Broj: P-I-50/10 Zagreb, 25. oujka 2011.

PRESUDA Sud asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeu sastavljenom od sudaca Gorane Aralice Martinovi, predsjednice vijea, te Marije Duljkovi i Ksenije Kolman, lanica vijea, uz sudjelovanje zapisniara Blane Ai Manevski, povodom prijave prijavitelja A.D., iz S., protiv prijavljenog P.B.Z. d.d., radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih obiaja), nakon odrane i zakljuene glavne rasprave 25. oujka 2011. presudio je Prijavljena: P.B.Z. d.d. ODGOVORNA JE jer je s potroaem A.D. zakljuila nejasan i nepotpun ugovor o stambenom kreditu od 1. listopada 2005. na nain da u vrijeme zakljuenja ugovara prijavitelj kao potroa i prijavljena kao trgovac nisu pojedinano pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izrauna tih parametara koji utjeu na Odluku banke o promjeni stope ugovorene kamate to je imalo posljedicu u neravnotei u pravima i obvezama utemeljenoj na jednostranom poveanju ugovorene kamatne stope na dan 31.10.2010. od 32,61 % u odnosu na poetnu kamatnu stopu od 4,60 %. ime je postupila protivno odredbama l. 5. al. 3. Pravilnika o Sudu asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, to se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih obiaja), pa joj se na temelju l. 36. st. 1. t. 2. Pravilnika o Sudu asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izrie JAVNA OPOMENA uz objavljivanje na sjednici Skuptine Hrvatske gospodarske komore. Obrazloenje Prijavitelj je protiv prijavljene zatraio zatitu kod ovog suda zbog povrede pravila morala (dobrih poslovnih obiaja) zbog poveanja kreditnog anuiteta sa 790 na 866 CHF- mjeseno na temelju ugovorenog stambenog kredita u iznosu od 92.700 CHF ugovorenog 1. listopada 2005. na rok od trinaest (13) godina s promjenjivom kamatnom stopom od 4,6%, (ili ukupno u iznosu od 30.000CHF), budui da je banka poevi od 1. kolovoza 2007. poela poveavati kamatnu stopu na 5,5% a 2008. na 5,45%. Radi se o poveanju 40% kamata i to sa 790 na 866 CHF i ukupnu kamatu sa ugovorenih 30.000-CHF na 40.000-CHF do kraja otplate 2018. Tvrdi da je na opisani nain u zadnje tri (3) godine prijavljena neasno ostvarila dobit od kamata u iznosu od 2.550 CHF ili cca 13.500-kn. Predlae da Sud provede postupak zbog povrede pravila morala (dobrih poslovnih obiaja) te da se prijavljenoj izrekne javna opomena uz objavljivanje na sjednici Skuptine Hrvatske gospodarske komore. Prijavljena u odgovoru na prijavu potvruje injenine navode iz prijave ali smatra da nije povrijedila pravila morala (dobrih poslovnih obiaja) te da se poveanje stope ugovorene kamate temelji na zakljuenom ugovoru. Prijavljena obrazlae da cijenu kredita, odnosno visinu kamatne stope na kredit odreuju, kao tri osnovna faktora, cijena izvora sredstava, rizinost plasmana i bankovna mara a svaki od ta tri faktora uvjetovani su nizom parametara.Tako je cijena izvora sredstava uvjetovana, u prvom redu, strukturom izvora sredstava (je li rije o sredstvima pribavljenim na inozemnim bankovnim tritima ili pak sredstvima iz depozita), a potom, ovisno o strukturi - rizicima zemlje zaduenja, visini kamatnih stopa na depozite na domaem tritu i visini referentnih kamatnih stopa na inozemnim tritima, valutnoj strukturi plasmana i obveza koju je banka duna usklaivati. Rizinost plasmana odreuje uprosjeeni kreditni rizik na razini bankarskog sektora u RH, rizinost pojedine vrste plasmana te rizik individualnih klijenata. Kao trei osnovni faktor, istie i tzv. regulatorne trokove HNB-a (trokovi izdvajanja obvezne rezerve, minimalno potrebna devizna potraivanja i dr.) i

operativne trokove banke. Vrijednost teaja valute ne utjee na kamatnu stopu, nego na iznos kamate koji je klijent duan platiti, (npr. ako je iznos kamate 100 CHF, klijent e platiti iznos u kunama prema ugovorenom teaju na dan dospijea kamate). Takoer, vrijednost teaja neke valute nema neposredne veze ak niti s cijenom izvora sredstava kao jednim od naprijed navedena osnovna tri faktora koja utjeu na cijenu plasmana. Banke su naime obvezne, u skladu s regulativom HNB, zatititi se od valutnog rizika na nain da odravaju ravnoteu obveza i potraivanja po valutama. Tako, ukoliko teaj odreene valute poraste, na strani potraivanja u bilanci banka ima vee prihode, ali na strani obveza po istoj valuti ima vei troak uslijed promjene teaja. Dakle, porast vrijednosti teaja odreene valute, moe stvoriti dojam o poveanju prihoda, ali dobit koju banka u konanici ostvari bit e odreena utjecajem tog istog teaja na pasivnoj strani bilance. Prijavljena objanjava da su stranke ugovorile administrativnu kamatu koja se mijenja sukladno odlukama prijavljene i odlukama nadlenih tijela te da kamatna stopa iz predmetnog Ugovora o kreditu nije vezana uz referentnu kamatnu stopu jer takva obveza u Republici Hrvatskoj ne postoji. Izmeu strana ovog postupka injenino stanje nije sporno. Nije sporno da je izmeu strana ovog postupka zakljuen potroaki ugovor jer je kupac fizika osoba koja je sklopila pravni posao s prodavateljem koji djeluje na tritu u okviru svoje poslovne djelatnosti te ima svojstvo trgovca, pa se na ovaj pravni odnos s obzirom na vrijeme zakljuenja predmetnog ugovora ima primijeniti Zakon o zatiti potroaa (Narodne novine, broj 96/03. dalje: ZOZP). Nije sporno da su prijavitelj i prijavljena sklopili 7.rujna 2005. Ugovor o stambenom kreditu na iznos od 92.700,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem teaju PBZ d.d., na rok otplate od 156 mjeseci, uz promjenjivu kamatnu stopu. Dakle, Ugovor o kreditu sklopljen je za odreeni iznos sredstava zatien valutnom klauzulom u valuti CHF i predstavlja dugoronu obvezu. Prijavljena tvrdi da je svoje klijente upoznavala s injenicom mogue izraenije promjenjivosti teaja za valutu CHF kao i kamatne stope (odredba l. 12.9. predmetnog Ugovora o kreditu) te da je prijavitelj bio upoznat sa svim odredbama Ugovora koji je ovjerio javni biljenik. Odredba l. 4. st. 1.,2. Ugovora, glasi: Na kredit u otplati Korisnik kredita obvezuje se platiti Banci kamatu po godinjoj kamatnoj stopi koja je promjenjiva sukladno odluci Banke o kreditiranju graana, a koja na dan sklapanja ovog Ugovora iznosi 4.60 % (slovima: etiri cijelih ezdeset posto) godinje. Visinu kamatne stope Banka moe promijeniti sukladno broju grupa proizvoda te urednosti poslovanja. Korisnika kredita, i to na dan: prvi sijenja a primjenjuje se za razdoblje od 01.01. (slovima: prvisijenja) do 30.6. (slovima: tridesetoglipnja) tekue godine, i na dan 01.07. (slovima: prvog .srpnja) a primjenjuje se za razdoblje od 01.07. (slovima: prvogsrpnja) do 31.12. (,slovima:tridesetprvogprosinca) tekue godine, s time da kamatna stopa iz to. 4.1. ne moe biti via od vaee kamatne stope propisane odlukom Banke o kreditiranju graana za stambene kredite bez umanjenja kamatne stope sukladno broju grupa proizvoda i urednosti poslovanja korisnika kredita u trenutku promjene. Kamata se obraunava u CHF (mjeseno, dekurzivnom proporcionalnom metodom)sadrana je u anuitetima i dospijeva na naplatu zajedno s njima. Odredba l. 12.9. Ugovora o kreditu glasi. "Potpisom ovog Ugovora Korisnik kredita, Solidarni dunik i Zaloni dunik izjavljuju da su upoznati s moguim promjenama iznosa anuiteta u kunama nastalog uslijed promjene teaja CHF, te potvruju da ih je Banka informirala o posljedicama i svim eventualnim rizicima promjene teaja CHF." Izmeu stranaka nije sporno da je predmetni ugovor zakljuen na ranije pripremljenom formularnom obrascu koji je sastavila prijavljena. lanak 81. st. 1. ZOZP-a odreuje da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinano pregovaralo smatra nepotenom ako, suprotno naelu savjesnosti i potenja, uzrokuje znaajnu neravnoteu u pravima i obvezama ugovornih strana na tetu potroaa. Stavkom 2. istog lanka odreena je zakonska presumpcija po kojoj se smatra da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinano pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potroa nije imao utjecaja na njezin sadraj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora trgovca.

Izmeu stranaka nije sporno a isto proizlazi iz navoda samih stranaka i dokumentacije u spis (Plan otplate na strani 10/3 spisa) da je prijavljena mijenjala ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu od 4,6 % kako slijedi: 31.08.2007.g. sa 4,60 % na 5,60 %, to je poveanje od 1,00 p.p ili 21,73% 31.01.2008.g. sa 5,60 % na 6,65 %, to je poveanje od 2,05 p.p. ili 44,56 % 29.02.2008.g. sa 6,65 % na 6,40 %, to je poveanje od 1,80 p.p. ili 39,13% 31.07.2008.g. sa 6,40 % na 6,35 %, to je poveanje od 1,75 p.p. ili 38,04 % 31.01.2009.g. sa 6,35 % na 6,45 %, to je poveanje od 1,85 p.p. ili 40,22 % 31.10.2010.g. sa 6,45 % na 6,10 %, to je poveanje od 1,50 p.p. ili 32,61 % sve u odnosu na poetnu kamatnu stopu od 4,60 %. Dakle, u razdoblju od 31. kolovoza .2007. do 31. listopada .2010. Prijavljena je mijenjala est puta ugovorenu kamatnu stopu, to prosjeno iznosi 36,04 % u odnosu na poetnu ugovorenu kamatnu stopu od 4,60 %. U navedenom razdoblju teaj vicarskog franka (CHF) neprestano je rastao u odnosu na kunu, tako da je srednji teaj za 1, 00 CHF prema teajnici HNB na dan odobravanja kredita (notorna injenica) iznosio: dan 07.09.2005.g. iznosio 4,817070 kn dan 31.08.2007.g. iznosio 4,475956 kn, to iznosi smanjenje od 0,3414744 kn dan 31.10.2010.g. iznosio 5,374394 kn, to iznosi poveanje od 0,557324 ili 11,57 % dan 25.03.2011.g. iznosio 5,739248 kn, to iznosi poveanje od 0,922178 ili 19,14 % sve u odnosu na teaj na dan odobravanja kredita 07.09.2005.g. Iz navedenih utvrenja je vidljivo da je prijavljena na temelju prosjenog poveanja kamatne stope za skoro 36,05 % u razdoblju od 31.kolovoza 2007. do 31. listopada.2010. osigurala poveanje prihoda, koji se temelje na jednostranim odlukama prijavljene, s pozivom na odredbu l. 4.1.,2. predmetnog ugovora zakljuenog s prijaviteljem. Nesporno je (prijavitelj to navodi a prijavljena ne osporava) da je prijavitelj kao korisnik kredita, u vrijeme zakljuenja kredita kao i u vrijeme poveanja stope ugovoren kamate koristio isti paket usluga, tako da se nisu ostvarile ugovorene pretpostavke o promjeni visine kamatne stope sukladno promijenjenom broju grupa proizvoda te (ne)urednosti poslovanja iz l. 4.st.2. Ugovora. Na temelju sadraja citirane odredbe l. 4. st.1. Ugovora, Sud zakljuuje da Prijavitelj nije bio upoznat u vrijeme zakljuenja Ugovora (ni nakon sklapanja Ugovora) pod kojim uvjetima e Prijavljena jednostrano mijenjati ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu, a to iz unaprijed (nesporno) formulirane citirane odredbe ugovora (bez referentne kamatne stope ili nekog drugog fiksnog i unaprijed utvrenog naina izrauna) nije mogue utvrditi. Prijavljena je kod sklapanja ugovora propustila vezati promjenu ugovorene kamatne stope uz neku trinu referentnu kamatnu stopu, primjerice eskontnu kamatnu stopu HNB ili tromjesene ili estomjesene zapise Ministarstva financija ili neku drugu domau i/ili stranu trinu referentnu kamatnu stopu, temeljem koje bi bilo mogue provjeravati njenu promjenu od strane prijavitelja. To je imalo za posljedicu da je prijavljena sve trine (opravdane i mogue neopravdane) rizike (radi nepostojanja ugovorene referentne kamatne stope) prevalila na prijavitelja, a da ga o tome prilikom zakljuenja ugovora nije obavijestila. Bez obzira na injenicu da u RH ne postoji izriita zakonom utvrena obveza banaka da promjenu kamatne stope ine ovisnom o bilo kakvoj referentnoj stopi, polazei od naela jednake vrijednosti inidaba kao opeg naela obveznog prava i prava potroaa na informiranost, kao opeg naela zatite potroaa, stav je ovog Suda da promjena kamatnih stopa ne moe biti preputena jednostranoj odluci poduzetnika pa tako i banaka bez da su utvreni razumljivi i provjerljivi parametri kao i egzaktna metodologija tog izrauna. Prijavljena je u svoju ponudu potroaima pa tako i ovdje prijavitelju uvrstila ugovore vezane uz valutnu klauzulu u vicarskim francima, iako joj je oito kao profesionalcu bilo poznato da HNB nee intervencijama na tritu tititi teaj CHF u odnosu na kune, kao to je sluaj kod EUR-a u odnosu na kune zbog smanjenja rizika od devalvacije kune (tako proizlazi iz u spis dostavljenih izjava guvernera HNB iz novinskih lanaka nakon poveanja teaja vicarskih franaka), dok potroa zasigurno nije mogao biti upoznat s tom injenicom, jer nema potvrde da je prijavljena upozorila prijavitelja u zakljuenom ugovoru (ili u pregovorima koji su mu prethodili ili nakon zakljuenja ugovora u vrijeme poveanja kamatne stope) s injenicom da korisnik kredita sam preuzima sve promjene

teaja CHF i da sam snosi sve teajne i trine rizike i da nee zatitna valutna klauzula" u CHF biti predmetom intervencije od strane HNB, jednako kao zatitna valutna klauzula u EUR-ima jer takvo to (zbog svoje openitosti i neodreenosti) ne proizlazi niti iz citirane odredbe l. 12.9. Ugovora o kreditu, a ni prijavljena ne tvrdi da je o tome posebno pregovarala s prijaviteljem ili ga o tome obavijestila. Naposljetku, usprkos injenici da je teaj CHF u odnosu na dan odobravanja kredita porastao za vie od 19 %, prijavljena je u istom razdoblju jednostrano poveala ugovorenu kamatnu stopu za vie od 36 %, to dovodi do znatne neravnotee u pravima i obvezama ugovorenih strana na tetu prijavitelja. Jasno je da o nainu i metodologiji poveanja i parametrima koji utjeu na poveanje nije pregovarala s prijaviteljem jer takvo to ne proizlazi iz odredaba zakljuenog ugovora. Prijavljena niti na zahtjev suda nije dostavila egzaktne i matematiki provjerljive parametre koji utjeu na jednostranu odluku o poveanju ili smanjenju upravo konkretne kamatne stope ve se iz njenog obrazloenja iz podneska od 22 veljae 2011. moe zakljuiti da je na cijenu izvora sredstava (CHF) utjecao rizik zemlje zaduenja. Taj rizik, ako jest parametar, u ugovornim odredbama nije obrazloen, a u odnosu na promatrano razdoblje nije jasno je li se taj rizik poveao ili smanjio i koliko iznosi to poveanje ili smanjenje rizika. Prijavljena tijekom postupka nije dostavila odluku Banke o kreditiranju graana za stambene kredite iz l.4.st.1. Ugovora o kreditu. Stoga, ukoliko nema odgovarajue odluke proizlazi da je promjena stope proizvoljna i suprotna citiranoj odredbi ugovora. Slijedom svega navedenog, ovaj Sud je utvrdio da u vrijeme zakljuenja ugovara prijavitelj i prijavljena nisu pojedinano pregovarali o egzaktnim parametrima i metodi izrauna tih parametara koji utjeu na Odluku banke o promjeni stope ugovorene kamate. Upravo ta okolnost imala je izravan utjecaj na uoenu neravnoteu u pravima i obvezama u meusobno sklopljenom ugovoru na temelju kojeg je prijavljena mijenjala visinu ugovorene promjenjive kamatne stope sukladno svojim internim odlukama, a da tu visinu promjene (na vie ili nie) prijavitelj nije mogao niti je moe kontrolirati. Da je prijavljena ugovorila trino referentnu kamatnu stopu, u svojem unaprijed formuliranom standardnom ugovoru o kreditu, zadovoljila bi traeni stupanj informiranosti korisnika kredita. Radi toga je Prijavljena sukladno st. 3. lanka 5. Pravilnika o sudu asti pri HGK zakljuila nejasan ili nepotpun ugovor u prometu roba i usluga" na tetu druge ugovorne strane u svojem unaprijed formuliranom ugovoru o kreditu na ije odredbe Prijavitelj prije sklapanja ugovora nije mogao utjecati to je sve suprotno naelima savjesnosti i potenja i pravilima morala (dobrim poslovnim obiajima). Jedno od osnovnih naela zatite potroaa odreeno je lankom 1. stavak 1. tokom 4. ZOZP a sastoji se u pravu na informiranje. Stoga, Sud zakljuuje da prijavljena nije pruila prijavitelju kao potroau, koji je kupio robu za svoju neprofesionalnu svrhu, sve informacije o kalkulaciji koja utjee na promjenjivost ugovorene stope. Prema ocjeni ovog suda na ranije injenino opisani nain prijavljeni je koristio i nedoputenu poslovnu praksu radi znatnog umanjenja sposobnosti potroaa, ovdje prijavitelja, da donese odluku utemeljenu na potpunoj obavijesti prilikom isporuke proizvoda (kredita u vicarskim francima) iz njihovog pravnog posla. U konkretnom sluaju, proputanje davanja obavijesti o egzaktnim parametrima i metodi izrauna tih parametara koji utjeu na odluku banke o promjeni stope ugovorene kamate predstavlja proputanje kojim je povrijeeno pravo potroaa na informiranje. S tim u svezi valja ukazati i na odgovornost banke za prezaduenost klijenta jer ona moe i odbiti kreditiranje budui da raspolae strunim i materijalnim kapacitetima u vezi procjene kreditne sposobnosti klijenta. Proizlazi da je prijavljena bila svjesna okolnosti da prijavitelj ima traenu kreditnu sposobnost da preuzme sve rizike jednostranog poveanja kamatne stope, a da mu nije pruila informaciju kojom bi on sam mogao provjeriti opseg preuzetog rizika za ugovorom preuzetu dugoronu obvezu. Odluujui o odgovornosti prijavljenog Sud je uzeo u obzir vrstu, znaaj i teinu povrede koju je poinio u okviru svoje registrirane djelatnosti kao i tetne posljedice, kao i prijedlog prijavitelja pa mu je zato izrekao mjeru drutvene stege smatrajui da e s obzirom na sve ranije navedeno takva mjera djelovati na prijavljenog da ne ini ovakve ili sline povrede pravila morala u obavljanju prometa roba i usluga. Predsjednik vijea Gorana Aralica Martinovi, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo albe u roku od 15 (petnaest) dana od njezinog primitka. alba se podnosi putem ovog Suda za sud u drugom stupnju u 5 (pet) primjeraka.

Broj: P-II-13/11 Zagreb, 7. listopada 2011. PRESUDA Sud asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u drugostupanjskom vijeu sastavljenom od Branke irakovi, predsjednice vijea, Draenke Deladio, suca izvjestitelja, Vitomira Boia, Marijana Pavlovia i Tomislava Lonara, lanova vijea, u postupku prijavitelja ANTE DADIA iz Splita, Ostravska 8, protiv prijavljenog P.B.Z. d.d., radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih obiaja), odluujui o albi prijavljenog protiv presude prvostupanjskog vijea Suda asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, poslovni broj P-I-50/10 od 25. oujka 2011., u nejavnoj sjednici vijea odranoj 7. listopada 2011. presudio je Odbija se alba prijavljenog kao neosnovana i potvruje presuda Suda asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori poslovni broj P-I-50/10 od 25.oujka 2011. Obrazloenje Pobijanom presudom, prvostupanjsko vijee pri Hrvatskoj gospodarskoj komori presudilo je da je prijavljena P.B.Z. d.d., odgovorna jer je s potroaem A.D. zakljuila nejasan i nepotpun ugovor o stambenom kreditu od 1. listopada 2005. na nain da u vrijeme zakljuenja ugovora prijavitelj, kao potroa, i prijavljena, kao trgovac, nisu pojedinano pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izrauna tih parametara, koji utjeu na Odluku banke o promjeni stope ugovorene kamate, to je imalo za posljedicu neravnoteu u pravima i obvezama utemeljenoj na jednostranom poveanju ugovorene kamatne stope na dan 31. listopada 2010. od 32,61 % u odnosu na poetnu kamatnu stopu od 4,60%, ime je postupila protivno odredbama l. 5. al. 3. Pravilnika o Sudu asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine broj 66/06, 114/06-ispr., 129/07, 8/08-ispr., u daljnjem tekstu: Pravilnik), to se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih obiaja), pa joj je, na temelju l. 36. st. 1. t. 2. Pravilnika, izreena mjera drutvene stege: javna opomena uz objavljivanje na sjednici Skuptine Hrvatske gospodarske komore. Prvostupanjsko vijee je tako odluilo nakon provedenog dokaznog postupka u kojem je utvrdilo da injenino stanje izmeu stranaka nije sporno: prijavitelj i prijavljeni sklopili su 1. listopada 2005. Ugovor o stambenom kreditu na iznos od 92.700,00 CHF, u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem teaju PBZ d.d. na rok otplate od 156 mjeseci, uz promjenljivu kamatnu stopu, koja je na dan sklapanja Ugovora iznosila 4,60% godinje. Nesporno je da je Ugovor zakljuen na ranije pripremljenom formularnom obrascu koji je sastavio prijavljeni. Prvostupanjsko vijee nalazi da se radi o potroakom ugovoru, na koji se primjenjuju odredbe Zakona o zatiti potroaa (Narodne novine broj 96/03, dalje: ZOZP ), s obzirom na vrijeme zakljuenja predmetnog ugovora. Iz plana otplate PBZ d.d. Zagreb za prijavitelja utvreno je da je prijavljeni u razdoblju od 31. kolovoza 2007. do 31. listopada 2010. mijenjao est puta ugovorenu kamatnu stopu, to prosjeno iznosi poveanje od 36,04% u odnosu na poetnu kamatnu stopu od 4,60% godinje. U navedenom razdoblju teaj vicarskog franka neprestano je rastao u odnosu na kunu, tako da je srednji teaj za 1.00 CHF prema teaju HNB na dan 25. oujka 2011. (5,739248 kn ) u odnosu na dan odobravanja kredita, 7. rujna 2005. (4,817070 kn), iznosio 19,14% vie.

Tijekom postupka pred prvostupanjskim vijeem nije bilo sporno da je prijavitelj kao korisnik kredita, u vrijeme zakljuenja kredita, kao i u vrijeme poveanja ugovorenih kamata koristio isti paket usluga, tako da se nisu ostvarile ugovorene pretpostavke o promjeni visine kamatne stope sukladno promijenjenom broju grupa proizvoda i neurednosti poslovanja iz lanka 4. stavak 2. Ugovora. Prvostupanjsko vijee je utvrdilo da prijavitelj u vrijeme zakljuenja predmetnog Ugovora nije bio upoznat pod kojim uvjetima e prijavljeni jednostrano mijenjati ugovorenu promjenljivu kamatnu stopu, a koje bi prijavitelj bio u mogunosti provjeravati. Prvostupanjsko vijee smatra da promjena kamatnih stopa ne moe biti preputena jednostranoj odluci banaka, bez da su utvreni razumljivi i provjerljivi parametri kao i egzaktna metodologija tog izrauna. Tijekom prvostupanjskog postupka prijavljeni nije dostavio Odluku banke o kreditiranju graana za stambene kredite. Proputanje davanja obavijesti o egzaktnim parametrima i metodi izrauna tih parametara koji utjeu na odluku banke o promjeni stope ugovorene kamate predstavlja proputanje kojim je povrijeeno pravo potroaa na informiranje. To je dovelo do neravnotee u pravima i obvezama budui da je prijavljeni mijenjao visinu ugovorene promjenljive kamatne stope sukladno svojim internim odlukama, a da prijavitelj visinu te promjene nije mogao niti moe kontrolirati. Prema stajalitu prvostupanjskog vijea, prijavljeni je zakljuio nejasan i nepotpun ugovor u prometu roba i usluga, na tetu druge ugovorne strane, u svojem unaprijed formuliranom ugovoru o kreditu, na ije odredbe prijavitelj prije sklapanja ugovora nije mogao utjecati, to je suprotno naelima savjesnosti i potenja i pravilima morala (dobrim poslovnim obiajima). Odluka se temelji na odredbi lanka 5. stavka 3. Pravilnika. Mjera drutvene stege odreena je sukladno odredbi lanak 36. stavka 1. toka 2. Pravilnika uzimajui u obzir vrstu, znaaj i teinu povrede. Prijavljeni pobija ovu presudu iz svih albenih razloga. Bitna povreda odredaba postupka, prema shvaanju prijavljenog, ogleda se u injenici da je pobijana presuda nejasna, a izreka presude protivna njezinom obrazloenju i ispravama priloenim spisu. Navodi da iz presude nije jasno to je bio predmet raspravljanja: povreda pravila morala odredbom ugovora ili postupanje prijavljene glede promjena kamatne stope nakon sklapanja ugovora o kreditu. Navodi da je u presudi naveden pregled promjena kamatnih stopa neistinit, zato to iz Otplatnog plana na koji se presuda poziva, proizlazi da je kamatna stopa na dan 31. sijenja 2008. iznosila 5,56%, a ne 6,65% kako stoji u presudi, uslijed ega je cijela kalkulacija na kojoj se temelji pobijana presuda pogrena. Navodi da je na promjenu kamatne stope prijavitelju utjecala i promjena koritenja broja grupe proizvoda zato to je prijavitelj u vrijeme sklapanja ugovora koristio pet grupa proizvoda, a 2009. godine samo tri. Prema shvaanju prijavljenog materijalno pravo je pogreno primijenjeno zato to je primijenjen Zakon o zatiti potroaa iz 2003., a ne iz 2007. godine. Isto tako nije utvreno da bi prijavljeni namjerno zakljuio nejasan i nepotpun ugovor u prometu roba i usluga. Navodi da niti jednim zakonom u Republici Hrvatskoj nije propisana obveza iskljuivog vezivanja kamatne stope uz odreenu referentnu stopu, a stav je prvostupanjskog vijea da se jedino tako moe udovoljiti naelu zatite potroaa. Prijavljeni smatra da je u pogledu uvjeta i naina promjenljivosti redovne i zatezne kamate u cijelosti udovoljio zakonskim propisima, budui da su informacije o nainu promjene kamatnih stopa po kreditima graana, promjenljivih na temelju odluka nadlenih tijela Banke, sastavni dio Opih uvjeta poslovanja Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb s fizikim osobama. Nadalje, prijavljeni istie da je kredit odobravao na isti nain kao i druge kreditne institucije na domaem tritu, pa se radi o uobiajenom nainu postupanja i uvrijeenoj poslovnoj praksi. Navodi i da HNB nije poduzimala odgovarajue mjere, a Vlada RH ne bi s bankama sklapala memorandum o mjerama za prevladavanje potekoa proizalih iz ugovora o kreditu sklopljenih uz valutnu klauzulu CHF. Predlae preinaiti pobijanu presudu na nain da se utvrdi da prijavljeni nije odgovoran za povredu dobrih poslovnih obiaja, podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno odluivanje prvostupanjskom vijeu. U odgovoru na albu prijavitelj ostaje kod navoda koje je isticao tijekom prvostupanjskog postupka, istiui da je prijavljeni jednostrano i proizvoljno podigao kamatne stope stambenog kredita. Predlae albu prijavljenog odbiti kao neosnovanu. alba nije osnovana.

Pobijana presuda ispitana je sukladno odredbama lanka 365. stavak 1. i 2. Zakona o parninom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 i 57/11, dalje: ZPP) u vezi s odredbom lanka 8. Pravilnika. Tijekom postupka pred prvostupanjskim vijeem i u pobijanoj presudi nisu poinjene bitne povrede odredaba postupka iz lanka 354. stavka 2. ZPP-a. Prijavljeni u albi istie da je pobijana presuda nejasna zato to je izreka protivna obrazloenju i ispravama koje su priloene spisu, ime ukazuje na povredu postupka iz lanka 354. stavka 2. toke 11. ZPP-a, na koju povredu drugostupanjsko vijee pazi po slubenoj dunosti. Prijavljeni tvrdi da je ova povreda ostvarena zato to iz presude nije jasno to je bilo predmet raspravljanja: povreda pravila morala odredbom ugovora ili postupanjem prijavljenog glede promjena kamatnih stopa nakon sklapanja ugovora o kreditu. Iz izreke i obrazloenja pobijane presude proizlazi da je povreda dobrih poslovnih obiaja ostvarena zakljuenjem nejasnog i nepotpunog Ugovora o stambenom kreditu od 1. listopada 2005. Taj ugovor je nejasan i nepotpun zato to stranke u njemu nisu utvrdile jasne parametre koji utjeu na odluku banke o promjeni stope ugovorene kamate i metode izrauna tih parametara. Posljedica takvog ugovora su jednostrana poveanja ugovorene kamatne stope od strane prijavljene banke, u nekoliko njezinih odluka, da bi na dan 31.listopada 2010. ugovorena kamatna stopa bila 32,61% via u odnosu na poetnu ugovorenu kamatnu stopu. Druga ugovorna strana, prema odredbama Ugovora, nema mogunosti sudjelovanja u pregovorima oko donoenja tih odluka ili provjere razloga za donoenje takvih odluka. Takav ugovor ima za posljedicu neravnopravnost sudionika u obveznom odnosu i neravnoteu u odnosima prava i obveza stranaka. Prvostupanjsko vijee je u obrazloenju pobijane odluke detaljno obrazloilo razloge zato je predmetni ugovor nejasan i nepotpun i koje su posljedice proizale iz takvog ugovora. Stoga nije osnovan albeni navod da je izreka pobijane presude protivna obrazloenju presude. Tono je da je u obrazloenju pobijane presude navedeno da je prijavljena mijenjala ugovorenu promjenljivu kamatnu stopu od 4,6% , te da iz Plana otplate kredita proizlazi da je 31. kolovoza 2008. kamatna stopa s 5,60% poveana na 6,65%, umjesto 5,65% kako stoji u Planu otplate. Meutim, drugostupanjsko vijee smatra da se radi o oitoj omaci u pisanju brojeva, to nije utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijane odluke. Ova omaka u pisanju brojeva nema za posljedicu nerazumljivost pobijane presude, budui da je postotak poveanja ugovorene kamatne stope od 32,61% utvren na dan 31. listopada 2010. u odnosu na poetnu kamatnu stopu od 4,60% na dan zakljuenja ugovora 1. listopada 2005. Prijavljeni tek u albi navodi da je na promjenu kamatne stope prijavitelju utjecala i promjena koritenja broja grupe proizvoda i to stoga to je prijavitelj u vrijeme sklapanja ugovora koristio pet grupa proizvoda, a 2009. godine samo tri. Odredbom lanka 352. stavak 1. ZPP-a propisano je da se u albi ne mogu iznositi nove injenice ni predlagati novi dokazi. Iz priloenog Plana otplate predmetnog kredita ne vidi se od kada je, kako i koliko utjecala injenica promjene broja koritenja grupa proizvoda od strane prijavitelja na odluke prijavljenog o kamatnoj stopi, niti je to navedeno u predmetnom ugovoru. Slijedom iznesenog, ovo drugostupanjsko vijee je ocijenilo da pobijana presuda nije zahvaena bitnom povredom odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavak 2. toka 11. ZPP-a. Pobijana presuda moe se ispitati, izreka presude je razumljiva i u presudi su navedeni razlozi o odlunim injenicama. Prvostupanjsko vijee utvrdilo je odlune injenice na temelju priloenih isprava. Tijekom prvostupanjskog postupka injenino stanje nije bilo sporno: iz priloenog ugovora utvrene su odredbe ugovora, a iz priloenog Plana otplate predmetnog kredita, koji je sastavio prijavljeni, vidljive su kamatne stope i datumi od kada se pojedine kamatne stope primjenjuju. Prvostupanjsko vijee je na utvreno injenino stanje pravilno primijenilo materijalno pravo.

Premetni ugovor o kreditu sklopljen je 1. listopada 2005. pa se na njega primjenjuju odredbe Zakona o zatiti potroaa (Narodne novine broj 96/03). Prijavljeni u albi navodi da je predmetni ugovor sklopljen sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima i Zakona o kreditnim institucijama, te da ovim zakonima nije propisana obveza iskljuivog vezivanja kamatne stope uz odreenu referentnu stopu pa da je pogrean stav prvostupanjskog vijea da se jedino tako moe udovoljiti naelu zatite potroaa. Prvostupanjsko vijee je pri donoenju prvostupanjske odluke polo od naela jednake vrijednosti inidaba, kao opeg naela obveznog prava i prava potroaa na informiranost, kao opeg naela zatite potroaa, i utvrdilo da promjena kamatnih stopa ne moe biti preputena jednostranoj odluci poduzetnika, bez da su utvreni razumljivi i provjerljivi parametri i egzaktna metodologija tog izrauna. Prijavljeni u albi navodi da prvostupanjsko vijee u tijeku postupka nije utvrivalo namjeru u smislu stupnja krivnje prijavljenog, a poziva se na odredbu lanka 5. al. 3. Pravilnika. Prvostupanjsko vijee u obrazloenju pobijane odluke ne govori o namjeri, ali se iz obrazloenja presude moe zakljuiti da se namjera podrazumijeva na temelju sljedeih injenica: ugovor je zakljuen na ranije pripremljenom formularnom obrascu koji je sastavio prijavljeni, pa su odredbe ugovora bile unaprijed formulirane od strane prijavljenog, a prijavitelj, kao potroa, nije imao utjecaja na njihov sadraj. Kako u ugovoru nije navedeno pod kojim uvjetima e prijavljeni jednostrano mijenjati ugovorenu promjenljivu kamatnu stopu, niti svi parametri za izraun kamatne stope, prijavitelj je, kao druga ugovorna strana, doveden u neravnopravan poloaj, budui da nije mogao znati niti provjeriti potuje li prijavljeni ugovorne odredbe prilikom promjene kamatne stope. Ovo vijee je ocijenilo da je pravilan zakljuak prvostupanjskog vijea da je prijavljena namjerno zakljuila predmetni nejasan i nepotpun ugovor u prometu roba i usluga iz lanka 5. alineja 3. Pravilnika, to se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih obiaja). Ovo drugostupanjsko vijee miljenja je da je izreena mjera primjerena uinjenoj povredi, posebno imajui u vidu vrstu, znaaj, teinu djela, tetne posljedice, kao i ponaanje prijavljenoga. Stoga e se, po ocjeni ovoga vijea, izreenom mjerom iz l. 36. st. 1. t. 2. Pravilnika postii svrha izricanja mjere drutvene stege. Stoga ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija kao ni razlozi na koje ovo vijee pazi po slubenoj dunosti, pa je albu prijavljenog valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu sukladno odredbi lanka 368. stavak 1. ZPP-a i lanka 41. stavak 1. alineja 2. Pravilnika. Predsjednik vijea Branka irakovi, v.r.