3.

MALE HIDROELEKTRANE
3.1. Osnovni dijelovi i izvedbe malih HE 3.2. Projektiranje malih HE 3.3. Rad malih HE u EES i ekoloki utjecaj 3.4. Potencijali malih HE u svijetu i HR

182

3.1. Osnovni dijelovi i izvedbe malih HE

183

Pretvorbe energije vode Suneva energija kao toplinska dopire do Zemljine povrine izaziva isparavanje vode, tla i bilja, to uzrokuje podizanje vode: posljedica je energija poloaja vode (potencijalna) i energija kretanja vode (kinetika)! Energija poloaja vode je poetni oblik energije vode u prirodi koji se moe iskoristiti u tehnikim pretvorbenim sustavima. Oblici energije poloaja vode: vodotoci, plima i oseka, morski valovi . Osnovni nain uporabe: pretvorba energije poloaja vode (potencijalna u akumulacijama) i kinetike energije vode (protone) u mehaniku energiju protjecanjem kroz vodne turbine, a potom najee u elektrinu u generatorima

184

Definicija malih hidroelektrana (MHE) Openito, hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna i kinetika energija vode preko turbine, generatora i ostalih dijelova pretvara u elektrinu energiju. Mala hidroelektrana je, prema postojeim propisima u Hrvatskoj, odreena kao postrojenje za iskoritavanje energije vodotokova s izlaznom elektrinom snagom od 10 kW do 10 MW. Ne postoji tona definicija malih hidroelektrana. Neke zemlje poput Portugala, panjolske, Irske, Grke i Belgije su prihvatile 10 MW kao gornju granicu instalirane snage za male hidroelektrane. U Italiji je granica 3 MW, u vedskoj 1.5 MW, u Francuskoj 8 MW, u Kini 25 MW, u Indiji 15 MW. Meutim, u Europi se sve vie prihvaa kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica i tu granicu je podrala i Europska udruga malih hidroelektrana (ESHA), te Europska komisija.

185

Hidrosustavi (HE): Dimenzije - veliki, mali, mikrosustavi Veliki definirani kao vei od 10(30) MW, najvee HE: Itaipu (Brazil i Paragvaj), rijeka Parana, jezero 170x7 km, 196 m visoka brana, snaga 18x700 MW (+2x700 MW u izgradnji), 75 TWh godinje The Three Gorges (tri klisure) u Kini, rijeka Yangtze, jezero 640x1.6 km, 175 m visoka brana, snaga 26x700 MW, putena u pogon 2007., potpljeno 160 gradova, 1500 sela (preko milijun ljudi preseljeno) Mali sustavi definirani od 100 kW do 10 (30) MW, dovoljno npr. za potrebe industrije i manjih gradova. U Hrvatskoj po definiciji od 100 kW do 10 MW. Mikrosustavi definirani do 100 kW, u porastu, ekoloki prihvatljivo.
186

Karakteristini dijelovi (malih) hidroelektrana Sustav (male) hidroelektrane se sastoji od svih objekata i dijelova koji slue za skupljanje, dovoenje i odvoenje vode, za pretvaranje mehanike u elektrinu energiju, za transformaciju i razvod el energije. Razlikuju se sljedei karakteristini dijelovi hidroelektrane: - brana ili pregrada - zahvat - dovod - vodna komora ili vodostan - tlani cjevovod - strojarnica (turbina, generator...) - odvod vode. Prema tipu hidroelektrane mogu neki od ovih dijelova potpuno izostati, a u drugim sluajevima moe isti dio preuzeti vie funkcija.
187

Izvedbe malih hidroelektrana Niskotlane MHE sa strojarnicom na dnu brane Male hidroelektrane si ne mogu priutiti gradnju velikih rezervoara ili akumulacija da se koriste zalihama vode kada je to najpogodnije. Cijena izgradnje relativno velike brane bi bila preskupa i ekonomski neisplativa. Ali ako je akumulacija ve izgraena za druge svrhe, kao to su zatita od poplave, navodnjavanje, prikupljanje vode za velike gradove, rekreacijska podruja i slino, mogue je proizvoditi elektrinu energiju koristei postojei odvod ili prirodni tok rezervoara (akumulacije). Ako brana ve ima ispusni otvor mogua je izvedba MHE prikazana na slici.

Niskotlana MHE s koritenjem postojee brane

188

Niskotlane MHE sa sifonskim odvodom U sluaju da brana nije previsoka moe se ugraditi sifonski dovod. Integralni sifonski dovod omoguuje elegantnu izvedbu postrojenja, najee do visine 10 m i za postrojenja do 1000 kW, iako postoje postrojenja sa sifonskim dovodom sa instaliranom snagom do 11 MW (vedska) i visine do 30.5 m (SAD). Turbine mogu biti smjetene na vrhu brane ili na nizvodnoj strani.

Niskotlana MHE sifonski dovod

189

MHE integrirane unutar kanala za navodnjavanje Postoje dvije izvedbe malih hidroelektrana koje koriste kanal za navodnjavanje:

1. Ako je kanal dovoljno velik za smjetaj zahvata, strojarnice, odvoda i bonog obilaza za vodu. Slika prikazuje izvedbu takve vrste sa uronjenom strojarnicom opremljenom sa desno kutnom pogonskom Kaplanovom turbinom. Da bi osigurali opskrbu vode za natapanje izvedba mora sadravati boni obilaz u sluaju gaenja turbine. Ovakva izvedba zahtjeva projektiranje istovremeno kada i projektiranje kanala za natapanje, jer bi ugraivanje u kanal koji je ve u funkciji mogla biti vrlo skupa opcija. .

190

MHE integrirane unutar kanala za navodnjavanje

191

MHE integrirane unutar kanala za navodnjavanje 2. Ako kanal ve postoji, pogodna opcija prikazana je na slici. Kanal bi trebalo neznatno poveati za smjetaj zahvata i preljeva. Da se irina zahvata reducira na minimum, treba ugraditi izdueni preljev. Od zahvata se voda kroz tlani cjevovod dovodi do turbine, a zatim se kroz kratki ispust vraa u kanal. Uglavnom u kanalima nema migracije riba pa su prolazi za ribe nepotrebni.

192

MHE ugraena u vodoopskrbni sustav Voda za pie se isporuuje u grad transportom vode iz povienog rezervoara kroz cjevovod pod pritiskom. Uobiajeno, u takvim vrstama instalacije disipacija energije na niem kraju cjevovoda, na ulasku u postrojenje za proiavanje vode, se ublaava koritenjem specijalnih ventila. Smjetanjem turbine na kraj cjevovoda, da pretvori ionako izguljenu energiju u elektrinu, je zgodna opcija, pod uvjetom da se uzbjegne vodeni udar. Da bi se osigurala trajna opskrba vodom mora biti ugraen sustav obilaznih ventila. U nekim vodoopskrbnim sustavima turbina ima ispust u otvoreni bazen ili jezero. Sustav za kontrolu odrava nivo vode u bazenu. U sluaju mehanikog zastoja ili zastoja turbine, sustav obilaznih ventila takoer moe odravati razinu vode u bazenu. U sluaju da glavni obilazni ventil ispadne iz pogona pojavljuje se nadtlak, te se pomoni obilazni ventil brzo otvori. Kontrolni sustavi su jo sloeniji u sustavima gdje je izlaz iz turbine podvrgnut protupritisku vodene mree.
193

MHE ugraena u vodoopskrbni sustav

194

Primjer mikrosustava za proizvodnju elektrine energije elektri Jednostavan sustav koji se sastoji od: kanala sa vodom, ventila za dovod vode, cjevovoda, te male strojarnice koja sadrava upravljaku plou, generator, turbinu i odvod vode (vrlo praktini. )
195

3.2. Projektiranje malih HE

196

Poznavanje i izgraenost prostora nuni su kako sa stajalita mogunosti unoenja novih zahvata, tako i sa stajalita utjecaja novog zahvata na postojee i planirane zahvate. Podaci se nalaze u postojeim dokumentima, katastrima, kartografskim materijalima, a neke je potrebno snimiti. Izbor odgovarajuih rjeenja neposredno je ovisan o svojstvima sredine u kojoj se planira gradnja male hidroelektrane (priroda, izgraeni prostori), kao i o raspoloivosti materijala za graenje, mogunosti izgradnje nosive (stabilne i vrste), uporabljive i trajne graevine pouzdane u koritenju. Budui da se hidrotehnikim zahvatima neposredno mijenja stanje vode u prirodi to posredno djeluje na stanje okolia manje ili vie intenzivno, razmatraju se ona mogua rjeenja, koja su ekoloki prihvatljiva rjeenja koja podravaju odrivi razvoj.

197

Gradnja male hidroelektrane je zahvat u funkciji razvoja drutva neophodno je uskladiti rjeenja s ostalim sudionicima izgradnje i koritenja raspoloivih bogatstava, a ne manje vano je pripremiti ekonomski prihvatljiva rjeenja. Nakon prikupljanja podloga i izvrenja odgovarajuih istranih radova, te njihove obrade, pristupa se analizi mogunosti prirodnih vodotoka i mogunosti iskoritenja hidroenergetskog potencijala izgraenih objekata na malim vodotocima. Prilikom projektiranja malih HE potrebno je razmoriti slijedee: 1. Geoloke karakteristike 2. Hidroloki i meteoroloki istrani radovi 3. Stanje na terenu 4. Bruto energetski potencijal 5. Veliina izgradnje male HE 6. Izbor turbine i neto snaga za male HE
198

1. Geoloke karakteristike 1.1. Oblik zemljita Konfiguracija terena prikazuje se geodetskim kartama razliitih mjerila. Karte slue za smjetaj hidroelektrana na teren u vidu preglednih situacija, te su podloga za hidroloke, hidraulike i geotehnike proraune, kao na primjer: definiranje slivnog podruja, proticajni profili vodotoka i profili terena. U Geodetskoj upravi nalazi se sav osnovni kartografski materijal o Hrvatskoj. Katastar geolokih, hidrogeolokih i slinih istraivanja nalazi se u Geolokom institutu.
Mjerilo: 1 : 50 000 ili 1 : 25 000 dovoljno

Ue Mrenice u Koranu (MHE Turanj)

199

1.2. Svojstva zemljita Ovisno o veliini i utjecaju zahvata na prostor potrebno je poznavati svojstva zemljita ireg ili ueg prostora, sa stajalita povrine i dubine do koje se oekuje znaajno meudjelovanje graevine i prostora u kojem se ona izvodi. Openito treba osigurati mehaniku i kemijsku stabilnost temelja, kao i vododrivost prostora u kojem se izvode hidrotehnike graevine. 1.3. Geodetski istrani radovi Potrebni samo u iznimnim situacijama: - snimanje uzdunog profila, kada se iz raspol. topografskih karata ne moe na nekom (dijelu ili cijelom) vodotoku dovoljno tono odrediti uzduni pad, - snimanje uzdunog i nekoliko poprenih profila na dijelu vodotoka pogodnom za izgradnju brane i formiranje akumulacije, - snimanje uzdunog profila na dionicama sa koncentracijama pada (kaskade, vodopadi, brzaci i sl.), - odreivanje kote gornje i donje vode kod postojeih umjetnih koncentr. pada.
200

2. Hidroloki i meteoroloki istrani radovi 2.1. Osnovne hidroloke karakteristike na proticajnom profilu vodotoka Proticajni profil vodotokova - definira proticajne povrine uzdu vodotoka, a dobije geodetskim snimanjem prirodnog korita popreno na smjer toka. Vodostaj se kontinuirano mjeri vodokazom (fiksnim vodomjernim letvama na mjestu vodomjerne postaje i iz tih mjerenja se, statistikim i vjerojatnosnim raunanjem, dobiju reprezentativni vodostaji za neki proticajni profil. Konsumpcijska (proticajna) krivulja definira prosjean odnos vodostaja i protoka u nekom trenutku na mjestu razmatrane vodomjerne postaje. Takoer se dobije statistikim proraunom iz niza simultanih mjerenja vodostaja i protoka.
A-A HA
H [m] B HB=f(Q) HA=f(Q) A

Q [m3/s] 201

Protok se na mjestu vodomjerne postaje odreuje u pravilnim vremenskim razmacima. Za svaki izmjereni vodostaj protok se izrauna pomou konsupcijske krivulje, a zatim se statistikim i vjerojatnosnim raunanjem, dobiju reprezentativni protoci za neki proticajni profil. Rauna se da su podaci tokom dana konstantni te se iz njih dobiju srednji mjeseni podaci, koji ovise o dobu godine i vlanosti toga razdoblja. Na osnovu tih, kronoloki poredanih, srednjih protoka dobije se godinja krivulja protoka.

Krivulja protoka: Raspodjela srednjih protoka vanijih vodotoka u HR

202

Krivulja protoka (a) i krivulja trajanja protoka (b)

Krivulja protoka Q [m3/s] koliina vode u ovisnosti o vremenu. Ukoliko se umjesto kronoloki uredi prema veliini krivulja trajanja protoka (obino na promatr. profilu za prosjena za mjerenja u 10 god.) Ako takvi podaci ne postoje ili su nedostupni, pristupa se dodatnom motrenju kroz krae vremensko razdoblje od mjerodavnog.

203

Mjerenje protoka za male vodotokove

Fluktuacije vodostaja i brzina prolaza vodnog vala, kod malih vodotoka (tipino za male HE) vrlo su brze. Mogue ih je registrirati samo kontinuiranim mjerenjima pomou instrumenta za mjerenje brzine tekuine - limnigrafskim ureajem.

Mjerenje protoka pomou limnigrafskog ureaja Instrument se uranja u vodotok i kalibrira prema povrini presjeka na tom mjestu. Podaci se pohranjuju u elektroniku memoriju.
204

2.2. Klimatoloka svojstva podruja izgradnje Klimatoloka svojstva podruja izgradnje promatraju se sa dva stajalita 1. Graenja i koritenja, te 2. Eventualnih promjena koje mogu nastati zbog izgradnje hidrotehnikih sustava odnosno graevina. Stanje u dijelu atmosfere, kojima se bavi klimatologija, a znaajno je sa stajalita hidrotehnikih graevina, opisuju: - temperatura vode i zraka, - vlanost, - vjetar, - isparavanje sa zemljita, bilja i vodene povrine, - oborine, - insolacija.

205

3. Utvrivanje stanja na terenu Ako nije mogue prikupiti podatke potrebne za odreivanje bruto potencijala vodotoka, pristupa se pregledu cijelog vodotoka (ili samo nekih dijelova). Pri tome treba procjenjivati i biljeiti sve karakteristike vodotoka i okolnog zemljita. Prikupljanje podataka o vodotoku ukljuuje slijedee: opis nastanka i procjena osnovnih karakteristika vodotoka, obraslost zemljita i obraenost povrina ima znaajan utjecaj na koeficijent otjecanja i stupanj erozije u slivu, geometrijske karakteristike, ustaljenost i obraslost protjecajnog presjeka, maksimalni vodostaji esto ostavljaju tragove na terenu, a posebno na objektima uz vodotok. minimalni i normalni vodostaji raspoloivi kroz vei dio godine posebno su zanimljivi za procjenu iskoristivosti malih vodotoka.

206

4. Odreivanje bruto-energetskog potencijala Svakom profilu vodotoka odgovara odreena kota H (visina iznad povrine mora) i odreeni srednji protok Q, pa se vodotok moe prikazati Q-H dijagramom vodotoka. Pri odreivanju srednje snage i energije vodotoka, pretpostavljeno je da je sva voda energetski iskoristiva, od izvora do ua, te da se potencijalna energija vode pretvara (npr. u mehaniku) bez gubitaka. Postupak se osniva na izrazu za bruto snagu i energiju:

P = 9,81 Qs Hb [kW] W = P T = 9,81 Qs Hb T [kWh]

gdje je: Qs Hb T srednji protok za promatrano razdoblje [m3/s] bruto pad (prirodni) u [m] promatrano razdoblje u [h] (obino 1 god = 8760 h)

207

5. Odreivanje veliine izgradnje male HE Za odreivanje veliine izgradnje male HE mogu se postaviti neki openiti principi i pojednostavljena metodologija, u odnosu na onu koja se primjenjuje kod velikih HE. Kod utvrivanja principa odreivanja veliine izgradnje za male hidroelektrane moraju se razlikovati tipovi postrojenja, kod kojih se osnovne koncepcije utvrivanja instaliranog kapaciteta meusobno bitno razlikuju: 5.1. Male HE predviene za samostalan rad (kod lokacija udaljenih od distributivne elektroopskrbne mree za samostalnu opskrbu izoliranih potroaa) 5.2. Male HE vezane na distributivnu mreu Openito treba teiti da mala HE bude vezana na distributivnu mreu uz mogunost samostalnog rada u sluaju raspada sustava.

208

Iskoristivi volumen i protok veliina izgradnje Iskoristivi volumen (m3) ovisan o veliini izgradnje Qi odreuje se iz krivulje trajanja protoka Q = f(t) prikazane na slici

Vi = t dQ
0

Qi

Srednji iskoristivi protok (m3/s) je onaj konstantni protok u kojem bi za isto razdoblje na promatranom profilu toka protekla koliina vode Vi

Qsi =

Vi t0
209

5.1. Male HE predviene za samostalan rad Protona postrojenja Veliina izgradnje odreuje se na temelju krivulje trajanja protoka. Odluka se donosi na osnovu malih vodotoka neke odreene frekvencije: kod protonog postrojenja kao jedinog izvora energije za izoliranog potroaa sigurnost u opskrbi energijom ovisi samo o prirodnim protocima, pa su one i presudne za kriterij odreivanja veliine izgradnje (trajanje malih voda u sunom razdoblju). Tipina krivulja trajanja protoka: Qi je instalirani protok, a Qp% je protok (ili vei od njega) koji stoji na raspolaganju p % vremena, (100-p)% vremena su protoci manji od instaliranog, te e tada trebati provoditi redukciju potronje energije.

210

5.1. Male HE predviene za samostalan rad Postrojenja s akumulacijom za promjenjivo dnevno reguliranje dotoka Ukoliko na odabranoj lokaciji postoje povoljni hidrolokomorfoloki uvjeti za formiranje akumulacije za potpuno ili djelomino dnevno izravnanje, princip odreivanja veliine izgradnje razlikuje se od prethodnog sluaja jer je reguliranjem dotoka uz pomo akumulacije mogue koncentrirati proizvodnju na kritina dnevna razdoblja. Oscilacije potronje energije u toku 24 sata ovise o vrsti konzuma i prikazuju se pomou dnevnog dijagrama optereenja. Protona postrojenja s rezervnim diesel agregatom Ako se uz protono postrojenje instalira rezervni diesel agregat, protoci u sunom razdoblju nisu vie odluujui, pa se postrojenje moe instalirati na vei protok. Instalirana snaga odabrat e se veliinom kod koje e marginalni trokovi proizvodnje elektrine energije iz male HE i diesel agregata dostii minimalnu vrijednost.

211

5.2. Male HE vezane na distributivnu mreu Izborom paralenog rada kao osnovnog reima rada, omogueno je da mala HE u svakom trenutku, u okviru svog instaliranog protoka, stavlja na raspolaganje maksimalno moguu snagu s obzirom na raspoloivi protok. U sluaju smanjene lokalne potronje viak energije se isporuuje distributivnoj mrei, a u sluaju da ta potronja prelazi raspoloivu snagu elektrane, razlika energije se namiruje iz mree. Time je rijeeno pitanje vika energije elektrane i pitanje dopunske energije za potroae u periodu malih voda. Na taj nain, prilikom odreivanja veliine izgradnje otpada utjecaj karakteristike lokalnog konzuma i krivulje njegove dnevne potronje. Za analizu veliine izgradnje koristi se tipina krivulja trajanja srednjih dnevnih protoka koja je dovoljna za razmatrano podruje i dobiti iskoristivost izgradnje (godinji faktor kapaciteta)

212

6. Izbor turbine i neto snaga za malu HE 6.1. Izbor turbine Openito vodne turbine dijele se na: turbine slobodnog mlaza (akcijske) i pretlane (reakcijske) turbine, ovisno o padu, protoku i tlaku Akcijske slino vodenom toku udubljene lopatice - okreu se u zraku za velike padove (okomito >10 m), za velike tlakove Reakcijske za velika postrojenja lopatice sline elisi broda potopljene u vodi za male padove, pri velikom protoku i malom tlaku

213

Tipovi vodnih turbina: Izbor tipa turbine za odgovarajue uvjete je vrlo vaan. Osnovni kriterij za izbor tipa turbine su visina pada i koliina protoka su, a ostali kriteriji su jo i korisnost, cijena i sl. Pretlane (reakcijske) turbine Francisova (konstruirao Amerikanac Francis 1848.) Kaplanova (konstruirao eh Kaplan 1912.) Propelerna (Kaplanova s nepominim rotorskim lopaticama) Turbine slobodnog mlaza (akcijske) Peltonova (konstruirao Amerikanac Pelton 1878.) Turgo turbina (varijacija Peltonove turbine, ali je projektirana da ima veu specifinu brzinu ) Banki-Michell turbina (za velike vodene tokove i manje padove od Peltonove turbine, izvodi se samo sa horizontalnom osovinom) Mikroturbine: potrebna snaga od 3-4 kW, uz QH ~1 uz stupanj korisnog 3Q djelovanja od ~50% postie se snaga ~5 kW

214

Pretlane (reakcijske) turbine za male HE Pretla

Rotor Francisove turb.

Rotor Kaplanove turb.

Rotor propelerne turb.

Bulb turbina (izvedena od Kaplanove)

215

Turbine slobodnog mlaza (akcijske) za male HE

Rotor Peltonove turbine Peltonova turbina s dvije mlaznice Banki-Michell turbina

Turgo turbina

216

Izbor tipa turbine Tip, geometrija i dimenzije turbine su uvjetovani prema kriterijima kao to su neto pad, protok kroz turbinu, brzina rotacije, cijena i sl.
Vrsta turbine Kaplan i propelerna Francis Pelton Banki-Michell Turgo Raspon padova (m) 2 < Hn <40 25 < Hn < 350 50 < Hn < 1300 1 < Hn < 200 50 < Hn < 250

217

6.2. Neto snaga male HE Za odreivanje neto snage vodne turbine i male HE polazi se od ope jednadbe stacionarnog strujanja tekuine (Bernoullijeva jednadba), koja uz zanemarenje trenja ima poznati oblik:

+ gh +

1 2 c = w 0 = const . 2

gdje su: p tlak u okolini elementa mase vode koja struji (N/m2=kgm/s2m2), specifina masa tekuine (kg/m3), h visina promatranog elementa tekuine iznad referentnog nivoa (m), c brzina strujanja tekuine (m/s), w0 specifina energija tekuine (m2/s2).

218

Svim lanovima jednadbe (2.1) dimenzija je m2/s2, to odgovara kvadratu brzine. Ta dimenzija odgovara specifinoj energiji, jer energija ima dimenziju kgm2/s2, a specifina se energija odnosi na jedinicu mase. Prvi je lan specifina energija tlaka, drugi specifina potencijalna energija, a trei izraava specifinu kinetiku energiju tekuine. Specifina energija w0 ukupna je specifina energija tekuine koja se ne mijenja strujanjem jer je zbroj svih specifinih energija konstantan, to je u skladu sa stavkom o odranju energije. Moe se w0 shvatiti i kao snaga elementa mase vode (M = 1 kg/s).

219

 Da bi se odredio neto-pad iskoristiv u vodnoj turbini, treba dakle poi od (prirodnog) bruto-pada Hb. Izraz za neto-pad:

Hn = Hb +

2 c0 c2 c2 + A B h Rc 2g 2g 2g

gdje je: c0 - brzina vode na ulazu u cjevovod cA - brzina vode na ulazu u turbinu cB - brzina vode na izlazu iz difuzora turbine hRc- visina gubitka u cjevovodu Gubici u cjevovodu su mjera za gubitke energije, odnosno snage u cjevovodu, te je obino dopustivo zanemariti visinu brzine c0

Hn = Hb +

2 cA c2 B h Rc 2g 2g

220

Tehniki iskoristiva energija vodotoka smanjena je zbog trenja u dovodima (tunel,tlani cjevovod), te gubitaka protoka, to se definira kroz neto pad Hn (neto pad = bruto pad (prirodni) gubici) Srednja iskoristiva snaga (neto snaga) koju hidroelektrana daje na prikljucima generatora, moe se odrediti iz jednadbe:

P = 9.81 Qsi Hn t tggn [kW] P = 9.81 Qsi Hn n [kW]

gdje je: t i g stupanj korisnog djelovanja turbine i generatora Hn Qsi n raspoloivi netto pad [m] srednji iskoristivi protok broj turboagregata

Ukupni stupanj djelovanja =t g pri optimalnom optereenju prosjeno za vea postrojenja (velike HE) iznosi priblino 80%, a za manja postrojenja (male HE) priblino 75%. Pri tome kod malih HE treba uzeti u obzir i utjecaj stalne varijacije protoka!
221

Tipina korisnost malih vodnih turbina

222

Primjer snage, protoka i pada za malu HE

35 30 25

Flow m3/s

20 15 10 5 0

Primjer za srednji dnevni protok Hn = 3.0 m (ukupni 3.4m); Qsr = 4.8 m3/s

= 75% (pretpostavljeno)
Za malu HE s turbinom instaliranog protoka 3.8 m3/s daje snagu od 85 kW
223 223

3.3. Rad malih HE u EES i ekoloki utjecaj

224

Rad malih HE u EES Male HE naelno doprinose sigurnosti i pouzdanost opskrbe energijom Osobito pogodne za napajanje lokacija udaljenih od elektroenergetske mree gdje se uglavnom nalaze potencijalne lokacije malih HE Mali protoci velike varijacije toka i male akumulacije rezultat: slino VE - mogu utjecaj na stabilnost EES Mogunost uporabe sinkronih i asinkronih generatora - mogunost samostalnog (otonog) pogona Utjecaj na mreu ovisi o mjestu prikljuka

225 225

Male HE se zbog svoje veliine uglavnom spajaju na distributivnu mreu, te su stoga prikladne za (pozitivan utjecaj): - napajanje velikog broja ruralnih mrea s malom potronjom: npr. 20 MWh/km2 u Lici prema 200 MWh/km2 prosjeno u HR - popravljanje loih naponskih prilika na krajevima mree - poveavanje raspoloivosti el. en. u otonom radu Istovremeno, javlja se i negativan utjecaj: - Utjecaj na tokove snaga (mogua potrebna pojaanja mree, poveani gubici) - Poveavanje izoblienja napona zbog pojave viih harmonika te nestabilnosti napona - Potrebna promjena dimenzioniranja zatite (poveanje struje KS)

226 226

Tehniki uvjeti prikljuenja male HE na distributivnu mreu HEP-a Utvreni su i Tehniki uvjeti za prikljuak malih HE na EES HEP-a, kojima se definiraju minimalni uvjeti koje mora zadovoljiti vlasnik, odnosno isporuitelj elektrine energije iz male hidroelektrane da bi ona mogla raditi paralelno s distribucijskom mreom. Primjena Tehnikih uvjeta je obvezna pri koncipiranju, projektiranju, izgradnji, putanju u pogon, odravanju i voenju pogona malih hidroelektrana koje se prikljuuju na distribucijsku mreu HEP-a. Male HE isporuuju u distribucijsku mreu HEP-a ukupno proizvodenu elektrinu energiju ili raspoloivi viak nakon podmirenja vlastitih potreba, najvee trenutne ukupne snage do 5 MW. Pri tomu, jedinina snaga agregata ne moe biti vea od 5 MW. Iz navedenog slijedi da povlateni poloaj mogu imati samo postrojenja koja istodobno zadovoljavaju oba navedena uvjeta. Najvea snaga od 5 MW utvrena je prema dva temeljna kriterija i to: prijenosnih mogunosti prosjene distribucijske mree i potrebnih ogranienja glede dinamike stabilnosti distribucijske mree.
227 227

U sluaju da doe do smetnji u procesu proizvodnje elektrine energije koji rezultiraju odvajanjem male HE od distribucijske mree, promjena stanja ne smije izazvati nestabilnost, odnosno promjene napona koje bi smetale ostalim potroaima. Analizom potreba za elektrinom energijom, te uvjetima razmjene s distribucijskom mreom HEP-a utvruje se tehniko - tehnoloka koncepcija malih hidroelektrana glede prikljuka i paralelnog pogona s distribucijskom mreom. Male hidroelektrane koje su namijenjene iskljuivo za odvojeni pogon, zbog svojih osobina su iznimni sluajevi i na njih se ne odnose Tehniki uvjeti. Ishoenje elektroenergetske suglasnosti

228 228

Ishoenje elektroenergetske suglasnosti za malu HE Pri gradnji male HE potrebno je zadovoljiti odgovarajuu upravnu proceduru do ishoenja graevinske dozvole, te nakon izgradnje i uporabne dozvole: 1. Prethodno energetsko odobrenje
Zahtjev se podnosi na posebnom obrascu (l.11. Pravilnika o koritenju OIEK (NN, 67/2007)). Dobivanjem prethodnog energetskog odobrenja projekt se upisuje u Registar, ispituju se potencijali i ureuju imovinsko- pravni odnosi. Odobrenje vrijedi 18 mjeseci (kada nije propisana obveza ishoenja lokacijske dozvole) ili 48 mjeseci (kada je propisana obveza ishoenja lokacijske dozvole). Podnositelj zahtjeva duan je u roku 6 mjeseci zapoeti ispitivanje potencijala male hidroelektrane, te u roku 36 mjeseci podnijeti zahtjev za lokacijskom dozvolom. Lokacijskom dozvolom utvruju se uvijeti pod kojima se dozvoljava izvedba male HE.

2. Elektroenergetsko odobrenje
(l.17. Pravilnika o koritenju OIEK (NN,67/2007)). Dobivanjem energetskog odobrenja stjee se pravo na zahtjev za graevinsku dozvolu i na zahtjev za prethodno rjeenje za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa. U roku 12 mjeseci potrebno je Ministarstvu dostaviti graevinsku dozvolu koja se izdaje na osnovu glavnog projekta. Graevinskom dozvolom (NN, 76/2007) potvreno je da je projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom i da se moe pristupiti graenju. Ishoenje lokacijske i graevinske dozvole propisano je Zakonom o gradnji (NN, 52/1999, 75/1999, 117/2001 i 47/2003). Mission impossible!?

229 229

3. Graenje Potrebno je minimalno primijeniti i odredbe sljedeih zakona: Zakon o vodama (NN,
107/1995), Strategija upravljanja vodama (NN 91/2008), Zakon o zatiti od poara (NN, 58/1993 i 33/2005), Zakon o zatiti prirode (NN 70/2005), Zakon o zatiti okolia(NN 82/1994, 128/1999 i 110/2007), Zakon o zatiti od buke (NN 20/2003), te prema potrebi i druge zakone (primjerice Zakon o umama i druge), kao i podzakonske propise (primjerice Pravilnik o izradi studije o utjecaju na okoli).

Od elektrotehnikih propisa izdvaja se: Pravilnik o tehnikim normativima za

elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V, Propisi o tehnikim mjerama za pogon i odravanje elektroenergetskih postrojenja, Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona 1 kV do 400 kV, Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona, Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije, Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta i Pravilnik o tehnikim mjerama za zatitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona, Tehniki propisi o gromobranima, Zatita telekomunikacijskih postrojenja od utjecaja elektroenergetskih postrojenja i Propisi o elektromagnetskoj kompatibilnosti, smetnje u sustavima napajanja koje uzrokuju aparati za domainstvo i slina elektrina oprema, harmonici i kolebanja napona.

Ali ni to nije sve...

230 230

Trokovi malih HE Openito, velike hidroelektrane imaju malih potekoa u nadmetanju sa konvencionalom generacijom, ali male hidroelektrane, osobito vrlo male elektrane i one s malim padom, se mogu normalno nadmetati tamo gdje su uvedene naknade za vanjske trokove povezane sa fosilnim gorivima i nuklearnom energijom. Poetni investicijski trokovi ulaganja po kW su veliki, ali su trokovi rada MHE ekstremno niski, budui da nema potrebe plaati gorivo. Potreban kapital za MHE ovisi o efektivnom padu, protoku, geolokim i geografskim znaajkama, opremi (turbine, generatori itd.) i graevinskim radovima, te o kontinuitetu toka. Koritenjem postojeih brana, pregrada, rezervoara i jezera moe znaajno smanjiti ekoloki utjecaj i trokove. Elektrane s malim padom i velikim protokom zahtjevaju vea poetna ulaganja, jer graevinski radovi i turbinska mehanizacija mora podneti vei protok vode.

231

Specifini trokovi MHE u ovisnosti o padu i instaliranoj snazi

232

Investicijski trokovi, trokovi pogona i proizvodnje el. energije

Drava Raspon trokova ulaganja (/KW) panjolska Austrija vedska eka Republika Litva Poljska 1500 2500 1800 2200 660 2000 2200 2500 500 1200 Prosjeni trokovi proizvodnje el. en. (centa/kWh) 3.5 7 3.6 14.5 45 23 2.5 3 3 Prosjeni trokovi rada i odravanja (centa/kWh) 0.9 0.4 1.4 -

233

Investicijski trokovi i trokovi pogona MHE u HR Procjena investicijskih trokova 1. kategorija vodotokova (108 poteza, srednje vrijednosti H = 16,62 m, Q = 8,04 m3/s, P = 791,3 kW) : do 2500 /kW 2. kategorija vodotokova (244 poteza, srednje vrijednosti H = 5,33 m, Q = 9,81 m3/s, P = 247,35 kW) : 2500 4500 /kW 3. kategorija vodotokova (231 potez, srednje vrijednosti H = 3,11 m, Q = 6,69 m3/s, P = 95,47 kW) : 4500 6000 /kW 4. kategorija vodotokova (111 potez, srednje vrijednosti H = 0,99 m, Q = 13,08 m3/s, P = 73,53 kW) : preko 6000 /kW Za neke MHE u pogonu u Hrvatskoj trokovi pogona iznose od 1.3 do 2.5 /MWh. Tako su pogonski trokovi prema iskustvenim podatcima iz prakse za malu hidroelektranu Roki slap (1.4 MW) oko 18.37 kn/MWh (oko 2.48 /MWh), a za malu hidroelektranu Varadin (585 kW) oko 10 kn/MWh (oko 1.35 /MWh).

234

Ekoloki utjecaji MHE i njihovo ublaavanje Prednosti: 1. MHE su ekoloki vrlo prihvatljive, te proizvodnjom elektrine energije u njima nema emisije ugljinog-dioksida u okoli to je izrazito vano. 2. Smanjuje se potronja fosilnih goriva, 3. Pomau u zatiti od poplava, ne zahtjevaju koritenje velikih povrina, Jedan GWh elektrine energije proizvedene u MHE znai: - izbjegavanje emisije od 480 tona ugljinog-dioksida (CO2), - opskrbu elektrinom energijom kroz jednu godinu za 250 kuanstava u razvijenim zemljama, a za 450 kuanstava u zemljama u razvoju, - utedu 220 tona goriva ili utedu 335 tona ugljena

235

Ekoloki utjecaji MHE i njihovo ublaavanje Nedostaci: Iako u znatno manjoj mjeri u odnosu na velike HE (ne utjeu na promjene vodotoka), vjerojatan je utjecaj na lokalnoj flori i fauni (migracije i ozljede riba, kvaliteta vode nizvodno i sl.) te se definiraju mjere za zatitu okolia koje se mogu poduzeti da se ublae ti utjecaji: - Rezervni tok - Prolazi za ribe - Skupljanje i skladitenje smea - Vienamjenski pogoni - Tehnike za smanjenje buke i vibracije - Prijateljske turbine za ribe - Bio-dizajn

236

Prolaz za ribe sa okomitim otvorima

Prolaz za ribe sa rotacijskim krilcima

Oklapanje postrojenja radi smanjenja buke

237

Bio-akustina ograda za ribe

238

Novi pristupi i rjeenja - buenje rje bu

Usmjereno buenje pojednostavljuje izgradnju malih HE i smanjuje utjecaj na okoli

239 239

3.4. Potencijali malih HE u svijetu i HR

240

Male hidroelektrane u svijetu Azija, osobito Kina je postala predvodnik u proizvodnji hidroelektrine energije. Dananji razvoj u Australiji i Novom Zelandu se fokusira na MHE. Kanada, zemlja sa dugom tradicijom koritenja hidroenergije, razvija MHE kao zamjenu za dizel elektrane u udaljenim sredinama bez razvedene elektrine mree. Trita kao to su Juna Amerika, bivi Sovjetski savez i Afrika takoer imaju veliki, netaknuti potencijal. 2000. svjetska instalirana snaga MHE je bila oko 37 GW. Samo 2005. porast od 8 % u odnosu na 2004. i tada je iznosila 66 GW, to je porast u odnosu na 2000. za ak 78%! Vie od 50 % u Kini (38.5 GW), slijedi Japan s 3.5 GW, te SAD s 3 GW. Ipak, to je u odnosu na svjetsku potronju primarne snage (15 TW) samo oko 0,5%, a u svjetskoj proizvodnji elektrine energije (2006.) oko 5,12 %!
241

Male hidroelektrane u svijetu instalirana snaga (%) po regijama

242

Udio obnovljivih izvora u svjetskoj proizvodnji elektrine energije 2006. godine elektri

243

Male hidroelektrane u EU Europa je druga u svjetskom doprinosu u proizvodnji elektrine energije iz malih hidroelektrana, odmah iza Azije. Hidroenergija ima oko 84% udjela u ukupnoj proizvodnji elektrine energije iz obnovljivih izvora u EU-27 i oko 13% ukupne proizvodnje elektrine energije u EU-15 2001. MHE su u EU-15 doprinijele oko: 2% u ukupnoj proizvodnji elektrine energije, te oko 9% u ukupnoj proizvodnji elektrine energije iz obnovljivih izvora energije. MHE broje oko priblino 4.6% ukupne hidroenergetske proizvodnje u novim lanicama Europske unije i Turskoj. Niti jedan od drugih obnovljivih oblika energije (vjetar, biomasa, fotonaponske elije i sl.), u tim zemljama, se ne moe mjeriti s malim hidroelektranama. EU-15: u pogonu oko 14000 MHE s prosjenom instaliranom snagom od 0.7 MW. Nove lanice: EU-10 oko 2800 MHE, prosjene snage 0.3 MW, Rumunjska, Bugarska i Turska: oko 400 MHE, prosjene snage 1.6 MW.
244

Instalirana snaga MHE po zemljama u EU-27+Turska u 2004. EU-

245

Male hidroelektrane u EU Prema godinjem rastu od 2%/godini u zadnjih 10-tak godina, instalirana snaga MHE u Europi e biti oko 12 000 MW u 2010. godini. To je jo jako daleko od cilja koji je postavila Europska komisija od 14 000 MW i proizvodnje od 55 TWh/godini (EU Direktiva).

246

Male hidroelektrane u Hrvatskoj Povijest: Iako se energija rijeka i potoka u Hrvatskoj koristila tisuama godina (za pogon mlinova i sl), sustavna istraivanja mogunosti za njezino iskoritavanje u hidroenergetske svrhe u malim hidroelektranama na podruju Hrvatske zapoela su tek 1980. godine. Jedan od tih vodotokova na kojem postoje brojne mogunosti za izgradnju malih hidroelektrana pregradnjom postojeih ili naputenih mlinova (vodenica) je rijeka Mrenica. Njezina ukupna duljina iznosi 64 km, visinska razlika 148 m, a prosjeni godinji protok 34 m3/s. Ono po emu je Mrenica najpoznatija su ak 93 sedrena slapa izmeu kojih su stvoreni ujezereni dijelovi rijeke. Na ak 49 tih slapova tijekom povijesti ljudi su izgradili vodenice za pogon mlinova, a kako je danas najvei dio tih mlinova naputen ili zaputen, postoje velike mogunosti za njihovu pregradnju u male hidroelektrane.
247

Male hidroelektrane u Hrvatskoj Posebnost MHE je u tome da je rasprostranjenost i broj povoljnih lokacija vei to je predviena snaga instalacije manja, to je i logino, jer prirodne vodne stepenice s manjom visinskom razlikom su ee nego one s velikom visinskom razlikom. Hrvatske vodotoke karakterizira veliki broj lokacija s malim padovima, U veini sluajeva povoljne lokacije nalaze se u gornjim dijelovima vodotoka, to u naim uvjetima znai da se radi o nepristupanim i slabo naseljenim podrujima, iz ega slijedi da u tim dijelovima ne postoji veliki konzum i kvalitetno razvedena distributivna mrea. Tehniki iskoristivi energetski potencijal (177 MW) Ranijim istraivanjima (prije 20-tak godina) bili obraivani vodotoci sa specifinom snagom veom od 50 kW/km, dok ostali nisu detaljnije analizirani i snimljen je potencijal hrvatskih vodotoka za male hidroelektrane do 5 MW.

248

Tehniki iskoristivi potencijali za MHE u Hrvatskoj

Instalirana snaga (MW) 5 - 1,5 1,5 - 1,0 1,0 - 0,5 0,5 - 0,1 Manje od 0,1 UKUPNO Broj poteza 20 17 42 296 324 699 Broj poteza (%) 3 2 6 42 47 100 Instal. snaga (MW) 50 22 29 56 21 177 Instal. snaga (%) 29 12 16 31 12 100

Priblino 90% poteza koritenja nalazi u podruju snage ispod 500 kW, ali ako se kao mjerilo uzme instalirana snaga, dobiva se slika iz druge perspektive, tj. vie od 50% snage koncentrirano je u 11% poteza koritenja.

249

MHE u pogonu u Hrvatskoj

Male HE u pogonu Privatne HEP

12 objekata 22 agregata 4,9 MW 20 objekata 37 agregata 68,3 MW
250

Neke MHE u pogonu u Hrvatskoj

Naziv MHE Zeleni Vir MHE Jaruga MHE Ozalj I MHE Ozalj II MHE Zavrelje MHE Kri MHE akovec MHE Dubrava MHE Pamuna industrija Duga Resa MHE Tvornica cementa '10 Kolovoz' MHE Finvest I MHE Finvest II MHE Roki slap PHEBM Varadin PHEBM akovec PHEBM Dubrava Ukupno Instalirana snaga, MW 2 x 0,85 2 x 2,8 2 x 1 + 2 x 0,8 2 x 1,1 1,5 0,44 0,34 2 x 0,34 0,53 + 0,25 + 0,32 2 x 0,6 4 x 0,315 0,03 2 x 0,886 0,585 1,1 1,12 1,7 5,6 3,6 2,2 1,5 0,44 0,34 0,68 1,1 1,2 1,26 0,03 1,772 0,585 1,1 1,12 24,227 251 Godina put. u pogon 1922. 1904. 1908. 1952. 1953. 1988. 1982. 1989. 1937. 1913. 1995. 1997. 1907. 1975. 1982. 1989.

Privatne MHE u pogonu u Hrvatskoj

252

Stanje koritenja MHE u Hrvatskoj - problemi Postojei modeli i programi za planiranje i izgradnju EES-a potcjenjuju ulogu MHE u sustavu i gospodarstvu prvenstveno zbog toga to njihovu ulogu vrednuju prvenstveno kroz snagu objekta Postojea metodologija planiranja izgradnje MHE pokazala se neosjetljivom na suvremene zahtjeve za zatitom prirode i okolia te kulturne batine Vaea zakonska regulativa ne prepoznaje objekte MHE na adekvatan nain, pa su procedure za dobivanje dozvola i suglasnosti dugotrajne i sloene, kao da se radi o znatno veim i opsenijim projektima U naoj zemlji vrlo mali broj MHE je u pogonu, pogotovo ako se vri usporedba sa susjednim zemljama (Slovenija, Austrija, ...)

253

Istraivanje potencijalnih lokacija za MHE u Hrvatskoj Mjerenje protoka tijekom godina Odreivanje krivulje trajanja protoka Ispitivanje izvedivosti i cijene projekta Hidrologija, ekologija, prostorni planovi, utjecaj na kulturnu batinu i ivot... Princip diskvalificiranja lokacije uz minimiziranje ulaganja U Hrvatskoj: od 77 lokacija iskljueno je 52: 33 (prostorno planska ogranienja), 18 (zatita okolia i kulturna batina), dvije lokacije su spojene u jednu novim rjeenjem Preostalo 25 lokacija (77 -> 32 MW 25 -> 7,8 MW)

254

Pilot projekti malih HE u HR

Bregana (7) abranka (10) Kupica (2) Mirna (2) Slapnica (6) Kupina (7) ukov jarak (1) Vitunjica (3) Brzaja (4) Orljava (9)

Zrmanja Vrelo (1) Butinica (2) Krupa (5) Rumin Mali (1) Rumin Veliki (2) Ovrlja (1) Ruda (3) Jadro (2) Cetina (2) Pantan (1) rnovnica (4) Ljuta (2)
255

MHE za i protiv

Pozitivno Obnovljivi izvor el. energije, nema emisije u okoli, smanjivanje potronje fosilnih goriva Kontrola plavljenja i toka Sigurnija i pouzdanija opskrba el. energijom, stupanj djelovanja do 90%., poveana stabilnost, mali pogonski tokovi Pogodne za napajanje udaljenih izoliranih podruja Pozitivan drutveni utjecaj na regiju (zapoljavanje i sl.)

Negativno Ozlijede i migracije riba, utjecaj na neposredni biosustav. Buka i vibracije, vizualno naruavanje okolia Nestalan protok: varijacije toka i mala akumulacija osnovni problem pri radu u EES Izgradnja: visoki investicijski trokovi i komplicirano

256