijedna hrana opskrbljuje tijelo sa svime to mu je potrebno da bude to zdravije. Osim to sadri vodu kojom se organizam isti, injenica da voe ne ostavlja otrovne tvari i da gotovo ne zahtijeva energiju za probavu, govori da se radi o hrani najbolje uravnoteenoj svim potrebnim hranjivim tvarima. Pet nezaobilaznih tvari koje dobivamo iz hrane, a potrebnih za ivot su glukoza kao gorivo (iz ugljikohidrata), aminokiseline, minerali, masne kiseline i vitamini. Prva i najvanija prednost hrane je njezina energetska vrijednost. To bi trebao biti najhitniji initelj pri odreivanju ope vrijednosti svake hrane. Idealni postoci svake od pet najvanijih hranjivih tvari kako ih ljudsko tijelo treba su: glukoza-90% aminokiseline-4-5% mineral i-3-4% masne kiseline-1+% vitamini-ispod 1% Gore navedeni postoci pokazuju idealni sastav hrane prema potrebama organizma. Ti podaci odgovaraju samo jednoj vrsti hrane s ovog planeta - vou. To bi ilo u prilog zakljucima dr. Alana Walkera po kojima se ljudi ve milijunima godina uglavnom hrane voem. Prije no to su nas kao rasu u zabludu doveli vanjski utjecaji, mi smo se kao i sve ivotinje nagonski hranili onim to nam je moglo pruiti sve potrebno za ivot, tj. u naem sluaju VOEM. Postoje dva vana razloga bitna za svladavanje naela pravilnog uzimanja voa. Prvi govori o tome kakvo se voe ili voni sok uzima. Odgovor na to je: SAMO SVJEE! Nikakve koristi neete imati od voa koje je preraeno ili izmijenjeno bilo kakvom upotrebom topline. Naprotiv, to je voe ak i tetno. Organizam iz voa moe izvui hranjive tvari samo ako je ono u svom prirodnom stanju. Peene jabuke, konzervirano voe i razne pite ne opskrbljuju tijelo hranjivim tvarima, u organizmu se pretvaraju samo u kiselinu i otrovne tvari koje vjerojatno oteuju tkivo unutarnjih organa. Tijelo zbog njih mora koristiti neprocjenjivu energiju da bi ih neutraliziralo i uklonilo iz sebe. injenica je daje voe osjetljive prirode. Kuhanjem se unitava njegova potencijalna vrijednost. Nema sumnje da se makrobiotika (koja odvraa od prehrane voem) i prirodna higijena u

n v u i n o no mogu slo/itt l'iolckhh desetak godina u svojoj sam se privatnoj praksi imao prilike l>osav|clov;iti s mnogim pristalicama makrobiotike. Potraili su me jer su se osjeali loe zbog JujMilia|iH>g pri Jr/avanjamakrobiotikim teorijama. Svima se stanje poboljalo nakon nekoliko i|i-<lana higijenske prehrane. Tako znaajno poboljanje osjetili su stoga to su dobru podlogu m u l i u makrobiotici. Ona ima mnotvo prednosti od prosjene amerike prehrane, ali i nrtloMataka u pogrenom tumaenju korisnosti voa jer zahtijeva da ono u prehrani ne bude MI ovo. Svo se voe mora jesti svjee i nekuhano jer e izgubiti svoje hranjive mogunosti. Isto sloji i /a vone sokove. Moraju biti svjei, jer ako se pasteriziraju, stoje sluaj s koncentriranim l u i a n i m m sokom, postaju istom kiselinom i prije no to ih popijete. Moete se upitati ne bi li cijelo voe bilo bolje od samog soka. Cijela hrana je uvijek l n i h v a t l j i v i j a od nekog svog dijela. Meutim, ljudi vole neto i popiti, a mudrije bi bilo piti .>k od voa ili povra nego mlijeko, sodu, alkohol, aj ili kavu. Dobro je zapamtiti da se ne |m*pi rua piti sokove naiskap. Zato to se radi samo o dijelu hrane, trebali biste piti gutljaj po i ' u t l | . i | , tako da se u ustima izmijea sa slinom. Voe je prepuno vitalnih ivotnih sila. Koristi li se pravilno, moe se odmah staviti na i.r.polaganje organizmu. Niti jedna druga hrana ne pridonosi ienju organizma i mravljenju Lio voe. Unititi tu njegovu sposobnost uzimajui ga na pogrean nain nije nita do /loin i 1. 1 tijelom! Biste li uivali u Mona Lii daje premazana blatom ili u Mozartovoj sonati da se u. i ploi nalazi velika ogrebotina? Biste li uivali u mirisu rue na koju je baeno smee? t iskrali! ete si viestruke koristi od voa, dozvolite li mu da se pokvari u vaim probavnim l >rugi se razlog odnosi na vrijeme koje treba protei izmeu uzimanja hrane koja nije voe i \ oi-ii. Dok imate prazan eludac, moete jesti koliko god voa elite u vremenskom razmaku k a k v o m elite, ali tako da dvadeset do trideset minuta nakon toga ne jedete nita. Za to e vii|eme voe ili sok napustiti eludac. Sok i neko voe zahtijevaju i manje vremena, ali za U .uloset do trideset minuta moete biti sigurni da vie nisu u elucu. Bananama, datulama i usi-nom vou treba od etrdeset i pet minuta do sat vremena. Kad pojedete bilo koju hranu ku):i nije voe i meso, morate priekati barem tri sata, a nakon mesa etiri. Ova se vremena odnose samo na hranu koja je pravilno kombinirana. Ukoliko vam obrok nije pravilno iskombiniran, hrana e se u elucu zadrati bar osam sati. U to vrijeme ne biste smjeli uzimati n i k a k v o voe ili vone sokove.

POTREBAN V R E M E N S K I R A / M A K I/MEDJU NEKOG OBROKA l PONOVNOG U/IMANJA VOA

i . n i m islv;i ciH-ipic. |c h logino umlro dorukovati? Ukoliko ga preskoite, ne samo da se iH-ivU- oncsviicslili /bog nedostatka hrane (jer vae tijelo jo uvijek koristi ono to ste pojeli dana), nego ete biti puni poleta i energije. ( H ) ("'ASA K A D SE PROBUDITE, PA BAREM DO PODNEVA, UZIMAJTE SAMO VOE l VONE SOKOVI:. Pojedite i popijte koliko elite bez ustruavanja samo pazite da se ne prejedete. Hranei si- na laj nain, stvarate i uvate veliku energiju. Probava voa ne zahtijeva energiju jer se ona ur obavlja u elucu, a gotovo da i nije potrebna bude li voe dobro provakano. 11 ranjive tvari apsorbiraju se u crijevima. Kako voe u crijeva brzo dospijeva, iz njega se moj'ii apsorbirati sve hranjive tvari. Jedete li voe, dan e vam biti plodniji i uspjeniji jer ste riKTniju ouvali, a ne nepotrebno utroili. Zapanjit ete se kakav e to uinak imati jednom Liti se naviknete samo na voe i vone sokove prije podne. Pitat ete se kako ste ranije uope mogli ujutro jesti teke obroke. Teak obrok podrazumijeva i teak dan. Ujutro mo/ete jesti \ K a koliko elite sve do pola sata prije sljedeeg obroka. Nakon njega, trebala hi proi najmanje in sata do sljedeeg. Budete li opet gladni, posluajte tijelo i uzmite jo voa. Tisue ljudi s mojih seminara doslovno su prestali jesti teku hranu ujutro. Uzimajui i.ulu samo voe i vone sokove, postigli su nevjerojatan preokret. Mnogi su ljudi bili skeptini p.i MI odluili da e ovo samo isprobati i onda se opet vratiti na standardni doruak, ali to nitko ml n j i h nije uinio. Nakon deset dana vonog doruka, nitko se ne eli vratiti starom. Razlika li- tako velika da vam se ini da ste se prije hranili nakovnjima. Ponekad moete imati uobiajeni iloi uak i to je u redu jer "ponekad" je jedna stvar, a "svakodnevno" druga. U/imanje voa i sokova ujutro sama je sr naeg programa. Mnogi su mi ljudi rekli da premda se stalno ne pridravaju programa, uzimanje voa ujutro nisu napustili jer im i ono samo dovoljno koristi. To je bez dvojbe najvaniji imbenik ovog programa. elite li zapoeti od jednog principa, trebali biste krenuti od ovoga. Neki smatraju da voe i voni sok debljaju. Voe moe izazvati negativne posljedice samo ako je preraeno ili ako se uzima s nekom drugom hranom ili neposredno nakon nje. l ' / I M A LI SE NA PRAZAN ELUDAC, SVJEE VOE IMA SAMO POZITIVAN l IINAK JER POTIE MRAVLJENJE. Na nau napomenu da slobodno moete jesti voa koliko elite mnogi e se od vas zabrinuti zbog kalorija. Kalorije su neprijatelji samo u izrazito picradcnoj i nepravilno kombiniranoj hrani. One to se nalaze u vou nee utjecati na debljinu, u- e priskrbiti energiju potrebnu za mravljenje. Raunanje kalorija me je uvijek umaralo. Radi se o jednom krajnje oajnom nainu odreivanja to treba jesti. Molim sve ljude da zaborave na kalorije i misli usredotoe na hr.inu visoke kakvoe. Raunanje kalorija je vrlo neuinkovit nain odravanja tjelesne teine, l o je ustvari potpuno nerealna mjera kojom se teko moe postii napredak pa zbog toga mnogi od onih to izraunavaju kalorije nisu doli do zadovoljavajuih rezultata. Jednom sam u Palm Springsu otiao na doruak ujedan dobar restoran. Ta se ustanova

HRANA Salata ili sirovo povre Pravilno kombiniran obrok bez mesa Pravilno kombiniran obrok s mesom Bilo kakav nepravilno kombiniran obrok

VRIJEME 2 sata 3 sata 4 sata sati

Voe u naem programu igra iznimno vanu ulogu. Ono zapravo odmara probavni sistem stvarajui tako energiju potrebnu za ienje i mravljenje. Vidite li sad da nije samo vano to icdctc. ve i kako jedete. Kad bi vas netko upitao koje je po vaem miljenju najgore vrijeme dana zajclo, to biste mu rekli? Veina ljudi misli daje to neposredno prije spavanja. Iako je i to uasna navika, jo je gore jesti ujutro kad se probudite. Znam da ne vjerujete jer smo se nauili da je dobar doruak nositelj dana. Znate li kako izgleda amerika tipina stanka za kavu? Ljudi pojedu obilan doruak "zbog energije" i onda cijelog dana poseu za kavom da ostanu budni jer je organizam izmoren probavom doruka. Znam kakav je ovo udarac jednom od najukorijcnjenijih uvjerenja. Na trenutak zaboravite sve to ste nauili o doruku, sve savjete nutricionista (strunjaka za prehranu), lijenika i drugih strunjaka. Zaboravite sve to i oslonite se na svoju zdravu pamet u prosuivanju ima li doruak pozitivan ili negativan uinak na debljinu. Zapamtite, ENERGIJA JE SR IVOTA. Ujutro kad se probudite, pod uvjetom da niste imali "pononi" ili nepravilno kombinirani obrok, odmoreni ste i na vrhuncu snage. Hoete li svu tu energiju potroiti na obilan doruak? Ve znate da probava zahtijeva ogromnu koliinu energije, a obilnim dorukom koji je zapravo vrua pljuska naelima pravilnog kombiniranja hrane tu energiju neete nadoknaditi. Naprotiv, potroit ete puno energije kako bi se hrana mogla probaviti. Tradicionalno u Americi za doruak imamo jaja i tost, itarice s mlijekom ili krumpir s mesom to su izrazito loe kombinacije hrane zbog ega tijelo mora satima troiti dragocjenu energiju. Ukoliko je pravilno kombinirana, hrana u elucu provodi oko tri sata. Energija se poinje obnavljati tek kad se hranjive tvari u crijevima apsorbiraju. Gledajui sa

h v a l i l a da sve na jelovniku ima tono onoliko kalorija koliko je tamo pisalo. A evo /ato je raunanje kalorija nepotrebno: iz jelovnika sam sastavio dva mogua doruka. Oba su se sastojala od tri namirnice. Jedan je doruak imao 220 kalorija, a drugi 190. Po logici raunanja, svaka kalorija neto znai pa bih trebao imati onaj obrok u kojem ih je manje, dakle 190. Kako sam razumio naela prirodne higijene, bez oklijevanja odluio sam se za doruak od 220 kalorija. Jer kalorija u preraenoj i mrtvoj hrani nije isto to i kalorija u svjeoj i izvornoj hrani. Isto je, npr. s automobilima. Biste li radije imali staru olupinu bez konica ili novi RollsRoyce? Ijedno i drugo su automobili, ali dok vam jedan ugroava ivot, drugi vam savreno slui. Tako je i s kalorijama. Od jednih ete se udebljati, a druge e vam pomoi u mravljenju. to se tie kalorija vanija je kvaliteta nego kvantiteta. Doruak od 190 kalorija bio je tanjur zobene kae, penini kruh te sir i vrhnje. Doruak od 220 kalorija bila je aa svjee istisnutog naraninog soka, komad dinje i zdjela svjeih jagoda. Sad kad razumijete zato treba jesti pravilno kombiniranu i hranu s velikim udjelom vode, sigurno vam je jasno zato sam izabrao doruak od 220 kalorija. U onom prvom nala su se tri jela bez vode, preteno bogata bjelanevinama (sir i vrhnje) i ugljikohidratima (kruh i zobena kaa). To bi u mom elucu provelo od est do osam sati, pokralo moju dragocjenu energiju i ostavilo debeli sloj otrovnih tvari. To mi nikako ne bi moglo pomoi u elji da smravim. Doruak od 220 kalorija u cjelini se sastoji od hrane s visokim udjelom vode. Taje hrana u pola sata prola kroz moj eludac bez putrificiranja i fermentacije i u roku jednog sata opskrbila me novom energijom. Organizmu se pomoglo pri ienju jer ciklus eliminacije nije poremeen. U krivu je svatko tko misli ovaj daje ovaj program uspjean stoga to prua manje kalorija od obinih dijeta. On je uspjean zato jer u njemu nema preraene, denaturizirane i loe kombinirane hrane. Radi se o nainu ivota koji nema nikakve veze s raunanjem kalorija. Razlog zbog kojeg treba ujutro jesti voe povezan je s uspjenim funkcioniranjem tjelesnih ciklusa. Sad je pravi trenutak da se vratimo na njih i pogledamo zato. Prvo emo krenuti s ciklusom eliminacije jer je za mravljenje bitno da se on ne poremeti. I. CIKLUS-ELIMINACIJA (OD 04 SATA DO PODNEVA): Saznali ste da probava konvencionalne hrane iziskuje vie energije od bilo koje tjelesne djelatnosti. Takoer ste nauili da za probavu voa treba najmanje energije. Zbog toga U CIKLUSU ELIMINACIJE TREBA UZIMATI VOE I VONE SOKOVE, ukoliko ba imate potrebu za jelom. Sve ostalo usporava proces eliminacije, a nusproizvodi te hrane se dodaju ve postojeim otrovnim tvarima te tako utjeu na debljinu. Zbog toga uspjeh programa ovisi o uzimanju iskljuivo voa i vonog soka prije podne. Uspjeno i ugodno mravljenje ovisi o ciklusu eliminacije. UZIMANJE ISKLJUIVO VOA I VONIH SOKOVA PRIJEPODNE JE NAJVANIJA KARIKA U LANCU. (Ukoliko nastavite uzimanje kave ili drugih dodataka, ne inite to za ciklusa eliminacije. inite to poslije podne.) II. CIKLUS-APROPRIJACIJA (OD PODNEVA DO 20 SATI): Nakon podneva ulazimo u dnevni period prehrane. Sad je vrijeme za jelo, ali treba obratiti pozornost na neka vana pravila. Trebate imati takav obrok koji nee potroiti svu steenu energiju iako izvjesnu koliinu njegova probava mora potroiti. (Pogledajte energetsku ljestvicu na 89. strani). Treba se potpuno

posvetiti naelu p i a v i l n n g kombiniranja hrane da bi se i/bjeglo svo pretjerano troenje energije pn piobavi, l II. ('IKMIS-ASIMILACIJA (OD 20 DO 04 SATA): Uzeli ste hranu. Sad tijelu treba pruiti p r i l i k u da hranu ra/loi, apsorbira i iskoristi njezine hranjive tvari. Do apsorpcije dolazi tek kiid hrana dospije u crijeva. Pravilno kombinirana hrana nai e se u crijevima za tri sata, spremna za apsorpciju i asimilaciju. Nepravilno kombinirana hrana u elucu moe ostati od osam do dvanaest sati, pa i due. Jedite rano, tako da hrana ve napusti eludac kad krenete na poinak. Za toga odmora (kojeg to ee zaponite prije ponoi) organizam e zavriti ciklus asimilacije prije no to ue u ciklus eliminacije oko 4 sata ujutro. Jednom upoznati s ovim oruem, a prije nego krenete po uspjeh, moi ete razumjeti i zahtjev...

TEORIJA DETOKSIKACIIE

slo noki poistovjeuju s dijarejom. Meka stolica ima /apravo po/itivan uinak. Ona je posljedica <l|dovam,a vo;i k o j i m se skidaju fckulnc tvari sa crijevnih stijenki i u obliku meke stolice J l n i i , i ] i i i/ organi/ma, lako se moe initi neugodnom, meka stolica slui svrsi. Vano je da i i u - u i i ne ometate ili /austavljate proces uklanjanja otpadnih tvari iz organizma. Nemojte se IH m u l i da ete dehidrirati; ne postoje znakovi koji bi na to upuivali kao to su poviena irmperatura ili munina. Osim toga uzimat ete i voe koje u sebi sadri velike koliine vode. Meka stolica rijetko traje due od dva dana. Uz to biste mogli osjeati neku vrstu morske

bolesti.

Kroz cijelu ovu knjigu naglaavali smo vanost uklanjanja otrovnih tvari iz organizma pri postizanju uspjenog i trajnog mravljenja. Da bismo taj proces olakali, razvili smo novi stil ivota koji je ne samo uinkovit nego i ugodan. Detoksikacija organizma najvaniji je cilj naeg programa. Ona je neophodna, premda i nije najugodniji dio stvaranja okruenja za uspjeno mravljenje. Ne elimo vas navesti na pomisao da posjedujemo nekakvu udesnu formulu koja e vas preko noi, bez muke pretvoriti u sretnu, zdravu i vitku osobu. Svoj dio morate izvriti sami. Iz svog dugogodinjeg iskustva mogu zakljuiti da priblino 10% korisnika programa pokazuje izvjesni stupanj poetnih neugodnosti. Postoje svakako potencijalni uzroci nelagode, no oni se mogu potpuno smanjiti. Pivbr/a detoksikacija takoer moe uzrokovati veliku nelagodu. Zbog toga je u prouavanju i usavravanju onakvog naina ivota kojim bi se izbjegla nelagoda provedeno preko devet

Moda ete imati obilno curenje iz nosa. TO NIJE PREHLADA! Radi se o jednom od n h l i k a uklanjanja otpadnih tvari iz organizma. Do izluivanja sluzi dolazi zbog njezinog nakupljanja, ba kao to se, npr. voda prelijeva iz pune ae. / n a u j n i problem ove zemlje su razni probavni poremeaji od napuhavanja do greva i n / h i l | n i j i h kroninih bolesti. Prehranom kakvu predlaemo u ovoj knjizi mogue je iskorijeniti Itkvc probleme. Pravilno kombiniranje hrane i pravilno uzimanje voa su imbenici koji tome /naajno doprinose. Ponekad, premda voe uzimate pravilno, moete osjetiti napuhavanje. Ka/log tome su nakupine ostataka hrane i tjelesnog otpada ugraenih u stijenke crijeva i eluca. ViK'i-m se ti ostaci djelotvorno uklanjaju, meutim u samom tom procesu moe doi do napuhavanja. Veina ljudi nema ovakvih problema iako smo se susretali s nekolicinom iji su n i j ' i i n i / m i bili toliko oneieni da su u njih napuhavanja trajala i do tri tjedna. Sve ovisi o .lupiiju oneienosti tijela, no u bilo kojem sluaju, zasigurno je pozitivno to se uzrok takvih I H t i h l c m a uklanja odmah na poetku programa. Imajte u vidu dae vae tijelo mora prilagoditi novim prehrambenim navikama. Kad jednom e, ono se to prije eli rijeiti svog otpada iz sebe. Organizam osjea iznenadno poveanje kojom, stoje prije mogue, iz sebe nastoji ukloniti sve otrovne tvari. Prilagodivi se n. i l i ) da e redovito dobivati energiju, organizam zapoinje regulirati proces uklanjanja, a Unu- nestaju sve privremene neugodnosti. BITNO JE DA VIE OD 90% LJUDI KOJI SLIJEDE uv-vi PROGRAM NE OSJEAJU NIKAKVE NEUGODNOSTI. Ukoliko vi ne budete meu IH n i u vano je da zbog toga ne naputate program. Imajte vjeru u sposobnost svog tijela da se oporavi. Produi li se bilo kakva neugodnost na vie dana, moete si olakati posavjetujui se lijenikom. Uklanjanje svih otrovnih tvari iz organizma moe trajati mjesecima i godinama, no u mimo nekoliko dana poet ete mraviti i osjeati se zdravije. Kasnije uklanjanje nastavlja se luv ikakvih problema. Izgubit ete sav viak teine, ostvariti veliko poveanje energije i osjetiti uvropi boljitak. Najvea pogreka koju moete napraviti je da u trenutku ako se budete osjeali lose, prekinete s programom. To to se eventualno moete osjeati loe samo pokazuje koliko nlr daleko od potpune detoksikacije. Sasvim je sigurno da organizam iz sebe nastoji ukloniti ive ono to ne pomae njegovu zdravlju. Kad jednom s time zapone, pustite ga i da zavri. Kud se rijeite svog otpada iz organizma, osjeat ete se puno bolje. Vrijedi ponoviti da NE M< )l< A SVATKO PRI TOME IMATI IZVJESNE NEUGODNOSTI I PROBLEME. VEINA NI ( '>: OSJEATI NIKAKVE NEGATIVNE PROMJENE. No, smatramo da smo odgovorni iipn/nati vas sa svim mogunostima. Budete li osjeali bilo kakve neugodnosti, sljedeih par Hlniiuca e vam pomoi da ih smanjite na minimum.

godina.

Imajte u vidu da su se otrovne tvari u vaem organizmu nakupljale dvadeset, trideset, etrdeset, pedeset ili i vie godina i da stoga ne mogu ni biti uklonjene preko noi. Nemogue je naglasiti svu vanost uspjene detoksikacije organizma. On se mora osloboditi svih otrovnih tvari kako bi svoju energiju mogao preusmjeriti na mravljenje. Dok se otrovne tvari nalaze u organizmu, velika koliina energije troit e se na njihovo uklanjanje i uspjeh svakog programa za mravljenje ovisit e o uinkovitosti tog procesa. Detoksikacija je, dakle, klju svega. Mogue javljanje nelagode ovisi o oneienju organizma. Ljudi koji uzimaju lijekove skloniji su tome od ljudi iji organizam nije jako zatrovan. Uklanjanje otpadnih tvari moe zaista biti neugodno, no to nije nita prema onome to nas oekuje nastavimo li po starom. Za prehranu je bitno da omoguuje ienje organizma, ali ne svjetlosnom brzinom. Ona mora biti takva da nelagoda koju uzrokuje bude zanemariva. U tome uspjeni jelovnici prikazani su pri kraju knjige. Oni predstavljaju plod vremena, napora, prouavanja i usavravanja koji osigurava da detoksikacija bude to mirnija i ugodnija. FIT FOR LIFE je u stvari program detoksikacije. O kakvim se eventualnim neugodnostima moe raditi? Najuestalija je nadimanje koje se javlja u poetku primjenjivanja naela pravilnog uzimanja voa. Ono zbog svoje izvanredne sposobnosti proiavanja jednostavno uzburka sve nakupljene otrovne tvari to rezultira plinovima i nadimanjem. To obino proe za etrdeset i osam sati, a rijetko moe trajati due od sedamdeset i dva sata. Nemojte se uznemiravati ako u prvih nekoliko dana dobijete koji kilogram jer je to poveanje teine rezultat nadimanju. Vae se tijelo samo prilagoava zadatku pred sobom. Osim toga, moete imati i glavobolje, osjeati umor i tjeskobu, imati meku stolicu

Postoje nebrojeni dokazi koji potkrepljuju uspjenost ovakvog naina pichiane. Ve snio prije rekli da bolesti srea i rak prednjae po smrtnosti u Sjedinjenim dravama gdje od tih bolesti dnevno umire oko etiri tisue ljudi. Najnoviji podaci i znanstvene informaeije pokazuju da voe i povre u prehrani znaajno smanjuju smrtnost od tih bolesti. U rujnu 1982. lijenici Nacionalnog instituta za rak su objavili da promjena prehrambenih navika nudi izvjesnu zatitu od raka. U prehrani je potrebno smanjiti koliinu masti, a poveati koliinu voa i povra. Nacionalni institut za rak odredio je prehranu svojim prioritetom u istraivanjima prevencije od te bolesti. U rujnu 1983. Ameriko drutvo protiv raka iznijelo je tvrdnju da vea upotreba voa i povra moe znaajno smanjiti rizik od raka. U prolom smo poglavlju govorili o doktoru Castelliju sa Sveuilita Harvard koji naglaava kako se rizik od sranih bolesti takoer moe smanjiti uzimanjem voa. Siguran sam da je tome tako jer su voe i povre hrana koja uvelike pomae pri detoksikaciji organizma. Ta detoksikacija bitna je opet za mravljenje. Koristei to orue, moi ete mraviti i odravati idealnu teinu. U tome vas jedino mogu sprijeiti navike koje imate, a navika je ujutro jesti obilno, navika je mijeati hranu bogatu bjelanevinama s hranom bogatom ugljikohidratima, navika je jesti voe nakon drugog jela. Bitno je razviti neke nove navike. Ukoliko se ne ostavite starih navika, zavrit ete tamo kamo ste poli iako to ne elite. Najlake ete ih se rijeiti istisnuvi ih novim i boljim navikama. Upravo to vam ovdje pruamo, skupinu poboljanih navika kojima se moete sluiti kako vas volja. Ukoliko smatrate da na vas vre pritisak, ne morate ih potpuno prihvatiti. Polako se na njih navikavajte i neete imati nikavih problema. Ovo nije dijeta, ovo je program kojeg se ne morate doslovno pridravati. Mi bismo vam samo eljeli ukazati na neophodnost potivanja tjelesnih biolokih ciklusa i tjelesnih ogranienja. Uzevi u obzir rije strunjaka da bismo trebali jesti vie voa i povra, pripremili smo odgovarajua naela primjene toga. Zdravo i ilo tijelo treba postii jednim zabavnim nainom. Tijelo je dar ivota. ivotu moete zahvaliti tako to ete tijelu pruiti najbolju njegu. Pruite svom tijelu mogunost da djeluje svojom punom snagom, nesputano otrovnim tvarima i teinom. Tijelo eli sjati punim sjajem, a ne biti predebelo. Ono eli imati oblik kakvog znate da moe imati. Da biste mu to omoguili i bili ponosni na njega, trebate pomoi njegovim prirodnim procesima. Kad to postignete, uivajte gledajui raanje vitkog tijela koje je svo vrijeme bilo zakljuano u vama. Vjerojatno iz onog to ste do sad saznali o naelima moete zakljuiti kako ona ne predstavljaju okvir za brza i privremena rjeenja. Ti se principi moraju ugraditi u va stil ivota. Time neete dobiti privremeni nacrt prehrane nego potpuni plan ivljenja. Zar sve moe biti tako jednostavno? Zar sve to trebate initi jest uzimati hranu s visokim udjelom vode, pravilno kombinirati hranu i pravilno jesti voe? DA! Najljepe je u svemu to stoje tako jednostavno. Pridravajte se principa koje ste upoznali najbolje to moete. Ne moete zabrljati, sadite li dobro, eti ete uspjeh. Samo se nemojte izlagati nepotrebnom pritisku. Mislite li da su naela koja predlaemo ispravna i da biste ih trebali iskuati, uinite to. Ona su orue koje moete upotrijebiti kad zaelite. Kao to i rezbari mogu posvuda po svijetu uvjebavati zanat dok sa sobom imaju potrebno orue, VI MOETE ORUE FIT FOR

M D DA STL P R I L I K A M A . Dani kovitlaca su i/a vas, nema vie zakljuavanja hladnjaka, M M i n | , i lijekova /a mravljenje, izraunavanja kalorija i bijednih obroka. Ovo je SLOBODA! Mo/ete jesti, i to dobro, i uivati u jelu. Izbjei ete sve one dijete od dva, tri ili etiri i i 1,1 koje vam mogu donijeti samo nove frustracije i privremene rezultate. Pred sobom imate .u ,n;m, do/ivotni pristup s kojim doslovno moete ivjeti.

i IM-, .1 K O R I S T I M (ii)ji-: (JOD DA si; NALA/ITI*. STO GOD INILI i u KAKVIM

Sad kad smo zavrili s naelima, moemo prijei na dva podruja prehrane koja zahtijevaju |ni/omost /bog svog velikog utjecaja na uspjeno mravljenje i kvalitetno ouvanje energije. Pi vo od ta dva podruja ine...

BJELANEVINE

Odakle dobiti bjelanevine jedno je od najeih pitanja u prehrani, a strah od nedostatka bjelanevina neusporediv je sa strahom od smrti. Problem, meutim nije samo u nedostatku, ve i u prekomjernom uzimanju bjelanevina. Ijedno i drugo jednako je opasno. Nijedna tema o kojoj se tako malo zna ne izaziva veu pomutnju od bjelanevina, kae Mike Benton iz Amerike visoke kole znanosti o zdravlju. Teko je ne sloiti se s time jer gotovo svatko ima svoje miljenje koliko bjelanevina valja ili ne valja uzimati i zato. Najvie me ljute oni tzv. strunjaci koji e vas tvrdoglavo uvjeravati u ispravnost svojih potpuno oprenih miljenja. Ti se strunjaci neprestano svaaju bombardirajui ljude lavinom injenica, brojeva, statistika i dokaza. U svemu tome javnost ima ulogu teniske loptice i nedvojbeno je koliko su svi zbunjeni. Po emu smo Marilvn i ja drukiji od njih? Vjerojatno po niemu, ali mi vas neemo uvjeravati da prihvatite ono to mi smatramo tonim o bjelanevinama. Da biste jasno razumjeli to pitanje, morat ete se upoznati s temom i izvriti neke eksperimente, a naa je uloga osposobiti vas da zakljuke donesete sami. Ve posjedujete orue za to: razum, logiko razmiljanje i nagon. Pri kraju poglavlja imat ete prigodu upotrijebiti to orue. Potpuno se pouzdajemo u vau uroenu sposobnost ispravnog zakljuivanja. U materijalima T. C. Frya, Victorasa Kulvinskasa, Blanche Leonardo, Barbare Parham, Johna A. Scharffenberga, Orvilla Schella, Herberta M. Sheltona i drugih ima nebrojeno dokaza o povezanosti prehrane koncentriranom hranom bogatom bjelanevinama i visokog krvnog tlaka, raka, artritisa, osteoporoze, ireva, sranih i mnogih drugih bolesti. Naa e se rasprava prije svega baviti utjecajima hrane bogate bjelanevinama na tjelesnu teinu i energiju. Bjelanevine su najsloenije hranjive tvari pa je i njihova asimilacija najsloenija. Organizam e najlake razgraditi voe, a najtee bjelanevine. Pri probavi hrane bogate bjelanevinama troi se vie energije nego pri probavi bilo kakve druge hrane. Prosjeno vrijeme potrebno da hrana (osim voa) proe kroz cijeli gastrointestinalni trakt iznosi od dvadeset i pet do trideset sati. Jede li se meso, to vrijeme moe biti i dvostruko. Iz toga proizlazi da e to se vie bjelanevina uzima, biti manje raspoloive energije za druge bitne funkcije organizma, npr. uklanjanje otrovnih tvari. Cjelokupno pitanje bjelanevina je nepotrebno preuveliano. Bjelanevine nam uope nisu potrebne onoliko koliko smatramo da jesu. ( Arthur C. Guyton: Guidance Textbook of Medical Physiology; Sounders Publishing Co., 1981., Philadelphia; T. C. Fry: The Life Science Health System; Life Science, 1983., Austin, Texas ) Zato? Kao prvo, ljudsko tijelo

mo/r " i c u k l i r a h " 70% bjclancvinskog otpada, drugo, ono dnevno gubi putem fecesa, urina, 1 1 i/i-, kose i disanjem samo oko dvadeset i tri grama bjelanevina. Da biste to nadoknadili, dovoljno je mjeseno u/eti 700 grama bjelanevina. Dnevno je prema propisima, koji u sebi .idi/e uraunatu skoro dvostruku koliinu, tijelu potrebno pedeset i est grama. Uzima li se \ IM* od toga, doi e do poremeaja u sustavu jer se organizam nastoji rijeiti nepotrebnog \ iska. Time samo gubite dragocjenu energiju koja bi se trebala iskoristiti za mravljenje. Pokuate li u au od dva decilitra uliti etiri, neete uspjeti. Dva e decilitra neminovno l>i opasti. Isto je s organizmom. Dovoljno je potivati njegove potrebe. Osim to troi energiju k ml probave, viak bjelanevina sprema se u organizmu koji mora skupiti novu energiju da bi y.\ se oslobodio. to nam preostaje poveava li se taj viak iz dana u dan? /upravo, bjelanevine nisu puno vanije od ostalih hranjivih tvari premda mi tako mislimo. '.\ c hranjive tvari imaju vanu ulogu. Da morate birati izmeu srca i mozga ega biste se n i l i c k l i ? S hranom je posve isto. Sastoji se od vitamina, minerala, ugljikohidrata, masnih kiM'lma, aminokiselina i mnogih drugih tvari koje tek treba izolirati i imenovati. Sve su te t \ . n i jednako vane! Dati prednost jednoj znai ne razumjeti bioloke i fizioloke potrebe organizma. Kiisprava o bjelanevinama ne bi ni bila rasprava da se ne spomene meso. U nas se openito Mn.iiia d a j e ono najidealniji izvor bjelanevina. Jedan od razloga je taj to bjelanevine l u i i m j s k o g porijekla ljudima bolje odgovaraju od biljnih. Najbolje bi prema tomu bilo da n i i . i /a ruak imamo susjede, to bi se zgadilo i zakletim ljubiteljima mesa. Stoka je jedna od ivotinjskih skupina kojom se hranimo zbog bjelanevina. Za snagu! l n |e obino prvi razlog zbog kojeg trebamo jesti meso; moramo uvati snagu. to mislite l - - i i |c ivotinja na Zemlji najsnanija? Veina bi rekla daje to slon. Slaem se. Koje se i \ ninije stoljeima koriste zbog snage ili su po njoj uvene? Slonovi, bikovi, konji, mule, ilrve, bi/oni. Cime se hrane? Liem, travom i voem. Jeste li ikad vidjeli srebrnog gorilu? l |e i/nimno jaka ivotinja fizioloki najslinija ljudima. Ona moe kamen teak devedeset k i h ij-.i ama baciti poput frizbija. Hrani se voem i ostalom vegetacijom. (Dva priznata strunjaka /ti j-ni ile su John Aspinal koji vodi svjetski poznato utoite u Engleskoj i Adrien De Schrvver. i H ii i|K-a potvruju da se gorile u svojim prirodnim stanitima hrane voem. Ima li ga u izobilju, n 1 1 - se hraniti drugom hranom. I gospodin Aspinal i gospodin De Schrvver imali su televizijske nniMie o gorilama gdje su iznijeli takvo stajalite.) Govori li vam sve to o potrebi prehrane mrsom /bog snage? Moramo li jesti junetinu zbog skoro savrenih bjelanevina? Jesu li IH. i h c jele meso da bi imale takve bjelanevine? Ne, jele su ito i travu. udno je to, arne? 'i i f i l n e strane imamo znanstvena objanjenja o neophodnosti mesa, a s druge razum koji to i -.kn ino/e progutati. l i m e smo doli do najspornijeg pitanja mesa. Bjelanevine u tijelu ne stvaraju se od li|i l.imevina iz hrane. Da, dobro ste proitali. One nastaju od aminokiselina. Ako se neke l<|il.iiK-evine stvaraju od onih iz hrane, aminokiseline nisu dobro iskoritene. Apsurdna je /uniisao da ete hranite li se junetinom, svinjetinom ili piletinom od toga izgraditi svoje hl*LUK t-vine. ivotinjske bjelanevine su ivotinjske bjalanevine, a ljudske su ljudske. Da IM .1. i .i/umjeli bjelanevine, morate razumjeti aminokiseline.

Organizam ne moe asimilirali bjelanevine u obliku u kakvom su u hram, ve one moraju biti razgraene na aminokiseline. Od tih aminokiselina organizam stvara potrebne bjelanevine. Prava vrijednost bjelanevina iz hrane lei u njihovom sastavu, tj. aminokiselinama od kojih su tvorene. Sav hranjivi materijal nastaje u biljkama jer jedino one mogu sintetizirati proteinski izvor, odnosno osam esencijalnih aminokiselina. ivotinje i ljudi ovisni su o tim aminokiselinama i bjelanevinama pa ih moraju uzimati ili izravno hranei se biljkama ili neizravno hranei se biljojedima. Esencijalne aminokiseline ivotinje i ljudi ne mogu nikako stvoriti ili dobiti osim od biljaka. Snane ivotinje stvaraju potrebne bjelanevine od obilja aminokiselina iz biljnog carstva. Zbog toga se niti mesojedi, osim u nudi, ne hrane drugim mesojedima, ve se nagonski hrane biljojedima. Postoje dvadeset i tri razliite aminokiseline i sve su esencijalne. Meutim, organizam moe njih petnaest sintetizirati sam, a osam ih mora primiti iz hrane koje se zbog toga nazivaju esencijalnim. Jedete li redovito voe, povre, orahe ili izdanke, primit ete sve potrebne aminokiseline za izgradnju bjelanevina, ba kao svi biljojedi. Nemojte dopustiti da vas sve ovo zbuni. Prie dajedan dnevni obrok mora sadravati sve esencijalne aminokiseline su iste besmislice. To je, bez sumnje i najkontroverznije pitanje ove knjige. Miljenje da u svakom obroku mora biti osam esencijalnih aminokiselina dio je prehrambene Biblije, no postoje mnogi dokazi koji to osporavaju. Dobronamjerne knjige kao to je "Prehrana za mali planet" uspjele su kod ljudi stvoriti pretjeranu zabrinutost za zadovoljavanje tjelesnih potreba aminokiselinama, premda nas sve uvjeravaju da jedemo to manje mesa. Osobno sam morao razuvjeravati stotine ljudi koji su se kod mene raspitivali o moguem nedostatku bjelanevina jer su smanjili konzumaciju mesa i mlijenih proizvoda. Uz to sam se, preko mnogih sluajeva, osobno uvjerio da teorija o potrebi svih aminokiselina u obrocima potkrepljuje problem tjelesne teine jer se ljudi hrane velikom koliinom koncentrirane hrane. Frances Moore Lappe, autorica "Prehrane za mali planet", izjavila je: "Ila sam putem preciznosti. Htjela sam zadovoljiti sve doktore i nutricioniste (strunjake za prehranu) da knjigu oslobodim znanstvenih osporavanja. Mislim da sam ljude i previe dovela samosvijesti tose tie bjelanevina..., a veina nas ionako ne mora brinuti o njima. ( Navodi iz knjige Joya Grossa "The Vegetarian Child"; Lyle Stuart Inc., 1983.. New Jersey) Zbog zdravog sam se razuma esto pitao zato su ljudi jedina ivotinjska vrsta koja tako teko nabavlja neophodne sastojke bjelanevina. Niti jedna ivotinja u prirodi ne mora kombinirati razliitu hranu da priskrbi esencijalne aminokiseline. Mislim da je tako zbog nae sposobnosti razmiljanja i vjerovanja. Neto ne mora biti istinito samo zato to se u to dugo vjeruje. Npr. 1914. Robert Barany dobio je Nobelovu nagradu iz medicine za svoju teoriju o povezanosti djelovanja unutarnjeg uha i mehanizma za tjelesnu ravnoteu. U prosincu 1983. pokus izveden na Space Shuttleu osporio je njegovu teoriju koja se uila u kolama diljem svijeta. injenica da se trietvrt stoljea smatrala tonom nije je time i uinila tonom pa sad treba prepraviti udbenike. Premda imam snane dokaze kojima mogu potkrijepiti svoje zakljuke o bjelanevinama, dovoljan je samo jedan pokus da ih srui. Ba kao stoje sruio sedamdesetogodinje vjerovanje da se jednostavnim ispitivanjem unutarnjeg uha koji rutinski provode otorinolaringolozi (specijalisti za uho, grlo i nos) moe procijeniti neija ravnotea. Ovdje izneseni podaci ine

sadanje teorije o aimnokiselmaina zastarjelim. Da su toni, pokazat e vrijeme. ( Arthur C. (ittvton PkysiohgyoftktBody; W. B. Saunders, 1964., Philadelphia; T. C. Fry: The Life Scienct Hcalth System; Collegeof Life Science, 1983., Austin, Texas; Victoras Kulvinskas: into thc 2lst Century; Omangod Press, 1975., Wethersfield, Connecticut) Sjetite se ranije rasprave o mudrosti svog tijela. Ono tono znade kako osigurati potrebnu proizvodnju bjelanevina. Kako bi i moglo biti drukije? Organizam preciznim mehanizmom osigurava neprekidnu proizvodnju neeg tako bitnog kao to su bjelanevine. Radi se o tzv. ha/enu aminokiselina. Probavom hrane i recikliranjem bje lane vinskog otpada tijelo prima aminokiseline u krvotok i limfotok. Kad mu zatrebaju, crpi ih iz limfe i krvi. Ovo neprestano kruenje raspoloive zalihe aminokiselina zove se bazen amonokiselina. To je neto poput banke otvorene dvadeset i etiri sata dnevno. Jetra i stanice neprekidno ulau i povlae aminokiseline ovisno o njihovoj koncentraciji u krvi. Kad je koncentracija aminokiselina velika, jetra ih apsorbira i sprema dok ne zatrebaju. Kako njihova koncentracija u krvi pada uslijed straninih potreba, jetra iz zaliha oslobaa potrebnu koliinu u krvotok. Stanice takoer mogu skladititi aminokiseline. Padne li koncentracija aminokiselina u km ili one zatrebaju nekim stanicama, druge stanice mogu osloboditi svoje zalihe. Kako veina tjelesnih stanica sintetizira vie bjelanevina od svojih potreba, stanice ih mogu i a/graditi na aminokiseline i pohraniti u bazen. On je presudan imbenik razumijevanja zato .amo bjelanevine nisu toliko potrebne u prehrani. Postojanje tog bazena nije novo otkrie. Danas je veina informacija o prehrani temeljena M. i /astarjelim podacima. Nova su saznanja potpuno preokrenula staru teoriju koja se temeljila na istaivanjma od 1929. do 1950. godine. Moja istraivanja i istraivanja drugih nakon I*>M).{ C. Paul Bianchi i Russell Hilf: Protein Metabolism and Biological Function; Rutgers lhn\'crsity Press, 1970., New Brunswick, New Jersey; Henry Brown: Protein Nutrition; ( 'luirlcs C. Thomas Publishers, 1974., Springfteld, Illinois; H. N. Munro u lanku "Mammah<tn Protein Metabolism "; Academic Press, broj 4 iz 1970., Ne\v York ) pokazala su da u pi dirani nije nuno imati same bjelanevine. Istraivanja E. S. Nasseta, pomnije prikazana u a-.opisu World Review of Nutrition and Dietetics, pokazuju da tijelo moe nadoknaditi bilo koi,n aminokiselinu iz svog bazena s rezervama, sve dok postoji raznovrsnost prehrane. Nai standardni fizioloki udbenici, knjige Arthura C. Guvtona koji jo 1964 u svojoj "t-i-iologiji tijela " raspravlja o aminokiselinskom bazenu i sposobnosti organizma da reciklira bjelanevinski otpad, donose snane dokaze koji potkrepljuju teoriju o tom bazenu. Dekan Amerike visoke kole znanosti o zdravlju T. C. Fry jo je jedan od mjerodavnih Nhiinjuka na ovom podruju. Njegov teaj poduava teoriju o bazenu aminokiselina. Ta ivoi i|a dolazi na svjetlo dana tek sada iako je bila dostupna vie od dvadeset godina. Preispituje toga to ne odgovara kalupu tradicionalnog uenja. Kao da se nova saznanja uvijek prije mlliacuju nego prihvaaju. Kritizirati je u redu, ali odbacivati bez provjeravanja jest ista glupost. Osim to se moe znanstveno provjeriti, ova se teorija moe jednostavno potvrditi i ii piaksi. Ljudi koji itav ivot ili dugo vremena jedu na takav nain NEMAJU problema.

I l u n / i , Vilcambani, A/ijati i pola milijarde Hindusa jedu hranu s vrlo malo bjelanevina u usporedbi s ljudima zapadne civilizacije pa ne osjeaju nedostatak bjelanevina, a da o prekomjernoj tjelesnoj teini i ne govorimo. Osam aminokiselina organizam mora priskrbiti iz vanjskih izvora. Premda svo voe i povre sadri veinu njih, izvjesno voe i povre sadri ih sve. To su mrkva, banane, kupus, cvjetaa, kukuruz, krastavci, patlidani, kelj, okra, graak, krumpir, slatki krumpir i rajica. Takoer ih sadre i orasi, suncokretove i sezamove sjemenke, kikiriki i grah. Moda e vas zanimati da je sadraj aminokiselina u biljaka puno vei nego u mesu. Sigurno mislite kako od svih vas elim napraviti vegetarijance. Poznati vegetarijanac Albert Einstein rekao je da vegetarijanstvo ima uz fiziki i dobar psiholoki utjecaj na ovjeanstvo. I sam sam vegetarijanac, ali neu vegetarijancem stvarati nekoga tko to ne eli. Uz jela od mesa takoer se moe odravati zdravlje. Postoje neki vegetarijanci koji se osjeaju puno loije od mnogih nevegetarijanaca jer kao nadomjestak za mesojedu sve to im padne ruku. Jesu li ljudi mesojedi? Svi poznati dokazi upuuju na to da nema nikakvog prehrambenog, fiziolokog ili psiholokog opravdanja za ljudsku prehranu mesom. Ustanite s poda, objasnit u vam. Pogledajmo prvo hranjivi aspekt hrane od mesa. Kao to smo ve rekli, najvanija osobina hrane je njezina energetska vrijednost. Gorivo za dobivanje energije su ugljikohidrati, a meso ih gotovo nema. Drugim rijeima, NEMA ENERGETSKU VRIJEDNOST. Masti mogu dati energiju, ali moraju proi dulji i manje uspjeni proces probave. One se pretvaraju u gorivo samo kad su ISCRPLJENE TJELESNE ZALIHE UGLJIKOHIDRATA. Masti u tijelu ne dolaze samo od masti u prehrani. Organizam viak ugljikohidrata iz prehrane pretvara u masti i sprema ih. Tijelo tako moe spremati i koristiti masti bez da ih uvelike uzima iz hrane. Naslage masti moemo promatrati kao neku vrstu banke ugljikohidrata. Koliina masti, dakle, ovisi o koliini ugljikohidrata. Svako podruje zdravstva naglaava vanost vlakana u prehrani. Ona, izmeu ostalog, spreavaju zatvorenost i hemeroide. Meso ih gotovo ne posjeduje. Bacimo sad pogled na prisutnost aminokiselina u hrani od mesa. Aminokiselinski lanac moe sadravati od pedeset i jedne do dvjesto tisua aminokiselina. Kad se mesnata hrana probavlja, taj se lanac mora razgraditi i sastaviti u ljudski proteinski lanac. Aminokiseline su vrlo osjetljive. Mnoge se kuhanjem zgruavaju ili unitavaju i tijelo ih ne moe iskoristiti. ( A. Okitami u lanku "Heat Induced Changes in Free Amino Acids on Manufactured Heated Pulps And Pastes from Tomatoes"; The Journal of Food Science, broj 48 iz 1983.; E. J. Bigwood: Protein and Amino Acid Fitnctions; Pergamon Press, 1972., New York; C. E. Bodwell: Evaluation of Proteinsfor Humans; TheAirPublishingCo., 1977, Westport, Connecticut; T. C. Fry: The Life Science Health System; Life Science, 1983., Austin, Texas ) Takve aminokiseline postaju otrovne, smanjuju aktivnost organizma i troe njegovu energiju. Da bi se aminokiseline mogle iskoristiti, meso bi trebalo jesti sirovo, kako ga jedu mesojedi i svejedi. Meso sadri puno zasienih masnoa koje ne mogu biti izvor energije nego su potencijalni uzronici sranog udara.

sad h / i o l o k i aspekt prehrane mesom. Svi /.ubi mesojeda su dugi, otri i /ail|cm. Mi imamao kutnjake /a trganje i mljevenje. eljust mesojeda pomie se gore dolje ,M ufanje hrane. Naa se pomie lijevo desno za mljevenje. Slina mesojedaje kiselog karaktera je /a probavu ivotinjskih bjelanevina, u njoj nedostaje ptijalin, enzim koji krob. Naa je slina lunatog karaktera i posjeduje ptijalin. eludac mesojedaje jednostavna okrugla vrea u kojoj se nalazi do deset puta vie kloridne kiseline nego u nemesojeda. Ljudski eludac je duguljastog oblika, sloene grae i ovijen dvanaesnikom. ( ' i ijcva u mesojeda su tri puta dulja od njihova tijela graena za brzu probavu hrane koja je .klniia truljenju. Naa su dvanaest puta dua od naeg tijela i graena tako da iz hrane mogu i / v u i sve hranjive tvari. Jetra mesojeda sposobna je ukloniti deset do petnaest puta vie ui niske kiseline od jetre nemesojeda. Ljudska jetra sposobna je ukloniti malu koliinu urinske k iscline. Taje kiselina izuzetno opasan otrov koji moe izazvati pravo pustoenje organizma. '.\ -i hrana od mesa otputa velike koliine urinske kiseline u sistem. Za razliku od mesojeda i veine svejeda, ljudi nemaju enzim koji razgrauje tu kiselinu. Mesojedi nemaju pore i ne / i i o j c se preko koe. Njihov urin je kiselog, a ljudski lunatog karaktera. Jezik mesojedaje In.ip.iv, a na je gladak. Nae su ruke savreno graene za branje voa s drvea, a ne za h p . i n i e komada s leeva kao to su pande u mesojeda. No postoji ni jedan anatomski dio ljudskog tijela koji bi posluio kao orue za trganje
Ml. ..l

Naposljetku, mi kao ljudi nismo ak ni fizioloki opremljeni da jedemo meso. Jeste li ik .ni etali kroz umu punei plua svjeim zrakom i sluajui pjev ptica? Moda ste to inili u.ikun kie dok je sve oko vas jo bilo svjee i isto. Sunce se probijalo kroz kronje blistajui k n i/ vlagu na cvijeu i travi. Upravo tada je moda ispred vas pretrala vjeverica. to ste I ' U V < POMISLILI ugledavi je? Baciti se na nju, zgrabiti je zubima, rastrgati i cijelu progutati? Pit se s u/itkom oblizati i zahvaliti silama koje su vas poslale ba ovom stazom. Ili biste prvo 1 . 1 h "Kako je draga ova vjeverica!", i ni na kraj pameti vam ne bi bilo da ju pojedete. Pitam c koliko bi vegetarijanaca bilo kad bi svi po odrezak morali sami izai, sami ubiti stoku i i u l i e / a t i dio koji ele pojesti. l jeca su idealna za testiranje. Stavite malo dijete u kolijevku sa zecom i jabukom. Pojede h . i -i pa se nastavi igrati jabukom, kupit u vam novi auto. /.isto, dakle, ljudi jedu meso? Postoje dva vrlo jednostavna razloga: prvi su navike, a i l n i i ' i /;ito to neki vole meso. To je to. Sve je u redu dok ljudi nisu uvjereni da mesojedu /lm)-, /dravljajergaono samo pogorava. Probava mesa zahtijeva veliku koliinu energije i nlr>.iva mravljenje. /elite li nastaviti jesti meso, ponudit u vam tri jednostavne upute kako smanjiti njegove IM j ' - i i i v n e uinke: 11Potraite dobar izvor. Neke od kemikalija koje dobivaju ivotinje za klanje su opasne. In u k l j u u j e penicilin, tetraciklin i mnoge druge kemikalije koje utjeu na brz razvoj tih i imja. Da ne spominjemo sve druge kemikalije koje se upotrebljavaju pri preradi mesa lim io je natrijev-sulfat da bi meso zadralo crvenu boju. Nutrition Health 1981 .je izvijestio

kako su neki uzgajivai stoke na srednjem zapadu hranili ivotinje cementnom prainom kako bi bile to tee. Skupina potroaa, nakon to su uli za to, tuila ih je Saveznom ministarstvu poljoprivrede (FDA). Ono je provelo istragu i utvrdilo da taj postupak nije nanio nikakvu tetu ljudima i da se s time moe nastaviti. Moete li zamisliti da ete smraviti hranei se cementnom prainom? To mi se ne svia. Postoje mjesta koja mogu jamiti da su njihova govedina i piletina uzgojene bez kemijskih aditiva na prirodan nain. Potraite takve izvore jer vi ste vrijedni toga. Traite to kod svog mesara. 2) Pokuajte ne jesti meso vie odjedanput dnevno. Jedete li ga vie puta, potroit ete previe energije na njegovu probavu pa vam nee ostati dovoljno za druge vane tjelesne funkcije kao stoje eliminacija. Jedan mesni obrok trebao bi biti uzet to kasnije, kako govori energetska ljestvica na strani 81. Katkad ne morate uope jesti meso. Ujutro ete se probuditi s vjerojatno vie energije nego to ste je imali proteklog dana. 3) PRAVILNO KOMBINIRAJTE. Sigurno ete ponekad jesti loe kombiniranu hranu, no pokuajte to ne initi s hranom od mesa. Meso i kad je pravilno kombinirana hrana u pitanju postaje veliki teret organizmu. Nemojte i vi dodatno komplicirati stvari. Neki od vas koji se bave sportom mogli bi rei: "Trebamo vie bjelanevina jer smo aktivni." Sljedei zanimljivi komentar pojavio se 1978. godine u asopisu Journal of the American Medical Association. Odjel za hranu i prehranu Amerike medicinske udruge komentirao je: "Probava sintetikih bjelanevinskih dodataka kod sportaa koji se hrane uravnoteenom prehranom nema nikakvog utjecaja na programe bodvbuildinga. Sportai trebaju istu koliinu bjelanevina kao i oni to se ne bave sportom. Bjelanevine ne poveavaju snagu. Uistinu, vie je energije potrebno za probavu njihova vika. U dodatku viak bjelanevina u sportaa moe uzrokovati dehidraciju, gubitak apetita i dijareju. ( Cathy Cyborsky u lanku "Protein Supplements and Body Building Programs"; Journal of the American Medical Association; broj 240 iz 1978.) Poveaju li se fizike aktivnosti, potrebno je poveati uzimanje ugljikohidrata ime se osigurava dovoljno energije. Bjelanevine su pogubne po uinkovitost goriva i ne pomau izravno u djelovanju miia. One ne stvaraju, ve troe energiju! Lav koji se hrani samo mesom spava dvadeset sati na dan, a orangutan koji se hrani iskljuivo biljkama spava samo est. Journalof the American Medical Association takoer je 1961. objavio da vegetarijanska prehrana u 90 do 97% sluajeva spreava bolesti srca. ( lanak "Diet and Stress in Vascidar Disease "; Journal of the American Medical Association, broj 176 iz 1961.) Nije ba zanemariv podatak, zar ne? I posljednje se pitanje odnosi na vitamin B12. Ne jedete li dovoljno mesa, razvit ete nedostatak tog vitamina. Gluposti! Odakle ga dobivaju ivotinje kojima se hranimo? Vitamina B12 ima u malim koliinama u biljkama, no on se primarno proizvodi u tijelu. eludac lui tekuinu zvanu unutranj i faktor koja prenosi vitamin B12 kojeg su proizvele crijevne bakterije. Pitanje tog vitamina zapravo je dio mita o bjelanevinama. ODAKLE STOKA KOJA NAS OPSKRBLJUJE MESOM I MLIJEKOM DOBIVA BI2? Recimo da bismo preminuli bez rnesa i mlijenih proizvoda. Postoje mnogi dolje navedeni izvori koji to osporavaju. ( T. C. Fry: The Life Science Health System; Life Science, 1984., Austin, Texas; Paavo Ariola u

"A/r.v< zho% BI J ' ". Nntnlion and Ih-allh Rcwicw. broj 13 iz 1983.; Robin. A. Hur: /'f W licfttrni Our Dcspi'ratc Necd; Ih-rr-Ileidelberg. 1975.; Viktoras Kulvinskas: Survival mit) tlu- 21st ( 'cnturv; Omangod Press, 1975., Wethersfield, Connecticut; R. P. Spencer: The Intcstinal 7'ntct; Charles Thomas Pubi, 1960.. Springfleld, Illinois; D. K. Benerjee i J. B. < hntlt'r/i'u u lanku "Vitamin B12 Content of Some Articles of Indian Diet and Ejfect of ('iHtkiti)> on It"; British Journal of Nutrition, broj 94 iz 1968.) Naa stvarna potreba za Mtaminom B12 je tako malena, da se mjeri u mikrogramima (milijuntinama grama) ili n.inogiamima {milijardinama grama). Jedan miligram tog vitamina bit e vam dostatan za d v i j e godine, a u zdravih osoba ima ga za oko pet godina. Ali ovdje je tekoa: putrificiranje ometa izluivanje unutranjeg faktora u elucu i tako usporava proizvodnju vitamina B12. Sloga su ljudi koji se hrane mesom skloniji nedostatku tog vitamina od vegetarijanaca. To je |in/nato ve neko vrijeme, a bilo je obljavljeno 1959. u izvjeu znanom kao "Vitamini Blnnn/tlt'ksa" u Godinjaku Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih drava. Meutim, propaf ' . i i u l a tvrdi suprotno. Jesu li jaja bolja od mesa kao izvor bjelanevina? Zapravo, ne bismo smjeli tra/iti \ liokokvalitetne bjelanevine nego visokokvalitetne aminokiseline. Njima emo proizvesti pohrlinc nam bjelanevine. Osim ako se ne jedu sirova, aminokiseline iz jaja se zgruavaju t r . l i i e d topline i tako nepovratno gube. ak i kad se jedu sirova, jaja kokoi koje hranimo .ir.t-iiom da bismo ih zatitili od parazita ili potakli proizvodnju jaja, oito nisu zdrava. Jaja ..n li /c dosta sumpora koji uzrokuje deformacije jetre i bubrega. Prekrasno ljudsko tijelo ne t i r l u neto to smrdi za svoj opstanak, ajaja smrde. Ostavite jedno osam sati na suncu pa ga pomiriitc. Nema nikakve razlike izmeu toga i dranja jaja osam sati u organizmu na irmpcKituri od 37C. Takav e miris crijeva zasigurno ispustiti. Oprostite ako sam nepristojan, no rmjcnice se moraju znati. T/v. velika potreba za bjelanevinama primila je snaan udarac od Meunarodnog drutva /n isla/ivanje prehrane i ivotnu statistiku ije lanstvo broji etiri stotine lijenika, liioknniara, nutricionista i drugih znanstvenika. Na njihovom seminaru 1980. u Los Angelesu poilm-scno je izvjee iz kojeg je vidljivo da je potrebno preispitati standardne tablice h' I.MH cvinskih potreba. Meso, riba i jaja mogu popunjavati osnovnu prehranu, meutim, i i | i l i o v o dnevno uzimanje nije potrebno. ( Ova se organizacija sada naziva Meunarodno tfnt\i\'i> za istraivanje civilizacije i okolia. Adresa im je Rue E. Bouillot 61, BTE 11, Bliif>u Hnt\elles, Belgium ) Znate li kako su uvjerljivi dokazi morali biti da bi takva skupina ilniii|cla ovakav zakljuak? Noiveki znanstvenik dr. ari Lumholtz proveo je intenzivna istraivanja antropofagije l Ijinlo/ilerstva). Naveo je da neka plemena Aborigina (australskih domorodaca) iz Australije n i D h i j c l u jesti meso bijelacajer je bilo slano i gadljivo. No, meso Azijata i drugih plemena l u l u |i- dobro jer je u njihovoj prehrani prevladavalo povre. ( George M. Gould i Walter L. l'\lf Anomalies and Curiosities of Medicine; The Julian Press, izdanje 1956 i 1986., New

l .i histe odravali svoj ivot i dodavali mu ivot, najbolje bi bilo da u vaoj prehrani pirvltidava hrana koja je puna ivota! Usput, rije vegetacija dolazi od rijei vegetus to |ni l'UN IVOTA!

Sad kad smo pitanje bjelanevina u vezi s mravljenjem i energijom la/ja-smli, mo/emo krenuti na sljedei jednako vaan imbenik u ovom podruju. To su...

MLIJENI PROIZVODI

ritanje mlijenih proizvoda jednako je sporno kao i pitanje prehrane mesom. Nakon petnaestogodinjeg istraivanja drim da osim hrane od mesa nita nee osujetiti uspjeno i /diiivo mravljenje kao mlijeni proizvodi. Pokuat u i ovdje razbiti jedno uvrijeeno miljenje, /n.im tla e se neki teko sloiti sa mnom. Moda ste u prolosti smravili hranei se samo mesom i mlijenim proizvodima. I ja sam takoer. Sjeam se da samjednom itav mjesec jeo '. .mio jaja, meso i sir. Izgubio sam jedanaest i pol kilograma, ali osjeao sam se uasno. Nakon ni|t-soc dana, vratio sam se na prijanju prehranu i ubrzo povratio izgubljene kilograme. Smravio sam stogajer sam iz prehrane uklonio vie skupina prehrambenih namirnica. 7,bog IUJM smanjenja, moje je tijelo smravilo. No, kako je hrana koju sam jeo sadravala mali udio \ uli-, nisam se osjeao dobro, dosaivao sam se, a dah m i j e zaudarao na kanalizaciju. Dosta mi |c prehrane samo jajima, mesom i sirom za cijeli ivot. 1 1 Sjedinjenim dravama troi se vie mlijenih proizvoda nego u bilo kojoj zemlji svijeta. 1 1 r.n;i/ivanju asopisa Grocers Journal of California iz rujna 1982. godine objavljeno je da i i m l i j e n i proizvodi najkonzumiranija hrana. Samo je 6% Amerikanaca izjavilo da ne uzimaju n i l i | i - k o ni u kakvom obliku. Ako su mlijeni proizvodi tako dobra hrana, a mi ih u Sjedinjenim dravama jedemo vie li- m drugi, /ar ne bismo trebali biti najzdravija nacija? Los Angeles Times je u travnju 1981. nli|.n 10 tvrdnju Richarda O. Keelera, direktora razvoja programa Predsjednikova savjeta za l i / u ki> /dravlje, da ameriki radnik prednjai u degenerativnim bolestima. K.u i u bjelanevina, ovdje takoer postoji velik broj podataka koji povezuju prehranu 11111 ji-i m i n proizvodima s bolestima srca, rakom, artritisom, migrenama, alergijama, infekcijama " i i i prehladama, astmom, dinim smetnjama, te mnotvom drugih problema kako su i l - ' l miienlirali Hannah Allen, Alec Burton, Viktoras Kulvinskas, F. M. Pottenger, Herbert M. NhHiim i N. W. Walker. Za nae emo potrebe o mlijenim proizvodima raspravljati samo . . n . - h l o koliko utjeu na mravljenje i energiju. 1 i ii-tlno moete biti potpuno sigurni: mlijeko je amerika politika hrana. Prema Los An '< l'irm'Mi mlijena se industrija subvencionira sa ak tri milijarde dolara godinje. To su ' l ' ir.m'-e dolara svakog sata da bi se kupilo mlijene prizvode vrijedne milijarde dolara koji V|riu|.iino nikad nee biti konzumirani. Ta koliina stoj i u skladitima i propada. Samo raun M -tk l.ulilenje vikova koji nikad nee biti iskoriteni iznosi etrdeset i sedam milijuna dolara ymlr.M|<- Potranja za mlijenim proizvodima realno pada jer postaje sve jasnije da se ne radi i i m i \ i ' . a i o j hrani kako su nas uili.

No, proizvodnja se nastavlja. Budite uvjereni daje veina publiciteta o dobrobiti mlijenih proizvoda komercijalno motivirana. Los Angeles Times je u oujku 1984. objavio kako je ministarstvo poljoprivrede odluilo zapoeti sa 140 milijuna dolara vrijednom reklamnom kampanjom da bi motiviralo veu potronju mlijeka i time smanjilo ogromne i skupe vikove. Iako je pravi razlog kampanje smanjenje vikova, reklame su bile takve da vas uvjere u takozvane dobrobiti mlijeka. Da biste odluili to je za vas najbolje, morat ete se jo jednom pouzdati u svoj zdravi razum. Dokazivanja u korist i protiv mlijenih proizvoda opet su se pokazala beskorisnima. Krave ne piju kravlje mlijeko. Zato ga piju ljudi? Pokuajte razumno odgovoriti na to pitanje. to ljudi rade pijui kravlje mlijeko? Ponudite li odrasloj kravi kravlje mlijeko, onjuila bi ga, ali bi se sigurno odluila za travu. Je li stvoritelj elio da jedino ljudi budu vrsta koja treba piti kravlje mlijeko? Razumljivo, pije ga i telad, no svrha je mlijeka da hrani mladunad vrste. Niti jedna odrasla ivotinja to nee uiniti, osim naravno domaih ivotinja iji su prirodni nagoni gotovo izmijenjeni. U poetnoj fazi ivota svi se sisavci hrane mlijekom majke. Kod ljudi, mlijeko majke nakon poetne faze zamjenjuje kravlje. Drugim rijeima, na Zemlji postoji jedan jedini sisavac koji je cijelog ivota dojene: ovjek. Zato? Teko je, naravno, objektivno se pozabaviti ovom temom zbog svih oprenih podataka kojih u ovom sluaju ima i previe. Jeste li ikad vidjeli irafu kako doji zebru? Ili kobilu kako doji psa? Ne? Jeste li ikad vidjeli kravu kako doji ovjeka? Sva tri primjera jednako su apsurdna, no ovo zadnje ste morali vidjeti jer sigurno znate nekog tko pije mlijeko ili jede mlijene proizvode. Ne izgleda nimalo udno kad netko popije malo mlijeka iz ae, no to biste pomislili da vozei se kroz selo ugledate nekog kako sie kravu? Biste li se pridruili toj osobi na kravljem vimenu? Ne? A da vam netko donese mlijeko u ai? alim se, naravno, no to se ini smijenim stoga to logika, nagon i razum ovjeka mogu sprijeiti da pije mlijeko nije li mu ono, takorei, prueno na pladnju. injenice su u jednom jasne: kemijski je sastav kravljeg mlijeka drukiji od ljudskog. Da vaa utroba moe govoriti pitala bi vas to radite u blizini krava. Enzimi potrebni za razgradnju i probavu mlijeka su renin i laktaza. U veine ljudi nestanu do tree godine ivota. U mlijeku se nalazi tvar poznata kao kazein kojeg u kravljem mlijeku ima tri stotine puta vie nego u ljudskom. Kazein slui za razvoj jakih kostiju. On se u elucu zgruava, tvori velike, vrste i teko probavljive ugruke emu je kravlji probavni sustav prilagoen. Kazein na ljudski organizam ini veliki pritisak koji na njega troi puno energije. Ta zgruana masa takoer se lijepi na stijenke crijeva spreavajui tako apsorpciju hranjivih tvari. Rezultat je tromost. Osim toga, nusproizvodi probave mlijeka ostavljaju u tijelu puno otrovnih tvari koje su vrlo kisele. Kazein je, ako niste znali, baza jednog od najjaih lijepila u drvodjelstvu. Dr. Norman W. Walker, prije spomenuti stodevetogodinji znanstvenik, ovu je temu prouavao vie od pola stoljea i smatra se strunjakom za lijezde. On navodi daje kazein vaan imbenik koji uzrokuje probleme sa titnjaom. injenica je da su mlijeni proizvodi jako preraena hrana i da sadre tragove penicilina i antibiotika koji dodatno tete organizmu.

Mnogi MI i i ' . h l i alcigiCni n;i aniibiohkc, a lijekove nitko ne preporua zdravima. Svatko Ireba nastojati u/imati io manje lijekova. Tijelo na njihovu razgradnju i uklanjanje troi energiju. l )oktori I lolmberg i Osterbolm napisali su u asopisu New England Journal of Medicine da rairena praksa davanja antibiotika stoci kako bi se potaknuo njezin rast pogoduje stvaranju smrtonosne bakterije koja moe zaraziti i ovjeka. Sedamnaest se osoba razboljele, a jedna je umrla jer su stadu iz June Dakote, odakle je potjecala stoka, davani antibiotici. ( Holmberg, Osterholm u lanku "Drug Resistant Salmonella from Animals Fed Antimicrobials"; New K ngland Journal of Medicine, broj 311 iz 1984. ) U uvodniku je istog broja dr. Stuart Lewy, plavni urednik asopisa, napisao kako je dolo vrijeme da se prestanemo kockati s antibioticima, l'remda je njihova uloga aditiva imala velik znaaj za proizvodnju stoke u prolosti, posljedice lug djelovanja prevelike su da bi se zanemarile. ( Stuart Levy u lanku "Playing Antibiotic /'i ><>!"; New England Journal of'Medicine, broj 311 iz 1984.) Istaknuto je kako su se pedesetih podina koristile tisue kilograma antibiotika, a danas se govori o milijunima kilograma. (pasnost je tu! Najvei problem kod probave mlijenih proizvoda je stvaranje sluzi u organizmu. Ona piekriva membrane to dovodi do sporog prodiranja ostale hrane. Vitalna se energija tako i.isipa. Tako neto treba ili ispraviti ili izbjegavati jer mravljenje postaje dva do tri puta tee kad sustav bude preoptereen sluzi. Jeste li ikad razgovarali s nekim tko svakih desetak rijei uini takav grleni zvuk kao tla n.isio] i ukloniti sluz iz dubine nosa? Zvui neto poput "slurf'! Kad sljedei put sretnete takvu ...uhu, upitajte je u kojoj se mjeri hrani mlijenim proizvodima. ansa da e rei rijetko ili nikad je vrlo malena! Jedan od najistaknutijih strunjaka koji se suprotstavljaju tradicionalnom pogledu na Mihicne proizvode je umirovljeni kirurg dr. William A. EHis. On je vrlo cijenjen u znanstvenim kmi'ovima, a mlijeko i njegove posljedice istraivao je vie od etrdeset i dvije godine. Pokazao |r k a k a v golem utjecaj mlijeni proizvodi imaju na bolesti srca, artritis, alergije i migrene. ( K i m toga dr. Ellis govori da postoji mnotvo dokaza o utjecaju mlijeka i mlijenih proizvoda n i f'.oia/nost. On je u svojoj etrdesedvogodinjoj praksi proveo vie od dvadeset i pet tisua k i v n i h pretraga svojih pacijenata. Te su pretrage pokazale da odrasli koji se koriste mlijenim ne apsorbiraju hranjive tvari tako dobro kao odrasli koji ih ne koriste. Loa naposljetku dovodi do kroninog zamora. ( Samuel Biser u lanku "The Truth \h,'niMilk"; The Healthwiew Newsletter, broj 14 iz 1978, Charlottesville, Virginia ) Svi ovi |.iul>U-mi postoje i u sluaju da su mlijeni proizvodi pravilno kombinirani. Kako su svi oni fcomrnlriruna hrana, s njima ne bi trebalo jesti drugu koncentriranu hranu. No, mlijeko se ni IH IH* n/ima u obroku s tortom, kolaima ili itaricama to predstavlja oito krenje naela l', i ilnog kombiniranja hrane. Uzimaju li se sami, mlijeni proizvodi ve predstavljaju dovoljan n u'i organizmu, a nepravilno kombinirani obrok s njima je prava katastrofa. Tu, dakako, M|..I.|.I i jogurt. Kako, kad je jogurt zdrav? Teko. Napravljen je od kravljeg mlijeka koje je ltiimi|cii|eno teladi. Prijateljske bakterije koje navodno dobivate iz jogurta vae tijelo proizvodi im ii dovoljnim koliinama. Sve one prie o Rusima koji dozive i stotridesetu branei se |. . I I I M M ml trenutno najkomercijalnijih jogurta su ale. Om taj proizvod nisu ni vidjeli dok ga HI u i l n l n l i pri snimanju reklame. Svje i ist zrak, teak fiziki rad, ista voda i ista hrana n i Mijena njihovim vlastitim rukama uzroci su njihove dugovjenosti. Rusi jedu jogurt, no u

vrlo malim koliinama. Taj je jogurt svje, ali i nefennentiran u mjeri k o l i k o to dotini komercijalni jogurt jest. elite li jesti mlijene proizvode, kombinirajte ih pravilno da biste smanjili njihovu tetnost. Mlijeko uzimajte samo. To je hrana od koje nastaje najvie sluzi. elite li sir, nareite ga i stavite u salatu ili istopite na povre. Ne jedite ute sireve jer su se namakali u umjetnim bojama. Moda su neki ljubitelji pizze medu vama ve poeli trgati stranice. Pizzu moete pojesti s vremena na vrijeme, samo budite svjesni tete koju ona uzrokuje. Ako ste pizzu jeli danas, sutra proistite organizam. Uinite ono stoje u njegovom najboljem interesu tako da mu bar pruite ansu za borbu. Isto je i s jogurtom. Ne uzimajte ga s voem jer e fermentirati i putrificirati. Uzmite ga samog na prazan eludac ili neka bude sastojak preljeva za salatu. Pripremite salatu i u nju umijeajte jogurt. Neki ljudi ustraju na potrebi za mlijenim proizvodima zbog kalcija. Nae je miljenje da je mlijeko glavni izvor kalcija i da e nam, ne budemo li ga uzimali, ispasti zubi ili puknuti kosti. Ponajprije, kalcij je u kravljem mlijeku vezan s kazeinom. Time se spreava njegova apsorpcija. Drugo, veina uzima pasterizirane, homogenizirane ili na neki drugi nain preraene mlijene produkte. Tom se preradom smanjuje udio kalcija kojeg postaje teko iskoristiti. Uzimate li ak i sirove prozvode, oni su i takvi dovoljno tetni da se korist od njih moe zanemariti. Biste li jeli listove duhana zbog velikog udjela aminokiselina u njima? Ljudski je organizam izuzetno prilagodljiv, ali kravlje mlijeko nije stvoreno za njega. (HerbertM. Shelton: The Hvgienic Care ofChildren; Natural Hygiene Press, 1970., Bridgeport. Connecticut; N. W. Walker: Diet and Salad Suggestions; Nonvalk Press, 1971., Phoenix, Arizona; Hannah Allen: The Life Science Health System; Life Science. 1984. Austin, Texas ) injenica je da svo zeleno lisnato povre sadri kalcij. Orasi takoer. Sirove sjemenke sezama kao hrana sadre najvie kalcija. Isto tako i veina voa sadri dovoljno kalcija. Jedete li voe i povre svakodnevno, a orahe povremeno, ne moete imati nedostatak kalcija. Njegovi su najbolji izvori sirove sezamove sjemenke, orasi, svo zeleno lisnato povre i koncentrirano voe poput smokava, datulja ili ljiva. Ako ste i nakon ovoga zabrinuti, posipajte malo sezama po salati i povru pa sigurno neete imati nedostatak kalcija. Odakle krave dobivaju kalcij? Iz ita i trave. One posve siumo nee piti mlijeko ili jesti sir da bi ga dobile. Vano je razumjeti ulogu kalcija u organizmu. Jedno od njegovih najvanijih djelovanja je neutralizacija kiseline u sustavu. Mnogi ljudi koji smatraju da pate od nedostatka kalcija nalaze se pod vrlo kiselom prehranom. Tada se velike koliine kalcija koje takvom prehranom dobivaju troe pri neutralizaciji kiselina. SVI MLIJENI PROIZVODI, OSIM MASLACA, TVORE VELIKE KOLIINE KISELINE. Maslac je mast te je stoga neutralan. Kako mast usporava probavu bjelanevina, najbolje bi bilo ne uzimati ga s hranom bogatom bjelanevinama. On se, meutim, rnoe jesti s hranom bogatom ugljikohidratima. Ironija je u tome to ljudi uzimaju mlijene proizvode zbog kalcija kojim se neutralizira uinak tih proizvoda. Namjera ne bi smjfcla biti punjenje organizma kalcijem, ve promjena prehrambenih navika kako bi kiseline bila'tp manje. Tako e se kalcij moi potpuno iskoristiti tamo gdje je namijenjen.

Kad /apodictc smanjivati kon/umaciju mlijenih proi/vodu moda ete primijetiti da \ . i i n se u i r . i i ko/a, tla su vam k r h k i nokli i l i tla vam ispada kosa. Nemojte to zamijeniti sa slimm simploiiiiiiKi nedostatka bjelanevina. Ukoliko budete zabrinuti, posavjetujte se s lijenikom. Vae se tijelo samo prilagodava apsorpciji kalcija iz sirovih oraha, sjemenki, \ IH a i povra. l'ijclo e /amijeniti nokte i kosu na isti nain kako zamjenjuje kou. To je teko zapaziti, l ' i mula se vaa ko/a redovito Ijuti i obnavlja. Tako e tijelo otpale vlasi zamijeniti sjajnijima, .1 nokle jaim i otpornijima. Snove su sjemenke izrazito dobre pri takvim promjenama. One se u naem programu n.il.i/e u kombinaciji sa sirovim povrem. Pola ae sirovih oraha dovoljno je prosjenom i m icku. Ukoliko nakon smanjenja koliine mlijenih proizvoda u svojoj prehrani iskoristite pu-ilnosti sirovih oraha i sjemenki uzimajui ih dva ili tri puta na tjedan, vai e nokti i kosa l>" . t . i l i otporniji i sjajniji nego to su ikada bili. Proteklo mi petnaestogodinje iskustvo govori da su mnoge alergije i dini problemi, a l-.,,-uiovo astma, izravno povezani s prehranom mlijenim proizvodima. Osobno sam pomagao mnoj'ini ljudima u lijeenju astme kao to su to inili i drugi strunjaci iz prirodne higijene. '.\ i MI pacijenti uzimali mlijene proizvode. Moja su zapaanja bila slina zapaanjima Bcth ' . i n u l j - i a s s i dr. Herberta Sheltona. Isto stoji i za djecu s infekcijom uha koje su toliko este u h' i i i i j s l v u d a s e smatraju normalnim. Svako dijete koje je imalo infekciju uha, usudio bih se i - i sigurno je bilo hranjeno mlijenim proizvodima. Ostala djeca rijetko imaju tu bolest. I'M. ti.i|cm mnogu djecu iji su roditelji bili dovoljno mudri da ih toga oslobode. /ii;iin da ste uli mnoge strunjake koji tvrde da su mlijeni proizvodi bitan dio zdrave IM. IH,me. Postoje strunjaci koji tvrde suprotno. Da biste se rijeili nezadovoljstva, donesite MIIIIII odluku temeljenu na vaim saznanjima. Ima li smisla da se ljudi hrane kravljim mlijekom? 1 ' i MH na toje ujedno i odgovor na pitanje biste li ili ne trebalijesti mlijene proizvode. Bez tili/n.i ti kakvom ih obliku jeli i kako ukusni oni bili vi zapravo siete kravu. Ima li to smisla ili

IVilLiko...

r < > .loji jedan zajedniki element svih programa za mravljenje. Taj bitan sastojak je

TJELOVJEBA

Nijedan program za mravljenje nee biti uspjean bez tjelovjebe, a niti FIT FOR LIFE nije iznimka. Da bi se sav napor kojeg ste u njega uloili isplatio, svakoga dana radite neku vrst aerobika. elite li da sve tjelesne funkcije budu to uinkovitije trebali biste ujediniti naela zdrave prehrane s uravnoteenim sustavom tjelovjebe. Ne morate vjebati do iscrpljenosti, tako samo rasipate energiju. Aerobikom se stimuliraju respiratorni i krvni sustavi. Tako svjea krv bogata kisikom dopire do svakog dijela tijela, kako i mora biti elite li da vam organizam uinkovito djeluje. Srce je mii kojeg kao i svakog drugog ne koristei moete izgubiti. Svakog dana trebali biste se dobro zapuhati i preznojiti. OVAJ PROGRAM NEE BITI POSEBNO UINKOVIT BEZ TJELOVJEBE! Sve dobrobiti koje ste nauili u prolim poglavljima e se znaajno smanjiti budete li tijelu uskraivali potrebno vjebanje. Postoji velik izbor sportskih aktivnosti kojima se moete baviti: plivanje, tenis, preskakanje ueta, tranje, biciklizam, brzo hodanje, bodvbuilding, aerobic i si. Mnogi od nas ve imaju raznu kunu fitness opremu. Sobni bicikli, strojevi za veslanje i slina oprema moe se nai po pristupanim cijenama. Raspolaete li s malo slobodnog vremena pa ne stignete do fitness centra, imate li mogunosti, nabavite dio opreme koju moete koristiti kad poelite. Pokuajte s minitrampolinom ako vam je pristupaan. Na njemu moete vjebati kad ustanete, a ne zahtijeva neku posebnu odjeu. Njime se godinama slue sportai i astronauti pa moete i vi. Vjebanje na minitrampolinu pogoduje ljudima svih dobi, bez ikakvog rizika za kosti. Takvom vjebom jaate svaku tjelesnu stanicu jer djeluje protiv sile tee. Kod tjelovjebe postoji minimum kojeg biste trebali ispuniti svakog dana. To je dvadesetak minuta brzog hoda. Iako bi bilo bolje da hodate due, ovo je sasvim dovoljno za uspjeh naeg programa. Najbolje vrijeme za bilo kakvo vjebanje je rano ujutro. Tad su i zrak i vae tijelo najsvjeiji. Vjebanje rano ujutro donosi mnoge dobrobiti jer je tijelo tada za to najsposobnije. Ono takoer ima i ogromni psiholoki uinak. Mislim daje svatko zainteresiran za mravljenje i unapreivanje vlastitog zdravlja duboko u sebi svjestan vanosti tjelovjebe. Neki naalost stalno pronalaze razne razloge da se njome ne bave. Znati da je tjelovjeba potrebna, a ne baviti se njome moe dovesti do nezadovoljstva samim sobom, to predstavlja dodatno troenje energije. ao vam je kad propustite priliku za dobrom vjebom mislei kako je moete nadoknaditi sljedeeg dana. To vam se ne moe dogoditi vjebate li ujutro. Vjebanje vas puni fantastinom vjerom u sebe koja se prenosi na sva podruja ivota. Sve se potie. Kad jednom zaponete s jutarnjim vjebanjem, osjeat ete se razoaranim propustite li ga kojeg dana.

l |;i sam osjeao olpoi piemu vje/hanju pa sam se morao prisiljavati na jutarnju tjelovjebu, l'iemdu im se ponekad nije dalo, uvijek sam oblaio odjeu za vjebanje i vjebao. Prije no .lo sam se popeo na b i c i k l kako bih ispunio 15-kilometarsku normu, pomiljao sam da odustanem. Ali pobijedilo je moje novo ja koje je voljelo biti vitko i takvo ostati. Sad se i.iihi|cm svakom jutarnjem ra/gibavanju. Pravo sam poboljanje osjetio mjesec dana nakon p o r e t k a bavljenja tjelovjebom. Kad sam zapoinjao, puls mi je za mirovanja iznosio il.imdeset i dva otkucaja u minuti, a samo mjesec dana kasnije etrdeset i etiri. Kroz tih miesec dana ojaao sam i poboljao rad srca za osamnaest otkucaja u minuti. To je dnevno prtnaest tisua otkucaja manje! Govorim o dugovjenosti. Smanjenje pritiska na srce za nekoliko m i l i j u n a otkucaja godinje moe samo produiti neiji ivot. To je ono stoje zanimljivo! Ne ..ulio da mi tjelovjeba predstavlja zabavu, ve mi i viestruko koristi. Siguran sam bez imalo sumnje daje vjebanje, uz pravilnu prehranu, glavni imbenik koji mi je pomogao da se opet ne udebljam. NI-MOJTE UINITI POGREKU ISKLJUIVANJEM TJELOVJEBE IZ IVOTA, l i ' . I M I - H OVOG PROGRAMA OVISI SAMO O VAMA. I m . i ljudi koji ne bi mogli prihvatiti ni brzo hodanje. Tjelovjeba, ba kao i naela /drave p i ' l u .me. mora biti dio vaeg novog naina ivota. Dok govorim o tom novom nainu, moram HC / a u s l a v i t i na dvije vane stvari: svjeem zraku i suncu. Malo ljudi shvaa to sve nae tijelo l.'l'r, .1 od /raka. Svje i ist zrak je uz sunce najvaniji izvor ivota. Oboje e vam pomoi pri u .pirsnom mravljenju. i-inja umom ili obalom napravit e udo od vaeg fizikog, emocionalnog i duhovnog / t l i . u l | a Jako je vano da dok spavate imate otvoren prozor. ak i ako morate uzeti dodatni C'! i I\;K\ jer je bitno da svjei zrak neprestano krui oko vas. Ciklusi asimilacije i eliminacije I n i . r uinkovitiji damo li organizmu svjei zrak nezagaen otrovima eliminacije. Postoji jedan pogrean podatak kojem smo mi u zdravstvu ropski posluni. To je nepojmljiva . i . i u . l i o tetnosti sunca! SUNCE JE IZVOR SVEG IVOTA NAEG PLANETA! TU |S 1 1 NI l NI: SMIJEMO NIKADA ZABORAVITI! Bez sunca nema ivota kakvog poznajemo! N | r p > v m i djelovanjem nastaju bitne hranjive tvari. Ono je od velike pomoi pri detoksikaciji ..i\ l lenju jer otvara pore kroz koje se uklanjaju otrovne tvari. Sve to se zlorabi moe biti iipiiMin. ilr/ite li glavu pod vodom, utopit ete se. Znai li to da ne bismo smjeli koristiti vodu? N\ nk.iko, postoji potencijalna opasnost, ali to ne znai daje trebamo izbjegavati. Potencijalna ujniMHisl postoji i od sunca, no sad ne govorimo o zlouporabi. NE IZBJEGAVAJTE SUNCE! |SKi KISTITE NJEGOVE PREDNOSTI! Preparati za sunanje nisu preporuljivi. Bolje je \ n | t i pnlagoenost suncu graditi polako, nego koristiti ulja, kreme i losione koji spreavaju H|M.ui|H i|u svih ultraljubiastih i infracrvenih zraka. To takoer ometa djelovanje lijezda ln|iui .1 /apamtite da od sunca ne dobivamo jedino preplanuli ten, ve i revitalizaciju itavog ( M K ' i i i i / i n a , a ne samo koe. Ako ba morate koristiti preparate za sunanje, izbjegavajte one HM s m l i / e kemikalije. Svakog dana, moete li, sunajte se pola sata, po mogunosti ujutro. l tim je apsolutno potrebno elite li imati zlatan sjaj koji je dio jednog naina ivota visoke

Tjelovjeba, svje zrak i sunce igraju nesumnjivo presudnu ulogu u zdravlju oigam/.ma. Na raspolaganju vam postoji jo jedno izuzetno orue koje moe dramatino unaprijediti svaki vid vaeg zdravlja. To orue svi ve posjedujete, samo ga trebate poeti koristiti. Taj fenomen proizlazi iz sljedeeg vjerovanja...

ONO STE STO MISLITE DA JESTE

( ' i n i se kao da nemamo svjesnu mo nad stanjima svoga tijela, jer smo naueni da ne postoji vrsta veza izmeu naih misli i tijela. Bilo to tono ili ne, pozitivno miljenje o sebi /asigurno ne kodi. Osobno vjerujem da mislima moemo pomoi tijelu u njegovoj potrazi za / d i a v l j e m . U svom bestseleru "Anatomija bolesti"" dr. Norman Cousins pripisuje vlastiti oporavak pozitivnom nainu kojim je sagledavao svoju situaciju. Knjiga doktora Herberta Ik-nsona, ravnatelja bostonske bolnice Beth Israel i profesora kardiologije s Harvarda, iznosi Mia/ne dokaze u prilog teorije daje mislima mogue fiziki utjecati na tijelo. R a n i j e sam govorio o mudrosti i nepogreivosti ljudskog organizma. Takoer smo i . r . p i a v l j u l i o znaajnoj ulozi uvjerenja u Vaem ivotu. Vjerujete li uistinu da neto moete m m i t i , MOETE! Svaka stanica tijela obiluje ivotom i posjeduje vlastitu inteligenciju, svaka poput v o j n i k a <-k.i vlastita uputstva. Svojim stanicama neprestano aljemo poruke ili zapovijedi koje se n i . i t l | i v o izvravaju. Pokuavam vam rei da stanicama moemo svjesno narediti da ine ono i" v l i m o da ine. Tijelo e pokazati rezultate kakve elimo. Mozak neprestano procjenjuje '.i.inic tijela te stvara slike za koje vjeruje da su istinite. Svoje tijelo moemo doslovno promijeniti M i i | o i i | a j u i miljenje o njemu. Sami sebi neprestano aljemo paljbu sugestija u svezi sa svojim zdravljem i teinom. One hiti pozitivne i negativne, odnosno mogu nam pomoi i odmoi. Na raspolaganju nam je KU'dslvo kojim tijelu moemo pomoi pri mravljenju i poboljavanju zdravlja. Da bismo bili / t l i . i M , moramo vjerovati da to jesmo! Mravljenje zaponite vjerovanjem da to moete i uspn'i ele! Stanice samo ekaju vae upute. Na primjer, pogledate li se u ogledalu i kaete da ste debeli, organizmu mentalno aljete p o i u k u koja automatski na njega tako utjee. Tom porukom stanicama zapravo osiguravate BVUJU goja/nost. Neprestano ponavljanje da imate debela ili mrava bedra e ih takvima i u i l i / . i \ ; i l i . No, najbitnije je da e stanice ispunjavati samo vau posljednju naredbu. ak da ste . ' . . h u m u o sebi imali loe miljenje i tako tijelu slali negativne poruke, svakog asa moete i M lu-iul preokrenuti. Ukoliko zbog navika ne mislite o sebi dobro, nemojte to provoditi i u fth.uimsti. Potrebno je samo pozitivno razmiljati da takve sugestije istisnu negativne. Tijelu i- /apravo dati doputenje za mravljenje! Pozitivno miljenje uistinu djeluje, a moete ga u ( ' M i i r l i l | . i v a t i kad god zaelite. 1 1 napredujui prehranu primjenom iznesenih naela, svakodnevnim vjebanjem i mnotvom p n / i i i v i i i h sugestija stvorit ete pobjedniku kombinaciju s kojom ne moete izgubiti. Najvei

svjetski mislioci, od Da Vincia do Marka Tvvaina, uvijek su isticali kako nae znanje predstavlja samo kap u moru sveg znanja. Ono to o ljudskom tijelu jo treba nauiti, jest bunar bez dna. Uvjerenja mogu sprijeiti ljude u prihvaanju postavke da svjesno mogu urediti oblik svog tijela. Ali u najboljem je interesu onih to ele smraviti i osjeati se bolje da iskoriste sva raspoloiva sredstva koja im u tome mogu pomoi. S gledita razuma, ne ini li se neprekidno slanje pozitivnih sugestija korisnim? Jo jednom, ovo orue kao i svako drugo prikazano u ovoj knjizi morate sami isprobati. Pokuajte, pa vidite djeluje li. Mislim da ete se ugodno iznenaditi. Sad kad smo savladali sva naela pravo je vrijeme za odgovore na...

NAJEA PITANJA

/asigurno postoje neka pitanja na koja elite da odgovorimo. U ovom emo poglavlju odgovoriti na najea pitanja u programu FIT FOR LIFE. /'. Kako se u ovaj pristup jelu uklapaju kava i aj? (>: Koliko je uzimanje tih napitaka rairena pojava, najbolje govori podatak da ih ne uzima ..mm 9% stanovnitva ove zemlje. Oko polovice stanovnika Sjedinjenih Drava popije dvije do Iri, a etvrtina est ili vie alica kave ili aja dnevno. To je jednako godinjoj potronji d v i j e stotine milijardi doza kofeina. Veina ljudi zasigurno svoju jutarnju kavicu ne smatra diobom, a kofein ipak izaziva i fizioloku i fiziku ovisnost. Kofein je stimulans centralnog ivanog sustava, slian kokainu, koji uzrokuje ubrzanje pulsa, promjenu promjera krvnih / i l i i , nepravilnu cirkulaciju, poveani krvni tlak, dijabetes, otkazivanje bubrega, irevc, rak u .lorae, zvonjavu u uima, treperenje miia, nervozu, nesanicu i razne eluanocrijevne poremeaje. Takoer utjee na eer u krvi jer djeluje na guterau da izluuje inzulin. Mogli biste pitati jesu li kava ili aj bez kofeina bolji. Odgovorit u vam pitanjem: biste li i.idiic slomili ruku ili nogu? Za proces dekofeinacije obino je potrebna visoko nagrizajua oiopma koja prodire u samo zrno. Jednoj alici kave ili aja treba dvadeset i etiri sata da piodc kroz bubrege i mokrani trakt. Vie od jedne alice unutar dvadeset i etiri sata na te ni r,me vri ogroman pritisak. Ukoliko dnevno popijete sedam ili osam alica kave ili aja, l> u nile razmiljati o kupnji vlastitog aparata za dijalizu. Kava dekofeinirana vodom ili drugom m-kanijskom metodom je svakako prihvatljivija od kemijski deko fe i ni rane, no to ne znai da IM i i r k i t e piti. I takva e biti uzrokom kiselini, to je novi problem. K ava konzumirana tijekom obroka tjera hranu da napusti eluedac prije vremena te usporava IMIM.CS u crijevima. Neprobavljena hrana u crijevima uzrokuje zatvorenost. Samoj kavi treba tl\ .ulcsct i etiri sata da proe kroz bubrege. Ve sam ranije naveo kako je potrebno izbjegavati hranu koja uzrokuje kiselinu. Organizam on.i svoju pH ravnoteu to pokazuje stupanj kiselosti ili lunatosti.pH skala ima podruje od i i u i i do etrnaest, gdje nula predstavlja najkiseliju, etrnaest najlunatiju, a sedam neutralnu mrdiiui. Tijelo je blago lunato jer mu se pH kree od 7.35 do 7.40. Osoba kojoj bi krv ilospjcla na pH 7.0 odnosno neutralnost, nala bi se u velikoj opasnosti. Kava i aj u organizmu l n l stavljaj u istu kiselinu. to se vie kiseline nae u krvi, to e krv zadravati vie vode da IH M- kiselina neutralizirala. Sve vam ovo ne govorim stoga da se odreknete kave i aja, ve da biste postali svjesni

njihovog uinku na tjelesno /dravljc i mravljenje. Neki mogu odmah prestati uivati ta pia, drugi ih se moraju odvikavati polako. Neki ih ujutro uzimaju godinama i ne ele ih se odrei. elite li ujutro topli napitak, pokuajte s vruom vodom i limunovim sokom. To je zadovoljavajue pie u kojem limun, za razliku od ostalog voa, ne sadri eer i stoga u vruoj vodi nee fermentirati.Jedna alica kave ujutro zasigurno nee minirati program. Bolje bi bilo da vaa prehrana ne sadri kavu i aj, no dovoljno e biti smanjiti koliinu tih napitaka. Budete li s vremena na vrijeme htjeli neki drugi topli napitak, pokuate s biljnim ajevima, pogotovo onima Celestial Seasoningsa. Dobrog su okusa i bez kofeina koji je prirodno uklonjen. Najvanije je usmjerenje. Imajte u vidu vitko i zdravo tijelo kao cilj i koraajte u tom smjeru. Zapravo se nalazite na putu, neka bude zabavno, a ne muno. Od Zapadne do Istone obale moete se voziti tri dana avionskom brzinom i tako propustiti svaku znamenitost koju ova zemlja nudi, ili putovati tri tjedna i zabavljati se. Polako, bez urbe i stii ete do zdravije i veselije osobe. P: Stoje s gaziranim piima? O: U ovoj se zemlji godinje potroi dvije stotine milijuna gaziranih napitaka. Dr. Clive McCay i/ Sveuilita Cornell pokazao je da gazirana pia mogu potpuno unititi zubnu caklinu i /ubc pretvoriti u kau za samo dva dana (kako je opisala Eleanor McBean u "Otrovnoj igli"). U/ronik je toga sastojak znan kao fosfatna kiselina. Ova pia, izmeu ostalog, sadre jo i matinu, karbonatnu i eritorbnu kiselinu. Malina i limunska kiselina prirodno se mogu nai u vou i povru koje u probavnom sustavu djeluju lunato. Te kiseline iz gaziranih pia djeluju kiselo jer su odvojene i toplinom ekstrahirane. Samim itanjem etikete na boci nekog takvog pia moete poremetiti pH ravnoteu organizma! Jednako tako u njima ima i nekih bezazlenih sastojaka te oko pet liica eera na 250 mililitara pia. Jedina razlika izmeu obinih i dijetnih gaziranih pia je to se u ovim drugima umjesto eera koristi toliko nekodljiv nadomjestak da bi na etiketi trebalo pisati upozorenje slino onom u cigareta. Uz to, veina ih sadri prije spomenuti kofein. Aditivi koji se koriste derivati su katrana, jo jednog kancerogena. Gazirani napici konzumirani tijekom obroka pospjeuju fermentaciju hrane. Od njih i njihovog prevarantskog dobrog okusa nema nikakve koristi. Zloin je to se tako smrtonosni napici daju naoj djeci. Sam bi kofein bio dovoljan razlog da ne budu dostupna djeci. Zanimljivo je kako neki roditelji svojoj djeci ne doputaju piti kavu, a zaboravljaju na kofein u gaziranim piima. Moda se pitate zato se ta tvar dodaje tim piima. Prema dr. Royalu Leeju iz Udruge za istraivanje prehrane cola je puna kofeina koji izaziva ovisnost tako da kad rtva jednom na njega bude naviknuta vie ne moe bez njega. Kofein se u gazirana pia stavlja iz samo jednog razloga - da stvori ovisnost. I ovdje je najbitnije usmjerenje. Moete li smanjiti koliinu ovih nebranjivih konglomerata kiselina i kancerogenih kemikalija, uinite to. Na tritu postoje razne mineralne vode koje su, premda daleko od idealnog (zbog velike koliine soli i anorganskih minerala u sebi), daleko bolje od ostalih gaziranih pia.

/' ./< // nntltt okoladi tu i tamo toliko loe '

O: Tu i tamo pomalo skoro svega nije ba loe. U okoladi, meutim postoje dva sastojka koja tete /dravlju. Prvi je tvar srodna kofeinu poznata kao teobromin. Prema dr. Bruceu Aincsu s Kalilbrmjskog sveuilita Berkelev, teobromin djeluje na kancerogene koji oteuju l >NA. On takoer u/rokuje zakrljalost testisa. Drugi sastojak moe znatno oteati program mravljenja. To je rafinirani bijeli eer. U procesu rafiniranja eera iz njega nestaje svaki oblik hranjivosti. Sva vlakna, vitamini, minerali potuno su uklonjeni, ostaje samo smrtonosan nag. eer deblja jer donosi prazne nekvalitetne kalorije i vikove ugljikohidrata koji se pretvaraju u masti. Zbog toga se morate prenajedati da biste primili dovoljno hranjivih tvari, kad se hranite hranom vrlo bogatom eerom, organizmu e trebati dodatna hrana da primi potrebne hranjive tvari. To znai debljanje. Posezanje za slatkiima moe se prekinuti pravilnim Uzimanjem voa. eer iz voa opskrbljuje tijelo hranjivim tvarima. Rafinirani eer konzumiran u bilo kakvom obliku putem hrane, slatkia ili tekuina u probavnom sustavu fermentira pa niistajc alkohol. l'eko je pokazati kako svaka vrsta hrane za sebe utjee na prehranu uope, Izvaenu i/ konteksta, postaje manje opasnom nego to u stvari jest. No, zajedno s drugim negativnim utjecajima moe dovesti do sloma u organizmu. Zamislite velik stakleni pro/or. Huite li u ii|cga sitan kameni, nee se razbiti, ali bacite li ih stotinu tisua zasigurno hoe. Svaki negativni utjecaj na tijelo jedan je od takvih kamenia, a svi zajedno mogu slomiti /dravljc ui^ani/ma. to manje kamenia bacate u prozor, vea je vjerojatnost da se nee ra/bili. to m.inje bude negativnih utjecaja na organizam, bili oni kava, aj, gazirana pia, alkohol ili slatkii, vea je vjerojatnost da e tijelo ostati vitko. Ako nita drugo, dobro je smanjiti njihovu k o l i i n u , barem e kamenia biti manje. /*. Je li istina da vino koje pijemo tijekom obroka pomae probavu? O: To je ista izmiljotina vjerojatno nekog direktora vinarije. Tijelo pri probavi treba irilnaku pomo kao pri disanju ili treptanju oima. Radi se o automatskim refleksima. Takva |r i probava koja zapoinje im se hrana nae u elucu. Vino, odnosno alkohol, usporava sve ii'llcksne radnje pa tako i probavu. Vino fermentira te kvari ostalu hranu u elucu. Sve vrste alkohola velika su prepreka l i u l i r e / i m a i jetri. Uivate li u vinu, pijte ga na prazan eludac. Bit e potrebno manje da vas "opusti", a nee pokvariti drugu hranu. Rjeenje je u umjerenosti, jer sjetite se kamenia i pro/ora. /' Hou (i, prihvatim li prehranu kakvu preporuujete, morati uzimati nekakve vitaminske ili mineralne dodatke? < >: Apsolutno ne! Polemikajesu li ili ne takvi dodaci potrebni mogla bi biti temom itavog ni/,i k n j i g a . Kako smo bez njih mogli kroz sva ova stoljea? Njihova proizvodnja i prodaja *|iiul;i|u u deset najveih djelatnosti Sjedinjenih drava. Prodajom tih dodataka godinje se /m adi dvije milijarde dolara! Pitam se do kojeg je stupnja tzv. potreba za njima komercijalno motivirana.

Postoji mnotvo strunjaka, u zdravstvu i izvan njega, koji izraavaju velike dvo|he prema lijeenju bolesti takvim dodacima. Dr. Myron Winick, direktor Instituta za ljudsku prehranu pri Sveuilitu Columbia, tvrdi da neki stari preparati vitamina, dugo smatrani potpuno nekodljivima, uzrokuju izvjesne medicinske probleme, izmeu ostalog oteenja ivaca, crijevne poremeaje i kobna oteenja jetre, prenosi LosAngeles Times od 20. prosinca 1983. Pretjeruje se s naim stvarnim potrebama za mineralima i vitaminima. Koliina vitamina potrebna ljudskom organizmu godinje ne bi ispunila jedan naprstak. A preporuana dnevna koliina dvostruko je vea od naih potreba. Ovo su injenice premda mogu zvuati okantno. Svaki se tijelu potreban vitamin i mineral moe nai u vou i povru. Organizam ih treba tako malo da i nevelika koliina voa i povra zadovoljava sve potrebe. Ovaj je program nainjen tako da u prehranu ugradi vie nego dovoljno minerala i vitamina u njihovom najiem i najlake za tijelo prihvatljivom obliku. Niti jedan nije kvalitetan koliko onaj iz voa i povra. Nemojte se obazirati na tvrdnje nekih proizvoaa da je njihov proizvod 100% prirodan. 100% prirodan znai da gaje stvorila priroda; osobno nisam nikada vidio drvo na kojem bi rasle tablete vitamina ili minerala. Dodaci proizvedeni u tvornicama prirodno ne odgovaraju ljudskom organizmu. Vitaminski dodaci u njemu postaju otrovni. ( Robert McCarter i Elizabeth McCarter u lancima "A Statementon Vitamins", "Vitamins andCures", "Other Unnecessary Supplements"; Health Reporter, broj 11 iz 1984. ) Organizam najdjelotvornije moe iskoristiti vitamine i minerale konzumirane zajedno s ostalim sastojcima hrane. Jednom odstranjeni i izolirani, vitamini gube svoju vrijednost. Bilo kakvi sintetiki vitamini doslovno su bezvrijedni. Danas postoji tehnologija kojom moemo stvoriti zrno penice u laboratoriju. Svaka kemijska tvar moe se umjetno proizvesti i ugraditi u to zmo penice. No posadimo li ga, iz njega nee nita niknuti. Zrnje pronaeno u grobnicama, staro etiri tisue godina, hoe. U sintetikom zrnu nedostaje jedan vrlo profinjen sastojak: iva sila! Taj sastojak takoer nedostaje sintetiziranim vitaminima i mineralima koji ak nisu ni beskorisni, ve otrovni. Cilj nam je uklanjanje, a ne proizvodnja otrovnih tvari. Organizam ima svoj tzv. zakon minimuma. Drugim rijeima, kad se jednom zadovolje potrebe za vitaminima i mineralima, svaki viak mora biti uklonjen. Kao kad u au ulijevate vodu: stat e samo do ruba. Slino se dogaa u organizmu kad se u njemu nae vie vitamina i minerala nego to mu je potrebno. Viak se tretira kao otpadna tvar na ije se uklanjanje troi vaa neprocjenjiva energija. Osim toga takav viak predstavlja veliko optereenje za jetru i bubrege. Uzimate li vitaminske ili mineralne dodatke, njih e uvijek biti previe, osim u sluaju da se nalazite na najstrooj i najrazornijoj dijeti. Prehrana na nain prikazan u FIT FOR LIF,E obiluje svim potrebnim vitaminima i mineralima. Zdravlje treba zasluiti zdravim ivotom. Ne moete ga kupiti u boici. Sauvajte stoga svoju energiju... i novac. P: Koliko je tetna kuhinjska sol? O: Stari Egipani koristili su sol pri balzamiranju. Amerikanci e ove godine potroiti 225 milijuna kilograma soli. To je koliina dostatna za puno balzamiranja. Soli ima posvuda, od hrane za ljubimce do djeje hrane. Ona je u ovoj zemlji uzronik poveane vjerojatnosti pojave hipertenzije, odnosno visokog krvnog tlaka. Toliko nagriza osjetljiva unutarnja tkiva

il.i M- u organi/nm /adr/ava ogromna koliina vodo koja neutrali/ira nje/ino kiselo djelovanje .1*1 dovodi do dohljanjii. Prekomjerna uporaba soli nio/c doprinijeti tekoj bolesti bubrega - i u i o i kao nclrilis. Kad u/mete u ob/ir koliko ljudi svakoga dana uzima kavu, aj, gazirane napitke, alkohol, ilodalkc i sol, to sve mora proi kroz bubrege, nije udo zato toliko ljudi umire radi otkazivanja luihrcga. Trebali bismo uiniti sve to moemo da spasimo svoje jadne i iscrpljene bubrege. Sol, ako je potrebna, valja koristiti u umjerenim koliinama. Za one koji ele nastaviti koristiti -ol u prehrani, dr. N. W. \Valker preporua krupnu morsku sol koja je manje preraena od ihu-iic. Postoji, takoer, mnotvo zainjenih soli i zaina bez soli (pogledajte popis za kupovinu n.i n <). strani) koje vam mogu pomoi kao nadomjestak za sol. /' Zato se ini da puno ljudi ima ili misli da ima hipoglikemiju? Zar voe u tom sluaju situaciju? ( >: Postoje dva razloga zbog ega toliko ljudi ima ili smatra da ima hipoglikemiju. Prvo, i.r.|n>n moguih simptoma hipoglikemije je tako velik daje teko pronai osobu koja nema IMI n-iian. Popis od ezdeset i dva mogua simptoma ukljuuje emocionalnu u/nemirenosl, ncraspoloenost, zamor, iscrpljenost, zbunjenost, nemogunost trijeznog promiljanja, ncrvo/u, u/ilia/ljivost, pa ak i nadimanje, lou probavu, umor nakon jela, itd. U Sjedinjenim dr/.avama v|cio|atno ne postoje ni tri ovjeka koji nisu osjetili barem jedan od navedenih simptoma. Napominjem da ih ima jo etrdesetak! I drugo, standardana amerika prehrana je takva da i m o k u j e nisku razinu eera u krvi, odnosno hipoglikemiju. 1 1 poglavlju o pravilnom uzimanju voa naveo sam da ono prima najnepravednije kritike ud lulo koje druge vrste hrane. Drugi dio vaeg pitanja klasian je primjer gotovo sveopeg l">i'irm> shvaanja uloge voa pri uspostavi i odravanju zdravlja. Kako god se to udno i n n U i, voe je ono koje moe najuinkovitije rijeiti problem hipoglikemije. Pri tom ne mislim l i 1 1- djelotvorno svladati simptome, nego da e ukloniti uzrok. Najobiniji nain uklanjanja iiii|>toma je prehrana hranom koja sadri dosta bjelanevina kao to su jaja ili meso. Simptomi dr m-slati jer e energija koja ih je uzrokovala biti preusmjerena na probavu. To je privremena m i . i i koja odlae rjeenje problema te dovodi do uestalih obroka. Postoji daleko racionalniji IM i iu|> kojim se mogu ukloniti i uestali obroci i hipoglikemija. io |e zapravo niski krvni eer? Ranije smo istaknuli daje najbitnija odlika hrane njezina IM i >'Hska vrijednost. Priblino 90% hrane kojom se hranimo trebalo bi nas opskrbiti glukozom ( i n i i i l i i i o m za izvrenje tjelesnih funkcija. Mozak koristi samo jedno gorivo: eer u obliku Inko/c Ne koristi niti masti, niti bjelanevine, niti bilo to drugo osim glukoze koja dolazi iz d i v i \ 'koliko u njoj nema dovoljne koliine eera da se zadovolje potrebe mozga, oglasit e ic u / l u i n a . Ona se oituje simptomima hipoglikemije. Problem je to u krvi nema dovoljno n ;i Da bismo to ispravili, trebamo eer vratiti u krv. Teko je imati niski krvni tlak imate It i l n \ u l | i u > eera u krvi. Ovdje obino dolazi do zabune. Izuzetno je vano da se u krvotoku timlr j n a v a vrsta eera. Preraeni eer bilo koje vrste samo e pogorati situaciju. Ispravno i< i|i".rn|i- eer iz voa! To je fruktoza koja se u organizmu pretvara u glukozu bre no bilo t i i npl|ikohidrat. Bitno je zapamtiti da voe treba jesti pravilno, to znai na prazan eludac. f u k o )< eer u svom prirodnom organskom stanju, kroz eludac e proi veoma brzo i u roku

od sat vremena nai se u krvotoku. Slijedei program iz drugog dijela knjige automatski ete pravilno jesti voe koje e vam pomoi pri uklanjanju uzroka hipoglikemije. Mnogima koji godinama pate od te bolesti ovo e objanjenje djelovati vrlo pojednostavljeno. No, susretali smo se s ljudima koji su imali dugotrajnu hipoglikemiju koju su potom uspjeno uklonili tehnikama prikazanima u ovoj knjizi. P: Moe li ena slobodno krenuti s ovim programom za vrijeme trudnoe? (Ovo je savreno pitanje za Marilvn.) O: Da, ali pripreme za zdravo dijete bi, ukoliko je mogue, trebalo zapoeti est ili vie mjeseci prije zaea. Kako je vanost prehrane u trudnoi golema, preporuuje se savjetovanje s lijenikom doe li u prehrani do bilo kakvih promjena. Meutim, za vrijeme trudnoe nikad nije prekasno za postupno poboljavanje prehrane. Sve promjene pozitivne prirode mogu unaprijediti stanje i majke i djeteta te dovesti do lakeg poroda. Ovaj program zadovoljava sve prehrambene zahtjeve majke i djeteta za trudnoe. Zbog preporuke velikih koliina voa zadovoljava se primarni zahtjev za gorivom, tj. glukozom. Mnogi sastojci iz salata takoer pomau ispunjenju tog zahtjeva. Uz to salate opskrbljuju m a j k u i dijete mineralima i vitaminima potrebnim za pravilan rast i razvoj. Zapravo, najbolja prehrana za vrijeme trudnoe (te u bilo koje vrijeme!) bi se trebala preteno sastojati od sirovog voa i povra te sirovih oraha i sjemenki. Tako bi se prikupilo potrebno gorivo, aminokiseline, minerali, masne kiseline i vitamini potrebni za odravanje visoke razine zdravlja. Ovaj program prua vie nego dovoljno pri ispunjavanju tih zahtjeva. Pravilno kombinirani obroci osiguravaju da maksimum hranjivih tvari bude spreman za apsorpciju uz minimum otpadnih tvari. Pravilna prehrana zajamit e zdravu i ugodnu trudnou, dok je nepravilna moe pretvoriti u muenje. Trudni m se enama esto preporua uzimanje mnogo pasteriziranog mlijeka da bi dobile dovoljno kalcija potrebnog djejim kostima i zubima. Veina odraslih nema probavne enzime laktazu i renin potrebne za dobivanje kalcija iz mlijeka koji je vezan za neprobavljivi bjelanevinski dodatak kazein. Osim toga, pasterizacijom se osigurava neiskoristivost kalcija zbog njezine visoke temperature. ( I m a nekoliko strunjaka za kalcij koji tvrde daje kalcij iz pasteriziranog kravljeg mlijeka nemogue iskoristiti: Herbert M. Shelton: The Hvgienic Care ofChildren; Natural Hvgiene Press, 1970., Bridgeport, Connecticut; N. W. Walker: Diet and Sallad Suggestions: Norwalk Press, 1971.. Phoenix, Arizona: Robin A. Hur: Food Reform: Our Despcrate Need; Heidelburg, 1975., Austin, Texas; Joyce M, Kling: The Life Science Health Svstem; Life Science. 1984., Austin, Texas: M. Bircher-Benner: Eating Your Way to Health: Penguin Books, 1973., Baltimore) ele li dovoljno uistinu iskoristivog kalcija, trudnice se mogu prisjetiti kako im takav stoji na raspolaganju u svjeem vou, grahu, cvjetai, kupusu, salati i ostalom zelenom lisnatom povru, te orasima, sjemenkama (bademovim i sezamovim pogotovo), parogama i smokvama. ( Pogledajte svjee bademovo mlijeko iz esnaestog dana programa, poglavlje ETVEROTJEDNI PRIMJER... na 193. str.) Svjei naranin sok prema dr. Herbertu Sheltonu pomae organizmu da /adri kalcij. Za metabolizam kalcija takoer je potrebno primjereno izlaganje suncu. Kako fetus zalihe kalcija sprema u tkivu odakle ga u kasnijim stadijima trudnoe crpi, iznimno je vano za trudnicu da osigura dovoljno kalcija za

l ' . ' 1 svo|C i l i | i I . u i , i t i i | i i n i i i | c ,n i i n . i M i u l i i i K r

liudtm-aiiia se u/imanjc kravljeg mlijeka takoer preporuuje zbog vlastitog mlijeka. To je smijeno. Poveavaju li krave koliinu vlastitog uzimanjem mlijeka neke druge vrste? Ne, naiavno. I Irane se /ilom i travom. Mi kao i svi sisavci automatski stvaramo mlijeko u trudnoi. l ' / i m a n j e m dovoljno svjeeg voa i zelenog povra svoje emo mlijeko jo vie obogatiti. Usput, daju li vam "za mlijeko" tablete folne kiseline, mogle biste ih zamijeniti zelenom salatom koja je njezin prirodni izvor. Zapamtite, nije bitna koliina kalcija u nekoj hrani, ve koliko gaje mogue iskoristiti (apsorbirati i zadrati). Uzimanje kalcijskih dodataka u vrijeme trudnoe ne opskrbljuje vas iskoristivim kalcijem, a esto izaziva njegovo tetno taloenje na posteljici. Ovim dodacima ..nno se opskrbljujete anorganskim kalcijem (bez obzira to pisalo na etiketi) kakvog organizam ni1 moe iskoristiti. Intenzivna istraivnja u tom je podruju proveo dr. Ralph C. Cinque. Ovdje izneseni podaci u/eti su izravno iz teksta kojeg je napisao. ( Ralph C. Cingue: The Life Science Health Svsh'tn; Life Science, 1984., Austin, Texas; Rose Dosti u lanku "Nutritional Needs (.ircatcr for Teen-agers, Over 3()s"; Los Angeles Times, 31. svibnja 1984.: lanak "lltatnin es Can Be Harmful"; Los Angeles Times, 20. prosinca 1983. ) Opet se bavimo razlikom u filozofijama. Prirodna higijena protivi se prikupljanju vitamina i minerala iz izvora koji nisu prirodni. Prirodni su izvori vonjaci i povrtnjaci, a ne tablete. Sigurna sam da pristalice i jednog i drugog razmiljanja mogu biti vrlo uvjerljivi. No, ostaje mjenica da se, prema prirodnoj higijeni o kojoj je i ova knjiga, svi vitaminski i mineralni ilodaci u organizmu, zbog svoje odijeljenosti, tretiraju kao otrovni otpad. Kao i u mnogim i l i u u i m pitanjima u prehrani, neki tradicionalni lijenici priznaju takvo stanovite. Dr. Vicki ( i l lufnagel govorei na etrnaestoj godinjoj konferenciji o prehrani, koju je sponzonralo Kalitbmijsko drutvo za mlijene proizvode, izjavio je: "Vitamini su droge. Tek uimo koliko .H .teini za embrij." Dr. Hufnagel je ginekolog. Dr. Myron Winck, direktor Instituta za ljudsku IHchrunu pri Sveuilitu Columbia je rekao: "Neki ljudi smatraju vitaminske tablete slatkiima. < >MI su droge, a svi mi znamo da nema zdravih droga, ima, meutim, zdravih doza." Vano je shvatiti da nedostatak ne nastaje samo neuzimanjem kalcija, ve i prejedanjem i loim kombiniranjem hrane. Takvom se praksom naruava njezina probava i apsorpcija. 1 1 udnoa ne moe biti izgovor za prejedanje. Dobitak vie od desetak kilograma moe utjecati K. i veliinu djeteta i dovesti do poroda s visokim rizikom. ( U svojoj posljednjoj trudnoi ilohila sam est kilograma. I dijete i ja bili smo odlinog zdravlja. Imala sam toliko energije da ..n n sat nakon poroda ustala i okupala ga. ) Trudnice su sklone prenajedanju kad se hrane vrlo l 'i i-i adenom hranom. Prejedaju se stoga jer im organizam alje signal da nisu ispunjeni njegovi pii-hrambeni zahtjevi. FIT FOR LIFE naglasak stavlja na najhranjiviju hranu za majku i tliiele koja e vam uz to pomoi da odravate tjelesnu vitkost. l/vjesne stvari u vrijeme trudnoe kodljivije su no u bilo koje vrijeme. Ovaj e vam piogram pomoi u njihovom postupnom uklanjanju. Posteljica, koja bi trebala zaustaviti tetne Ivan i zatititi fetus, nije djelotvorna protiv lijekova, alkohola, duhana, kofeina, soli, octa te

94

Fit for Life

kemijskih aditiva i konzervansa iz preraene hrane. Primjenjujui program, automatski ete uklanjati te negativne utjecaje. Niti jedan od njih ne nalazi se u jelovniku, osim soli koja je uvijek navedena kao neobavezan sastojak. Nema zdravih lijekova, sa ili bez recepata, koje moete uzimati u trudnoi premda se mnogima od vas oni savjetuju. Taliomid je samo vrh ledene sante. Svi lijekovi, od aspirina preko onih za smanjenje bolova do sredstava za smirenje, sa sobom nose rizik mentalne i fizike retardacije djeteta. Uzimanje alkohola u trudnoi moe uzrokovati "fetalni alkoholni sindrom", deformaciju lica i glave praenu mentalnom retardacijom. Kofein iz kave, aja, gaziranih pia, okolade i lijekova povezan je s poremeajima pri porodu. Puenjem dijete ne dobiva dovoljno kisika to moe dovesti do preranog poroda slabog i mentalno retardiranog djeteta. Ni jedna od tih tetnih tvari nema mjesta u naem programu. Obrazloila sam ih da meu trudnicama potaknem razmiljanje o njihovom utjecaju na neroeno dijete. Kod nas u 12% poroda dolazi do raznih oteenja. Taj se broj iz godine u godinu poveava jer u prehranu ulazi sve vie i vie kemikalija. Trudnoa je vrijeme u kojem ena mora biti najsvjesnija svojih tjelesnih potreba. Praenje programa osigurat e joj pravu hranu, svje zrak i dovoljno sunca za zdravu trudnou. Potrebno joj je i puno odmora te redovita tjelovjeba. Ponekad pojedinci imaju posebne zahtjeve. Sve promjene u prehrani za trudnoe treba uiniti postupno, pod nadzorom babice, zdravstvenog savjetnika ili lijenika. Time zavrava prvi dio u kojem sam nastojao pruiti vam potrebne informacije o tome kakve promjene i zato ih u ivotu trebate poduzeti da biste prevladali problem s teinom. U drugom dijelu, Marilvn e vam pruiti neke vane naputke kako te promjene provesti. Kao strunjak za ameriku prehranu i nastavnik kuhanja te veliki poznavatelj prirodne higijene, skicirala je etverotjedni program koji e vam pokazati kako pripreniti mnotvo ukusnih, pravilno kombiniranih i vodom bogatih obroka. Taj je program nainjen tako da vas ubrza na putu do cilja uspjenog mravljenja te istodobno ugodno zapone detoksikaciju vaeg organizma. Uspjeno MRAVLJENJE I IVOTNI STIL S PUNO ENERGIJE za obrok su udaljeni od vas. Okrenite zato novi list u svom ivotu da biste zapoeli...

//

DfO

ivjeti zdravo l

97

UVOD

Kad sam se 1975. godine prvi put obratila Harvevu kao savjetniku o prehrani, prolazila sam kroz najteu zdravstvenu krizu ivota. Bila sam vrlo obeshrabrena. Za sobom sam imala bogato medicinsko iskustvo ( Otac mije bio biokemiar na Nacionalnom institutu zdravlja u Bethesdi u Marylandu. Kasnije je postao ravnatelj Odjela za mikrobiologiju i molekularnu biologiju na Sveuilitu u New Vorku i Visokoj medicinskoj koli Albert Einstein. Trenutano je dekan medicinske kole pri Sveuilitu Cornell. Ljudi zdravstvenih i znanstvenih profesija imaju specifini stil ivota u kojem sam i ja, kao ki svog oca. neprestano sudjelovala. Za ljetnih praznika radila bih u njegovom laboratoriju, a pod njegovim sam utjecajem na fakultetu studirala biologiju i kemiju.) i dugotrajno lijeenje, ali, koliko pamtim, nikada se nisam osjeala uistinu dobro. Teina nije bila moja glavna briga iako me taj problem zabrinjavao. Moram priznati da od rane mladosti nisam bila zadovoljna oblikom svog tijela pa sam uvijek nosila visoke pete da bih izgledala to viom. Moj je stvarni problem, premda to tada nisam znala, bio nedostatak energije. Uasno , se osjeala i teko nosila s ivotom. Zapravo, to to mi se dogaalo nije bio neuobiajeno. Utjecaj negativne energije u mukaraca, ena i djece temelj je mnogih fizikih, psiholokih i emocionalnih problema. U mene su simptomi bili uobiajeni: bol u trbuhu, neugodne promjene ne koi, depresije, zbunjenost, nagle promjene raspoloenja i emocionalni ispadi. Plailo me njihovo stalno pogoravanje. Nakon visoke motivacije na fakultetu, gdje sam bila lan Pi Beta Kapa udruge i Magna Cum Laude, u trideset i prvoj, s dvoje male djece, vrijeme sam provodila u suzama i depresiji pitajui se kako nastaviti s ivotom. Lijekovi, terapije i lijeenja nisu mi pomogli. Svo to vrijeme koje sam provela na lijeenju, pod lijekovima raznih doktora, nitko me nije pitao to jedem. Harvev jest! Prirodna higijena koju je poduavao pruila mije traene odgovore. to sam nauila? S\ e to sam trebala znati da sama sebi pomognem i osjeam se bolje. Nauila sam da su bolovi i nedostatak energije posljedica pogrene prehrane. Kako dojenje u naoj zemlji ve desetljeima nije bilo u modi i ja sam bila jedno od milijuna djece koja nisu dobila majino mlijeko. U svojoj najnovijoj knjizi "Kako podignuti zdravo dijete usprkos lijeniku" dr. Robert S. Mendelsohn napisao je da dojenje udara temelje zdravog fizikog i emocionalnog rasta, a majino je mlijeko bebama savrena hrana prirode. ( Robert S. Mendelsohn: Ho\v to Raise a Helthv Childin Spite of Your Doctor; Contemporan> Books Inc., 1984., Chicago, Ohio ) Kako je nae drutvo moglo postati tako neuko da nemamo pojma koliko dojenje utjee na budue zdravlje nae djece? Dr. Mendelsohn okrivljuje komercijalno motivirane proizvoae mlijeka za djecu i pedijatre koji im pomau u prodaji. Kao rezultat marketinga i neukosti, takvim ili kravljim mlijekom, podigli smo i podiemo milijune djece. U mojem je sluaju to dovelo do prevelike koncentracije kiseline unutar mog mladog tijela, operacije oba koljena i oslabljenog ivanog sustava. Od malena sam rasla na mesu, kako je uobiajeno u ovoj zemlji. Kao prirodna vegetarijanka, to sam shvatila u trideset i prvoj, nisam bila sposobna probaviti meso, a to je dovelo do neprestanih i bolnih probavnih smetnji. Imala sam gurmansko

iskustvo (majku mi je bila talentima domaica i priznata kuharica) i miiof.ii p u l m . i l a . Od malenu um doslu u dodir s kuhinjama drugih zemalja. Kao studentica imala sam priliku u A\ ignonu u l-'rancuskoj raditi s francuskim kuharom Armandom Ducellierom. Sve je to bilo dio mog identiteta i stila ivota pa mi je u poetku teko bilo prihvatiti to korijenom svih mojih zdravstvenih problema. No, ista je injenica bila daje hrana koju sam jela pustoila mojim organizmom i ostavljala bez energije za sve ostalo u ivotu. Kad sam primjenila naela koja mi je Harvev preporuio, izgubila sam devet kilograma. Za samo est tjedana, prvi put u ivotu, bila sam ponosna na oblik svog tijela. Takav osjeaj svatko zavreuje! Jo mi je vanija bila promjena mog pogleda na svijet. Nestao je oblak depresije koji je toliko godina visio nada mnom. Osjeala sam mir, a kolika je to promjenajasno moe biti samo onome tko je poput mene patio od mentalne i fizike depresije. Dok je moje tijelo u sebi opet uspostavljalo ravnoteu, postala sam svjesna da u moi ivjeti produktivnim i ispunjenim ivotom, koji je dotada bio samo moj san. Osjeala sam kao da se ponovo vraam u zemlju ivih. Da bih uspjela u svom naumu, morala sam se odrei tradicionalnog pristupa prehrani. To mije postalo jasno za detoksikacije. (Najvanij aspekt detoksikacije je zdravo mravljenje! ) Radei s Harvevem usredotoila sam se na ono to bi inili drugi kad su, poput mene, postali svjesni vanosti zdravog mravljenja, a posebno kako bi napravili ugodan prijelaz s tradicionalnih na nove prehrambene navike. Ono to nam je svima trebalo bio je nov i uzbudljiv pristup ukusnoj, ali i hranjivoj hrani koja moe zadovoljiti nepce, ispuniti fizioloke potrebe i omoguiti detoksikaciju. Koristei svoju kreativnu energiju (koja se najbolje iskazivala u kuhinji) i bogato kulinarsko i gurmansko iskustvo, razvila sam visokoenergetski pristup hranjivoj domaoj kuhinji koja bi mogla zadovoljiti zahtjeve za bogatstvom okusa, a istovremeno odrati detoksikaciju. Potom, osim studiranja francuske i talijanske "haute cuisine" te amerike i etnike kuhinje, studirala sam umjetnost pripremanja hrane, kinesku, indijsku i bliskoistonu kuhinju. Diplomirala sam prehrambene znanosti na Amerikoj visokoj koli znanosti o zdravlju. Harvev se poeo baviti prirodnom higijenom est godina prije no to smo se sreli. Proao je kroz prijelazni period i prevladao elju za drugom hranom, a ja sam tek zapoinjala. Harvey me nauio mnogim jelima koja su mu pomogla na poetku prijelaznog perioda. Oboje smo shvatili daje za detoksikaciju i vitkost Amerike potrebno razviti iroki spektar obroka koji ne smiju biti kliniki. Ti su obroci postali pravi izazov. Trebalo je smisliti neto to bi istodobno bilo ukusno, zasitno, djeci dopadljivo i dobro za sve nas. To je od mene zahtijevalo potpuno novu kreativnost s povrem. Bilo je zabavno jer smo htjeli programom odraa\ati veseli duh. Ti su napori postali temeljem programa kojeg vam predstavljamo. Nai su jelovnici veselje okusnih stanica i zdravlje organizma! Nainjeni su tako da vam pomognu prilagoditi se novim nainima prehrane i ivota tako da vie nikad ne morate brinuti o tjelesnoj teini. Nainjeni su tako da vas stave u sklad s prirodnim tjelesnim ciklusima. Predstavit emo nove ideje koje e vam omoguiti da se be/ velikih napora drite naela i zaponete detoksikaciju organizma. Kad jednom zapone, detoksikacija e se automatski nastavljati sve dok se budete pridravali tih naela. Automatsko e, takoer, biti i mravljenje jer e organizam, zbog ogromne energije, sam sebi obnovili odgovarajuu teinu. Budete li uivali u naim receptima i budu li vam zasitni, moete potraiti i druge u mojoj prvoj knjizi "Nov nain prehrane", (Marilyn Diamond: A New Way ofEat-

in# ": \\annr lit n iks lm . /V.S'7 , AVir Yitrk. Nc\\- )'ork) u kojoj ete pronai mnotvo razliitih ideju /u p n | c l u / m period. Neka vam sljedea etiri tjedna budu taj prijelazni period. Slijedite li predloene jelovnike pravilno ete jesti voe, uzimati dovoljnu koliinu hrane s visokim udjelom vode te pravilno kombinirati hranu. Kroz praksu u naim etverotjednim radionicama za detoksikaciju ( U tim su radionicama mnogi ljudi lako izgubili izmeu sedam i jedanaest kilograma!), otkrili smo najjednostavniji smjer prilagodbe novom nainu prehrane. To je njegov etverotjedni u/.orak kojeg valja pratiti polako, korak po korak. Imajte u vidu da je ovaj program samo uzorak. To nije jedini nain koji djeluje. Mi vas samo usmjeravamo kako da naela koristite dnevno i pravilno. Na je cilj uputiti vas na slobodnu i kreativnu uporabu tih naela, a ne podvrgnuti vas reimu kojeg se morate vrsto pridravati, poput onih dijeta iz prolosti. Zato u jelovnicima, primijetit ete, nema vrstih pravila. Obroci su slobodno definirani. Potiu vas tlu jedete dok se ne zasitite, zamijenite satojke ili itave jelovnike po vlastitoj volji. Kad zavrite jiiogram, znat ete kako jesti u skladu s naelima. Bit ete uvjereni u uspjeh svog novog naina ivota. Ne budete li, ponavljajte program dok ne uspijete. Nekima je potrebno vie vremena da naue nove vjetine. A ovo je upravo to - vjetina zabavne prehrane kojom se uspostavlja i odrava prirodna tjelesna teina. Sad znate sve potrebne podatke iz podloge. Vrijeme je da zaponete s programom i i/ prve ruke saznate stoje to...

n u - i l u l i m , nioj'u hn kontraproduktivni, pogotovu nedostaje li vam samokontrole.

DORUAK

\ .i/no i e p r a v i l o da sono voe valja prestati jesti dvadesetak minuta do sat vremena prije mrka. M i n i m u m vremena /.a banane iznosi etrdeset i pet minuta. Dinje imaju najvei udio \ m l e od sveg voa. Preporuljivo ih je jesti prije drugog voa jer kroz eludac prolaze bre. l'iobajle /a doruak napraviti vonu salatu. Imate li djecu, potrudite se, malo po malo, da .Lm zapoinju svjeim sokom i vonom salatom. Premda mogu biti ovisnici o obilnom, loe kombiniranom doruku, prijeu li djeca na voe ujutro, imat e puno vie energije za rad nego prije

Odsad pa nadalje va e jutarnji obrok biti potpuna novost. Rijetko e se razlikovati od onog prethodnog dana. SVAKOG DANA PRIJE PODNE MOETE UZETI SVJEEG VOA I VONOG SOKA KOLIKO ELITE. Tako e se za ciklusa eliminacije, umjesto na probavu, organizam potpuno koncentrirati na uklanjanje otpadnih tvari iz sebe. Jedite voe dok vas ne zasiti i, dakako, pripazite da to bude na prazan eludac. Svaki dan nastojite zapoeti svjeim vonim sokom, npr. od narani Jabuka, mandarina, dinja ili ananasa. Zapamtite kako je \ rio bitno da sok napravite sami. Stoga nastojite to prije nabaviti sokovnik, barem ona) najjednostavniji, za agrume. Voe moete jesti tijekom cijelog jutra. Preporuamo da to inite u intervalima od tri tlo etiri sata. Koliina nije bitna, bitno je da se zasitite. To moe biti od jedne narane i l i ml itave zdjele, od jedne jabuke ili nekoliko narezanih breskvi s ribizlom, od pola dinje ili jedne debele krike lubenice, ili od jedne ili vie banana. Prehrana voem prava je umjetnost koju svatko moe razviti za sebe. Bitno je da jedete dok se ne zasitite. Nije bitno je li /a to potreban samo komad nakog voa ili itava vona salata. Ili Harvyjevim rijeima: "Netko ujutro voli pojesti komad voa, netko popiti sok, netko toplu limunadu. Mi vam ne elimo donositi nekak\ r stroge zakone kojih se morate vrsto pridravati. Naa se naela mogu jednostavno uklopili u va ivot." Nauite sluati elje i potrebe svog tijela. NE PREJEDAJTE SE I NE POTHRANJ! l 1 1 SE! BUDITE SITI! Nemojte se ni opati da popunite prazninu koju moda osjeate jer viM nema onog tekog dojueranjeg doruka, niti preskakati voe jer vam nije do njega. VOCfl VAM JE POTREBNO! Organizam opskrbljuje za detoksikaciju toliko potrebnom vodoiM gorivom. Kako jutro bude pretjecalo a vi i dalje osjeali glad, pojedite par banana. One u clufl ostaju neto due od sonog voa. Dobro je pojesti vie od jedne, no pripazite da budu /u-1 U zelenima nije zavrena pretvorba kroba u eer. Banana je zrela kad se na nje/inoi k m l pojave smee mrlje, a sav se krob pretvorio u eer. Datulje i suho voe valja izbjegavati u vremenu kad vam je primarni zadatak mravi l O IH Premda se radi o izvrsnoj prirodnoj energetskoj hrani, puna je koncentriranog eer.i kuj moe usporiti mravljenje. Kako se datula i suhog voa lako prenajesti. najbolje bi bilo po ih izbjegavati dok ne izgubite bar neto prekomjernih kilograma. Naposljetku, kad se pi ibliJt| idealnoj teini, datulje i suho voe postat e idealnim nadomjescima za slatkie. U pofT

Kad smo zapoeli razvoj programa, dvoje moje djece pohaalo je osnovnu kolu. Njihovo m l \ ikavanje od obilnog i tekog doruka trajalo je due od godine dana. Nikada nisam na njih M ' . i l . i pritisak, no uvijek sam nastojala da im prva jutarnja hrana bude voe. Ako nisu bili i. li voljni, nakon voa bih im ponudila prepeenac s maslacem i sok od jabuka, ili jo bolje, u vrelog povra kuhanog na pari. Tako su barem, za ciklusa eliminacije, ostajali na hrani kim udjelom vode. Zdjele kuhanog povra stvarna su hrana, za razliku od onih raznobojno pukovanih kemijskih mjeavina prehrambene industrije. Jednom kad su preli na voe ujutro, mojoj je djeci postalo jasno u kojoj ih je mjeri |iii|,isii|a hrana umarala. A kako su godine prolazile, sve su rjee ujutro uzimali neku drugu i ||l ii ni i /dravlje im se openito poboljalo, prehlade su izostale... Pripisujem to injenici to liti |c i - i k l n s eliminacije redovito funkcionirao bez ometanja. ak i sad, kao tinejderi, rijetko pmlne pojedu neto osim voa. Roenjem naeg sina, prije sedam godina, Harvev i ja mogli smo jasnije potvrditi prednosti M|ri>' nilarnje prehrane voem. Kako mu je ciklus eliminacije od roenja funkcionirao bez iM|a. na sin nikada nije imao sluzav nos, bolesti uha i napadaje kalja stoje prisutno u Mtno sve djece u tolikoj mjeri da ih roditelji smatraju uobiajenima. Otpad se u organizmu ma nije nakupljao jer mu je svakog dana bilo omogueno da izvri ciklus eliminacije, ni|'.im/.im druge djece od jutra do mraka mora se boriti s tekom hranom. Kao malo dijete Mh1' MM u v i j e k bio veseo i raspoloen. Danas, u sedmoj godini, pun je energije, visok i dobro H i - l . n Sline rezultate mogu potvrditi i majke s kojima sam radila u svojim radionicama. S i "m na vonu hranu ujutro, zdravlje njihove djece poelo je napredovati. U jednom su ^ftlii dvije djevojice iz June Kalifornije s potekoama u uenju, toliko napredovale da su Uvim i roditelje pitali za objanjenje tih pozitivnih promjena.

ml djece je bitno ne vriti pritisak. (Isto vrijedi i za djetinjaste odrasle osobe elite li na n a l i ) Pritisak uzrokuje napetost, a kad je hrana u pitanju to treba izbjegavati. Hrana, f i i . i koliko dobra bila, najee e se u probavnom sustavu pokvariti jede li se pod HM 1 1 poetku napravite, za promjenu, vonu salatu. Pridruite se djetetu u jelu i podjelite > o / i t i \ na iskustva. Zabavno je! Djeci moete, kao zamjenu za pahuljice, ponuditi zdjelu lir kuhanog povra ili maslac i tost. Tako e barem jesti stvarnu hranu. Malo po malo im 11- prijei na voni doruak. Budite im primjerom i djeca e vas slijediti.

NliKOLIKO NAPUTAKA O DORUKU

SVJEI SOKOVI
1. Dan zaponite SVJEIM vonim sokom. Preporuljiva koliina: 2.5 - 5 decilitra. 2. Tijekom jutra, osjeate li glad, slobodno uzmite jo voa. 3. Voe pojedite najmanje dvaput u tri sata. 4. Maksimum voa treba odrediti prema vlastitim potrebama. Uzmite koliko elite no nemojte se prejedati ili pothranjivati! 5. Dinje jedite prije ostalog voa. 6. Kad ste vrlo gladni, pojedite nekoliko banana. Kako budete napredovali kroz program, primijetit ete da SVJEI SOKOVI, onakvi kakve ..um moete napraviti sokovnikom, u njemu igraju vrlo vanu ulogu. Tu takoer spadaju i A jiv.i dnevni sokovi iz boce. Ako ste u mogunosti, nabavite vlastiti sokovnik. Izmeu ostalog, lo |c i najekonominiji nain jer svaki put kad kupujete sok plaate tui sokovnik. U ovom dobu dodataka prehrani te milijunima ljudi to u njezino ime redovito uzimaju |neskupe tablete, svjei su sokovi najbolji i najprirodniji dodaci, premda ljudi toga nisu svjesni. S\ c organizmu potrebne hranjive tvari u uravnoteenim se koliinama nalaze u svjeem vou i povru. Mogu se iskoristiti samo kad se uzimaju kao dio cjelokupne hrane u kojoj se nala/c Aito je tono da prehrana bogata svjeim voem, povrem te njihovim sokovima ispunjava prehrambene potrebe organizma. Sokovi su druga najbolja mogunost, odmah i/;i i K'lokupne hrane, odnosno samo njezin tekui ekstrakt. Nisu prekoncentrirani, poput vitaminskih idoza, niti preraeni ili umjetni preparati. Izmeu prave stvari (itavog voa i povra) i s. >ko\ a nema bitne razlike. Opskrbljuju nas vitalnim graevnim materijalom za staninu obnovu h* ih /bog toga moemo zvati hranom dugovjenosti. (Imate li kakvih pitanja o sokovima i dugovjenosti, pogledajte neku od knjiga dr. Normana W. Walkera, arizonskog zagovornika \oi-a i povra koji ima stotinu i devet godina!) Sokovi imaju dodatnu korist: gase e, a njihovi izvrsni okusi mogu nas tako zadovoljiti, Idu sve manje poseemo za tetnim piima i napicima poput kave, aja, mlijeka, alkohola ili l |n/.irunih sokova. Osim majinog mlijeka, za djecu i bebe nema bolje hrane od sokova. Toplo vam preporuamo da to ee pijete sokove. Oni su jedino pie koje organizam opskrbiti stvarnom, vitalnom energijom, za razliku od mnogih koja su zdrava samo po reklamama. Uzimanje dijetnih gaziranih sokova rezultat je beskrupulozne reklamne kampanje p i o t i v vaeg zdravlja. Industrija troi milijune dolara na njihovo reklamiranje kako bi vas M v i c r i l a da se radi o "piu za mravljenje". Mjeavina laboratorijskih kemikalija organizmu n l i n o moe dodati otrovne tvari, a ne pomoi pri njihovom uklanjanju. Dijetni gazirani sokovi potkopavaju zdravlje i vitalnost! Zanima li vas ostala hrana koja se smatra zdravom, a zapravo ic k-lna, pogledajte Harvevjevu prvu knjigu "A aefor Health". (Harvey Diamond: A ae 'i" Health; Glow Publishers, 1979., Santa Monica, California ) (>d svih pia, samo vam svjei sokovi mogu pomoi pri mravljenju. UZMITE IH NA hlAZAN ELUDAC, NIKAKO ZAJEDNO ILI NEPOSREDNO NAKON NEKE DRUGE I I K A N H ! Uivajte u njima, izuzetno su korisni. Pijte polako, mjeajui ih sa slinom. Prenaglo III pu-hrzo uzimanje moe poremetiti koncentraciju eera u krvi.

Razumno je posjedovati vlastiti sokovnik kad se uzme u ob/ir sva va/nosl s\ |c/ili sokova. Na tr/itu ih postoji mnogo, no ovdje moemo spomenuti samo neke. Champion je izvrstan vienamjenski sokovnik kojeg je lako koristiti i oistiti. Osim visokokvalitetnih sokova moe proizvesti maslac od oraha te izvrsne smrznute deserte bez mlijeka. Ultra-Matic slui iskljuivo za sokove, ali je vrlo kvalitetan. Skuplji je od Championa, no toliko i vrijedi. Osterje svestran, snaan i pristupaan sokovnik. Oster i Panasonic takoer proizvode snane i jeftine sokovnike za agrume. Za dodadne informacije o ovim i drugim sokovnicima moete se obratiti autorima na adresu: Golden Glow, 2210 Wilshire Blvd. Suite 118, Santa Monica, A 90403.

ENERGETSKA LJESTVICA

JUTRO SVJEE VOE I VONI SOKOVI SVJEI SOKOVI OD POVRA I SALATE KUHANO POVRE, SIROVI ORASI I SJEMENKE ITARICE, KRUH, KRUMPIR, MAHUNARKE MESO, PILETINA, RIBA, MLIJENI PROIZVODI VEER
Ovu smo energetsku ljestvicu napravili da vam pomognemo biti djelotvornijim i uspjenijim tijekom dana, omoguujui istovremeno organizmu da bude to uinkovitiji pri uklanjanju otrovnih tvari. Ljestvica nam pokazuje koju hranu valja jesti ranije (voe i povre), a koju kasnije, kad zavrite s naporom i moete se odmoriti, odnosno kad organizam moe fokusirati preostalu energiju na probavu (krumpir, itarice, mlijeni proizvodi te meso). Naravno, hranu preporuenu za ujutro moete jesti tijekom cijelog dana, no onu za naveer ne biste smjeli icsti ujutro kad vam je energija potrebnija za neto drugo. (Ukoliko se neiji dnevni raspored i a/likuje od uobiajenog, npr. rad nou, odmaranje danju, takvom e se rasporedu tjelesni ciklusi dotinih pojedinaca dosljedno prilagoditi. O tome ne postoji velika dokumentacija, no na temelju vlastitih opaanja moemo zakljuiti daje upravo tako.) U danu u kojem ete jesti samo voe i povre osigurat ete najvie energije i najuspjenije mravljenje. Jelovnici programa temelje se na ovoj ljestvici.

'FIT FOR LIFE" POPIS ZA KUPNJU

1 1 i/vornom je engleskom obliku u spisku za kupovinu spomenuto mnogo proi/voda i specifinih proizvoaa vezanih iskljuivo za ameriko trite, pa ic odreeni broj vrsta proizvoda i proizvoaa koji su nedostupni na naem t r/itu izostavljen s liste, a neki su i zadrani. Za one izostavljene ponudili smo adekvatne zamjene koje se mogu pronai i u naim trgovinama te na naim trnicama.

i | m i m n.i u/ hrvatsko izdanje:

Kad zaponu s promjenama u nainu prehrane, mnogi ljudi ostanu iznenaeni (ugodno) raznolikou hrane koju "i dalje smiju jesti". Harvev i ja navikli smo na izjave poput ove: "Znai, mogu jesti i ovo?" Upravo su nas takve izjave nadahnule da nainimo ovaj popis za trgovinu. Namjera nam je bila upoznati vas sa svim namirnicama koje vam stoje na raspolaganju kako bi u potpunosti shvatili koliko je na program slobodan. Spisak takoer sadri i neke preporuljive prehrambene vrste koje dodatno upotpunjuju duh novog pristupa hrani. Premda neke od namirnica moda neete nai u svojoj trgovini ili prodavaonici zdrave hrane, u spisak smo ih uvrstili stoga da znate to moete traiti. Namjerno smo naveli namirnice dobrih proizvoaa koji su u stanju poveati distribuciju svojih proizvoda ako se bude poveavala i potranja za njima. Zbog ogranienosti prostora nisam bila u mogunosti uvrstiti sve proizvoae iji su proizvodi zadovoljavajui. Na vama je, a ja vas i potiem na to, da itate etikete i izbjegavate sve proizvode koji sadre kemikalije. Prehrambeni proizvodi bez kemikalija koje pronaete, a ovdje ih nema, jedina su zamjena za one koji sadre kemikalije. Zapamtite da su kemikalije iz hrane otrov za organizam. Mnoge od uvrtenih namirnica neko su se mogle pronai samo u prodavaonicama zdrave hrane. Danas su sve prisutnije i u ostalim trgovinama. Svima nam je od koristi u trgovini imati iste proizvode bez kemikalija i zato ih slobodno zatraite! Bitno je da shvatite kako ovo nije spisak hrane koju izriito zahtijevamo. Ne elimo da potroite tjednu plau i itav vikend nastojei svime ovime napuniti hladnjak i smonicu. Spisak e vam samo pomoi da postanete svjesni sve one hrane koja moe odigrati vanu ulogu u vaim promjenama. Moete li svoje potrebe u potpunosti zadovoljiti nekolicinom prisutnih namirnica, jo bolje! Ako ne, neka vam ovaj spisak postane vodiem kroz veliki broj otvorenih mogunosti.

VOE
Neko je ponuda voa ovisila o godinjem dobu. Danas je, zahvaljujui u \ o / u , tijekom cijele godine mogue pronai svo voe. Uvoz nam takoer omoguava da se okoristimo mnotvom raznolikih vrsta zbog razliitih tala i lehnika uzgoja. Neke od tih vrsta naznaili smo kraj svakog voa posebno. Uz lit smo osigurali i kratak opis vie egzotinih plodova. Ukoliko ste "jabuka-banana-narana" osoba i to vas voe zadovoljava, ostanite uz njega. Ukoliko pak s druge strane volite eksperimentirati, u spisku ete pronai odline zamisli. Samo upamtite da se voe ne smije kuhati jer se kuhanjem lunatost voa pretvara u kiselost. l spisak smo uvrstili mnogo vrsta, ali ne sve jer ih ima jako puno. Susretnete li se s nekom novom, slobodno je dodajte spisku jer SVO JE VOE DOBRO H l ' / OBZIRA NA VRSTU. Sretni korisnici te fantastine raznolikosti smo ini sami. ANANAS BANANE BOBICE borovnice dud jagode kupine maline ribizi

BRESKVE DATULJE DINJE GREJP GROZD J E JABUKE KRUKE LIMUN LUBENICE MANDARINE MARELICE NARANE NEKTARINE SMOKVE LJIVE TRENJE VINJE

LGZOTlrSO VOE

CHERIMOVA ( )Y<> sn -oliko voe smatra se "vonom aristokracijom ". Unutar koe koja slii tm aligatorovi* nalazi se prava poslastica. Meso odvojite od koe i nareite na klinove ili prereite itav plod po pola i meso izdubite licom. Dostupno je inii i u proljee. (iUAVA Duguljasto malo voe sjajne zelene kore ije je slatko zeleno i ljubiasto meso najjednostavnije izdubiti licom. Guava omekani kad dozrije. Moe se nai zimi i u proljee. KIVI l'oe smee dlakave kore veliine limuna, ima svijetlozeleno meso puno sitnih cmih jestivih sjemenki. Ogulite ga i nareite ili prereite po pola i izdubite '.:licom. Zreo kivi mekan je poput breskve. L()QUAT \ lulcno blijedonaranasto voe sjajne kore. Raste na granama u grozdovima. /.clcneje boje, a kad dozrije postaje uto ili naranasto. Koru moete oguliti, uli i ne morate. Ima njeno, sono naranasto meso i veliku smeu koticu. \ko se nalazite u tropskom ili suptropskom podneblju moete je i posaditi jer se vrlo lako razvija. lVCHEE A Itileno voe tvrde smee ili crvenkaste kore. Meso muje biserno bijelo i sono v ( / smeom sjemenkom u sredini. Vrlo je rijetko u SAD. Moe se nai tijekom Ifcid. Svjee se teko pronalazi i obino je konzervirano. Nezaboravnog je osvjeavajueg okusa. MANGO Razliitih je oblika, od veliine grejpa pa do dugoljastih utozelenih. Da bi se Jo^lo do dubokog naranastog mesa, treba oguliti debelu koru. U sreditu se titilttzi velika sjemenka na kojoj se dri plod. Moete ga narezati ili jesti cijelog. Dostupan je u kasno proljee i ljeto.

NAR Voe ruiastocrvene kore. Na dodir je tvrdo, veliine teniske loptice. Nareete li ga na etvrtine, otkrit ete meso tamnocrvene boje i gorkoslatkastog okusa. Meso se sastoji od sitnih dijelova od kojih svaki sadri sjemenku. Djeca ih vole sisati za to odrasli rijetko imaju vremena. Moe se nai ujesen.

Osim avokada, k o j i se u elucu zadrava najvie sat vremena, svo se plodasto povre moe kombinirati s ostalim voem bez nekog posebnog vremenskog perioda ekanja. AVOKADO KRASTAVCI PAPRIKA RAJICA (Kuhane rajice su izrazito kisela hrana te ih stoga jedite sirove. Sirove su izrazito lunata i zdrava hrana.)

PAPAJA Okrugao ili duguljast plod zelenkasto utonaranaste kore. Havajske papaje veliine su ljudske ake, a meksike mogu biti veliine i omanje lubenice i puno su gore. Meso moe biti svijetlonaranaste ili boje jagoda. Zrele su kad im kora postane utonaranasta. Crne su sjemenke u sreditu gorke i ne hi ih trebalo jesti. Ima ih tijekom cijele godine. PERSIMMON Razliitih boja i oblika, od utonaranastih spljoten ih F uy u s a d o crvenkastonaranastih ovalnih Hvchiasa. Veliine je jabuke. Fuvusse moe jesti tvrd, a Hvchias mora bitimekan. Tanku koru mogue je oguliti no nije nuno. Ima debelo naranasto meso s vrlo malo sjemenki. Dostupan je ujesen. SAPOTE Okruglo voe zelene kore i bijelog kremastog mesa. Zrelo je kad postanej\ mekano. Vrlo rijetko, dostupno zimi.

,,

SUHO VOE
Suho voe je vrlo koncentrirana hrana koju treba uzimati u malim koliinama. Moe se jesti s drugim manje slatkim voem. Izbjegavajte ono koje je sueno sumporom. Preporuljivo je jedino voe sueno na suncu. ANANAS BANANE BRESKVE GRODJICE JABUKE KRUKE MANGO MARELICE PAPAJA RIBIZLI SMOKVE LJIVE

IM OD ASTO POVRE
Plodasto se povre u botanici navodi kao voe jer sadri sjemenke. Moe se dobro kombinirati s ostalim voem, primjerice avokado s bananom, papajom ili mangom, te krastavci s breskvama, naranama ili nektarinama. Takoer se dobro kombinira sa svjeim ili kuhanim povrem i namirnicama bogatim ugljikohidratima, tj. krobom kao to su kruh, ria, tjestenina ili krumpir. Plodasto povre se nikada ne bi smjelo kuhati. Tu i tamo emo napraviti koji izuzetak, pogotovo s paprikom. Meutim, nikada nemojte kuhati avokado, krastavce, a posebno ne rajice. Kuhane rajice izrazito su kisela hrana. Plodasto povre jedite sirovo kao alternativu slatkom vou onda kada vam se jede neto sono, ali ne i slatko.

POVUCI:
Povre kupujte svjee, a smrznuto onda kad svjeeg nema na raspolaganju. ARTIOKE BIJELA REPA
BOB

DRAGUAC GLJIVE (svjee, suene ukoliko svjee nisu dostupne) GRAH

GRAAK (mladi) IZDANCI aduki graha heljde crvene djeteline crvene lee djeteline fenugreek graha graka rotkvice lee soje suncokreta JERUZALEMSKE ARTIOKE JICAMA (tropski gomolj) KELJ KOPAR (korijen se moe narezati za salatu, a lie i sjemenke se koriste kao mirodije) KRUMPIR

BOK CHOY (kineski bijeli kupus, moe se zamijeniti pinatom ili chard-om)

BROKOLI CELER CELER CELEROV KORIJEN

CHARD (vrsta blitve) CIKLA CVJETAA ENJAK DAIKON (japanska rotkvica)

KUKURUZ KUPUS crvrni zeleni

LUK bijeli crveni mladi uti

R K PA

ROTKVICE SALATA arugula cikorija escarole iceberg limestone radi puterica romaine SENF PAROGE PINAT TIKVICE

LJUTIKA MAHUNE MATOVILAC MORSKE ALGE 1 ara im dulse hiziki Rombu nori \\akame MRKVA PASTRNAK PATLIDAN PORILUK PROKULE RADI

KOTUN.TAVO VOE
Svo bi kotunjavo voe trebalo jesti sirovo. Sirovo ima mnogo hranjivih h . n i i potpuno je korisno ljudskom organizmu. Kao izvor bjelanevina (visokokvalitetnih aminokiselina) i kalcija, u organizmu ne ostavljaju nikakve odovne ostatke poput mlijenih ili mesnih proizvoda. Zapamtite da ih je kao bvor bjelanevina puno tee razgraditi od voa ili povra. Jako su koncentrirani. l/h|cgavajte prenajedanje kotunjavim voem i ne prite ga jer je vrlo kisela htiina. Sirovo je odlian izvor prirodnog ulja. Imate li u obroku kotunjavo iv, ne jedite uz to i drugu koncentriranu hranu.

BADEMI BRAZILSKI ORASI CASHEWS (indijski orasi) FILBERTS (ameriki ljenjak) KOKOSOVI ORASI (svjei ili sueni, nezaslaeni) LJENJACI MACADAMIA NUTS (australijski orasi) ORASI PECANS (sjev.am.orasi, jedna od najkvalitetnijih vrsta) PINJOLI (sjemenke eera) PISTACIJE

KIM MAK SEZAM SJEMENKE BUNDEVE SJEMENKE SUNCOKRETA

MASLAC od kotunjavog voa i sjemenki

Maslac treba biti od sirovih, nikako ne prenih plodova. Preni plodovi imaju kiseli uinak. Za bolju ih probavu moete kombinirati sa svjeim povrem. Dodate li maslacu vodu, postat e meki. Kikiriki ne spada u kotunjavo voe ve u mahunarke. Njegov je maslac tee probavljiv od ostalih: BADEMA INDIJSKOG ORAHA SEZAMA SUNCOKRETA

/l IARICE i proizvodi od itarica

SJEMENKE
Sjemenke su, poput kotunjavog voa, koncentrirani izvor bjelanevina pa bi ih trebalo jesti sirove, nikako prene i u malim koliinama. Nemojte il kombinirati s ostalom koncentriranom hranom.

BRANO od cijelog zrna graham heljdino kukuruzno bijelo uto otro od cijelog zrna raeno sojino

COUSCOUS (Kuskus, smatra se itaricom, a zapravo je vrst tjestenine nainjene od griza, brana, vode i soli. Skuhana je i osuena, a rehidrira se pri uporabi. Postoji mnogo naina serviranja, ali rije kuskus se odnosi samo na itaricu.) IPS (preporuujemo vam ips s malo ili nimalo soli, jedite ga s povrem ili salatom) JEAM KREKERI (svi bez eera, kemijskih aditiva, sira, konzervansa) KRUH od cijelog zrnja ili s klicama PROSO PENICA RIA TJESTENINA integralna, od cijelog zrna od artioka od kukuruza od sezama s povrem ZOBENE PAHULJICE

\1 \ l l l N AS K) POVRE
GRAH (sve vrste) GRAAK mladi zeleni LEA MAHUNE SUHI GRAAK

MLIJENI PROIZVODI
Svi bi mlijeni proizvodi trebali biti nepasterizirani, kad je god to mogue. IV'inda postoje izvjesne medicinske dvojbe o nepasteriziranima, ini se da su prije komercijalno nego znanstveno orjentirane. Usprkos nerijeenoj debati koja se trenutano vodi, mnogobrojni su pojedinci neizmjerno poboljali vlastito /ilravije izbjegavanjem nepotrebno pasteriziranih proizvoda. BIJELI SIREVI (uti su sirevi obojeni) JOGURT obini, od kravljeg ili kozjeg mlijeka KISELO VRHNJE MASLAC (neslani) TUENO VRHNJE

MESO l RIBA
Kako zasiene masti uvijek valja izbjegavati, svinjetina je najnepoeljnije meso. Iz istog su razloga nepoeljne i govedina i guetina. Ne preporuuje se zasoljeno ili meso s kemijskim aditivima (parizeri, razne kobasice te dimljena riba). Kad god je mogue, kupujte prirodno uzgojeno meso i perad. uvajte se parazita, meso i ribu ne jedite sirove! Ribu radije kupujte svjeu ili smrznutu. MORSKI PLODOVI PILETINA PURETINA RIBE

I'KKUUVIZA SALATU
Upotrebljavajte samo iste preljeve bez eera, octa i kemikalija.

DODACI! JELU

BUJON OD POVRA GOVEDJI BUJON KISELI KRASTAVCI ( s koprom bez konzervansa) KUZU ili ARROWROOT (krob za zgunjavanje) MAJONEZA MASLINE (bez konzervansa i octa) MISO MORSKA SOL NADOMJESCI ZA SOL SENF UMAK OD SOJE - TAMARI

ULJA

Ukoliko je mogue, trebala bi biti nerafinirana i hladno preana. AVOKADOVO BADEMOVO KIKIRIKIJEVO KUKURUZNO MASLINOVO SEZAMOVO SUNCOKRETOVO

UMAKTOFU UMAK ZA MESO S ROTILJA ZAINJENA SOL

MIRODIJK Mnogi proizvoai u mirodije stavljaju kemijske aditive. Odaberite one koje ih nemaju. BOSILJAK CELER CILANTRO CURRV ESTRAGON KADULJA KOPAR KRABULJICA, KRVELJ LOVOROV LIST MAURAN MAJINA DUICA ORIGANO PEPERMINT PERIN RUMARIN VRIJESAK, UBAR

(iz obitelji umbira) CIMET CRVENI FEFERONI CRVENI PAPAR CURRV DJUMBIR ENJAK KLINI KUMIN MUKATLA MUKATNI ORAI PAPRIKA PIMENT, ALLSPICE SJEMENKE SENFA AFRAN SLATKA MADJARSKA PAPRIKA TURMERIC (iz obitelji umbira)

CARDAMOM

SI \DILA
JAVOROV SIRUP JEMENI SLAD MED RIIN SLAD EER OD DATULA EER OD JAVORA Med je mogue zagrijavati do 54 C i on se jo uvijek moe smatrati prirodnim. Iznad te temperature postaje prekiseo i stoga neupotrebljiv.

ZAINI ASAFETIDA (ind.zain poput gume, smole) BIJELI PAPAR

SALATA KAO GLAVNO JELO

Koristite vone ajeve bez kofeina i one kod kojih je kofein uklonjen na prirodan nain. Celestial Seasonings Seelect Inc. SRCE VISOKOENERGETSKOG MRAVL|EN|A

Jedan od najuzbudljivijih i najinovativnijih aspekata mravljenja i fitnesa jest salata kao glavnojelo. To je najprikladnije orue pri ruci. Ljudi s kojima smo radili direktno lako su ga ugradili u nain prehrane i od njega stekli golemu korist. Salata kao glavnojelo ukusno je zasitna i kad jednom savladate njenu laku pripremu, vidjet ete koliko zabavna moe biti. Osnovna filozofija te umjetnosti kae da je potrebno malo dosjetljivosti i svi e sastojci vaeg obroka postati jednom odlinom i pravilno kombiniranom salatom s visokim udjelom vode u sebi. Tako ete u najveem dijelu jesti svjee, / n o povre koje je njena najvea prednost. Bez obzira to dodavali salati, taj va obrok e uvijek biti iv. to god da dodate salati, probavit e se lake stoga jer je salata pravilno kombinirano jelo s puno svjeeg povra. Tijekom godina razvili smo i usavrili mnotvo razliitih salata i jo uvijek smiljanu) nove. U tome lei sva ljepota itave zamisli-mogunosti su beskonane! Na slijedeim ete se stranicama upoznati s njih sedam koje smo odabrali kao najbolje. Tih sedam salata sastoji se ml iroke lepeze popularne hrane. U slijedea etiri tjedna veina e vaih veernjih obroka I M I I poslastice poput mediteranske salate s riom, salate s piletinom i currvjem, salate ljubitelja mlicska, kalifornijske tostade, farmerskog Chop Sueya, kantonske salate od morskih plodova i dobitnice mnogih nagrada: salate ljubitelja krumpira (recepti u poglavlju ETVEROTJEDNI PKIMJER... na 113.strani). Sami moete napraviti i vlastite originalne salatne obroke. Ne isprobate li gore navedene, neete znati kakvi obroci salate mogu biti. Jo jedna odlika takvih obroka je njihovo lako pripremanje. Rezultat je golem sa .i.inovita mravljenja, zdravlja i prehrane. Ako vam ni to nije dovoljno, obroci od salata vrlo RII jeftini. Bit ete zapanjeni kako ekonomino ovim pristupom moete nahraniti sebe, svoju ohiiolj i prijatelje. Ostane li vam salate, moete je upotrijebiti sljedeeg dana jer e jo uvijek biti svjea. V i l . i i c su pobjednici! Salate kao glavnojelo bitan su dio jelovnika pripremljenih za sljedea etiri tjedna. Napravljene su tako da vam pomognu smraviti osjeajui se odlino i ugodno. Iskoristite h|tliove prednosti i uivajte u njima. Lako ih je pripremiti, ali najdrae e vam biti to to ete ini napustiti siti. Salate su zanimljivi, zasitni i ne samo ukusni obroci, ve i pospjeuju mravljenje. / A P A M T I T E DA SALATU ZA GLAVNI OBROK MOETE ZAMIJENITI NEKOM l >l< l K iOM HRANOM I OBRNUTO. TAKODJER MOETE JEDNU SALATU ZAMIJENITI i OKlKiOM.

N ADOM JECI ZA KAVU

Bianca Jano kava Divka Cafix Dacopa Foods Pioner Rombouts

RIJE DVIJE O BISTROIMA U KOJIMA NUDE SALATI-.

Mozaik salata predstavlja odlinu veeru. Ponekad se, meutim, sastoji od toliko raznovrsne sirove i kuhane hrane da moe biti sve prije no salata. Vidjela sam ljude koji su j e l i mozaik salata koji se sastojao od salata s raiima, krumpirom, piletinom, tjesteninom, usoljenim haringama, enjakom i sirom. Suzdrala sam se pitati ih gdje je tu salata, dok su oni zadovoljno jeli hvalei salatni mozaik. To to su jeli nije bio nikakav salatni mozaik nego mozaik od svega i svaega s preljevom! Evo nekoliko savjeta kako od salatnih mozaika izvui najvie. Najprije razmislite to ete kombinirati s ime. Upoznajte se s kompletnom ponudom. U slaganju hrane za mozaik najbolje je raditi planski. Neke od salata ili druga prisutna jela mogu biti napravljena od koncentrirane hrane, primjerice, salata od tjestenine, raia ili piletine. Kao ukras mogu se pojaviti sirevi. Odabrete li neto bogato bjelanevinama, poput mesa ili sira, zaboravite na grah, kruh, i salate od krumpira ili tjestenine jer su bogate ugljikohidratima. elite li grah, kruh i salatu od tjestenine ili krumpira, zaboravite na hranu bogatu bjelanevinama. Bjelanevine i bjelanevine ili bjelanevine i ugljikohidrati iz istog se obroka nee pravilno probaviti. Kombinacija vie jela bogatih ugljikohidratima, poput kruha i graha, premda daleko od idealne, moe se uzimati prevladava li u cijelom obroku hrana s visokim udjelom vode. Koju god koncentriranu hranu ukljuite u obrok, potrudite se da u salati prevladava povre s visokim udjelom vode. Usput, nae li se u mozaiku voe ili vona salata, ukoliko imate prazan eludac, slobodno pojedite malo voa, imate li vremena, prije salate od povra. Priekajte dvadesetak minuta i nastavite obrok sa salatom. to initi s preljevom za salate u mozaiku? Nisu li prepuni eera, kemikalija i octa? To je, na alost, u veini sluajeva tono, meutim, nije veliki problem. U mnogih mozaika stoji nam na raspolaganju limunov sok i ulje, pa sami moemo napraviti preljev. U mnogih se, pak, moe nai nekoliko preljeva od kojih e bar jedan biti zadovoljavajui. Osobno poznajem dosta ljudi predanih ovakvom nainu ivljenja koji na zabave i sline prigode sami donesu svoj preljev za salatu. Ponekad smo u trgovini zdrave hrane i mi znali kupovati preljev za sluaj da u mozaiku ne naemo odgovarajui. No nemojte postati fanatici! Kvaliteta preljeva poboljavat e se kako to ljudi budu zahtijevali. Bistroi u kojima se prodaju salate pravi su ameriki izum. Za zemlju koja vodi u potronji hrane s nogu to je dobra prilika da takvim barovima okrene tendenciju u pozitivnom smjeru. Izvrsna su kulinarska zamisao, nude priliku osobnoj kreativnosti pojedinca u prehrani, te s golemom ponudom ive hrane pomau naem zdravlju, ljepoti i istoi.

NEKOLIKO NAPUTAKA O NAINU IVLJENJA

U Imajte u vidu da je ovaj program samo primjer kako treba jesti. U receptima moete nadomjestiti sastojke onima koje volite ili izostaviti one koje ne volite. Koliina nije svugdje navedena, a naa je preporuka da jedete dok se ne zasitite. Jelovnici su jasni i idealni u mjeri u kojoj je to mogue. Budite uvjereni da ete uivati u promjeni. Postizanje izvrsnih rezultata u/ivanjem u hrani jami da se neete htjeti vratiti na stari, nezdravi stil ivota! LJ Kad god je mogue, jedite svjee voe i povre. Ako nije svjee, moete koristiti i smrznuto (bez eera ili umaka). LJ Recepti u knjizi napisani su ne samo za one koji namjeravaju smraviti, ve za itavu obitelj. U BILO KOJEG DANA MOETE PREDLOENU VEERU ZAMIJENITI NEKOM OD SALATA. LJ Tri sata nakon ruka, budete li gladni, moete pojesti neto voa. LJ Tri sata nakon veere, budete li gladni, moete pojesti neto voa. LJ Koristite preljeve i zaine bez kemijskih aditiva i konzervansa ili eera. Svi oni predstavljaju za organizam dodatne otrovne tvari. (Pogledajte popis za kupovinu u etvrtom poglavlju za alternative.) LJ U preljevima za salate izbjegavajte ocat. Njegovi fermenti spreavaju probavu slinom i usporavaju probavu kroba. Nadomjestak za ocat moe biti limunov sok. LJ Izbjegavajte estu konzumaciju sirovog luka i enjaka jer zavaravaju okusne stanice pa h|clo zahtijeva teku hranu. LJ Sinrznite svaku juhu koja vam ostane jer ju je mogue upotrijebiti kasnije.

L) Jedite kruh od cjelovitih itarica. LJ Koristite sirovi maslac i sirove mlijene proizvode. LJ Ruak moete zamijeniti svjeim voem ili vonom salatom.

LJ Dok smanjujete konzumaciju mlijenih proizvoda, iskoristite prednosti sirovih oraha kao izvora kalcija. Posebno su pogodni enama koje ele nadoknaditi menstrualni gubitak kalcija. G Slobodno zamijenite navedene sastojke onima koje volite. Radije koristite svjee voe i povre vaeg podneblja nego navedeno smrznuto. Program je prilagodljiv i uzima u obzir geografske razliitosti. DOK POTUJETE NJEGOVA NAELA, BIT E USPJEAN. Q Svaki obrok moete uiniti lakim, no pokuajte se suzdrati initi ga teim. Idete li dosljedno na lake obroke, ubrzat ete detoksikaciju pa moete osjetiti lake neugodnosti. Stoga se pokuajte, koliko je to mogue, pridravati zacrtanog. G Svako jelo nakon zvjezdice jest novo s receptom pri dnu jelovnika. Q Priblino vrijeme pripremanja naznaeno u receptu ukljuuje i vrijeme kuhanja.

N I - P K H I - D A I I I - SH N1-: PKKIH >A.I l ] S1-! NK I ' R H K D A J T H Sli!

NE PKHJHDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE!

t \K. I NAJBOLJA I NAJHRANJIVIJA HRANA U GOLEMIM KOLIINAMA MOE IM KVARITI SISTEM. STOGA MOLIMO DA SE NE PREJEDATE!

N1-: PREJEDAJTE SE! Naginjete li prejedanju, pomoi e vam ako budete razumjeli fiziologiju koja stoji t/;i loga. Stavivi psiholoke uzroke na stranu, dolazimo do dva bitna fizioloka razloga l ' i . ictlanja. Te je razloge lake prevladati od psiholokih, a njihovim se prevladavanjem kas nije lake mogu prevladati i ti drugi razlozi. Jedan od fiziolokih razloga prejedanja jest taj da organizam ne apsorbira hranjive t\ ,M i Proces apsorpcije obavlja se u crijevima. Ako su crijevne resice kroz koje se provodi lps< -i pcija zaepljene, bez obzira koliko jeli, organizam nee primiti dovoljno hranjivih tvari. i . c lako mogu zaepiti otpaci hrane koji ne sudjeluju u metabolizmu. Kad se, kao rezultat /u (.'pijenja, hranjive tvari ne mogu apsorbirati, organizam alje poruku da nije nahranjen. l ,iko /elimo jesti jo, premda smo jeli maloprije. Drugi razlog prejedanja jest uzimanje hrane siromane hranjivim tvarima kao stoje "hiiina s nogu", djeje preraene pahuljice te ostala jako preraena hrana. Na organizam pminvno alje istu poruku jer doslovno gladuje HRANJIVIM TVARIMA. Nema boljeg naina l unitenje organizma od intenzivne prehrane preraenom hranom i "hranom s nogu". Takav ic organizam zahtijevati hranu iako dotina osoba jede u velikim koliinama. Radi li se o v e l i k i m koliinama hrane s nogu, tijelo e biti na polaganom izgladnjenju. Netko bi mogao Ifti'i d a j e razlog tako velikom broju od 60% predebelih u ovom narodu u prejedanju zbog (iuLiranog izgladnjenja naom "hranom s nogu". Ovakav e vam nain ivota pomoi da razumijete razloge prejedanja. Velika koliina liiiinc s visokim udjelom vode u sebi pomoi e oistiti crijeva i crijevne resice kako bi tijelo o apsorbirati hranjive tvari. Kako se u programu nalazi cjelovita i svjea hrana puna h i m i j i v i h tvari, va e organizam dobiti dovoljno hranjivih tvari. Ukratko, tijelo nee morati -.1,u i poruke daje gladno jer e redovito primati hranu koja e ga istiti i hraniti.

NEPREJEDAJTESE! NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE!

NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE!

NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE!

NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE!

NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE!

NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE!

NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE!

Ukoliko i dalje budete osjeali potrebu za prejedanjem, nemojte se uznemiravati. |)i >ik- se programa i dopustite organizmu da se proisti. Kad se pojavi potreba za prejedanjem, |c(!iic sokom bogato sirovo voe ili povre. Sirovo e povre biti od velike pomoi. Kako

se budete hranili takvom hranom bogatom hranjivim tvarima, uklonit e se svi fi/ioloSki uzroci prejedanja. Na kraju ete, poput mnogih drugih, moi zadovoljno rei: "Neko sam se prejedao."

ZDRAVOJ

PKfPR/HK

OBRDM

I'KVI DAN - PONEDJELJAK

DORUAK: Uvijek isto: svjee istisnut sok koliko elite, do 400 grama svjeeg sonog voa ili vona salata; banane kad ste naroito gladni. Ponekad je najbolje, ukoliko je mogue vone sokove i voe uzimati tijekom cijeloga jutra. RUAK: Svjei voni sok ili sok od mrkve, 115-230 g, po elji. l-jicrgetska salata* s bilo kojim sirovim povrem kojega volite i lagani preljev* i h pravilno kombinirani sendvi* s krastavcem ili celerovim liem VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra* Odlina kremjuha od cvjetae* (\inicici od krumpira * ili lagano peeno pile* Mahune sa enjakom* l-'rancuska zelena salata*

ENERGETSKA SALATA

15 min

< alice zelene salate: kristalke, puterice, radia ili bilo koje njihove kombinacije, oprane, osuene i istrgane na komadie veliine zalogaja l alica pinata, krupnije nasjeckanog (po elji) l omanji krastavac ili 2 kisela krastavia, oguljeni i narezani na krike l rajica srednje veliine, narezana na kocke ili na krike 1-2 alice jestivih mladica djeteline lucerke, crvene djeteline, graha, lee,

VI

suncokreta, heljde ili bilo koje njihove kombinacije Dodaci bilo kojeg sirovog povra kao to su mrkve, celer, gljive, crveni i zeleni kupus, jicama, rotkvice, cikla, tikvice, cvjetaa, brokoli ili jeruzalemske artioke (po elji) 1/4 alice maslina ili nekoliko kriki avokada (po elji) 1/2 alice graka ili 1/4 alice sirovih sjemenki suncokreta ili sezama (po elji) U velikoj posudi pomijeajte sve sastojke. Dodajte 1/4-1/3 alice laganog preljeva (vidi dolje) ili preljeva po svom izboru. Dobro izmijeajte. Ovu salatu moete napraviti kako elite, mijenjajui koliinu sastojaka po volji. Rajica i krastavac su vrlo vani i korisni jer e svojim velikim sadrajem vode pomoi pri probavi vlaknaste salate. Za 1-2 osobe.
A A A A A A A A A A, A A A A A A A A A A
" " " " *

nadjevom od rajice, avokada i krastavaca, zelene salate ili jestivih mladica ukusni su i okrepljujui. Kruh uvijek lagano prepecite kako bi se razgradili jjuteni te tako lake probavio. U sendviu ete zaista uivati uporabite li /aine koje volite. Koristite li rajicu, a sendvi ne namjeravate odmah pojesti, i/meu rajice i kruha stavite sloj zelene salate ili jestivih mladica i kruh nee postati gnjecav. Ostanimo asak ovdje kako bismo bolje razumjeli avokado. Ove jednostavne i ukusne hrane se nemojte liavati. Tvrdnja da deblja je neosnovana, jer avokado je prirodna mast na koju je ljudski organizam bioloki prilagoen i ako se pravilno kombinira s lakoom e je probaviti. Avokado, plodasto povre, dobro se kombinira sa hranom bogatom krobom kao to su kruh ili preni krumpirii, sa svim kuhanim ili sirovim povrem, te s voem kao to su papaje, mango, banane ili narane. Pomijean s tim voem avokado je odlina prirodna hrana za bebe. ak sam vidjela kako se avokado upotrebljava na peenom krumpiru umjesto kiselog vrhnja i maslaca. Avokado je zreo kad se na pritisak palca voe lagano udubi. Ako je prcmekan, njegovo ulje bit e ueglo i stoga ne kupujte njegove mekane kaaste plodove na snienjima nadajui se kako ete dobiti izvanredan guacamole. Avokado trte najjednostavnije uzduno prepoloviti. Uklonite sjemenku i meso izvadite klicom. Ili avokado iz kojeg je sjemenka izvaena nareite na krike i svaku /ascbno ogulite. Zgnjeite li avokado, a ne namjeravate ga odmah uporabiti, vratite sjemenku u posudu ili dodajte sok od limuna kako mjeavina ne bi i/gubila boju, dobro pokrijte i stavite u hladnjak. Pohrani li se narezani avokado vrsto zamotan zajedno sa sjemenkom, nee izgubiti boju. Avokado je odlina hrana, pa kad to jednom otkriju, ljudi ponekad znaju pivtjerivati. Preporuujemo polovinu ili jedan avokado dnevno po osobi dok KO na njega u ishrani ne naviknete. Jo neto vrlo vano u vezi s avokadom: premda se radi o plodastom povru, ovaj plodi ne valja kombinirati s hranom houatom bjelanevinama jer spreava njihovu probavu. Upamtite, on se moe kombinirati s hranom bogatom krobom, kao to su preni krumpirii kod i'iiacamolea ili s kruhom za sendvi s avokadom. Molim vas, upamtite daje /abrinutost kako avokado moe poveati kolesterol u tijelu potpuno neosnovana. Kolesterol o kojem valja voditi rauna i to s pravom, nalazi se amo u namirnicama ivotinjskog porijekla, nikada biljnog. Upravo sada mnoge ugledne zdravstvene institucije kao to su Nacionalni institut za zdravlje

LAGANI PRELJEV 5 min.

1 reanj enjaka, prepolovljen 3 lice maslinovog, ulja afranike ili nerafiniranog suncokretova ulja l lica svjeeg limunovog soka 1/4 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli, mononatrijeva glutaminata i ostalih kemikalija Svjee mljeveni crni papar (po elji) Sve sastojke stavite u mjernu posudu i ostavite ih da stoje 15 ili vie minuta kako bi ulje poprimilo miris enjaka. enjak nabodite na vilicu i njome ulupajte sastojke. Uklonite enjak, prelijte po salati i dobro izmjeajte. Za l veliku ili 2 male salate.
A A A A A A A A, A A A A A A A A A A A " " " " %* " " " " " " * "

PRAVILNO KOMBINIRANI SENDVI 5 min.

Kod tipinog je sendvia karakteristino kombiniranje hrane bogate bjelanevinama s hranom bogatom ugljikohidratima pa se na probavu troi puno energije. Pravilno kombinirani sendvii s kruhom od integralnog ita i s

1 Ameriko udruenje za bolesti srca uporno naglaavaju ogromnu vanost snienja kolesterola u ovjekovoj prehrani radi smanjenja bolesti srca. To je uopravo ono to plan prehrane FIT FOR LIFE uspjeva postii. Uz pomo avokada, naravno! 2 krike kruha od integralnog ita, lagano prepeene 2 ili 3 debele krike rajice 3 ili 4 krike krastavca uzdu prerezanog Nekoliko kriki avokada Zelena salata ili jestive mladice Majoneza, senf ili maslac Kad pripremate sendvi, uporabite kruh, zaine i nekoliko debelih kriki avokada, rajice i krastavca, same ili u bilo kojoj kombinaciji. Na to stavite obilatu aku jestivih mladica djeteline lucerke, crvene djeteline i/ili zelene salate. Izbjegavajte uzimanje vie od jednoga sendvia dnevno. Za jednu osobu.

ODLINA KREM JUHA OD CVJETAE 35 min.

KOKTEL SOKOVA OD SVJEEG POVRA 10 min.

2 lice maslaca l lica maslinovog ulja l osrednji crveni luk, krupnije nasjeckan 6-8 ljutika, narezanih 1 reanj enjaka 2 granice celera, nasjeckane 2 osrednje cvjetae s izvaenom jezgrom, grubo narezane 1/2 liice morske soli 1/2 liice currvja u prahu (po elji) 1/8 liice svjee mljevena crnog papra 1/2 liice osuene majine duice l liica osuenog bosiljka 1 liica osuenog vrijeska ili maurana 6 alica vode 2 lice bijeloga misoa (bolji je od bujona od povra jer juha nee potamniti) 1/8 liice svjee mljevena mukatnog oraia (po elji) U velikom loncu za juhu rastopite maslac. Dolijte ulje i dodajte crveni luk, l j u t i k u i enjak. Dodajte celer, cvjetau i zaine. Dobro izmjeajte i nepokriveno pirjajte na srednjoj vatri nekoliko minuta uz esto mijeanje, l Jodajte vodu i miso i ostavite da provrije. Neka se lagano kuha pokriveno na srednjoj vatri 15 minuta ili dok cvjetaa ne omeka. Skinite poklopac i polako hladite. Smjesu u malim koliinama mijeajte mijealicom dok ne postane r l u t k a i kremasta. Ponovno prigrijte, dodajui, ako elite svjee mljeveni mukatni orai. Za 4 osobe.
*** *** *** *** ** *** * *** ** * *** *** *****"""""* * * * * * * % # v *** *** *** *** *** *** ***

Ovo je dodatni plus djelotvornosti programa. Ovaj koktel slobodno uzmite svakoga dana kad god zaelite prije ruka ili veere. Pijte ga polako, a s jelom ponite nakon desetak minuta. Ako nemate sokovnik, sokove potraite u trgovini zdrave hrane. 8 velikih mrkvi l granica celera 1/4 male cikle l rajica srednje veliine l omanja crvena ili zelena paprika l mala aka pinata ili svjeeg perina Osnova koktela su mrkve i celer. Moete dodati bilo koje drugo povre, ali da od mrkve uvijek bude priblino 112 do l /3 soka. Gorke krajeve mrkve uklonite. Nije ih potrebno Ijutiti. Uklonite i celerovo lie. Svo povre propustite kro/ sokovnik. Ovo je dovoljno velika koliina za jednu osobu.

AMII OD KRUMPIRA

80 min.

Volite li one nepravilno kombinirane peene krumpire s nadjevom od sira, probajte ovu izvanrednu zamjenu.

2 velika Idaho ili crvenosmea krumpira 450 g jesenske (zimske) bundeve, priblino 1/2-3/4 alice 1/4 alice rastopljena maslaca 1/4 liice kima (po elji) 1 liica morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Slatka maarska paprika 2 liice rastopljena maslaca Krumpire pecite oko 60 minuta u prethodno zagrijanoj penici na 220C dok se ne razmekaju. Za to vrijeme s tikve uklonite koru. Nareite tikvu na kockice i stavite je u posudu za kuhanje povra na pari, pokrijte i kuhajte iznad vrele vode 15 minuta ili dok ne postane vrlo mekana. Krumpire malo ohladite. Prereite ih na pola i dok su jo vrui s kore ostruite meso pazei d a j u ne otetite. Izmijeajte tikvu, meso krumpira, 1/4 alice rastopljena maslaca, kim i morsku sol gnjeilicom za krumpir ili u ureaju za obradu hrane dok ne dobijete mekan uti pire. Mjeavinom krumpira i tikve napunite prazne kore krumpira. Premaite ih s dvije liice rastopljena maslaca i posipajte paprikom. Vratite u penicu na l O minuta ili dok malo ne porumene. Za 2-4 osobe, ovisno o veliini krumpira.

, * * **V *, * ,% # ,%, * ** A, A, A, A, , ," *, * A, A," A, *** A, * * A, A, ** A, A, *

n MAHUNE S ENJAKOM 40 min.

2 lice maslinova ulja 1 liica enjaka, nasjeckanog 4 alice svjeih ili smrznutih mahuna, narezanih na komadie od oko 5 cm ili na dugake tanke trake 1/2 liice osuene majine duice 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Svjee mljeveni crni papar 2 alice vode 2 /lice prirodnoga bujona od povra Svjee istisnuti limunov sok 1 1 velikoj dubokoj tavi zagrijte ulje. Dodajte enjak i mahune i prite ih na visokoj temperaturi esto mijeajui kako ne bi zagorile. Dodajte majinu duicu, morsku sol, papar, vodu i bujon od povra. Neka provrije pa dobro poklopite, smanjite temperaturu na srednje nisku i ostavite da lagano vrije 20-30 minuta ili dok mahune na dodir noa ne budu mekane. Bude li potebno, iloilajte jo vode. Za smrznute mahune e vam trebati samo pola vremena. Na kraju dodajte svjee istisnuti limunov sok i dobro promijeajte. Za 4 osobe.
A. A. *! A. A. A. A A A A A A A A A V * * * * *

.*. .*. .. ._ .*.

* * * *

.. .. V V V V V V V V V V V . .*. _*_ .<>. .*. .*. .. . .. _*_ .. .*.

LAGANO PEENO PILE 55 min n

FRANCUSKA ZELENA SALATA

15 min.

l mlado pile Svjee mljeveni crni papar Morska sol Prethodno zagrijte penicu na 220C. Pile izvana i iznutra istrljajte morskom soli i paprom. Pecite ga u penici 45-55 minuta, esto ga prelijevajui umakom od peenja pa e pile biti zlatnorumeno i vrlo sono.

l glavica zelene salate puterice ili radia l alica arugule, krupnije narezane (po elji) ^ /lit. i1 maslinova ulja l J l i c a svjeeg limunova soka 1/4-1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka
IM-/ soli

Ivjee mljeveni crni papar

Zelenu salatu i arugulu operite i potpuno osuite. Salatu istrgajte na komadie veliine zalogaja uklonivi peteljku iz sredine lista. U velikoj zdjeli pomijeajte je s arugulom. Dodajte ulje i dobro promijeajte. Dodajte limunov sok, morsku sol i papar i paljivo sve izmjeajte kako salata ne bi uvenula.

DRUCI D A N - UTORAK Salata kao glavno jelo

Ovo je prvi dan da vam je salata glavno jelo. Za doruak i ruak imat ete voe i svjee sokove po elji, a salatu kao glavno jelo naveer. Upamtite da se rajice, avokado i krastavci kao plodasto povre mogu ubrojiti u voni obrok. Imate li za ruak pladanj povra i voa, nemojte nita jesti sat do dva nakon loga kako bi se probavio avokado. Pomijeane rajice i krastavci za probavu ne /ahtjevaju dodatno vrijeme. Oni imaju vrlo visok sadraj vode. Takoer moete jesti i sirovo pvre, npr. celer i mrkve. Nakon toga i avokada mora proi jedan do dva sata prije nego to uzmete voe. Nezainjeno sirovo povre /bog visokog sadraja vode nee dugo ostati u elucu. DORUAK: Kao i prvoga dana. RUAK: Niistavite s voem ili uzmite pladanj od povra i voa*
\ l (ERA:
w

A f A / c / sokova od svjeeg povra (str. 136) ili l papaja ili nekoliko kriki l|V|c/eg ananasa Mediteranska salata od rie*

PLADANJ OD POVRA I VOA 5 min.

l Ili 2 rajice srednje veliine, narezane na krike l " l u . i n j i krastavac ili 2 kisela krastavia, oguljeni i narezani na krike ||/2 velikog avokada, oguljenog i narezanog na krike l* i i m l j i i T crvene morske alge ili aromatini dodaci bez soli (po elji) vrc aranirajte na pladnju i posipajte ga pahuljicama crvene morske alge aromatinim dodacima bez soli. Za l osobu.

n MEDITERANSKA SALATA OD RIE rie)

30-60 min. (ovisno o vrsti

da lagano vrije na slaboj vatri 20 minuta. Odmah dignite poklopac i promijeajte vilicom. Pripremite tikvice. U velikoj tavi zagrijte ulje. Dodajte krike tikvica i mijeajte ih u ulju. kropite ih vodom i nastavite mijeati nekoliko minuta dok tikvice ne poprime svijetliju boju. Dodajte bosiljak i origano. Lagano prevrnite i stavite na stranu. PRELJEV OD LUKA I MIRODIJA 1 reanj enjaka, nasjeckan ili zgnjeen S lica maslinova ulja 2 lice soka od svjeeg limuna ili limete 1/2 liice osuene krabuljice 1/2 liice osuenog maurana 1/4 liice osuene nane 1/2 liice osuene majine duice 1/8 liice osuenog estragona 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Svjee mljeveni crni papar Pripremite preljev Sve sastojke stavite u posudu i ulupajte vilicom ili mjealicom ili u ureaju za obradu hrane. Napravite salatu Operite i osuite zelenu salatu, istrgajte je na komadie veliine zalogaja i u velikoj posudi pomijeajte sa pinatom ili arugulom i jestivim mladicama. Dodajte riu, tikvice, masline i preljev. Dobro izmjeajte kako bi se pomijeali svi okusi. Za 2 osobe. Ako ste gladni, upamtite daje vona zakuska barem tri sata nakon veere vrlo korisna jer e viak vode olakati eliminaciju sljedeeg dana.

l alica smee rie s izduenim zrnom ili rie basmati l lica maslinova ulja 4 tikvice srednje veliine, narezane na krike od oko 0.5 cm 1-2 lice vode l liica osuenog bosiljka 1 liica osuenog origana 4 alice zelene salate: kristalke, puterice, radia ili bilo koje njihove kombinacije 2 alice pinata ili arugule, krupnije narezanih l alica jestivih mladica djeteline lucerke 1/2 alice zelenih narezanih maslina nadjevenih pimentom Pripremite riu. Ria basmati neobino je vana u ovom receptu, ali ukoliko se ne moe nabaviti, dobra zamjena moe biti i smea ria s izduenim zrnom. 1 alica smee rie s izduenim zrnom 2 i 1/2 alice vode l lica nerafiniranoga ulja od afranike U veliku tavu stavite sve sastojke, ostavite da provrije i lagano promijeajte. Neka pokriveno lagano vrije na slaboj vatri 40 minuta. Skinite sa tednjaka ne diui poklopac. Pustite da odstoji 10 minuta, a zatim dignite poklopac.

ili
1 alica rie basmati 2 alice vode l lica nerafiniranoga ulja od afranike U veliku tavu stavite sve sastojke i kad provrije lagano promijeajte. Ostavite

TRKI DAN - SRIJEDA

DORUAK: Kao i prvoga dana RUAK: Svjee voe ili sok od mrkve (po elji) Namaz od oraha sa sirovim povrem* ili energetska salata s laganim preljevom (str. 133) ili preljevom po vaem izboru VEERA: Seljaka juha od kukuruza* Njujorki goodwich * Salata od pinata i jestivih mladica*

NAMAZ OD ORAHA

l min.

/a ovaj su recept najbolji neslani maslaci od sirovih badema i sjemenki se/ama ili suncokreta. Po elji se mogu zamijeniti i maslacem od kikirikija. 1/4 alice maslaca od oraha, mekanog ili u komadu 1/4 alice vode Vilicom lupajte maslac od oraha i vodu dok ne nastane svijetli krem namaz. Moete ga iskoristiti za celer, mrkve, tikvice, zelene i crvene paparikejicamu, sirovu cvjetau ili brokoli, komora te jeruzalemske artioke.

*** ** ** ** ** ** *** ** ** ** *** *** ** *** *** *** * * * % * * % % % % * * * " " % * *

** * * *

SELJAKA JUHA OD KUKURUZA 35 min. 6 alica vode 6 osrednjih krumpira za sve namjene, oguljenih i narezanih na kocke 1 osrednji crveni luk, nasjeckan 2 renja enjaka, sitno nasjeckanog 1 granica celera, nasjeckana 2 bujona od povra ili l bujon od povra i l liica laganog misoa 1/8 liice osuenog lia kadulje 1/2 liice osuene majine duice 1/2 liice osuenog origana 1/2 liice morske soli (po elji) 1/2 liice aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Svjee mljeveni crni papar 3-4 alice svjeeg ili smrznutog kukuruza l lica maslaca 1/4 alice zelenih paprika, nasjeckanih 1/4 alice ljutike nasjeckane 1/4 alice gustog vrhnja (po elji) l lica svjeeg kopra, nasjeckanog (po elji) Stavite vodu da zakipi. Dodajte krumpir, crveni luk, enjak i celer. Vratite na vrenje i dodajte bujon i zaine. Pokrijte i ostavite da lagano vrije na srednjoj vatri 15-20 minuta ili dok krumpiri ne budu mekani. Lagano ohladite. Od toga uzmite dvije alice krumpira i stavite ih na stranu. U malim koliinama izmjeajte preostalu juhu. Ponovno zagrijte na slaboj vatri. Dodajte kukuruz i odvojeni krumpir. Neka jo 5 minuta lagano vrije uz mijeanje kako ne bi zagorila. U maloj tavi rastopite maslac. Dodajte zelenu papriku i ljutiku. Lagano prite priblino 3 minute dok povre ne postane svjetlozeleno. Umijeajte u juhu koja lagano vrije. Na kraju dodajte vrhnje i kopar te po vlastitom ukusu prilagodite zaine. Za 4 osobe.

NJUJOKKI COODWICH 25 min. Vjerovali ili ne, od ove se mjeavine povra moe dobiti apsolutno izvanredan ii(in(/wich- neto to uistinu moe postati sjajnom ovisnosti! Sedam stotina pedeset ljudi halapljivo je pojelo 1600 komada tog jela najednom od naih seminara na brodu Queen Mary u Long Beachu u Californiji. Bio je to novi doivljaj koji im se svidio. 1 alica brokolija 1/2 alice cvjetae (po elji) 2 lice mrkve, fino naribane 2 lice crvenog kupusa, fino naribanog 2 liice ute bundeve, fino naribane 1/4 alice crvenog luka u umaku za rotilj (po elji) l cijela penina tortilla, chapati ili lepinja 1 lica majoneze 3 tanke krike krastavca mariniranog u blagoj marinadi s koprom 1/2 alice zelene salate, fino istrgane 1/2 alice jestivih mladica djeteline lucerke 2 krike avokada (po elji) Malo morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Pripremite povre. Nareite brokoli uzduno na tanke komade koristei samo cvjetie i gornji dio peteljke. Istrgajte cvjetau na male cvjetie. Brokoli i cvjetau stavite u posudu za kuhanje povra na pari i pokriveno kuhajte iznad kipue vode 5 minuta ili dok povre na dodir noa ne bude mekano. Stavite zajedno mrkvu, kupus i bundevu i sve dobro promijeajte. Crveni luk u umaku za rotilj 2 lice ulja od afranike l mali crveni luk, nasjeckan

/ ivjrn /ui.ivo i

1/2 lice umaka /a rotilj Phpremire crveni luk u umaku za rotilj, U maloj tavi zagrijte ulje. Dodajte crveni luk i laganu prite dok ne pone mekati. Dodajte umak za rotilj i nastavite priti uz esto mijeanje dok luk potpuno ne uvene. Koliina je dovoljna za 3-4 goodwicha. Neiskoriteni luk dobar je za svaku juhu od povra. Sloite goodvvich. U vruoj suhoj tavi zagrijte tortillu ili chapati (lepinju) okreui ih dok ne postanu mekane, nikako ne hrskave. Stavite ih na veliki plastini papir za uvijanje. Namaite tortillu majonezom. Stavite red brokolija po sredini tortille. Izmrvite cvjetau i stavite red na brokoli. Dodajte red kiselih krastavaca, red naribanog povra i red crvenog luka u umaku za rotilj. Odozgo stavite zelenu salatu, jestive mladice i avokado. Dodajte aromatiziranu sol po elji. Povre vrsto umotajte u tortillu kao u palainku. Zavijte vrsto u plastini materijal dok ne bude spremno za posluivanje. Ovakav goodwich moe stajati 2-3 dana u hladnjaku uspijete li ga sakriti od obitelji i prijatelja. Kod serviranja ga prepolovite i djelomino skinite plastini omota ostavivi jedan kraj zatvoren kako umak ne bi iscurio. Njam! Za l osobu.
** ** *

1 2 2 2

alica arugule, nasjeckane (po elji) /lice maslinovog ulja liice svjeeg soka od limuna liice nadomjestka za sol, umaka od soje ili 1/2 liice senfa

Povre i jestive mladice stavite u veliku zdjelu. Dodajte ulje i promijeajte. Dodajte sok od limuna i nadomjestak za sol ili umak od soje ili senf i ponovno promijeajte. Za 2 osobe.

** ** * *

** *

SALATA OD PINATA I JESTIVIH MLADICA

15 min.

2 alice zelene salate, istrgane 2 alice pinata, istrganog 2 alice jestivih mladica djeteline lucerke l alica raznih jestivih mladica: lee, graha, adukija, rotkvica, graka, crvene djeteline, penice l alica krastavaca, oguljenih i narezanih na kocke l osrednja rajica, narezana na krike

II

/ l II il V I '

& *i* o *i* o

ETVRTI DAN - ETVRTAK

VARIVO ZA DVOJE 40 min.

DORUAK: Kao i prvoga dana. RUAK: Svjee voe ili sok od mrkve (po elji). Orasi i krastavci* ili energetska salata (str. 133) s kravljim sirom (po elji). VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) Varivo za dvoje* Salata Cezar* Kupus sa zainima*
** * ** * ** ** * * * * * * *#

K malih mladih krumpira l velike mrkve 2-3 /lice maslaca l mali crveni luk, nasjeckan l granica celera, nasjeckana l granice brokolija bez cvjetia, oguljene i narezane na komadie od l on l male tikvice, narezane na krike l alica smrznutih mahuna i boba (po elji) 1/2 alice smrznutog graka (po elji) 1/4 /like sjemenki celera 1/4 /like osuene kadulje 1/4 / l i k e osuenog maurana 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez loli l luijon od povra ili 2 liice prirodnog bujona od povra 1-2 alice vode ivite cijele krumpire i mrkve u posudu za kuhanje povra na pari i pokriveno hajte iznad kipue vode 15 minuta. Mrkvu izreite na krike od oko l cm. nmpire ogulite i nareite ih na kocke od oko 2.5 cm. Stavite ih na stranu. U l i k o j dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajte krumpir, mrkvu, crveni luk, .T, brokoli, sol, bujon i vodu. Kad zavrije, ostavite da se pokriveno lagano a 5 minuta. Dodajte tikvice i graak. Kad ponovno zavrije, pokrijte i ostavite c lagano kuha uz povremeno mijeanje. U ovo izvrsno jelo djeca vole ukuti preni kruh od integralnog ita s maslacem. Za 2 osobe.
*** ** ** *** *** ** ** ** *** *** ** ** ** ** *#* ** ** *** * *t*

ORASI I KRASTAVCI 2 min.

1/2-1 alice sirovih badema, hikori oraha, oraha, brazilskih oraha ili ljenjaka 1 osrednji krastavac, oguljen i narezan

Pripazite da orasi budu sirovi. Prene organizam ne moe iskoristiti i takvi u samo truju. Moe vam se initi da orasi i krastavci nisu bog zna kakav obrok, ali to je vrlo zasitno jelo. Orasi se moraju dobro provakati. U ovom se ]> l u okusi izvrsno slau, a njegove prehrambene vrijednosti su neupitne. Ovo |0 najbolji nain na kojeg moete jesti orahe.

l
1

SALATA CEZAR 15 min.

t'hinj enjaka / U t r maslinova ulja t f >lice svjeeg limunova soka

l \ J'

II

Sili

l liica dijonskog senfa l tanki list nori (preana alga, moete je pronai u trgovini /drave hrane ili u odjelima supermarketa gdje se prodaje azijska hrana) (po elji) 1/4 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka be/ soli l glavica zelene salate 1 alica kruha prepeenca sa enjakom Svjee mljeveni crni papar enjak stavite u posudu i zgnjeite ga vilicom. Brzo mijeajui dodajte ulje. Uklonite enjak. Dodajte sok od limuna i senf i promijeajte vilicom. Drei nori u ruci prepecite ga iznad vrue elektrine ploe ili plinskog plmenika I2 sekunde sa svake strane dok od crnog ne postane zelenim. Razmrvite ga u komadie i umijeajte u preljev. Dodajte morsku sol i preljev umutite. Zelenu salatu operite i dobro osuite. Istrgajte je na komadie veliine zalogaja uklonivi peteljku iz sredine lista. Stavite ju u posudu i dobro izmijeajte s preljevom. Dodajte krutone (prepeenac) sa enjakom i papar. Sve jo jednom dobro promijeajte. Za 2 osobe. PREPEENAC SA ENJAKOM 10 min. Lako se priprema i puno je bolji od onog kupljenog u paketiima. 1 krika kruha od integralnog ita 2 liice maslaca l reanj enjaka, zgnjeen ili narezan na 2-3 komadia Kruh nareite na kockice. U maloj tavi rastopite maslac. Dodajte enjak i kratko prite kako bi maslac dobio miris. enjak uklonite. Dodajte kruh i prite, esto okreui dok ne postane hrskav. Kockice dodajte salati, juhi ili raznim jelima od povra. Za 1-2 osobe.

KUPUS SA ZAINIMA 12 min.

1 lica ulja od afranike 2 lice sjemenki goruice l liica umbira l mali crveni luk, podijeljen na etvrtine i narezan na tanke krike 1 glavica kupusa s izvaenom jezgrom, podijeljena na evrtine i narezana na tanke krike 1/2 liice morske soli 2 lice svjeeg limunova soka ili soka od limete U velikoj tavi zagrijte ulje. Dodajte sjemenke goruice i umbir i ostavite da na trenutak zacvri. Dodajte crveni luk i prite vie minuta esto mijeajui. Dodajte kupus i sol i dobro promijeajte. Pokriveno kuhajte na srednjoj vatri uz neprestano mijeanje dok kupus ne uvene. Na kraju ga pokropite limunovim sokom ili sokom od limete.

IV l i l i

/ l U .l \ i i l

PKTI DAN - PETAK Salata kao glavno jelo

1 li dok vodu ne postane svjctlozelena. Izvadite ih i odmah stavite pod hladnu vodu. Mrkve polijte kipuom vodom i ostavite ih da se blaniraju 1-2 minute. Osuite ih. Piletinu, paroge i mrkve dodajte lisnatoj salati. PRELJEV OD MAJONEZE S CURRVJEM

DORUAK: Kuo i prvoga dana. RUAK: Nastavite s voem ili uzmite pladanj povra i voa (str. 141) VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) ili 1/2 dinje ili l cijeli grejp Salu t a od piletine s curryjem*

2 lice maslinova ulja l /lica svjeeg limunova soka 1-2 lice majoneze l liica meda 1/2 liice currvja u prahu 1/2 liice osuenog bosiljka ili 2 liice svjeeg, usitnjenog l liica ljutike, nasjeckane 1/4 liice morske soli (po elji) Svjee mljeveni crni papar r t -iprem ite preljev.

G SALATA OD PILETINE S CURRVJEM pripreme za pile

25 min. + vrijeme

4 alice zelene salate puterice, oprane, osuene i istrgane na komadie veliine zalogaja 2 alice pinata, grubo nasjeckanog 1/2 alice jestivih mladica djeteline lucerke 1/4 alice arugule ili svjeih listova korijandera, nasjeckanih (po elji) 2 alice lagano peene piletine bez koice, narezane (str. 138) ili piletina peena na ranju, kuhana na pari ili s rotilja 2 alice paroga 1/2 alice mrkvi, uzdu prerezanih Pripremite salatu. U velikoj zdjeli pomijeajte zelenu salatu, pinat, jestive mladice i arugulu ili listove korijandera. Tvrde krajeve paroga otrgnite i bacite, a paroge nareite na oko l cm dijagonalano. Stavite ih u vrelu vodu. Neka se kuhaju 3-4 minute

U maloj posudi pomijeajte ulje, sok od limuna majonezu i med. Mutite dok ne postane kremasto. Dodajte curry u prahu, bosiljak, ljutiku i morsku sol. Ponovno umutite i prelijte preko salate. Zainite paprom radi okusa, l jako velika salata ili 2 salate srednje veliine.

l II IUI

l III

ESTI DAN - SUBOTA

l lica m.isl.u .1 1/2 alice jestivih mladica djeteline lucerke ili zelene salate, istrgane l lica mrkvi, nasjeckanih C'vjetau zgnjeite mijeajui je u majonezi, senfu i morskoj soli. Dodajte celer ili vodene kestene i dobro promijeajte. Kruh namaite maslacem. Razmazite smjesu s cvjetaom na maslacem nenamazanu stranu jedne krike kruha. Posipajte jestivim mladicama ili zelenom salatom i mrkvama. Prekrijte drugom krikom kruha tako da vanjska strana bude namazana maslacem. Stavite sendvi u ureaj za pripremanje toplih sendvia. Zagrijavajte ga na najjae dok kruh ne pozlati i dok se ne prepee, a nadjev ne bude topao, priblino 3 minute svaku stranu. Za l osobu.
V V V ""

DORUAK: Kao i prvoga dana. RUAK: Svjee voe ili sok od mrkve (po elji) l ncrgetska salata (str. 133) ili topli sendvi sa cvjetaom* VEERA: Zetelakajuha* i vrua kukuruzna tortilla* ili Naribana pirjana mrkva* Tcrivaki brokoli* Pikantna salata od zelenog kupusa*
*** ** *** ** * *** A. A. A A A A A A A A A A A A *
* * ** > V V " " V " "

A A A A. A A A A A A A A A A A A A A
""V

ZETELAKAJUHA

55 min

"

TOPLI SENDVI SA CVJETAOM

20 min.

Jednostavnim ureajem za pripremanje toplih sendvia kojeg jeftino moete nabaviti u prodavaonici posuda najbolje je raditi tople sendvie. Ako ga nemate, nadjev stavite na tost premazan maslacem. Ureaji za pripremu toplih sendvia imaju dvije sklopive ploe, okrugle ili etvrtaste, veliine komada kruha s dugakom drkom. U ureaj stavite kruh i nadjev i ukljuite ga, tako da se pee s obje strane. l alica cvjetae kuhane na pari 1-2 lice majoneze 1/4 liice dijonskog senfa (po elji) 1/4 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli 1 liica celera ili vodenog kestena, nasjeckanog (po elji) 2 krike kruha od integralnog ita

9 alica vode 1 veliki crveni luk, grubo nasjeckan 2 velika renja enjaka, nasjeckanog 2 granice celera, grubo istrgane 1 osrednji celerov korijen, oguljen i narezan na kocke (po elji) 2 alice banana tikvica, narezanih na kocke l mala cvjetaa s izvaenom jezgrom i istrgana na cvjetie od oko l cm 4 osrednje mrkve, oguljene i narezane na kocke od oko l cm 4 osrednje tikvice, izrezane na krike debljine oko 0.5 cm 4 osrednje ute tikvice ili ljetne tikve, narezane na krike debljine 0.5 cm 3 osrednja blijedoru/icasta krumpira, oguljena, prepolovljena i narezana na krike debljine oko 0.5 cm 1 glavica kelja s izvaenom jezgrom, izrezana na etvrtine i narezana na tanke krike 1/2 liice osuene majine duice 1/2 liice osuenog bosiljka 1/2 liice osuenog vrijeska 2 lice bijeloga misoa ili 2 bujona od povra l liica morske soli (po elji) Malo cimeta Malo mukatnog oraia

l / l u * \ \ j r / r istisnutog limunova soka U loncu za juhu zagrijte vodu. Kad provrije dodajte sve sastojke osim limunova soka. Neka ponovno zakipi. Ostavite da se lagano kuha 30 minuta esto mijeajui kako se tikva ne bi raspala dok se ne stvori gusta juha. Na kraju kuhanja umijeajte sok od limuna. Moete napraviti veu koliinu ove juhe jer se moe uvati u hladnjaku za kasnije. Za 8 osoba.

Pr/ik- dok s jeilne strane ne potamni, pa prevrnile i prite drugu stranu, takoer dok ne potamni. I/reite na male komadie ili posluite u klinovima. Za 3 osobe.

*> *i* *i* *i* *> i* i* *i* *> *i* *i* *i* *i*
d TERIVAKI BROKOLI 15 min.

*> > *> *> i*

O VRUA KUKURUZNA TORTILLA 8 min.

Ovo ukusno jelo vam prua priliku da iskoristite neuporabljene granice brokolija. 3 ili 4 debele granice brokolija bez cvjetia 1 lica ulja od afranike ili od sezama 1-2 renja enjaka, nasjeckanog 2 /lice tamarija Svjei limunov sok Ljutilicom za mrkvu uklonite debelu koru s vanjske strane granice brokolija. Nareite granice uzduno na tanke krike. U velikoj tavi zagrijte ulje i dodajte enjak kratko prei. Dodajte brokoli i prite 3-5 minuta na srednje jakoj vatri dok ne omeka. Na kraju umijeajte tamari i sok od limuna. Za 3 osobe.

K kukuru/nih tortilla 2 lice maslaca Torti l Ic jednu po jednu prigrijte u vruoj suhoj tavi, preokreui ih s jedne sirane na drugu dok ne postanu mekane, nikako hrskave. Poto zagrijete jednu, s t a v i t e komad maslaca na sredinu i drugu vruu tortillu na nju. Tortille stavite jednu na drugu u zatvoreni lonac kako bi ostale tople i mekane, inae e se osuiti. Kad ih elite pojesti, moete ih narezati na klinove poput torte ili ih pojedinano uzeti i saviti stoje tradicionalnije. Za 4 osobe.

** * NARIBANA PIRJANA MRKVA 30 min

PIKANTNA SALATA OD ZELENOG KUPUSA 15 min.

2 lice maslaca l liica ulja od afranike 3 osrednje mrkve, oguljene i fino naribane 3 osrednja krumpira za svaku namjenu, oguljena i fino naribana 1/2 malog crvenog luka, fino naribanog 1/2 liice morske soli (po elji) U velikoj tavi rastopite maslac i ulje. Dodajte mrkvu, krumpir, luk i zaine.

1/2 male glavice kupusa 2 lice kopra, nasjeckanog 2 lice svjeeg perina, nasjeckanog 1/2 alice kiselog vrhnja Sok l malog limuna 1/2 liice pahuljica crvene alge (po elji) 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Svjee mljeveni crni papar

K u p u s naribajte, tanko nareite ili fino nasjeckajte. U velikoj /djch pomijeajte k u p u s , kopar i perin. Kiselo vrhnje i limunov sok pomijeajte zajedno i prelijte preko kupusa. Dodajte crvenu algu, morsku sol i papar. Dobro izmijeajte. Za t osobe. (Neuporabljeni kupus ostavite za deveti dan.)

SEDMI DAN-NEDJELJA

DORUAK: Kao i prvoga dana ili vona salata po izboru ili salata od jagoda i kivija s vonim frapeom* RUAK: Svjee voe ili sok od mrkve (po elji) etelaka juha (str. 157) ili salata po izboru s preljevom po izboru ili tortilla s krastavcima * VEERA: Koktel sokova od svjceg povvra (str. 136) Pastirska pita * Slatke mrkve s bosiljkom * Parika salata sa parogama *
A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A " * V V * " *V* *** * * " %* " " V V **" %*

D 2 2 2 l l

SALATA OD JAGODA I KIVIJA 10 min.

narane, oguljene i popreno narezane na krike alice jagoda, narezanih na krike velika kivija, oguljena i narezana na krike mala banana, oguljena i narezana na krike lica ribizla (po elji)

Na pladanj poslaite kolutove narani. U velikoj posudi pomijeajte jagode, kivi i banane. Dodajte ribizle. Lagano promijeajte i stavite na narane. Napravite voni frape i prelijte ga po salati ili posluite zasebno. Za 2 osobe.

V< K NI FRAPE 3 min. svaki |{vo pet prijedloga razliitih vonih frapea, no dakako, mogunosti ima puno vie. Pire napravite mijealicom ili u ureaju za obradu hrane. Prvi nain: 1/2 papaje 1/4 alice soka svjee narane 1/4 liice mukatnog oraia Drugi nain: l persimmon l banana Trei nain: l banana 1/2 alice jagoda etvrti nain: 1/2 alice soka svjee narane ili jabuke 6-8 datula s izvaenim koticama Peti nain: 1/2 alice ananasa, narezanog na kocke l banana Frape prelijte preko vone salate ili posluite zasebno. D TOKTILLE S KRASTAVCEM 5 min.

Kukuruzne tortille Majoneza ili maslac tapii krastavca Jestive mladice djeteline lucerke ili zelena salata, istrgana na komadie Aromatizirana sol ili meksikanski aromatini zain s perinom bez soli Krastavac ogulite i nareite na tanke tapie duine od 12-15 cm. Tortillu /agrijte u vruoj suhoj tavi dok ne postne mekana, nikako hrskava. Toplu lortillu namaite majonezom. Napravite liniju od 2-3 tapia krastavca po sredini tortille. Posipajte jestivim mladicama ili zelenom salatom i aromatinim dodacima. Prijedlog za posluivanje: 3 tortille s krastavcem po osobi.
*> *I* *> *> *> *I* *> *> *I* *I* > >

' *I *I* *> *I* *I

PASTIRSKA PITA 90 min. Nadjev: 1/2 alice maslaca l osrednji crveni luk, fino nasjeckan l luk vlasac, fino nasjeckan l alica celera, fino nasjeckanog 1/4 alice ljutike, fino nasjeckane H alica kockica kruha od integralnog ita od oko l cm, po mogunosti od staroga kruha 1/2 liice osuenog maurana 1/2 liice osuene majine duice 1/2 liice sjemenki celera 1/4 liice mljevene paprike 1/2 liice morske soli Svjee mljeveni crni papar I lica svjeeg perina, sitno nasjeckanog 1 bujon od povra 2 alice kipue vode

/ . i | i r o - n i pire od krumpira: 8-10 malih blijedoruiastih krumpira, oguljenih i narezanih na krike od oko 5 cm (8-10 alica) l granica celera s liem l lovorov list l veliki reanj enjaka 3 /lice maslaca 1/4 alice neobraenog ili gustog vrhnja 1/2 liice morske soli, arom at i/i ni n e soli ili aromatinih dodataka he/ soli Svjee mljeveni bijeli papar ()gulitc krumpir i stavite ga u veliki lonac hladne vode. Dodajte celer, lovorov list i enjak. Kad zakipi poklopite i pustite da lagano vrije 20-30 minuta ili dok krumpir ne postane mekan. Dok se krumpir kuha, pripremite nadjev. U velikoj dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajte crveni luk, luk vlasac, celer i ljutiku. Prite dok povre ne pone mekati. Dodajte kockice kruha, kadulju, mauran, majinu duicu, sjemenke celera, papriku, morsku sol i papar. Sve dobro izmijeajte. Otopite 1 bujon od povra u 2 alice kipue vode. Dodajte nadjevu i dobro promijeajte. Kuhajte pokriveno na pari na jako slaboj vatri uz esto mijeanje 15 minuta. Penicu zagrijte na 190C. Pripremite pire od krumpira. U maloj tavi rastopite maslac i dodajte vrhnje. Zagrijavajte dok ne postane vrue, ali nemojte da zakipi. Uklonite lovorov list i enjak i krumpir zgnjeite gnjeilicom ili mjealicom. U to umijeajte maslac s vrhnjem. Dodajte morsku sol i papar te dobro ulupajte. Nadjev stavite u vatrostalnu ili zemljanu posudu. Na to stavite krumpir i pecite u penici 30-45 minuta ili dok krumpir ne dobije rumenu koricu. Dok se pita pee, pripremite umak od gljiva i vrhnja. Za 4-6 osoba. Umak od gljiva i vrhnja: 2 lice maslaca 1 luk vlasac, nasjeckan 450 g gljiva, narezanih na krike 2 lice maslaca

2 lice brana 1 i 1/2 alice vode 2 bujona od povra 2 lice neobraenog ili gustog vrhnja 1/2 liice morske soli 1/4 liice kristala enjaka ili soli od enjaka U velikoj dubokoj tavi rastopite dvije lice maslaca. Dodajte luk vlasac i gljive. Prite dok gljive ne budu mekane i ne puste tamnosmei sok. Uklonite gljive iz tave rupiastom licom. Sok izlijte u mjernu posudu i sauvajte. U istoj tavi rastopite dvije lice maslaca. Dodajte brano i promijeajte. Dodajte sok od gljiva i nastavite mijeati metlicom dok umak ne postane gui. Polako dodavajte vodu neprekidno mutei, a zatim dodajte bujon. Mutite kako bi se bujon otopio. Dodajte vrhnje, sol i enjak. Sad moete umaku dodati i gljive ili ga posluite bez njih s pastirskom pitom. Za 4-6 osoba.

*:* :* *> :* *> *:* *:* *: *:* : *> <* <* > * : *> *
SLATKE MRKVE S BOSILJKOM 25 min 12 osrednjih mrkvi, oguljenih 3 lice slatkog maslaca 2 lice istog javorovog sirupa 1-2 lice svjeeg bosiljka 1/4 lice morske soli Mrkve nareite na krike od oko 3 mm ili ih propustite kroz no ureaja za obradu hrane. Stavite ih u posudu za kuhanje povra na pari i pokrivene kuhajte iznad vrele vode 10 minuta dok ne omekaju. Uklonite ih s vatre i stavite na stranu. Mrkve se na pari mogu skuhati i ranije, a s drugim zainima pomijeati neposredno prije sluenja. U velikoj dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajte javorov sirup, mrkve, bosiljak i morsku sol. Dobro promijeajte kako bi se mrkve potpuno prekrile umakom od maslaca. Za 4-6 osoba.

* * * * * * * . - - -- .. .. -*- -- -*. %* %* V %* % %* % * % % % " * * %

PARIKA SALATA SA PAROGAMA t glavica salate puterice 1/2 glavice radia 250 % svjeih ili smrznutih paroga Pripremite salatu.

15 min.

OSMI DAN - PONEDJELJAK Salata kao glavno jelo

DORUAK: ICao i prvoga dana. RUAK: Nastavite s voem i sokom ili uzmite pladanj povra i voa (str. 141) VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) ili 1/2 dinje Salata ljubitelja krumpira s umakom*

salatu operite, potpuno osuite i isrgajte na komadie veliine zalogaja uklomvi tvrdu peteljku iz sredine lista. Bacite tvrde krajeve paroga i paroge m o m l c u kipuu vodu 3-5 minuta ili dok ne budu svijetlozelene i lagano hrskave. Izvadite ih iz vode, dobro osuite i nareite na komadie od oko 4 cm. Pomijeajte ih sa zelenom salatom l rancuski preljev: 3 /lice maslinova ulja l lica svjeeg limunova soka 1/2 liice dijonskog senfa Morska sol (po elji) l reanj enjaka, prepolovljen Svjee mljeveni crni papar Pripremite preljev. U mjernu posudu stavite ulje, sok od limuna, senf i morsku sol. enjak nabodite na vilicu i njome izmutite preljev. Prelijte ga preko salate. Na kraju dodajte papar zbog okusa i dobro promijeajte. Za 4 osobe.

** *** *** *** *** * * v % *** ** * ** * *** *** * v *** *** ** *** ** *** > """"" #
d SALATA LJUBITELJA KRUMPIRA 35 min.

6 malih mladih crvenih krumpira 2 lice maslaca 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli 1/4 liice slatke maarske paprike 2 alice cvjetia brokolija (ostavite 5 cm granice) 4 alice zelene salate, oprane, osuene i istrgane na komadie veliine

zalogaja

2 alice pinata, grubo narezanog l alica jestivih mladica djeteline lucerke l alica crvenog kupusa, fino narezanog ili nasjeckanog

Pripremite salatu.

Cijele i neoguljene krumpire stavite u posudu za kuhanje p r n i e a na pari, pokrijte ili i kuhajte iznad vrele vode 20 minuta ili dok ne budu blago mekani. I Jok se krumpiri kuhaju na pari, pripremite brokoli, povre i preljev. Uklonite krumpir s vatre i nareite ga na kockice od oko 1.5 cm (ogulite ako elite). Stavite ga u veliku zdjelu na stranu. U maloj tavi rastopite maslac. Prelijte ga preko krumpira i dobro protresite. Dodajte morsku sol i papriku te dobro i/mjenjte. Krumpir u jednom sloju stavite na foliju za kuhanje. Ostavite ga na najvioj polici u prethodno zagrijanoj penici. Pecite 5-10 minuta. l )ok se krumpir pee, kuhajte brokulu na pari oko 5-7 minuta ili dok ne postane mekan i svjctlozelen. Skinite ga odmah s vatre i stavite sa strane da se hladi. /elenu salatu i pinat stavite u veliku zdjelu i odvojeno dodajte jestive mladice l a k o tla budu ravnomjerno rasporeene. Dodajte kupus. Brokoli uzduno n . n e / i t e na tanke tapie. Sve dodajte salati. Krem preljev: 1 veliki reanj enjaka 2 lice svjeeg soka limuna ili limete 1/4-1/2 liice morske soli (po elji) 1/4 maslinovog ulja 1/2 liice osuenog origana 1/4 liice osuene majine duice 1-2 lice majoneze Svjee mljeveni crni papar Pripremite preljev. Ogulite enjak i zgnjeite ga volite li vie njegov jak miris ili ga prepolovite volite li vie blau salatu. Stavite enjak u mjernu posudu i nabodite ga na vilicu. Dodajte sok limuna ili limete, sol, maslinovo ulje i mirodije. Dodajte majonezu i umutite preljev vilicom na kojoj je naboden enjak dok ne postane gust poput kreme. Prelijte preljev preko salate i dobro izmijeajte. Zavrite salatu. Izvadite krumpir iz penice i dodajte ga salati. Zainite paprom ako elite. Dobro promijeajte. Za 2 osobe.

DKVETI DAN-UTOKAK

DORUAK: Kao i prvoga dana RUAK: Sok od svjeeg voa ili mrkve (po elji) Energetska salata (str. 133) ili veliki guacamole* s kukuruznim ipsom i granicama celera VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) Povre s mrvicama i maslacem* ili tost od integralnog ita s maslacem Krepka juha od graka* Pikantna salata od zelenog kupusa (str. 159)

VELIKI GUACAMOLE 5 min

l avokado 1/2 liice aromatizirane soli ili meksikanski zain s perinom bez soli 1/2 liice kumina 1/2 liice osuenog oregana Avokado prepolovite, uklonite sjemenku koju sauvajte i meso izvadite licom. U maloj posudi zgnjeite meso vilicom i umijeajte zaine. Mutite vilicom dok ne postane kremasto. Ako guacamole ne elite posluiti odmah, vratite sjemenku u posudu kako krema ne bi izgubila boju, dobro poklopite i zamrznite do uporabe. Posluite kao namaz za prirodni kukuruzni ips, granice celera i drugo sirovo povre. Za 1-2 osobe.

POVRE S MRVICAMA I MASLACEM 25 min.

1 osrednja cvjetaa s izvaenom jezgrom, istrgana na male cvjetie 1/4 glavice crvenog kupusa s izvaenom jezgrom, narezan (> osrednjih mrkvi, narezanih na krike, tapie ili na kockice 2 osrednje ute tikve, narezane na kockice od oko 1.5 cm 2 alice kineskog bijelog kupusa, narezanog

na pan sa /licom maslaca, aromali/iranom i morskom soli. Ako elite dodajte papar i 1/2 alice preljeva od mrvica s maslacem. Dobro promijeajte. Povre stavite u plitku vatrostalnu posudu tako da prekrijete dno. Posipajte ga preostalim mrvicama i prelijte s dvije lice maslaca. Pecite u penici 5 minuta. Neiskoriteni sloenac moe se dodati juhama, iskoristiti u toplim sendviima ili zamotati u tople tortille ili chapatije. Za 4 osobe.

>*:**:**:*
D KREPKA JUHA OD GRAKA 100 min

Pripremite povre.
( \ ictau, kupus, mrkve i tikve stavite u posudu za kuhanje na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode 10 minuta ili dok ne bude mekano. Dodajte kineski b i j e l i kupus posljednje minute kuhanja na pari. Preljev od mrvica s maslacem: 2 lice maslaca l reanj enjaka, nasjeckanog 4 krike kruha od integralnog ita / 'ripremite preljev. U velikoj dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajte enjak i prite da zamirii. U ureaju za obradu hrane ili mjealicom srednje usitnite kruh. Mrvice kruha protresite u maslacu sa enjakom dok se sav maslac ne upije, a mrvice jednoliko ne zamaste. 1 lica maslaca 1/2 liice aromatizirane soli 1/4 liice morske soli Svjee mljeveni crni papar 2 lice maslaca Napravite sloenac. Penicu prethodno zagrijte na 260C. U velikoj zdjeli izmjeajte povre kuhano

2 lice maslaca l lica ulja od afranike l alica mrkvi, grubo nasjeckanih l alica celera, grubo nasjeckanih l i 1/2 alice crvenog luka, grubo nasjeckanog 1 veliki reanj enjaka, grubo nasjeckanog 2 alice kupusa, fino narezanog 10 alica vode 2 alice zelenog oljutenog graka l liica osuenog bosiljka l liica osuene majine duice l liica osuenog maurana 1/2 liice osuenog origana 1/2 liice osuenog vrijeska 1/8 liice osuenog lia kadulje 1/8 liice osuenog estragona 1/4 liice sjemenki celera 1/4 liice mljevenog korijandera 1/2 liice morske soli (po elji) 1/4 liice aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Svjee mljeveni crni papar l bujon od povra 4 lice svjeeg perina, nasjeckanog Zajedno zagrijte maslac i ulje u velikom loncu za juhu. Dodajte mrkvu, celer,

i i \ rni luk i kupus te nekoliko minuta prite esto mijeajui. Dodajte vodu, ,ik, /aine i bujon. Kad zakipi, pokrijte lonac i ostavite da na srednjoj \ a i r i lagano vrije 90 minuta. esto mijeajte. Na kraju umjeajte perin i dodajte m i r o d i j e . Neiskoritenu juhu zamrznite u vakuumskoj posudi za drugi obrok. /a X osoba.

DESETI DAN-SRIJEDA

DORUAK: Kao i prvoga dana. RUAK: Sok od svjeeg voa ili mrkve (po elji) Pravilno kombinirani sendvi (str. 134) ili namaz od oraha sa sirovim povrem (str. 145) ili orasi i krastavci (str. 150) VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) Pren-mijean Lo Mein s narezanim povrem* Salata cezar (str. 151, elite li izostavite prepeenac) Ukusni kukuruz na klipu*

PREN-MIJEAN LO MEIN S NAREZANIM POVREM

min.

25

l lica ulja od afranike 1 liica enjaka, nasjeckanog 1/2 liice svjeeg umbira (po elji) 2 alice kupusa, nasjeckanog 1 alica ljutike, narezane na dugake tapie 2 alice tikvica, dijagonalno narezanih na krike debljine oko 0.5 cm, zatim narezane na tapie 1 alica bijelih mahuna, narezanih 2 alice paroga ili brokula, dijagonalno narezanih na komadie oko 2.5 cm ili tanke cvjetie

3 lice ulja od afranike 4 alice hladnih rezanaca od heljde ili integralnog brana

J E D A N A E S T I DAN - ETVRTAK Salata kao glavno jelo

l (pamtite, svaku predloenu salatu kao glavno jelo moete zamijeniti salatom po vlastitom izboru.

Namjeravate li uporabiti brokoli, prethodno ga 4 minute kuhajte na pari. Dok pripremate povre, zdjelu nekoliko minuta zagrijavajte. Dodajte licu ulja i okreite je da se skroz zaulji. Dodajte enjak, umbir i svo povre. Prite ga i mijeajte u vruem ulju dodajui l -2 lice vode bude li potrebno kako povre ne bi zagorilo. Prte i mijeajte dok povre ne postane svijetlozeleno (samo nekoliko minuta), zatim ga istresite na veliki pladanj. Operite zdjelu i ponovno ga stavite na srednje jaku vatru. Umak: l lica tofu umaka ili umaka tamari l liica svjeeg limunovog soka ili suhog serija 1 lica ulja od se/ama 2 lice umaka za rotilj ili umaka od kineskih mahuna ili kikirikija l liica meda l liica patete od ljutog currvja (po elji) ili 1/2 liice currvja u prahu U vruoj zdjeli zagrijte tri lice ulja. Dodajte rezance i prite mjeajui dok ne budu topli. Dodajte povre i umak. Dobro izmjeajte i istresite na pladanj. Za 2 osobe.
*** *** * * *4* *** ** *** ** *** *** *** * * *** *** *** * * * * ** ** * *

DORUAK: Kao i prvoga dana. RUAK: Svjee voe ili sok od mrkve (po elji) Nastavite s voem ili uzmite vonu salatu ili pladanj povra i voa (str. 141) elite li moete jesti i sirovo povre VEERA: l cijeli grejp Salata ljubitelja odreska (teksaka salata)*

UKUSNI KUKURUZ NA KLIPU 7 min.

SALATA LJUBITELJA ODRESKA

40 min.

4 klipa kukuruza Maslac Morska sol, aromatizirana sol ili aromatini dodaci bez soli Kukuruz u hladnjak uvijek pohranite s komukom. Sauvat e se bolje i due. U lonac za juhu stavite vodu. Kad zakipi dodajte kukuruz s komukom i ostavite da vrije 5 min. Stavite ga na pladanj. Dodajte maslac i morsku sol. Za 2-4 osobe.

3 alice mahuna sa enjakom (str. 139) 280-340 g odreska po elji 2 /lice ulja od afranike 1 mali crveni luk, narezan 4 alice zelene salate puterice, oprane, osuene i istrgane na komadie veliine zalogaja 2 alice pinata, bez peteljki 3 velike gljive, narezane na tapie

Pripremite salatu. Pripremite mahune sa enjakom. Dok se mahune kuhaju, ispecite odrezak po vlastitom ukusu. Izreite ga dijagonalno na tanke trake i stavite sa strane. U maloj tavi zagrijte ulje. Prite luk u ulju dok ne omeka. Stavite zelenu salatu i pinat u veliku zdjelu. Dodajte odrezak, mahune i gljive. Dijonski preljev: 3 lice maslinovog ulja l lica svjeeg limunovog soka 3/4 liice dijonskog senfa 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli (po elji) Svjee mljeveni crni papar Pripremite preljev. U maloj posudi umutite ulje, sok od limuna i senf dok ne postane pjenuavo. Dodajte morsku sol i aromatiziranu sol, ako elite. Prelijte preko salate i dodajte papar. Dobro promijeajte. Za 2 osobe. Prije spavanja moete pojesti neko voe, ukoliko je prolo 4 sata od glavnog obroka.

DVANAESTI DAN - PETAK

DORUAK: Kao i prvoga dana. RUAK: Svjee voe ili sok od mrkve (po elji) Hnergetska salata (str. 133) ili lepinje s nadjevom* VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) Povre s currvjem i Raita krastavci* ili Peeni riblji fileti i krastavci s koprom * Slatka pageti tikva *

LEPINJE S NADJEVOM 15 min.

Lepinja od integralnog ita koja se uvijek moe dobiti odlina je zamjena za obini kruh. Kratko zagrijte lepinju u penici. Nemojte je prepei jer se onda ne moe nadjenuti. Odreite tanku traku du vrha lepinje i nadjenite je nadjevom kojeg volite. Svaka salata koju radite od svjeeg ili na pari kuhanog povra moe biti odlian nadjev za ovakvu lepinju. Koristite gue preljeve koji e se upiti u lepinju. Kad sam prije osam godina prvi puta isprobavala nove recepte, ove smo lepinje prodavali u prodavaonicama naeg opinskog sjedita. U to doba, kad je jo bila neuobiajena, ova vrsta sendvia bila je jako popularna. Nekoliko listova zelene salate, oprane i osuene Nekoliko listova pinata

l omanja rajica (po elji) l granica celera 1/2 malog krastavca ili l mali kiseli krastavi 1 mala mrkva 1/2 avokada (po elji) 2 alice jestivih mladica djeteline lucerke (po elji) 1-2 lice majoneze 1/2 liice senfa ili tamarija Svjei limunov sok Morska sol, aromatizirana sol ili aromatini dodaci bez soli (po elji) 2 lepinje od integralnog ita Sitno nareite zelenu salatu, pinat, rajicu, celer i krastavac i pomijeajte ih u maloj zdjeli. Naribajte mrkvu i nareite avokado na kocke i dodajte povru. Dodajte jestive mladice, majonezu, senf ili tamari, sok od limuna i morsku sol. Sve dobro izmjeajte. Tople lepinje nadjenite salatom. Zamotajte ih u plastinu foliju i pohranite u hladnjak do uporabe. Za 2 osobe.

l liica vode 1 i 1/2 alice smrznutog graka 3 lice jezgre kokosovog oraha, fino naribane 2 lice svjeih listova korijandera, fino naribanih Sok od pola male limete Pripremite povre. U velikoj dubokoj tavi zagrijte ulje, maslac ili mlijenu mast. Dodajte sjemenke goruice, asafetidu i zeleni chilli ili bell papriku. Dodajte i cvjetau. Poklopljeno kuhajte na pari, na jako slaboj vatri, dodajui morsku sol, korijander i umbir. esto mijeajte. Dodajte vodu ako se povre pone lijepiti za dno. Kuhajte 5-10 minuta esto mijeajui dok cvjetaa ne omeka. Dodajte graak, dobro promijeajte i kuhajte jo oko 3-4 minute. Umijeajte kokos, listove korijandera i sok limete. Dobro promijeajte i lagano kuhajte nekoliko minuta. Za 3-4 osobe. Varijanta mokrog currvja Naribani kokos izmjeajte mjealicom s 1/4 liice kima, malom krikom svjeeg umbira, 1-2 enja enjaka, l liicom korijandera, 1/8 liice turmerica i vodom. Umak od kokosa dodajte na kraju kuhanja zajedno s grakom. Kuhajte 3-4 minute. Dodajte listove korijandera i sok limete.

POVRE S CURRVJEM 30 min. Osnovno indijsko kulinarstvo je u biti vrlo lako. Ovaj izvorni recept nauila sam od drage prijateljice iz Bombaya, ge Vasant Ullal, neobino talentirane kulinarske umjetnice. Ovo je recept za suhi curry. Varijanta mokrog currvja slijedi nakon njega. 2 liice ulja od afranike, maslaca ili mlijene masti 1/2 liice sjemenki goruice (po elji) Dva prsta asafetide (po elji) l lica zelenog chillija, nasjeckanog ili bell paprike, usitnjene (volite li vie ljuti currv uporabite zeleni chilli) l mala cvjetaa s izvaenom jezgrom i istrgana na male cvjetie 1/4-1/2 liice soli l liica korijandera u prahu 1/8 liice umbira

RAITA KRASTAVCI

10 min.

Ovo je recept ge Ullal za hladnu raitu koja se po tradiciji slui s currvjem. Budui da se radi od jogurta, ne slae se s hranom bogatom ugljikohidratima kao stoje tradicionalna ria ili chapati, pa emo umjesto toga posluiti slatku pageti tikvu kao dodatak povru s currvjem i raiti s krastavcima. l mali krastavac, oguljen i grubo nariban 1 i 1/2 alice obinog jogurta 2 liice ulja od afranike Dva prsta asafetide

1/2 liice sjemenki goruice 1 /lica curryjevih listova 1/4 liice morske soli (po elji) 2 lice svjeih listova korijandera, usitnjenih U maloj zdjeli pomijeajte krastavac i jogurt. Prije no to ga dodate jogurtu, t/ krastavca moete iscijediti viak vode. U maloj tavi zagrijte ulje. Dodajte asalctidu, sjemenke goruice i listove currvja i ostavite da nakratko zacvri. l I l i j t c u jogurt s krastavcem, dodajte morsku sol i listove korijandera pa dobro promijeajte. Za 4 osobe.

nare/an na tanke trakaste komade 1/2-3/4 alice kiselog vrhnja, ovisno o veliini krastavca 2 lice svjeeg limunova soka 1 liica ljutike, nasjeckane 2 lice svjeeg kopra, usitnjenog ili l liica osuenog 1/4 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Sve sastojke stavite zajedno i dobro promijeajte. Ostavite u hladnjaku do uporabe. Posluite kao zasebnu salatu ili kao dodatak peenoj ribi. Za 2-4 osobe.

CD

PEENI RIBLJI FILETI

10 min. G SLATKA PAGETI BUNDEVA 30 min.

2 ilea od 225 g sabljarke, lososa, morskog psa ili bilo koje druge ribe 2 lice rastopljenog maslaca ili maslinova ulja Malo tabasca ili cavenne paprike 1/4 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Svjee mljeveni crni papar (po elji) l liica svjeeg limunova soka Prethodno zagrijte penicu. Riblje filete operite i dobro osuite. Sve ostale sastojke pomijeajte u maloj posudi. Namaite obje strane ribe umakom koja se tako nee zalijepiti i stavite je u penicu na oko 10 cm od grijaa. Filete esto mazite umakom. Svaku stranu pecite 3-4 minute. Pripazite da filete ne prepeete, oni trebaju biti soni i mekani. Za 2 osobe.

l osrednja pageti bundeva l lica maslaca 4 osrednje mrkve, sitno naribane l ljutika, nasjeckana 1/4 alice ribizla (po elji) 1/2 alice vode 1 liica svjeeg kopra (po elji) 2 lice istog javorovog sirupa (po elji) l liica cimeta 1/2 liice umbira 1/2 liice morske soli (po elji) 1/2 liice svjee mljevenog bijelog papra Tikvu uzduno prepolovite. Uklonite sjemenke i unutarnjom srtranom stavite u posudu za kuhanje povra na pari. Poklopljeno kuhajte iznad vrele vode priblino 20 minuta ili dok tikva ne omeka. Malo ohladite pa ostruite meso s kore i stavite ga na stranu.U velikoj dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajte mrkvu, ljutiku i ribizle te kratko proprite. Dodajte vodu, poklopite i ostavite da lagano vrije dok mrkva skoro ne omeka. Dodajte kopar, javorov sirup,

KRASTAVCI S KOPROM

15 min.

l krastavac (volite H vie vre i svjeije krastavce s manje sjemenki, uporabite one iz staklenika ili kisele krastavce), oguljen, s izvaenim sjemenkama i razrezan na tanke krike Ijutilicom za mrkvu i zatim

cimet, umbir, morsku sol i papar. Dodajte pripremljenu t i k v u i dobro promijeajte. Ostavite da se pokriveno kuha na laganoj vatri l O minuta. Skinite poklopac i pustite da se dalje kuha, esto mijeajui dok se voda ne upije, l'oslu/itc s povrem s currvjem umjesto rie ili tjestenine. Neiskoritena se tikva moe dodati juhama i varivima. Za 6 osoba.

TRINAESTI DAN - SUBOTA Salata kao glavno jelo

DORUAK: Kao i prvoga dana. RUAK: Nastavite s voem i sokom ili uzmite laganu vonu salatu* VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) ili l papaja ili l krika lubenice 2.5-7.5 cm debljine, odrezana od polovice lubenice Kalifornijska tostada*
** *** ** j ** j *j* **# *j *** *** ** * *** ** *j ** j* *** **

LAGANA VONA SALATA

10 min.

2 jabuke s izvaenom jezgrom, oguljene i narezne na krike 1/2 liice cimeta (po elji) 2 narane, oguljene i narezane ili podijeljene na krike 2 banane, narezane na krike 2 lice ribizla 1/4-1/2 alice svjeeg soka narane ili jabuke (po elji) U velikoj posudi dobro izmijeajte jabuke i cimet. Dodajte narane, banane, ribizle i sok te dobro izmijeajte. U ovoj salati se nalaze ribizli kako bi se poveala koncentracija vonog eera. Budui da voe kaktkad moe biti manje slatko, ribizli ine salatu krepkijom. Ribizle moete dodati kad god osjetite da salati treba dodatno "zrnce", tj. energija. Za 2 osobe.

** ** ** *T ** *** *** *** *** " *** *** "* *" %* %* %* * * * * * * ** * * " " " " " "* "*" *** ***

Pripremite umak Nekoliko sekundi blanirajte rajicu u kipuoj vodi. Ogulite joj koicu, nareite na kocke i stavite na stranu. U maloj tavi zagrijte ulje. Dodajte luk i prite dok ne pone mekati. Dodajte chilli i papriku i nastavite s prenjem esto mijeajui dok ne dobiju svjetliju boju. Umijeajte listove korijandera i enjak. Pustite da se povre malo ohladi pa zatim dodajte rajicu. Dodajte morsku sol i dobro promijeajte. Stavite na stranu. Napravite tostadu. Pomijeajte pola povra sa zelenom salatom. Dodajte pola salse i dobro izmijeajte. Sad u to umijeajte preostalo povre. 1/4 alice salse ostavite sa strane. Ako radije koristite tortilla ips nego sir, l alicu tortilla ipsa stavite na svaki od dva tanjura. Nekoliko lica guacamolea stavite na ips. Na to istresite mjeavinu povra i zelene salate. Dodajte guacamole i elite li, malo kiselog vrhnja. Dvije lice preostale salse istresite na svaku tostadu. Ukrasite crnim maslinama i preostalim tortilla ipsom. Koristite li kravlji sir, izostavite ips i po tostadi posipajte sir. NAPOMENA: elite li da vam zain bude kremastiji, pomijeajte 1/4 alice majoneze s 2 lice keapa ili umaka za rotilj i umijeajte u mjeavinu povra i zelene salate prije no to ga dodate tostadi. Stavite jednu oguljenu bananu u vakuumskoj posudi ili plastinoj vreici u hladnjak za sutranji voni frape.

KALIFORNIJSKATOSTADA

45 min.

l alica svjeih ili smrznutih mrkvi, narezanih na kockice l alica svjeih ili smrznutih mahuna, narezanih na komadie od oko l cm l alica svjeeg ili smrznutog graka l alica svjeeg ili smrznutog kukuruza (> alica zelene salate kristalke, grubo istrgane 3 alice prenih tortilla ipsa ili l alica n a rezanog punomasnog kravljeg sira 1/2 alice crnih maslina Salsa od rajice Veliki guacamole (str. 169) Kiselo vrhnje (po elji) Pripremite povre. Mrkve i mahune stavite u posudu za kuhanje povra na pari i pokriveno kuhajte i/nad vrele vode 10 minuta. Dodajte graak i kukuruz i nastavite kuhati jo 5 minuta ili dok povre ne omeka. Koristite li svjee povre, mrkve i mahune moete skuhati cijele i kasnije ih narezati. Koristite li svjei kukuruz, moete ga cijelog skuhati na pari i potom skinuti s klipa. Koristite li svo povre smrznuto, trebat e vam upola manje vremena za kuhanje na pari. Kuhano povre izmijeajte u velikoj posudi i stavite na stranu. Salsa od rajice: 3 rajice 3 lice maslinova ulja 1/2 alice crvenog luka, nasjeckanog l mali zeleni chilli, narezan (po elji) l mali feferon, narezan l mala slatka zelena paprika, narezana 3 alice svjeih listova korijandera, narezanih l reanj enjaka, narezanog (po elji) 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli (po elji)

'KTRNAESTI DAN-NEDJELJA

TOPLI SENDVI S POVREM 15 min.

DORUAK: Kao i prvoga dana ili voni frape* RUAK: Sok od svjeeg voa ili mrkve (po elji) Pravilno kombinirani sendvi (str. 134) ili to/tli sendvi s povrem*, kukuruznim ipsom i granicama celera (kukuruzni ipsje po elji, a ide uz sendvi jer ini prihvatljivu kombinaciju hrane bogate ugljikohidratima; uzimate li kukuruzni ips samo zato da bi pojeli neto hrskavo, radije uzmite celer i tapie mrkve) ili

l alica mijeanog povra kuhanog na pari: mahuna, mrkvi i cvjetaa 1-2 lice majoneze 1/4 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli 1 lica maslaca 2 krike kruha od integralnog ita 1/2 alice jestivih mladica djeteline lucerke Zgnjeite kuhano povre, majonezu i aromatine dodatke. Kruh namaite maslacem. Povre stavite na maslacem nenamazanu stranu krike kruha. Posipajte jestivim mladicama i pokrijte drugom krikom kruha tako da namazana strana bude okrenuta prema van. Stavite u ureaj za pripremanje toplih sendvia, ukljuite na najjae i svaku stranu pecite po 3 minute. Za l topli sendvi.

onergeska salata (str. 133) VEERA:

Kremjuha od cvjetae i graka* Iloogie tortilla* ili peeni yam sa sirovim maslacem l-'rancuska zelena salata (str. 139)

KREM JUHA OD CVJETAE I GRAKA

35 min.

*:* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
n VONI FRAPE 5 min. l alica svjeeg soka on narane ili jabuke l smrznuta ili svjea banana 1/4 papaje l jabuka bez sjemenki l breskva ili l alica jagoda ili 1-2 alice nekog drugog voa kojeg volite Mjealicom mijeajte sok, smrznutu ili svjeu bananu i voe po izboru dok ne postane tekue, l veliki ili 2 mala frapea.

5 alica vode l osrednji crveni luk, grubo narezan 1 granica celera, nasjeckana 2 ljutike, nasjeckane l osrednja cvjetaa bez jezgre, istrgana na cvjetie od oko l cm l liica morske soli (po elji) 1 liica bijelog misoa ili l bujon od povra 2 alice svjeeg ili smrznutog graka l liica osuenog ili 2 liice svjeeg kopra l lica nasjeckanog svjeeg perina 1 liica osuenog bosiljka 1/4 liice osuenih listova kadulje 1/4 alice svjeih listova korijandera, nasjeckanih (po elji) 2 liice maslaca 1/2 liice aromatizirane soli ili aromatiziranih dodataka bez soli (po elji)

U velikom loncu /a juhu zagrijte vodu. Kad zakipi dodajte crveni luk, celer, l j u t i k u , cvjetau, sol i miso. Ostavite da se pokriveno lagano kuha 10 minuta, l )odajtc graak, kopar, perin, bosiljak, kadulju i listove korijandera. Kad zakipi pokrijte i ostavite da se lagano kuha jo 10 minuta. Skinite poklopac i malo ohladite. Mjealicom ili u ureaju za obradu hrane sve dobro izmjeajte dok n c nastane krema. Zagrijte i dodajte maslac, a dok zagrijavate neprestano mijeajte. Zaine prilagodite prema ukusu. Za 3 osobe. NAPOMENA: elite li guu juhu, nemojte umijeati dvije alice povra za i n h u nego ih vratite u juhu dok je pred kraj zagrijavate.

PETNAESTI DAN - PONEDJELJAK

DORUAK: Kao i prvoga dana. RUAK: Svjee voe ili sok od mrkve (po elji) Energetska salata (str. 133) i l krika tosta od integralnog ita s maslacem ili kravlji sir VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) (po elji) Kremjuha od mrkve i poriluka * Salata od marinirane tjestenine* Francuska zelena salata (str. 139) ili krastavci s koprom (str. 180)
*** *** *** ** *** *** *** *** **V * %**V **" V * * * * V * ** *** *** *** *** ** *** " ***

BOOGIE TORTILLA 25 min.

Ovo savreno alternativno jelo valja ukljuiti u va novi nain ishrane. Zabavno je, ukusno i zasitno. Od mnogih smo uli da se dan nakon to pojedu boogie tortille izvrsno osjeaju. 6 kukuruznih tortilia 2 liice maslaca (po elji) 6-7 alica raznog na pari kuhanog povra: brokolija, cvjetae, prokula, parogi, ute tikve ili drugog 3 alice zelene salate, istrgane ili jestivih mladica djeteline lucerke I avokado, zgnjeen i narezan na krike Malo majoneze ili senfa Malo aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Povre skuhajte na pari i promijeajte u velikoj zdjeli. Pokropite s malo maslinova ili ulja od afranike i limunovim sokom, elite li. Tortille jednu po jednu zagrijte u vruoj suhoj tavi dok ne postanu mekane, nikako hrskave. Stavite ih u pokriveni lonac ili izmeu dva tanjura s malim komadiem maslaca na svakoj. Stavite mladice, zelenu salatu ili avokado u dvije male posude. Tortille iznesite na stol zajedno sa dodacima za jelo i zainima. Tako svatko moe napraviti vlastitu kombinaciju. Za 2-3 osobe.

KREM JUHA OD MRKVE I PORILUKA 30 min.

5 alica vode 5 alica mrkve, narezane na krike l reanj enjaka, nasjeckanog 1 mali crveni luk, nasjeckan 2 granice celera, narezane na krike 2 velika poriluka, narezana na kolutove i namoena kako bi se uklonio pijesak 2 liice osuenog bosiljka 1/4 liice osuenih listova kadulje 1/4 liice osuene majine duice l liica crvenog ili bijelog misoa ili l bujon od povra l lica slatkog maslaca Za ukraavanje: 3 lice kiselog vrhnja (po elji)

l /lica luka vlasca, nasjeckanog (po 1 1 loncu /a j u h u zagrijte vodu. Kad zavrije dodajte sve sastojke osim maslaca pioma datom redoslijedu. Pokrijte i ostavite za zakipi. Lagano kuhajte jo 20 m i n u t a ili dok povre ne postane mekano. Rupiastom licom izvadite 1/2 alice mrkve. Od preostale juhe mjealicom u dva puta napravite pire. Ponovno /agrijte, dodajte mrkvu i maslac. Opet zagrijte i posluite. elite li, ukrasite s malo kiselog vrhnja i nasjeckanim lukom vlascem. Ova krem juha izvrsna je i kao hladna. Za 3 osobe.

l /lica svje>ej limunova soka (po elji) 1/2 liice osuenog ili 2 liice svjeeg origana 1/2 liice osuenog ili 2 liice svjeeg bosiljka 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Svjee mljeveni crni papar l reanj enjaka, prepolovljenog ili nasjeckanog Pripremite marinadu. Pomijeajte ulje, limunov sok, origano, bosiljak, morsku sol, papar i enjak u mjernoj alici. Dobro promijeajte. Povre i gljive zajedno stavite u veliku zdjelu. Dodajte marinadu i lagano promijeajte. Takvo se povre moe zamrznuti na nekoliko sati ili preko noi. 0.14 kg tjestenine od integralnog ita ili svjeih makarona s povrem 1/4 alice tankih traka crvenih paprika ili rajice osuene na suncu 1/2 alice arugule, svjeeg perina ili listova korijandera, nasjeckanih 1/4 alice grkih maslina, ispranih (po elji) Pripremite tjesteninu U loncu od 3.5 l zagrijte vodu. Dodajte tjesteninu i nepokriveno lagano kuhajte. Za svjee makarone s povrem trebat e vam 2-3 minute, a za suhu tjesteninu 10-12 minuta. Vodi se prije no to zakipi moe dodati lica maslinova ulja. Kad tjestenina bude gotova u lonac dodajte alicu hladne vode kako bi prestala kipjeti. Procijedite i izmijeajte s mariniranim povrem. Dodajte paprike ili rajice, masline i dobro promijeajte. Posipajte arugulom, perinom ili listovima korijandera. Lagano protresite. Za 3-4 osobe. Prije spavanja zamrznite dvije oguljene banane za sutranji napitak.

** *
n SALATA OD MARINIRANE TJESTENINE 45 min. 2 alice cvjetia brokolija 2 alice paroga, dijagonalno narezanih 2 alice tikvica, narezanih na krike Pripremite povre. Brokoli, paroge i tikvice stavite u posudu za kuhanje povra na pari. Pokriveno kuhajte iznad vrele vode 5-7 minuta ili dok na dodir noa ne bude mekano. Brokoli e se kuhati neto due nego paroge i tikvice pa ga stavite prvog. Skinite povre s vatre i stavite ga na stranu. 2 liice maslinova ulja 1 velika ljutika, nasjeckana 2 alice gljiva, narezanih na krike Svjei limunov sok Pripremite gljive. U velikoj tavi zagrijte ulje. Dodajte ljutiku i gljive. Prite ih dok gljive ne postanu sjajne, ali da zadre vrstou, 3-4 minute najvie. Iscijedite limunov sok na gljive i stavite ih na stranu. Marinada: 1/4 alice maslinova ulja

ESNAEST] DAN - UTORAK Dan maksimalnog gubitka teine - prehrana voem

Doli ste do one toke detoksikacije kada e za vas ovakav dan biti ugodan i okrepljujui.Voe uzimajte kako elite. Tijekom dana uzmite jedan ili dva vea vona obroka, a sok ujutro jer je lake na vou ostati cijeloga dana ako ujutro ne uzimate nita osim vonog soka. Druga varijanta je da voe jedete u malim koliinama tijekom dana u redovitim razmacima. Jedite samo kada ste gladni. Budui da voe tijelo opskrbljuje potrebnim gorivom, a na probavu ne troi puno energije, moda neete biti osobito gladni. Bez sumnje, osjeat ete se l a k i m i punim energije.

SVJKK BADEMOVO MLIJEKO

10 min.

1/4 alice sirovih badema 1 alica hladne vode 2 liice istog javorovog sirupa (po elji) Mlijeko od kotunjavog voa i sjemenki stoljeima se koristilo u Europi, Aziji i kod amerikih Indijanaca, a jo se koristi i kao lako probavljiva zamjena za kravlje mlijeko. Mlijeko od badema ili sezamovih sjemenki ukusno je i predstavlja odlinan izvor lako apsorbirajueg kalcija. Bademe ete najlake oljutiti stavivi ih u kipuu vodu oko 30 sekundi. Koica e znatno olabaviti. Ocijedite ih i ukonite koicu. Mjealicom na najveoj brzini izmjeajte bademe s l alicom hladne vode dok se ne stvori gusto bijelo mlijeko, oko 2-3 minute. Namjeravate li ga piti odmah, procijedite ga kroz gusto sito. Dobijete li puno pulpe znai da niste dobro promijeali. Namjeravate li ga iskoristiti za frape, nema ga potrebe procijeivati. Frape je hrana to smiruje nakon ovakve cjelodnevne prehrane voem. Frape ne preporuujemo u dane kad uzimate kuhanu hranu.

DORUAK: Svjei sok RUAK:

Voe

VEERA: Frape od datula ili jagoda* i jo voa sat i pol do dva kasnije; elite li, frape moete zamijeniti i pladnjem od povra i voa (str. 141)

FRAPE OD DATULA ILI JAGODA 3 min.

1 alica svjeeg bademova mlijeka 2 smrznute banane 6 datula bez kotica ili 6 svjeih ili smrznutih jagoda Mjealicom mijeajte bademovo mlijeko i voe dok ne postane gusto poput kreme. Volite li vie rjei napitak, uporabite l i 1/2 banane. Za l veliki napitak. NAPOMENA: Odsad imajte smrznutih banana u hladnjaku, svidi li vam se ovaj napitak. Ovi napici su hranjivi i odlino mogu zamijeniti napitke od sladoleda ili proteinska pia. Djeca ih oboavaju.

SEDAMNAESTI DAN - SRIJEDA

Malo mljevene cavenne paprike 1/4 /Mice mljevenog kima l liica osuenog origana 4 kukuruzne tortille 1/4 svjeih listova korijandera, nasjeckanih Crveni luk u umaku za rotilj (str. 147)

DORUAK:

K;io i prvoga dana. RUAK: S\ i e/e voe ili sok od mrkve (po elji) l ncrgetska salata (str. 133) ili orasi i krastavci (str. 150) VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) Tortilla juha* Njujorki goodwich (str. 147) ili ukusni kukuruz na klipu (str. 174) Bakina salata od kupusa* ** <g * *** ** .** ** ** > > j j* *j* *t J* J* *J* *t* *** *** d TORTILLA JUHA 55 min.

Pripremite juhu. U loncu za juhu zagrijte vodu. Kad zakipi dodajte celer, crveni luk, mrkvu i krumpir. Pokriveno kuhajte 5 minuta. Dodajte cvjetau, brokoli i banana tikvice pa pokrijte, ostavite da opet provrije i lagano kuhajte jo l O minuta. Juhi dodajte kupus i tikvice i kad ponovno provrije dodajte bujon, morsku sol, papar, caycnne papriku i kim. Umijeajte crveni luk u umaku za rotilj. Neka lagano vrije jo 5 minuta. U vruoj suhoj tavi zagrijte tortille. Nareite ih na debele trake i dodajte juhi. Dodajte listove korijandera i aromatine dodatke koje prilagodite po ukusu. Neuporabljenu juhu sauvajte za obrok tijekom vikenda. Za 5-6 osoba.

BAKINA SALATA OD KUPUSA 20 min.

S alica vode l granica celera, nasjeckana 1 veliki crveni luk, nasjeckan 2 velike mrkve, narezane na krike od oko l cm l velika mrkva, sitno naribana 1 osrednji krumpir, oguljen i narezan na kockice 2 alice cvjetae, narezane ili 2 alice svjeeg ili smrznutog kukuruza 4 granice brokolija, oguljene i narezane na kockice od oko l cm (po elji) 2 alice banana tikvica, oguljenih i narezanih na kockice od oko l cm 3 alice kupusa, narezanog na krike l velika tikvica, narezana na krike l bujon od povra 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Svjee mljeveni crni papar

l mala glavica kupusa, naribana ili fino narezana 1/4 vrele vode Morska sol ili zamjena za sol l velika mrkva, oiena i naribana l mala zelena paprika, narezana na tanke rezance Sok l malog limuna 1/4 alice svjeeg kopra ili 2 lice osuenog 1-2 alice majoneze Prelijte kupus vrelom vodom. Dodajte sol i dobro izmjeajte kako bi kupus omekao. Dodajte mrkvu i zelenu papriku. Dodajte sok od limuna, kopar i majonezu. Dobro promijeajte. Ohladite. Ova se salata dobro dri u hladnjaku i due vremena. Ako vam neto ostane, stavite to na Njujorki goodwich.

OSAMNAESTI DAN - ETVRTAK

PRENE GLJIVE 10 min.

DORUAK: K;n> i prvoga dana. RUAK: Svjee voe ili sok od mrkve (po elji) Njujorki goodwich (str. 147) ili energetska salata (str. 133) VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) (po elji) Piletina peena na ranju sa enjakom* ili peeni krumpir sa sirovim maslacem Prene gljive* Tikvice s bosiljkom Vinaigrette
, , * ,# * ,*

20 dkg svjeih gljiva l lica maslaca Morska sol, aromatizirana sol ili aromatini dodaci bez soli (po elji) l nepuna lica svjeeg limunova soka Odsijecite krajeve struaka gljiva. Uzduno ih nareite na krike debljine 3-6 mm. U velikoj tavi rastopite maslac. Dodajte gljive i lagano ih preprite dok ne ponu mekati. Dodajte aromatine dodatke i limunov sok. Za 3 osobe.

TIKVICE S BOSILJKOM VINAIGRETTE

15 min.

6 malih tikvica l lica crvenog luka, tanko narezanog l zelena paprika, narezana na tanke trake (po elji) l crvena paprika, narezana na tanke trake (po elji) 25 min. Bosiljak Vinaigrette: 1/4 alice svjeeg bosiljka, nasjeckanog ili l lica osuenog bosiljka l lica svjeeg limunovog soka 3 lice maslinova ulja l liica dijonskog senfa 1/4 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Svjee mljeveni crni papar (po elji) Tikvice dijagonalno nareite na krike deblj ine oko 0.6 cm i stavite ih u posudu za kuhanje povra na pari. Pokriveno kuhajte iznad vrele vode 3 minute ili dok ne ponu mekati. Stavite ih u zdjelu za serviranje. Dodajte crveni luk i paprike ako elite. Sastojke za vinaigrette stavite u malu posudu. Ulupajte ih i prelijte preko povra i protresite vodei rauna da ne otetite tikvice. Za 3 osobe.

PILE UNA PEENA NA RANJU SA ENJAKOM

Umak za preljevanje peenja: 1/2 liice enjaka, nasjeckanog l /lica svjeeg limunova soka l liica dijonskog senfa 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Svjee mljeveni crni papar l cijela pilea prsa, prepolovljena, bez koice Pomijeajte sve sastojke za umak za preljevanje peenja u maloj posudi. Njime namaite pile. Pecite pile na ranju esto ga maui umakom. Za 1-2 osobe.

DEVETNAESTI DAN - PETAK Salata kao glavno jelo

s kravljim sirom u manjoj posudi. Dodajte kopar, cstragon, morsku sol i papar. Posipajte po salati i dobro promijeajte. Ova je salata odlino glavno jelo onima koji oboavaju mlijene proizvode. Za 2 osobe. Prije spavanja zamrznite jednu ili dvije velike oguljene banane za sutranji napitak.

DORUAK: K;io i prvoga dana. RUAK: Nastavite s voem i sokom, a moete uzeti i sirovo povre ili pladanj povra i voa (str. 141) VEERA: 1/2 dinje ili 1/2 honeydew dinje ili l cijeli grejp Farmerski chop suey*

FARMERSKI CHOP SUEY 20 min.

1 mala glavica zelene salate kristalke. oprana, osuena i grubo narezana 2 alice pinata, grubo narezanog 6 rotkvica, narezanih na krike l osrednji krastavac, oguljen i narezan na krike l velika rajica, narezana na kocke l zelena paprika, narezana na krike l mala crvena slatka paprika, narezana na krike (po elji) 1-4 lice ljutike, narezane na krike, po ukusu 1/2 alice kiselog vrhnja l alica mekanog kravljeg sira l liica osuenog kopra ili l liica svjeeg kopra 1/8 liice osuenog estragona Morska sol Svjee mljeveni crni papar Svo povre stavite u veliku posudu i izmijeajte ga. Kiselo vrhnje pomijeajte

DVADESETI DAN - SUBOTA

AVOTILLAS 5 min.

DORUAK: Kao i prvoga dana \\ifrape od bobica* RUAK: Svjee voe ili sok od mrkve (po elji) .Ivittillas* ili energetska salata (str. 133) VEERA: ( \nts-cous* i francuski graak sa zelenom salatom* ili peeno vrtno povre* Parika salata sa parogama (str. 166)

3 kukuruzne tortille 1/2 avokada, narezanog na krike Malo majoneze ili senfa Malo aromatizirane soli (po elji) Jestive mladice djeteline lucerke Tortille zagrijte u u vruoj suhoj tavi. Premaite ih majonezom ili senfom. Stavite dvije krike avokada na sredinu tortille. Posipajte aromatiziranom soli. Dodajte sloj jestivih mladica djeteline lucerke i vrsto savijte. Za l osobu.

* ** ** ** * *;

COUS-COUS 15 min

Recepti za cous-cous neznatno se razlikuju. Ovaj je uobiajen, ali ukoliko je recept na vaoj kutiji cous-cousa drukiji, radite prema njemu. Za tu e vrstu cous-cousa biti dobar. 2 alice vode 1 alica cous-cousa 2 liice slatkog maslaca 1/2-1 i 1/2 liice soli Ostavite vodu da zakipi. Dodajte cous-cous, maslac i morsku sol. Pustite da lagano vrije neko vrijeme. Neprestano mijeajte, oko 2 minute ili dok vei dio vode ne ispari. Skinite s vatre, poklopite i pustite da odstoji 10-15 minuta. Za 2-3 osobe.

FRAPE OD BOBICA 3 min.

1 alice svjeeg soka od narane, jabuke ili mandarine l alica svjeih ili smrznutih bobica: jagoda, malina ili borovnica l ili 2 velike banane, svjee ili smrznute Sve sastojke izmjeajte mjealicom dok ne nastane gusta smjesa. Djeca ovo oboavaju. NAPOMENA: Umijesto bobica moete uporabiti i drugo voe koje volite.

FRANCUSKI GRAAK SA ZELENOM SALATOM 20 min.

2 lice slatkog maslaca

l i r / . u i | t r x i i | . i k ; t , prepolovljen ili nasjeckan

t alice svjeeg ili smrznutog graka l mala glavica zelene salate kristalke ili puterice, grubo istrgana na komadie 1/2 liice osuene majine duice 1/4 alice vode Morska sol, aromatizirana sol ili aromatini dodaci bez soli l lica slatkog maslaca (po elji) Svjee mljeveni crni papar Rastopite 2 lice maslaca u dubokoj tavi. Dodajte enjak i prite 2-3 minute da maslac poprimi miris enjaka. Uklonite enjak i dodajte graak. Nastavite pr/iti tako da se graak obloi maslacem. Dodajte zelenu salatu, majinu duicu, vodu i morsku sol. Pustite da pokriveno lagano vrije na slaboj vatri 5 minuta. Koristite li svjei graak trebat e mu 10 minuta. esto mijeajte kako graak ne bi izgorio. Ako voda ispari prije no to graak omeka, dodajte jo malo vode. elite li, umijeajte jo licu maslaca. Upotrijebite kao umak za couscous ili kombinirajte s cous-cousom i dobro promijeajte. Za 2-3 osobe.

1/2 liice morske soli (po elji) Svjee mljeveni crni papar Prethodno zagrijte penicu na 160C. Svo povre stavite u vatrostalnu posudu s poklopcem premazanu maslacem. Posipajte perinom, aromatiziranom soli, morskom soli i paprom. Poklopite i stavite u penicu 35-40 minuta ili dok povre ne omeka. Dodajte maslaca po elji i sloite sa salatom. Takoer se moe iskoristiti za salatu proljetni vrt. Za 4 osobe. Prije spavanja zamrznite 2 alice kriki dinja (1/2 dinje) u vakumiranoj posudi za sutranji sladoled od dinje.

PEENO VRTNO POVRE 45 min.

Ovaj jednostavni nain pripremanja ukusnog peenog povra moe se primijeniti za svaku vrstu povra osim za prokulice koje postaju gorke. Povre jednostavno peeno u maslacu i vlastitom soku ima jedinstveni okus kojeg nije mogue dobiti na ostale naine pripremanja. 1 alica mrkve, narezane na tanke tapie 2 alice krumpira, oguljenih, narezanih na etvrtine i na krike od 0.5 cm ili l mala cvjetaa, istrgana na cvjetie od oko 0.5 cm 1 paket smrznutog boba 2 velike tikvice, narezane na etvrtine i na kocke od oko 2.5 cm 2 alice kupusa ili bijelog kineskog kupusa, grubo narezanog 1/4 alice maslaca 3 lice svjeeg perina, nasjeckanog (po elji) 1/4 liice aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli

DVADESETPRVI DAN - NEDJELJA

1/2 l i n i j i - , nare/une na kocke ili kolutove ili l mango, narezan na kocke 2 hreskve, oguljene i narezane na krike l alica borovnica l mala banana, narezana na krike (po elji) Zajedno pomijeajte svo voe. Za vruih ljetnih dana moda ete htjeti na ovakvu salatu staviti i sladoled od dinje. Posluite za uinu ili ruak. Ovo je i odlino predjelo glavnom jelu.

DORUAK: S\ je/i sok i vona salata po izboru ili vona salata od borovnica i dinje* Sladoled od dinje* RUAK: Svje/c voe ili sok od mrkve (po elji) l o r t i l l c s krastavcem (str. 163) ili Tabouli* i/ili energetska salata (str. 133) VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) Savijaa od kupusa* ili peeni riblji fileti (str. 180) Povre kuhano na pari u umaku od limuna i maslaca* Krastavci s koprom (str.180) ili bakina salata od kupusa (str. 195)

** * *

* * *

* ** * *

* * ** ** * *

SLADOLED OD DINJE 3 min.

1/2 dinje, narezane na kocke i smrznute Evo jo jednog razloga da kupite sokovnik: POLUSMRZNUTI SOK OD VOA! On se u sokovniku vrlo lako priprema. Smrznuto voe jednostavno propustite kroz sokovnik i dobit ete divni smrznuti desert bez kemikalija, aditiva, mlijenih proizvoda i eera. Moete iskoristiti svako voe: dinje, banane, jagode, itd. Takoer moete upotrijebiti i vie vrsta voa. A ako sokovnik nemate, polusmrznuti sok moete napraviti i mjealicom ili ureajem za obradu hrane.
*** *** ** * *** *** *** *** *** *** *** *** ** *** ** ** *** ***

*** ** *** ** *** *** ** * *** *** *** *** A. **. * .

V V V V V V V V V V

A A A A V *

VONA SALATA OD BOROVNICA I DINJE

10 min. D

Ovo je odlina ljetna salata. Umjesto dinje moete uzeti mango. Zreli mango je na dodir mekan, ali ne premekan. Treba biti jarko crven, utonaranast ili utozelen. Posve zelena boja manga pokazuje da jo nije zreo i da e biti kiseo. Mango ogulite i uklonite sjemenku. Ljetno voe moete zamrznuti kako biste u njemu uivali zimi. Prije zamrzavanja voe nareite na komade. Breskve, ncktarinke, kajsije i si. najbolje je narezati na etvrtine. Bobice moete zamrznuti cijele. Dinje valja narezati na komade od oko 5 cm. Banane se mogu zamrznuti cijele, ali ih prethodno treba oguliti. Papaju i mango valja oguliti i narezati na komade. Voe je najbolje zamrznuti zatvoreno u vakuumske posude. Od svog smrznutog voa moe se pomou sokovnika napraviti polusmrznuti voni sok.

TABOULI 45 min.

l alica izmrvljenog peninog bulgura 1 i 1/2 alica vode 1/2 alice svjeeg perina, nasjeckanog 1/2 alice ljutike, nasjeckane 2 lice svjee nane, nasjeckane ili 2 lice osuene 2 lice maslinova ulja 2 lice svjeeg limunova soka 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodatka bez soli Svjee mljeveni crni papar (po elji)

l mala rajica, nare/ana (po l / i n i vljeni penini bulgur stavite u vodu i moite dok se voda ne upije, oko 30-60 minuta. Dodajte perin, ljutiku, nanu, maslinovo ulje, limunov sok, sol i papar. Dobro promijeajte. Dodajte rajicu i polako mijeajte. Posluite na sobnoj temperaturi ili malo rashlaeno. Za 4 osobe.

jakoj vatri esto mijeajui dok ne ponu mekati. Skinite ih s vatre, pokropite limunovim sokom i dodajte povru. Sve dobro promijeajte. 4 kore za savijau 2 lice maslaca 4 lice mrvica od kruha od integralnog ita Pripremite savijau. Penicu zagrijte na 200C. Cjediljkom procijedite povre i gljive. Sok sauvajte kako biste ga dodali juhama, umacima ili umacima za peenje. Maslacem lagano namaite limeni kalup za kolae. Jednu koru stavite na vlani ubrus. Lagano je premaite rastopljenim maslacem. Stavite drugu koru povrh prve. Lijevu stranu kore posipajte mrvicama. Prebacite desnu stranu preko lijeve kako biste pokrili mrvice i napravite pravokutnik. Po vrhu lagano premaite rastopljenim maslacem. Rasporedite 1/2 nadjeva od povra uz duu stranicu ostavivi 2.5 cm rubova od kraih strana praznim. Preklopite krajeve preko povra i smotajte savijau. Rubnu stranu stavite na limeni kalup premazan maslacem. Preostalim maslacem premaite savijau. Na isti nain napravite jo jednu. Pecite dok ne pozlati oko 30 minuta. Svaku savijau izreite na 3 ili 4 komada. Za 3-4 osobe.

SAVIJAA OD KUPUSA 75 min.

1 /lica maslaca 2 alice kupusa, sitno narezanog 2 alice bijelog kineskog kupusa, istrganog na komadie l alica ribizla (po elji) 1 mali crveni luk, tanko narezan 2 ljutike, narezane na komadie 2 alice svjeeg kopra, nasjeckanog ili l liica osuenog 2 lice svjeih listova korijandera ili perina, nasjeckanih 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Pripremite nadjev. Rastopite maslac u velikoj dubokoj tavi. Dodajte kupus, bijeli kineski kupus, ribizle, crveni luk i ljutiku. esto prevrui prite na srednje jakoj vatri 3-4 minute ili dok kupus ne pone venuti. Dodajte kopar, listove korijandera, morsku soli i l minutu kuhajte na jakoj vatri. Dobro promijeajte kako bi se mirodije dobro izmijeale s povrem. Stavite na stranu. l lica maslaca 20 dkg svjeih gljiva, narezanih na krike l liica limunova soka Pripremite gljive. U posebnom velikom loncu rastopite maslac. Dodajte gljive i kratko pecite na

G POVRE KUHANO NA PARI U UMAKU OD LIMUNA I MASLACA 20 min. 4-6 mekih mladih mrkvi, narezanih na kockice od oko l cm 2 osrednje tikvice 2 osrednje ute tikve 2 lice maslaca, rastopljenog 2 liice svjeeg limunova soka Mrkve stavite u posudu za kuhanje povra na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode oko l O minuta. Dodajte cijele tikvice i tikve i kuhajte ih 5-7 minuta ili dok me omekaju. Stavite povre u zdjelu za serviranje. Tikvu po duini nareite na etvrtine, a zatim na kockice od oko l cm. Pomijeajte maslac i limunov sok i prelijte po povru. Lagano promijeajte. Za 4 osobe.

DVADESETDRUGI DAN - PONEDJELJAK Cjelodnevna prehrana voem

DVADESETITREI DAN - UTORAK

DORUAK: Sok od svjeeg voa RUAK: Sok od svjeeg voa, vona salata po izboru ili razno voe Sladoled od dinje (str. 205) (po elji) VEERA: Svjee voe Frape od datula ili jagoda (str. 192) (po elji) Ovakav danje va najbolji prijatelj u njezi, odravanju i proljepavanju tijela. Kad jednom ovladate ovome dragocjenim instrumentom za odravanje zdravlja i za mravljenje, bit ete na putu ka novom, zdravom nainu ivota.

DORUAK: Kao i prvoga dana. RUAK: Svjee voe ili sok od mrkve (po elji) Orasi i krastavci (str. 150) ili rolice od zelene salate* VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) (po elji) Bollito Misto* ili artioke kuhane na pari* i salata Cezar (str. 151) Salata od kukuruza s curijjem* (po elji)
. . ,L . . . . . . -- - - - - . . . . . . -. . - - . . . . - . . . . . . , . * * * <> * * # * " " " * " " " " " * " " " " " " " "

ROLICE OD ZELENE SALATE 15 min.

Ovo je zasitna salata to se jede prstima, a koja potjee od burrita. Hrskavi duguljasti listovi zelene salate koriste se kao omotai. Oni se nadjevaju mjeavinom avokada i drugog povra. 1 veliki avokado l velika rajica, grubo narezana l mali krastavac ili 2 kisela krastavia, oljuteni i narezani l lica crvenog luka, narezanog (po elji) 1-2 alice jestivih mladica graha ili djeteline lucerke ili oboje l liica senfa (po elji) l liica svjeeg limunova soka Prereite avokado na pola po duini. Uklonite sjemenku i stavite je na stranu. Izvadite meso licom i stavite u zdjelu srednje veliine. Dobro ga izgnjeite vilicom. Dodajte rajicu i krastavac, luk , senf i sok od limuna. Umijeajte

j e s t i v e mladice, kub velike zdjele ukrasite listovima salate u obliku cvijeta. U M e d i n u stavite mjeavinu avokada. Kad zaelite jesti, veliku /licu avokada stavite na list salate i savijte ga u stilu burrita. Za 2 osobe. NAPOMENA: U mjeavinu stavite sjemenku avokada ukoliko je neete odmah koristiti. Tako nee postati smeom.

V V V *#* V V V V V V V V V V V V V V V V

ARTIOKE KUHANE NA PARI 50 min.

Artioke su ukusne i lako se pripremaju. Iako nisu teko jelo, vrlo su hranjive i zasitne. Od sada nek vam artioke budu glavni dio obroka, a ne predjelo kao to je uobiajeno. Kad birate artioke izaberite one iji su cvjetni listii zatvoreni. to su artioke vre i kompaktnije, svjeije su. 4 artioke l lovorov list (po elji) l reanj enjaka (po elji) Nekoliko granica celera (po elji) Odreite krejeve peteljki artioka i elite li, bodljikavi vrh svakog lista. Operite ih vodei rauna da istresete viak vode kako ne bi postale gnjecave dok se budu kuhale na pari. Stavite ih u posudu za kuhanje povra na pari i pokriveno kuhajte iznad kipue vode kojoj ste dodali lovorov list, enjak i granice celera. Kuhajte 35-45 minuta, ovisno o veliini artioka. Gotove su kad jednog od vanjskih listova moete lako skinuti. Bacite lovorov list, celer i enjak. Posluite s rastopljenim maslacem ili umakom od maslaca sa zainima. Za 24 osobe

D BOLLITO MISTO (PLADANJ POVRA KUHANOG NA PARI) 40 min. 3-4 cikle 4 mlada krumpira, neoguljena ili 4 bijele repe, oguljene 4 osrednje mrkve ili pastrnaka 3 velike granice brokolija s cvjetiima 1/2 osrednje glavite kupusa 4 male tikvice ili Bilo koje povre po izboru 1/4 alice rastopljenog maslaca ili umak od maslaca sa zainima Svjei limunov sok (po elji) etkom dobro operite cikle i krumpire ili repe i ostruite mrkvu. Sve stavite u posudu za kuhanje povra na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode priblino 20 minuta ili dok povre na dodir noa ne bude mekano. Skinite s vatre i elite li, ogulite ciklu i krumpir. Stavite na stranu. Uklonite debele granice brokolija ostavljajui oko 8 cm struka i cvijet. Kupus nareite na etvrtine. Stavite brokoli, kupus i cijele tikvice u posudu za kuhanje povra na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode priblino 10 minuta ili dok ne omeka. Brokoli razreite po duini i tikvice na krike. Nareite cikle, krumpire i mrkve na kockice veliine zalogaja. Zeleno povre stavite na sredinu pladnja sa ciklom, krumpirom i mrkvom oko njega. Posluite s rastopljenim maslacem zainjenim limunovim sokom ili umakom od maslaca sa zainima. Za 3-4 osobe NAPOMENA: jelo od povra kuhanog na pari s visokim sadrajem vode poput ovoga ubrzat e uklanjanje suvine tjelesne teine. Neka stoga bude ukljueno u vau prehranu.

UMAK OD MASLACA SA ZAINIMA 7 min.

1/4 alice maslaca 1 ljutika, nasjeckana l liica dijonskog senfa l lica svjee ili l liica osuene krabuljice l lica svjee ili l liica osuene majine duice l lica svjeeg perina, nasjeckanog 1/4 liice morske soli (po elji) Rastopite maslac. Dodajte ljutiku i prite kratko dok ne omeka. Mjealicom mijeajte maslac s ljutikom i senf, mirodije i sol dok ne nastane umak. Toplo polijte po povru i posluite.

SALATA OD KUKURUZA S CURRVJEM 20 min. 1 /lica ulja od afranike 1/2 alice crvenog luka, sitno narezanog na kockice 1/2 alice ljute crvene paprike, sitno narezane na kockice 1/2 alice slatke zelene paprike, sitno narezane na kockice 1/2 liice currvja u prahu 1/2 liice osuenog origana 1/4 liice umbira 4 alice kuhanog kukuruza 1/2 alice zelenih maslina nadjevenih pimentom, narezanih na listie 1/2 alice majoneze 3/4 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli 2 lice svjeih listova korijandera, nasjeckanih (po elji) U velikoj tavi zagrijte ulje. Dodajte crveni luk i prite dok ne omeka. Dodajte l j u t u i slatku papriku i kratko preprite dok ne ponu venuti. Dodajte curry u prahu, origano i umbir i kratko prite. Sve to stavite u veliku zdjelu s kukuruzom. Umijeajte masline, majonezu i morsku sol. Jo jednom dobro promijeajte. Salatu ukrasite listovima korijandera. Za 3 osobe.

DVADESE TETVRTI DAN - SRIJEDA

DORUAK: Kao i prvoga dana. RUAK: Svjee voe ili sok od mrkve (po elji) Energetska salata (str. 133) ili njujorki goodwich (str. 147) VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) (po elji) Piletina peena na ranju sa enjakom (str. 196) ili varivo odyama* Salata od celerovog korijena* ili francuska zelena salata (str. 139) paroge na talijanski* ili brokoli u umaku od maslaca i limuna*

VARIVO OD VAMA 40 min.

1 veliki ili 2 mala vama. oguljena i narezana na etvrtine 2 tikve s zakrivljenim vratom 2 velike tikvice 1 velika mrkva, ostrugana i narezana na krike od oko 1.5 cm 2 alice svjeeg ili smrznutog boba ili graka 2 lice naslaca 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli Vam, tikve i tikvice stavite u posudu za kuhanje povra na pari i pokriveno kuhajte iznad kipue vode 5-7 minuta dok ne omekaju. Tikve izvadite kad budu mekane, a yam ostavite kuhati jo 20 minuta. U drugoj posudi za kuhanje povra na pari kuhajte mrkve i bob 15 minuta ili dok ne postanu mekani. Koristite li smrznuti bob ili graak, mrkve kuhajte 10 minuta same pa dodajte

IM asak ili bob i kuhajte jo 5 minuta. Stavite ih u posudu za serviranje i dodajte krike narezanih tikvica i tikvi. Vam nareite na komadie od oko 2.5 cm i dodajte ostalom povru. Na kraju dodajte maslac i aromatine dodatke i dobro promijeajte pa posluite. Za 2 osobe kao glavno jelo.

* A A A A A A A A A A * A A A A A A * %* V V V " % * * * * % * * * # #

BROKOLI U UMAKU OD MASLACA I LIMUNA 10 min.

*** A A A A A A A A A A A A A A A A A A A. . * V V * V V % V V V V V V **

3-4 granice brokolija s cvjetiima 2 lice maslaca 2 liice svjeeg limunova soka Tvrde krajeve brokolija uklonite ostavljajui cvjeti i 5-8 cm struka. Uklonjene dijelove nemojte baciti ve ih ostavite za teriyaki brokoli (str. 159) Juhe ili druga jela od povra. Svaki struak brokolija podijelite na zasebne cvjetie. Stavite ih u posudu za kuhanje povra na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode 5-7 minuta. Struci brokolija moraju na dodir noa biti mekani i imati svijetlozelenu boju. U maloj tavi rastopite maslac na laganoj vatri. U maslac dodajte limunov sok. Umak izlijte na vrui brokoli. Za 2-4 osobe.

SALATA OD CELEROVOG KORIJENA 25 MIN.

1 osrednji korijen celera 2 lice svjeeg limunova soka 1/2 alice majoneze 2 liice dijonskog senfa Celerov korijen nareite na vrlo sitne krike. S njih skinite koru pa svaku kriku nareite na dugake tanke trake. Stavite sok od limuna u 4 alice kipue vode. Stavite celerov korijen u vodu i kuhajte 3-5 minuta ili dok ne bude mekano hrskav. Dobro procijedite. Pomijeajte majonezu i senf. Toj smjesi dodajte celerov korijen i dobro promijeajte. Posluite na sobnoj temperaturi ili rashlaeno. Za 4 osobe.
** A A A A A A A A A A A A A V V V * V V V V %* %* %* V V

PAROGE NA TALIJANSKI 7 min.

450 g paroga l lica maslinova ulja l liica svjeeg limunova soka Tvrde krajeve paroga otrgnite i bacite. U dubokoj tavi zagrijte oko 2 l vode. Kad zakipi dodajte paroge i ostavite da nepokriveno lagano vrije 3-4 minute ili dok ne postanu mekano hrskave. Izvadite ih iz vode i stavite u zdjelu za posluivanje. Odmah dodajte maslinovo ulje i sok od limuna. Promijeajte. Za 2-4 osobe.

DVADESETPETI DAN - ETVRTAK

DORUAK: Kao i prvoga dana RUAK: S\ jee voe ili sok od mrkve (po elji) Sendvi lepinja s nadjevom (str. 177) ili energetska salata (str. 133) VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) (po elji) Zlatna krumpirova juha* ili krem juha od mrkve i poriluka (str. 189) Preno mijeane gljive s tikvicama i kineskim zeljem* Krastavci s koprom (str. 1 80)
* v Tr v v v "tf A v V V A A " A A A A v V * *% A *# ** * v A A A * * A " " A "

U velikom loncu za juhu rastopite maslac i zagrijte ulje. Dodajte enjak, crveni luk i celer i prite dok povre ne pone venuti. Dodajte krumpir, tikve, miso ili bujon i mirodije. Dodajte toliko vode da pokrije povre. Pustite da zakipi i neka pokriveno lagano vrije 20 minuta ili dok povre ne postane mekano. Malo ohladite i promijeajte mjealicom na vie puta kako biste dobili zlatnu kremu. Ponovno polako zagrijte esto mijeajui kako se juha ne bi uhvatila za dno. Za 4 osobe.

D PRENO MIJEANE GLJIVE S TIKVICAMA I KINESKIM ZELJEM 45 min. NAPOMENA: Ovo je osnovna tehnika takvog pripremanja hrane koja se moe uspjeno primijeniti na svakom povru. Ukoliko nemate suene gljive, umjesto njih moete upotrijebiti svjee ili mrkve kuhane na pari. Umjesto tikvica moete uzeti brokoli ili bijeli graak, ali ih prethodno trebate blanirati ili skuhati na pari. Bijeli se graak blanira l minutu, a brokoli 5 minuta kuha na pari. Umjesto kineskog zelja moete iskoristiti i obini kupus. 2 alice osuenih gljiva 2 alice bujona od povra ili kostiju 6-7 ljutika l sveanj kineskog zelja ili bijelog kineskog kupusa (priblino 4 alice) l lica ulja od afranike Pripremite povre. Gljive namoite u bujonu od povra ili kostiju, priblino tridesetak minuta. Dok se gljive namau, nareite tikvice i ljutike dijagonalno na krike, a kinesko zelje grubo izreite. Ostavite ih na strani u zasebnim posudama. Gljive ocijedite, a bujon sauvajte za umak. Tvrde struke gljiva odvojite, a velike prepolovite. Stavite ih u posudu s tikvicama. Zaini: l reanj enjaka l liica svjeeg umbira, nasjeckanog ili 1/2 liice umbira u prahu Ulje od afranike

ZLATNA KRUMPIROVA JUHA 30 min.

2 lice maslaca l liica ulja od afranike l reanj enjaka, nasjeckanog 1 veliki crveni luk, grubo nasjeckan 2 alice celera, nasjeckanog 5 osrednjih crvenih ili 8 blijedoruiastih krumpira, oguljenih i narezanih na kockice od oko 2.5 cm 6-8 krivovratih tikvi, narezanih na krike debljinbe oko 06. cm l lica bijelog misoa ili l bujon od povra l liica osuene majine duice 1/4 osuenog estragona 1/2 liice osuene kadulje Morska sol, aromatizirana sol ili aromatini dodaci bez soli Malo mljevene cavenne paprike 6-7 alica vode

Pripremite zaine. (Vsnjak i dumbir nasjeckajte. Stavite ih u malu posudu i pokrijte malom koliinom ulja od afranike. Stavite drugu zdjelu na jaku vatru da se grije. Umak l s u l i c a soka u kojem su se namakale gljive l /lica tamarija ili gustog umaka od soje l liica meda 1 lica patete od kineskog graha ili umaka tofu ili umaka za rotilj 2 liice svjeeg limunova soka ili suhog serija 1/2 liice curryja u prahu Pripremite umak. Sve sastojke zajedno dobro izmijeajte. ZguSnjiva: 1 lica gustina 2 lice hladne vode l liica ulja od afranike Pripremite zguiva. Sve sastojke stavite zajedno i mijeajte ih dok ne dobijete glatku masu.
Priprema u posljednji as:

DVADESETESTI DAN - PETAK Salata kao glavno jelo

DORUAK: Sok od svjeeg voa

RUAK: Nastavite s voem i sokom tijekom dana VEERA: l papaja ili nekoliko kriki svjeeg ananasa ili l cijeli grejp Kantonska salata od plodova mora*

A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A %* V V %* %* " " " " * * " " *

KANTONSKA SALATA OD PLODOVA MORA 45 min.

Sastojke poredajte ovim redom: 1) ulje, 2) zaini, 3) ljutike, tikvice, gljive i zelje, 4) umak, 5) zgunjiva. Ulje stavite u prethodno zagrijanu zdjelu. Odmah dodajte mirodije i zaine. Potom dodajte ljutike i promijeajte. Dodajte gljive i tikvice neprekidno mijeajui povre u ulju. Ponu li se tikvice rumeniti dodajte nekoliko liica bujona od povra. Nastavite mijeati dok tikvice i ljutika ne dobiju svijetliju boju. Dodajte zelje i neprestano mijeajte. Dodajte umak stalno mijeajui dok zelje ne pone venuti. U tankom mlazu dodajte zguiva. Mijeajte svo povre kako bi se dobro natopilo umakom. Stavite na veliki tanjur i odmah posluite. Za 3-4 osobe.

2 alice bijelog kineskog kupusa 2 alice jestivih mladica graha 2 alice mahuna bijelog graka 1/2 alice mrkve, istrgane na komadie (po elji) 1 alica osuenih gljiva, prethodno namakanih 30 minuta (po elji) 2 liice ulja od afranike (po elji) 2 alice kampa, mesa rakova ili drugih plodova mora 4 alice zelene salate, grubo narezane 2 alice pinata, grubo narezanog ili sitno narezanog kineskog zelja Pripremite salatu. Gljive namaite u toploj vodi oko 30 minuta dok ne nabubre i omekaju. Bijeli kineski kupus nareite na tanke krike. Prereite mahune jednom ili dvaput da budu veliine zalogaja. Iz njih izvadite konce i blanirajte ih cijele u kipuoj vodi l minutu. Ocijedite ih i odmah stavite pod hladnu vodu ili uronite u

posudu vode s ledom. Osuite ih i dijagonalno nareite na krike od oko 2 cm. Mrkve blanirajte l minutu u kipuoj vodi. Ocijedite ih i odmah stavite pod hladnu vodu ili uronite u posudu vode s ledom. Ocijedite gljive, ostavljajui sok u kojem su se moile za drugi obrok. Osuite ih i nareite na tanke trake. Uporabite ih nekuhane ili ih preprite na ulju dok ne omekaju. Koristite li svjee kampe, s ljuturama ih uronite u kipuu vodu i kuhajte ih < l minute dok ne dobiju ruiastobijelu vodu. Ocijedite ih i stavite pod hladnu vodu. Skinite im oklope, svakog uzduno prereite i iz njih uklonite otpatke l i i i i n c vlanim papirnatim ubrusom. Koristite li smrznute kampe, odmrznite ih i kuhajte na pari 3-5 minuta. kampe dobro ocijedite. Koristite li smrznuto meso raka, odmrznite ga, isperite i uklonite oklop te dobro ocijedite. kampe 1 povre stavite u veliku zdjelu. Kantonski preljev 2 /lice listova korijandera ili arugule, nasjeckane (po elji) l /lica l j u t i k e , nasjeckane 1/4 liice osuenog umbira ili 1/2 liice svjee, nasjeckanog 1 liica ulja od prenog se/ama 1/2 liice meda 2 lice svjeeg limunove soka 2 lice ulja od afranike l liica umaka za rotilj ili umaka tofu l lica tamarija 1/4 liice morske soli (po elji) Pripremite preljev, Zajedno stavite sve sastojke i dobro ih promijeajte. Prelijte po salati i dobro izmijeajte. Za 2 osobe.

DVADESETSEDMI DAN - SUBOTA

DORUAK: Svjei voni sok ili jabuni umak* RUAK: Svjee voe ili sok od mrkve (po elji) Tortille s krastavcem (str. 163) ili avotillas (str. 201) ili rolice od zelene salate (str. 209) VEERA: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) (po elji) etelaka juha (str. 157) ili starinska juha od lee * Kukuruzni kruh s medom* ili topli sendvii od lepinja* Bakina salata od kupusa (str. 195)

*> *:* *:* *:* *:* *> > : *:* <* <* *> > *> <* *> *> * <* *>
a SVJEI JABUNI UMAK 5 min.

Ovo je odlina zamjena za doruak i idealna hrana za djecu. 1/2 alice svjeeg jabunog soka ili 1/2 alice vode 2 velike jabuke, oguljene i nare/ane na etvrtine 1/2 liice kore cimeta ili mukatnog oraia ili po 1/4 liice i jednoga i drugoga l svjea ili smrznuta banana ili 1/2 papaje ili 2 zrela persimmona, vrlo mekana (po elji) Sve sastojke izmijeajte mjealicom. Mijeajte dok ne dobijete glatku smjesu. Jedino sirovi (nekuhani) jabuni umak dobro djeluje na organizam. Kuhani je kiseo i vie teti nego koristi. Svjei jabuni umak treba uzimati samo na prazan eludac. Za 1-2 osobe.

*** *** *** *** *** *** *J* *** *** *** *** ** *t******* ^ ^C* *S* *5* *fl*
0 STARINSKA JUHA OD LEE 75 min.

l i 7/8 alice stepke 1 liica maslaca 2 alice svjeeg ili smrznutog kukuruza (po elji) Penicu prethodno zagrijte na 190C. Izmjeajte suhe sastojke. Dodajte tekue sastojke. Umijeajte kukuruz. Nemojte previe mijeati. Tijesto kukuruznog kruha mora biti malo grudastije. Tijesto stavite u maslacem podmazani kalup veliine 20x20 cm. Pecite pola sata bez kukuruza u njemu ili 55 minuta ako ste stavili kukuruz. Gotov je kad akalica ubodena u sredinu ne izae ista. Polako hladite i nareite na kvadrate od oko 5 cm. izae ista. Lagano ohladite i izreite na kocke od 5 cm. NAPOMENA: Tijesto za kukuruzni kruh moete pripremiti i ranije i pokriveno drati u hladnjaku u kalupu do pola sata prije peenja.

7 i 1/2 alica vode 1 reanj enjaka, sitno nasjeckanog 1 veliki crveni luk, nasjeckan 2 velike mrkve, grubo narezane 2 granice celera, grubo narezanog i 1/2 alice lee bujon od povra ili l lica crvenog misoa 1/2 liice osuene majine duice /liica osuenog origana -2 lice svjeeg perina, nasjeckanog liica slatke maarske paprike 1/2 liice aromatizirane soli (po elji) 1/2 liice morske soli (po elji) l alica svjeeg ili smrznutog kukuruza (po elji) Zavrijte vodu u loncu za juhu. Dodajte enjak, crveni luk, mrkvu, celer, leu ili bujon ili miso. Ostavite da ponovno zavrije pa dodajte mirodije. Dobro promijeajte. Neka pokriveno lagano vrije 60 minuta na slaboj vatri. elite li da juha bude kaasta, mijealicom izmjeajte 1/2 juhe. Ponovno zagrijte i dodajte kukuruz. Ostavite da lagano vrije jo 5 minuta pa dodajte perin. Za 3 osobe kao glavno jelo.

TOPLI SENDVII OD LEPINJA 10 min.

2 lepinje od integralnog ita, prepolovljene 2 lice maslaca, omekanog l reanj enjaka 1/2 liice osuene majine duice 1/2 liice osuenog vrijeska Zgnjeite enjak gnjeilicom i umijeajte ga u maslac. Dodajte mirodije i dobro promijeajte vilicom. Maslac namaite na polovice lepinje. Stavite ih u ureaj za tople sendvie na 5 minuta ili dok se ne prepeku. Za 4 osobe. Prije spavanja zamrznite 2 - 2 i 1/2 banane za sutranji frape.

KUKURUZNI KRUH S MEDOM 35-60 min.

l alica utoga kukuruznog brana ili 3/4 alice utoga kukuruznog brana i 1/4 alice mekinja l alica brana od integralnog ita 1/2 liice morske soli l liica praka za pecivo l liica sode bikarbone 1/4 alice nepreraenog meda l tueno jaje ili l liica nadomjeska za jaje ulupanog u l lici vode

DVADESETOSMI DAN - NEDJELJA

**# ** ** *** * *** *** * *** * *** ** *** ** *% ** ** **% ** * % * * * # * * * D FRAPE OD BANANE 3 min.

DORUAK: Svjc/i sok, frape ili pladanj voa za doruak* (po elji) RUAK: Koktel sokova od svjeeg povra (str. 136) (po elji) Jueranji ostaci juhe od lee i bakine salate od kupusa ili pravilno kombinirani sendvi (str. 134) ili frape od banane VEERA: Njujorki goodwich (str. 147) /.upeeni krumpiri* Ljetna zelena salata s kremastim preljevom od avokada*

l alica svjeeg bademova mlijeka (str. 193) 2-2 i 1/2 smrznute banane, ovisno o veliini i gustoi frapea Mukatni orai Mijealicom izmijeajte bademovo mlijeko, banane i mukatni orai. Mijeajte dok ne nastane kremasti napitak. Za l osobu.
** %* %* V ** *** ** % ** " " *** *** ** *** * * ***" *** " ** ** ** * # ** ** ** " * * " *** " V

ZAPEEN I KRUMPIRI 35 min.

Ovo je ukusna zamjena za prene krumpirie. Dopast e vam se volite li krumpir. Vidjet ete kako ete uivati u ovoj "neprenoj" poslastici. Premda su izvrsni, prekomjernim konzumiranjem moete usporiti svoj napredak. Polako! Ne prejedajte se! Na ovo jelo gledajte kao na poslasticu i nemojte se predati. Tako ete s radou moi ukljuiti ove krumpire u svoj novi nain ivota. 5 mladih krumpira 1-2 lice maslaca, rastopljenog Malo aromatizirane soli ili aromatinih dodataka (po izboru) Krumpir stavite u posudu za kuhanje povra na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode 20 minuta ili dok na dodir noa ne budu mekani. Nemojte dopustiti da budu premekani. Ohladite ih i nareite na krike od oko 0.6 cm. Stavite ih u kalup za kolae i ravnomjerno premaite maslacem. Posipajte aromatinim dodacima i stavite stoje mogue blie grijau dok ne dobiju koricu i ne pozlate, priblino 10 minuta. Nije ih potrebno okretati. Za 2-3 osobe.

PLADANJ VOA ZA DORUAK 15 min.

l dinja, narezana na kockice veliine zalogaja * alice kuglica od lubenice \ U v i j a , oguljena i narezana na krike l velika ili 2 male papaje, oguljene i narezane na krike l alice zelenog groa bez kotica i malih grozdova groa l velika kruka, oguljena i narezana na klinove Ma velikom okruglom pladnju pomijeajte dinje, kivi, papaju i groe. Grozdove i kruke poredajte naizmjence oko ruba tanjura. Rosluite s vonim rapeom po izboru. Za 6 osoba.

umak /a sirovo ili povre kuhano na pari ili kao namaz za sendvie. Za 2 alice. n LJETNA ZELENA SALATA S KREMASTIM PRELJEVOM OD AVOKADA 15 min. Ka/na zelena salata: puterica, kristalka, radi ili bilo koja njihova kombinacija 2 alice pinata l alica arugule (po elji) 1 mali krastavac, oguljen i narezan na krike ili 2 kisela krastavia, oguljena i narezana na krike 2 alice jestivih mladica djeteline lucerke, heljde ili suncokreta 1/2 alice maslina (po elji) ili l alica gljiva Pripremite salatu. Zelenu salatu operite, dobro osuite i istrgajte na komadie veliine zalogaja odbacujui sredinje rebro. pinat takoer istrgajte na komadie veliine zalogaja. U velikoj zdjeli pomijeajte zelenu salatu i pinat. Dodajte arugulu, krastavac i jestive mladice. Kremasti preljev od avokada: l avokado 1 mali reanj enjaka, nasjeckanog 1/4 alice vode 2 liice maslinova ulja 2 lice kiselog vrhnja 1 lica svjeeg ili l liica osuenog kopra 1/2 liice meda 1/2 liice morske soli, aromatizirane soli ili aromatinih dodataka bez soli 2 lice soka svjeeg limuna Pripremite preljev. Avokado prepolovite, ogulite, uklonite sjemenku i nareite na velike kocke. Sve sastojke stavite u ureaj za obradu hrane ili ih izmjeajte mjealicom. Mijeajte dok ne postane kremasto i glatko. Preljev moete iskoristiti za salate, Pripremite salatu. Izlijte pola alice preljeva po salati. Dobro promijeajte. elite li, dodajte jo nekoliko lica preljeva. Dodajte masline ili gljive. Lagano protresite. Za 2 osobe.

ZAKLJUAK
Proteklih petnaest godina uloili smo veliki napor u usavravanje ovog programa. Oito se ne radi o "idi mi - doi mi" pristupu. Njegova je svrha staviti vas u sklad s fiziolokim potrebama i prirodnim tjelesnim ciklusima te vam pokazati kako trebate jesti da biste to postigli. S ovim ete podacima uvijek imati kontrolu nad energijom i teinom. Nemate li trenutano idealnu teinu, budite uvjereni da ete je postii nastavite li jesti pravilno kombinirane obroke s visokim udjelom vode, a ujutro samo hranu s visokim udjelom vode. Jo ste uvijek u stjecanju DOIVOTNOG ENERGETSKOG STILA IVOTA. Smravit ete ukoliko nastavite s ovim stoje ovdje izneseno, zauvijek se rijeiti prekomjerne teine i postati zdravi i puni energije. elite li ubrzati napredovanje, preskaite po programu i zaustavljajte se n;i visokoenergetskim danima s voem tijekom cijelog dana i salatom za glavno jelo. l ) tim ete danima najvie smraviti. Imajte u vidu dvije izuzetno vane napomene: prvo, koncentrirana hrana bogata bjelanevinama i ugljikohidratima treba biti pravilno kombinirana i ne i n i t i \ iso od 30% obroka; drugo, voe je najbolji prijatelj zdravlja vaeg organizma, l ' n u i l i m konzumirano i u dovoljnim koliinama, voe e jamiti da vie nikad neete imati problem s debljinom. Najvanija toka ovog pristupa jelu jest injenica da se radi o NAINU IVOTA, ;i ne dogmatskom skupu pravila kojih se morate vrsto pridravati. Na vas pristup nugraduji' mogunou da u njemu sudjelujete u mjeri u kojoj to sami elite. Sami moete odabrati ona podruja koja vas zanimaju. Imajui neprestano cilj u vidu i inei svakog dana neto, IKV obzira kako to bilo malo, postojat e dovoljna sila da odri program. Na kraju ete dosegnuti cilj. Do njega ete stii kao zdravija i sretnija osoba. Klju svega je SMJER, a ne brzina. Dirnuti smo to smo vam mogli pomoi pri mravljenju i poboljavanju kvalitete te produavanju vaeg ivota. Ove stranice sadre doivotni program. Na njih se uvijek moete osloniti, ak i da "skrenete sa staze" gubei energiju i dobivajui kilograme. Od sad pa nadalje imat ete orue kojim sve to moete preokrenuti i ponovo stei vitalnost. Uvijek se moete osloniti na prirodne zakone ivota na kojima je ovaj sistem sagraen. Preuzeli ste odgovornost za vlastito tijelo. Vitkiji, ljepi i zdraviji uivat ete u svakoj minuti svoje energije. Da biste je postigli, uloili ste velik napor i svakako je zasluujete! ZDRAVLJE I VITALNOST, SA SVIM SVOJIM KORISTIMA, NISU NITA DRUGO NEGO PRAVA STEENA ROENJEM! NEK VAM ZDRAVLJE UVIJEK BUDE CILJ I NAGRADA!

A. iloihilnc mlormacijc ,. projektima FIT KOR LIFE moete se obratiti Harveyu , Marilyn
l na adresu 2210 \Vilshire Blvd., Suite 118, Santa Monica, A 90403.

BIBLIOGRAFIJA
Abramovvski, O.L.M., M.D. Fruitarian Healing System. Natal, South Africa: Essence of Health, 1976. . Fruitarian Diet and Physical Rejuvenation. VVethersfield, Connecticut: Omangod Press, 1973. Accraido, Marcia M. Light Eating forSurvival. VVethersfield, Connecticut: Omangod Press 1978. Agres, Ted. VourFood, YourHealth. Chicago; Inter-Direction Press, 1972. Airola, Paavo. "Meat for B12?" Nuthtion Health Review (Summer 1983): 13 AIlen, Hannah. The Happy Truth About Protein. Austin, Texas: Life Science, 1976. . "Lessonn33, Why We Should Not Eat Animal Products in Any Form." In The Life Science Health System, by T.C. Fry. Austin, Texas: Life Science, 1984. Altman, Nathaniel. Eating for Life. VVheaton, Illinois: Theosophical Publishers, 1974. Ames, Bruce N. "Dietary Carcinogens and Anti-Carcinogens." Science, 23. SeptemArmstrong, J. W. The WaterofLife. Devon, England: Health Science Press, 1978. Bach, Edvvard. Heal Thyself. London: Daniel, 1946. Ballentine, Martha. Himalayan Mountain Cookery. Honesdale, Pennsylvania: Himalayan International Institute, 1978. Barr, Stringfellovv, and Stella Standard. The Kitchen Garden Book. New York: Viking Press, 1956. Bauman, Edvvard, et al. The Holistic Health Handbook. California: And/Or Press, Bealle, Morris A. The Drug Story. Spanish Fork, Utah: The Hornet's Nest, 1949. . The New Drug Story. VVashington, D.C.: Columbia Publishing Co.,1958. Beiler, Henry G. Food l s Your Best Medicine. New York: Random House, 1965. Benerjee, D. K., and J. B. Chaterjea. "Vitamin B Content of Some Articles of Indian Diet and Effect of Cooking on It." British Journal of Nuthtion 94 (1968): 289. Benson, Herbert. Beyond the Relaxation Response. New York: Times Books, 1984. Benton, Mike. "Lessonn30, Sugars and Other Svveeteners May Be Worse Than Bad." In The Life Science Health System, by T. C. Fry. Austin, Texas; Life Science, 1984. . "Lessonn34, The Harmfulness of Beverages in the Diet". In The Life Science Health System, by T. C. Fry. Austin, Texas: Life Science, 1984. Bernard, Raymond W. Eat Your Way to Better Health, Vol. l & II. Clarksburg, West Virginia: Saucerian, 1974. . Rejuvenation Through Dietetic Sex Control. Natal, South Africa: Essence of Health, 1967. Bernard, Theos. Heaven Lies Within Us. Natal, South Africa: Essence of Health, Bianchi, Paul, and Russel Hilf. Protein Metabolism and Biological Function. New Brunsvvick, New Jersey: Rutgers University Press, 1970. Bigwood, E. J. Protein andAminoAcidFunctions. NewYork: Pergamon Press, 1972.

ber1983:1256.

1978.

1947.