Proracun Svih Cvrstoca

vrstoa
vrstoa je sposobnost suprotstavljanja pojavi nedoputenih oteenja koja mogu nastati zbog
optereenja. Ta, granina optereenja, zbog naprezanja i deformacija koja proizvode, uzrokuju
dvije osnovne vrste nedoputenih oteenja: lom (ili nastanak pukotine, koja vodi k lomu) i
plastinu deformaciju. Kroz povijest strojarstva, sve do novijeg vremena, smatralo se da obje
vrste nedoputenih oteenja uzrokuje nedoputeni, granini nivo naprezanja. Iako je poznato da i
pri plastinim deformacijama u razliitim pogonskim uvjetima, uvijek postoji neka veza izmeu
optereenja, naprezanja i deformacija, danas se tono zna, da npr. lom uslijed zamora materijala u
podruju visokih vremenski promjenjivih optereenja ne ovisi o visini naprezanja, nego samo o
nivou deformacija. O tome e biti govora u poglavlju 1.8.1.2.4, no ipak, u veini sluajeva pojava
nedoputenog oteenja je uzrokovana pojavom graninih naprezanja. Zbog toga, uvjet da na
odreenom, kritinom mjestu optereenog strojnog dijela ili konstrukcije ne doe do
nedoputenog oteenja, najee jest da na tom mjestu naprezanja budu manja od onih
(graninih) naprezanja
gr
, koja bi uzrokovala ta nedoputena oteenja. Dakle

<
gr
* (1.68)

Naravno, granina naprezanja su mjerodavne karakteristike vrstoe materijala, koje se
oznaavaju sa R. To znai da ih treba odabrati prema onoj (karakteristinoj) vrijednosti vrstoe,
koja se ne smije dostii. Ako su naprezanja npr. statika (mirna), a vano je npr. samo da ne doe
do loma, mjerodavna karakteristika vrstoe e biti statika vrstoa materijala R
m
. Ako pri
statikim naprezanjima nisu doputene plastine deformacije, mjerodavna karakteristika vrstoe
e biti granica teenja R
e
. Ako su naprezanja vremenski promjenjiva (dinamika), mjerodavna
karakteristika vrstoe e biti dinamika vrstoa R
D
(granica zamora materijala). U sluaju
dugotrajnih statikih optereenja, posebno pri povienim temperaturama, mjerodavna
karakteristika vrstoe e biti granica puzanja ili dugotrajna statika vrstoa, itd. Jasno je da su
vrijednosti ovih graninih naprezanja razliite za razliite vrste optereenja (vlak, tlak, savijanje,
smik, torzija).

1.1.1.1 Stupanj sigurnosti i doputeno naprezanje
Omjer mjerodavne karakteristike vrstoe i radnog naprezanja, koji pokazuje koliko je puta
mjerodavna karakteristika vrstoe R vea od radnog naprezanja naziva se stupnjem sigurnosti:

R
= >1 . (1.69)

Stupanj sigurnosti

mora biti vei, ili barem jednak, vrlo paljivo i vrlo odgovorno odabranoj
vrijednosti tzv. potrebnog stupnja sigurnosti
potr

potr
. (1.70)

Po ovom izrazu se kontrolira vrstoa na kritinom mjestu strojnog dijela, pa stoga on predstavlja
uvjet vrstoe. Pri tome se potrebni stupanj sigurnosti odreuje na osnovi iskustva i znanja, a
granice su mu odreene procjenom visine tete, koja bi nastala nedoputenim oteenjem (gornja
granica), te to manjim utrokom materijala, tj. cijenom proizvoda (donja granica). Vrijednost mu
naroito raste, ako bi oteenjem bili ugroeni ljudski ivoti.

* Istovjetni izrazi vae i za tangencijalna naprezanja
Projektant treba biti sposoban procijeniti pouzdanost metoda, teorija i podataka kojima se slui, te
vrstu i razinu tehnologije koja e se primijeniti pri izradi strojnog dijela. Nije svejedno npr.
odrediti naprezanje metodom Nauke o vrstoi, metodama Teorije elastinosti, ili pak nekom od
numerikih metoda uz kvalitetan, pouzdan i provjeren softver. U prvom sluaju, budui da Nauka
o vrstoi daje pribline rezultate, projektant treba biti svjestan mogue greke, i zbog toga mora
poveati potrebni stupanj sigurnosti. Pored toga, u svim spomenutim metodama, ukljuivi i
numeriku, pretpostavlja se da su strojni dijelovi izraeni iz idealnog materijala: homogenog-
koji ima jednaku strukturu u svim tokama, i izotropnog- koji se ponaa jednako u svim
smjerovima i svim tokama. U stvarnosti materijali koji se upotrebljavaju za izradu strojnih
dijelova, nisu ni homogeni niti izotropni, pa vrijednosti izraunatih naprezanja i deformacija nisu
pouzdane. Dalje, Teorija elastinosti i Mehanika materijala vrijede samo za elastine materijale,
to konstrukcijski materijali optereeni iznad granice elastinosti nisu. Neki materijali uope
nemaju podruje elastinosti, tj. proporcionalnosti optereenja i deformacije. Niti prorauni ili
podaci o optereenjima nisu sasvim pouzdani, budui da su najee dobiveni za apsolutno kruta
tijela, to konstrukcijski elementi zapravo nisu. Budui da projektant ne moe biti siguran da li je
greka "na strani sigurnosti" ili ne, on uvijek mora poveati stupanj sigurnosti! Zato se potrebni
stupanj sigurnosti ponekad naziva i "koeficijent neznanja". Uz pomo suvremene mjerne tehnike,
te primjenom prikladnog kvalitetnog softvera, mogue je danas - kada je to potrebno, vrlo
precizno odrediti veliine optereenja i naprezanja. No, svako poveanje pouzdanosti prorauna
lako moe biti porueno nekvalitetnom tehnologijom izrade (kavernama nakon lijevanja,
zaostalim naprezanjima ili koncentracijom naprezanja nakon loeg zavarivanja itd). Sve ovo, a
najvie vlastito i tue iskustvo, projektant mora imati u vidu prilikom odreivanja vrijednosti
potrebnog stupnja sigurnosti.

Izrazi (1.69) i (1.70) mogu se saeti u jedan izraz:

potr
R
. (1.71)

Omjer vrstoe R i stupnja sigurnosti
potr
na desnoj strani ovog izraza predstavlja granicu koju
pogonsko naprezanje ne smije nikada prei, i naziva se doputeno naprezanje:

dop
potr
R
= . (1.72)

Sada se uvjet vrstoe moe pisati, i najee se pie kao

dop
. (1.73)

Kod sloenog stanja naprezanja ekvivalentno naprezanje
ekv
mora biti manje ili jednako
doputenom normalnom naprezanju:

ekv dop
(1.74)

Uvrtenjem u izraz 1.74 izraza 1.72 i 1.73, proizlazi novi izraz za uvjet vrstoe u sluaju
ekvivalentnih naprezanja:

potr
ekv
R

= (1.75)

Ako se za izraun ekvivalentnog naprezanja odabere izraz 1.52, odavde proizlazi jo jedan izraz
za raunanje stupnja sigurnosti:

potr
2 2

=
+
(1.76)
gdje je

R
= (1.77)

parcijalni stupanj sigurnosti za samo normalna naprezanja
R

[N/mm
2
] mjerodavna karakteristika vrstoe za normalna naprezanja

[N/mm
2
] normalno naprezanje na mjestu na kojem se kontrolira vrstoa

R
= (1.78)

parcijalni stupanj sigurnosti za samo tangencijalna naprezanja.
R
[N/mm
2
] mjerodavna karakteristika vrstoe za tangencijalna naprezanja
[N/mm
2
] tangencijalno naprezanje na mjestu na kojem se kontrolira vrstoa.

1.1.1.2 vrstoa u sluaju statikih naprezanja
Kada su strojni elementi izloeni statikim, vremenski nepromjenjivim optereenjima, naprezanja
u njihovim najnapregnutijim tokama ne smiju prei mjerodavnu karakteristiku statike vrstoe.
Osnovne karakteristike statike vrstoe dobivaju se iz tzv. dijagrama rastezanja koji
predstavljaju vezu izmeu naprezanja i deformacija za odreeni materijal.

Ovisnost naprezanja i uzdune relativne deformacije je ovisna o vrsti materijala. Za razliite vrste
materijala ta veza se odreuje jednostavnim statikim testiranjima standardnih epruveta.

Pri odreivanju statike vrstoe materijala epruvete se optereuju mirnim optereenjem, koje se
poveava sve dok ne doe do njihovog loma. Karakteristini dijagram, snimljen pri vlanom
optereenju mekog elika, prikazan je na slici 1.22. Analizom dijagrama je uoljivo da poslije
poetnog proporcionalnog (linearog) rasta naprezanja s deformacijom, dolazi do nelinearnog
rasta, tj. deformacija raste bre od naprezanja. Pri deformaciji
m
dosee se najvee naprezanje
koje materijal moe podnijeti, i naziva se (statika) vlana vrstoa R
m
. Nakon dosegnute vlane
vrstoe, deformacija raste uz smanjenje naprezanja, do najvee deformacije
u
, pri kojoj dolazi
do loma, slika 1.22.

Najvee naprezanje pri kojem jo postoji linearna ovisnost deformacije i naprezanja naziva se
granicom proporcionalnosti R
p
. Do granice proporcionalnosti materijal se ponaa linearno-
elastino i u tom podruju veza izmeu deformacija i naprezanja dana je Hookovim
zakonom, izraz (1.28).

Do odreene razine naprezanja ponaanje materijala je elastino, to znai, da se pri rastereenju
epruveta vraa u svoj prvobitni poloaj tj. na prvobitnu dimenziju. Zbog toga se to podruje
naziva elastino podruje, deformacije su elastine tj. povratne. Granica elastinih deformacija je
granica proporcionalnosti, ali je nju teko odrediti iz dijagrama. Zato se definira tehnika granica
elastinosti R
p0,01
, koja je definirana kao ono naprezanje, nakon prestanka dijelovanja kojeg, na
epruveti ostaju trajne (zaostale) deformacije veliine

= 0,01%.

upl
mpl
R
m
R
p
E = tan

lom
R
p0,01

Slika 1.22: Dijagram rastezanja za meki elik

Naprezanje pri kojem dolazi do znatnih plastinih deformacija naziva se granica plastinosti ili
granica teenja (jer se na toj razini naprezanja materijal ponaa kao tekuina- tee bez poveanja
optereenja) R
e
. Granica teenja je izrazita kod mekih elika, gdje se razlikuje gornja granica
teenja R
eH
, pri kojoj se javlja prva plastina deformacija, i donja granica teenja R
eL
, pri kojoj se
odvija daljnje deformiranje, slika 1.23a.

Iz praktinih razloga kod tih materijala odreuje se samo gornja granica plastinosti, na koju se
moe bitno utjecati brzinom optereenja. Kod materijala kod kojih nije jasno vidljiva granica
teenja (npr. tvrdi elik), dogovorno se (tehnikom) granicom teenja naziva ono naprezanje, pri
kojemu nakon rastereenja ostane trajna deformacija

= 0,2%, a oznaava se s R
p0,2
, slika 1.23b.
Plastine deformacije veine metalnih materijala vode do njihovog otvrdnua, te je za daljne
deformiranje potrebno vee optereenje.

Po obliku njihovih dijagrama rastezanja, razlikuju se sljedei materijali:
krti materijali, koji se nakon poetnih elastinih deformacija lome bez izrazitijeg
plastinog deformiranja (npr. elici visoke vrstoe, sivi ljev, titan, keramika);
rastezljivi materijali (materijali s viskoznim lomom), kod kojih se nakon poetne
(linearne) deformacije javlja izrazita plastina (trajna) deformacija, slika 1.23a,
plastini materijali, koji se samo neznatno elastino deformiraju, a cijela je deformacija
praktiki plastina, npr. bakar, slika 1.23c.

Dijagram ovisnosti deformacije o tlanim, savojnim i torzijskim naprezanjima kvalitativno je
jednak dijagramu rastezanja, slika 1.23. Odgovarajue karakteristike statike vrstoe za neke
vanije konstrukcijske materijale dane su u tabeli 1.7.

Tabela 1.7: Osnovna svojstva vana za vrstou materijala za opu strojarsku praksu
Oznaka materijala

Temperaturni
koeficijent
rastezanja
[K
-1
]
V
r
s
t
a

m
a
t
e
r
i
j
a
l
a

HRN DIN
Vlana
vrstoa
R
m

[N/mm
2
]
Granica
teenja
R
e
, R
p0,2

[N/mm
2
]
Modul
elastinosti
E
[N/mm
2
]
Poissonov
koeficijent

grijanje hlaenje
0000 St 33 310 185
0361 RSt 37-2 340 225
0460 St 44 430 275
0560 St 52 490 345
0545 St 50-2 480 285
0645 St 60-2 570 325
K
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
i

e
l
i
c
i

0745 St 70-2 670 355
1480 Cm 35 600 370
1580 Cm 45 650 430
1780 Cm 60 800 520
3130 28Mn6 800 590
4730 25CrMo4 900 600
4731 34CrMo4 1000 800
4732 42CrMo4 1100 900
4733 50CrMo4 1100 900
5430 36CrNiMo4 1200 1000
e
l
i
c
i

z
a

p
o
b
o
l
j
a
n
j
e

- 30CrNiMo8 1250 1050
1220 C15 590 355
7420 20MoCr4 780 590
4320 16MnCr5 780 590
4321 20MnCr5 980 650
e
l
i
c
i

z
a

c
e
m
e
n
t
i
r
a
n
j
e

4520 17CrNiMo6 1080 785
L 0300 GS-38 380 200
L 0400 GS-45 450 230
L 0500 GS-52 520 260
e
l
i
n
i

l
j
e
v

L 0600 GS-60 600 300
2,110
-5
0,3 1110
-6
-8,510
-6

SL 10 GG-10 100 0,8810
-5
0,29
SL 15 GG-15 150 0,9510
-5
0,28
SL 20 GG-20 200 1,0510
-5
0,31
SL 25 GG-25 250 1,1510
-5
0,31
SL 30 GG-30 300 1,2510
-5
0,30
S
i
v
i

l
j
e
v

SL 35 GG-35 350

1,3510
-5
0,30
1110
-6
-810
-6

NL 380 GGG-40 400 250 1,6710
-5
0,28
NL 500 GGG-50 500 320 1,7010
-5
0,29
NL 600 GGG-60 600 380 1,7710
-5
0,32
NL 700 GGG-70 700 440 1,8010
-5
0,34
N
o
d
u
l
a
r
n
i

l
j
e
v

NL 800 GGG-80 800 500 1,8010
-5
0,34
1010
-6
-810
-6

BTel 35 GTW-35 350
BTel 40 GTW-40 400 220
BTel 45 GTW-45 450 260
CTel 35 GTS-35 350 200
PTel 45 GTS-45 450 290
PTel 55 GTS-55 550 340
T
e
m
p
e
r

l
j
e
v

PTel 65 GTS-65 650 430
1,7510
-5
0,3 1010
-6
-810
-6

Tabela 1.7: (nastavak)
Oznaka materijala

Temperaturni
koeficijent
rastezanja
[K
-1
]
V
r
s
t
a

m
a
t
e
r
i
j
a
l
a

HRN DIN
Vlana
vrstoa
R
m

[N/mm
2
]
Granica
teenja
R
e
, R
p0,2

[N/mm
2
]
Modul
elastinost
i
E
[N/mm
2
]
Poissonov
koeficijen
t

grijanje hlaenje
AlMg3 AlMg3 250 180
AlMg3Si1 AlMg3Si1 310 260
AlCu5PbBi AlCu5PbBi 380 250
AlSi6Cu4 G-AlSi6Cu4 180 120
AlSi12(Fe) G-AlSi12 180 85
A
l
u
m
i
n
i
j
s
k
e

l
e
g
u
r
e

AlSi10Mg G-AlSi10Mg 200 100
0,710
5
0,33 2310
-6
-1810
-6
MgMn2 MgMn2 200 150
MgAl6Zn MgAl6Zn 270 200
MgAl8Zn MgAl8Zn 290 210
MgAl8Zn1 G-MgAl8Zn1 160 90
M
a
g
n
e
z
i
j
e
v
e

l
e
g
u
r
e

MgAl9Zn1 G-MgAl9Zn1 240 110
0,1210
5
0,34 2610
-6
-2110
-6
CuSn2 CuSn2 260 150
CuSn6 CuSn6 400 200
CuSn10 G-CuSn10 270 130
K
o
s
i
t
r
e
n
e

B
z

CuSn12 G-CuSn12 260 140
CuPb5Sn G-CuPb5Sn 240 130
O
l
o
v
n
e

b
r
o
n
z
e

0,910
5
0,35
CuAl5 CuAl5 340 100
CuAl8 CuAl8 370 120
CuAl10Fe G-CuAl10Fe 500 180
A
l
u
m
i
n
i
j
s
k
a

B
z

CuAl9Ni G-CuAl9Ni 500 200
1,2310
5
0,33
1610
-6
-1410
-6
CuZn28F36 CuZn28F36 370 200
CuZn33F37 CuZn33F37 380 210
CuZn36F38 CuZn36F38 390 220
CuZn15 G-CuZn15 170 70
CuZn33Pb G-CuZn33Pb 170 70
M
j
e
d

CuZn40Fe G-CuZn40Fe 300 130
1810
-6
-1610
-6
CuSn10Zn G-CuSn10Zn 260 130
CuSn7ZnPb
G-
CuSn7ZnPb
240 120
CuSn5ZnPb
G-
CuSn5ZnPb
240 90
C
r
v
e
n
i

m
e
t
a
l

CuSn6ZnNi G-CuSn6ZnNi 270 140
0,910
5
0,35
1710
-6
-1510
-6
TiAl6V4 TiAl6V4 890 820
T
i
t
a
n
o
v
e

l
e
g
u
r
e
TiAl5Sn2 TiAl5Sn2 790 760
1,0510
5
0,33 8,3510
-6

Karbidi > 2000 > 2000 5810
5
5,510
-6

Staklo-kremen < 90 0,610
-6

Drvo < 200 < 80 0,1010
5

Napomena: Karakteristike vrstoe materijala (R
m
, R
e
ili R
p0,2
) su openito ovisne o debljini elementa. U
tabeli su navedene orijentacijske vrijednosti za srednje debljine epruveta (izmeu 16 i 40
mm). Tone vrijednosti u ovisnosti o toplinskoj obradi i debljini mogu se nai u
odgovarajuim prirunicima ili katalozima proizvoaa.

a) b) c)

0,2
R
p0,2
R
eL
R
eH

tvrdi elik
meki elik
sivi lijev bakar

Slika 1.23: Karakteristini dijagrami rastezanja materijala
a) granica teenja za meki elik b) dogovorna (tehnika) granica teenja
c) naprezanje-deformacija krivulje za razliite vrste materijala

1.1.1.2.1 Karakteristike vrstoe strojnih dijelova pri statikim optereenjima
Tabela 1.7 navodi neke osnovne karakteristike vrstoe strojarskih materijala. Navedene
vrijednosti vrijede za vlana optereenja, a za metale i za tlana optereenja. Podaci za vlanu
vrstou R
m
i granicu teenja R
e
, tj. R
p0,2
, su navedeni za srednje debljine strojnih dijelova i
propisanu toplinsku obradu. Pri manjim debljinama strojnih dijelova su vrijednosti za vlanu
vrstou i granicu teenja vee, a pri veim debljinama manje. vrstoa materijala opada s
poveanjem dimenzija strojnih dijelova, jer je na veem prostoru vea vjerojatnost za
nehomogenost, anizotropnost i ostale greke u materijalu, te za narueni integritet povrina zbog
greaka u obradi. Ovo smanjenje vrstoe strojnih dijelova zbog njihovih dimenzija, veih negoli
dimenzije epruvete na kojoj je ispitivana vrstoa, obuhvaeno je odgovarajuim faktorom
dimenzija:

1
1
ref
R
b
R
= (1.79)

R [N/mm
2
] statika karakteristika vrstoe za odreenu proizvoljnu dimenziju
R
ref
[N/mm
2
] statika karakteristika vrstoe za referentnu dimenziju, najee 10 mm.

Faktor dimenzija b
1
nije jednak za statiku vrstou (slika 1.24a) i za granicu teenja (slika
1.24b). Za referentne dimenzije vee od 10 mm (kao to su u tabeli 1.7), faktor dimenzija se
moe odrediti iz slike 1.24 kao omjer vrijednosti b
1
za proizvoljnu i novu referentnu dimenziju.

Statika vrstoa strojnog dijela manja je od statike vrstoe probne epruvete i zbog
koncentracije naprezanja, koja je prisutna u njemu zbog promjenjivog oblika. Dodue, efekat
koncentracije naprezanja se za materijale s viskoznim lomom sasvim poniti zbog ovrenja
strojnog dijela nakon lokalnog razvlaenja, ali kod materijala sa krtim lomom i visokom
osjetljivou na koncentraciju naprezanja, ovaj efekat se ne smije uvijek zanemariti. Openito je
dakle statika vrstoa strojnog dijela R
m,d
dana izrazom:

1
m,d m
k,m
b
R
= R (1.80)

b
1
faktor dimenzija za statiku vrstou, slika 1.24a

k,m
efektivni faktor koncentracije naprezanja za statiku vrstou.

k,m
1 za sve materijale osim za izrazito krte (staklo, keramika, berilij, titan i sl.).

Obino se za statiki optereene dijelove iz krtih materijala za mjerodavnu karakteristiku vrstoe
uzima statika vrstoa, dok se za rastezljive materijale uzima granica teenja korigirana
faktorom dimenzija (slika 1.24b).

10 20 50 100 200 500
0,4
0,6
0,8
1
1
2
3
4
0,4
10 20
0,6
[mm]
200 50 100 500
0,8
1
[mm]

Slika 1.24: Faktori utjecaja dimenzija na statike karakteristike vrstoe
a) za vlanu vrstou: 1- ugljini elici, 2- legirani elici, 3- nodularni lijev, 4- sivi lijev
b) za granicu teenja pri vlanom naprezanju za ugljine konstrukcione elike

Radi poveanja nosivosti elemenata od materijala s viskoznim lomom tj. sa izraenom granicom
teenja, ponekad su dijelovima strojeva ili konstrukcija doputene male plastine deformacije.
Vea nosivost postie se zahvaljujui osobini ovravanja, koju pokazuju ovi materijali nakon
prelaza u plastino tj. elastino-plastino stanje. U tom sluaju, stupanj sigurnosti se moe
zapisati kao

gr gr
T
T
T
Q Q
Q
k
Q Q Q
= = = (1.81)

Q
gr
[N] ili [Nm] optereenje pri kojem naprezanje u najoptereenijim tokama strojnog dijela
premauje granicu teenja
Q [N] ili [Nm] optereenje
Q
T
[N] ili [Nm] optereenje na granici teenja
k
koeficijent otpornosti u plastinom podruju, koji pokazuje poveanje graninog

optereenja prema optereenju na granici teenja

T
stupanj sigurnosti prema prema granici teenja.

Dakle, stupanj sigurnosti po kriteriju doputenih malih plastinih deformacija je za k
puta vei
od stupnja sigurnosti po kriteriju (ne) dosezanja granice teenja. Isto toliko puta vea je i nosivost
strojnog dijela.

Koeficijent otpornosti u plastinom podruju (tj. u podruju elastino-plastinih deformacija) k

ovisi o rasporedu naprezanja iznad granice elastinosti, te o parametrima dijagrama - , koji se
shematski obino daje u obliku dva pravca (slika 1.25), kako bi se lake mogao provesti proraun
izvan granica elastinosti. Lijevi, linearni dio dijagrama odgovara elastinim, a desni elastino-
plastinim deformacijama.

Prema dijagramu 1.25 omjer naprezanja R
, koje odgovara ukupnoj deformaciji , i granice

teenja R
e
, zadan je jednadbom

e
e e
1
R E E
R E E
|
=
\ .
e
|
|
(1.82)

R
[N/mm
2
] naprezanje koje odgovara ukupnoj deformaciji
R
e
[N/mm
2
] granica teenja
ukupna deformacija u podruju elastino- plastinih deformacija

e
ukupna deformacija na granici teenja
E [N/mm
2
] modul elastinosti
E
e
[N/mm
2
] modul ovravanja

Slika 1.25: Shematski dijagram naprezanje - deformacija

Vrijednost = 1-E
e
/E naziva se koeficijent oslabljenja, a karakterizira smanjenje naprezanja
iznad granice elastinosti u odnosu na njegovu vrijednost prema Hookovom zakonu. Njegova
vrijednost za elike kree se u granicama od 0,75 do 1,0 ovisno o sastavu elika i njegovoj
toplinskoj obradi. Najea vrijednost je = 0,9 tj. E
e
/E = G
e
/G = 0,1, gdje je G modul smika.

Za raunanje koeficijenta otpornosti k
u elastino - plastinom podruju potrebno je izraunati

optereenje Q
T
, pri kojem naprezanje u najoptereenijim tokama strojnog dijela dostie granicu
teenja, i granino optereenje Q
gr
za doputenu elastino - plastinu deformaciju . Optereenje
Q
T
lako se rauna prema Hookeovom zakonu. Tako je npr. za ravno savijanje

T e,s
M W R = (1.83)

M
T
[Nmm] moment savijanja pri kojem naprezanje u pojedinim tokama dostie granicu
teenja za savijanje
W [mm
3
] aksijalni moment otpora poprenog presjeka strojnog dijela
R
e,s
[N/mm
2
] granica teenja za savijanje.

Granina optereenja ili koeficijenti otpornosti se pak raunaju na osnovi izraza Teorije
plastinosti, koji e biti prezentirani samo za neke sluajeve optereenja, koji se ee javljaju u
praksi. Tako se npr. pri vlanom optereenju granina sila F
gr
za doputenu elastino-plastinu
deformaciju , tj. za doputeni omjer deformacija /
e
dobije iz izraza 1.79:

e
gr T T
e
1
E E
F F F
E E
|
=
\ .
e
|
|
(1.84)

F
T
[N] vlana sila na granici teenja
E
e
[N/mm
2
] modul ovrenja
E [N/mm
2
] modul elastinosti

e
elastina deformacija na granici teenja tj. na granici elastinog i elastino-
plastinog podruja

Koeficijenti otpornosti k
= M
gr
/M
T
za sluaj savijanja greda pravokutnog i okruglog presjeka
prikazani su na slici 1.26 za ovrenje E
e
/E=0,1 u ovisnosti o omjeru granino doputenog
progiba f
gr
i progiba na granici teenja f
T
u istom presjeku.

1 2 3
4 5 6
1,2
1,4
1,6
1,8
2
0,1
b
a c

Slika 1.26: Koeficijenti otpornosti u elastino- plastinom podruju pri savijanju jednostavne
grede optereene silom na sredini i konzole optereene silom na kraju
a) za pravokutni presjek b) za okrugli presjek c) za konzolu
okruglog presjeka optereenu momentom na kraju

U sluaju uvijanja tapa okruglog presjeka, koeficijent otpornosti dan je izrazom

3
1
3 1 4
3
gr gr
e e e
T e g
T
G G
k
T G G

r
(
| |
| |
(
= = +
| `
|
|

( \ .
\ .
)
(1.85)

T
gr
[Nmm] moment torzije pri kojem naprezanje u najoptereenijim tokama presjeka
T
T
[Nmm] moment torzije na granici teenja

G
e
[N/mm
2
] modul ovravanja za tangencijalna naprezanja

G [N/mm
2
] modul smika

gr
rad kut torzije pri kojem naprezanje u najoptereenijim tokama presjeka

e
rad kut uvijanja u trenutku pojave plastinih deformacija

Ako je greda krunog presjeka optereena istovremeno na savijanje s momentom M i na uvijanje
s momentom T, nosivost se odreuje iz uvjeta

2 2
T T
3 3
1
16 4
M T
M T
| | | |
+ =
| |
\ . \ .
(1.86)

M
T
[Nmm] moment savijanja pri kojem naprezanje u pojedinim tokama premauje granicu
teenja za savijanje
T
T
[Nmm] moment uvijanja pri kojem naprezanje u pojedinim tokama premauje granicu
teenja za uvijanje.

1.1.1.2.2 Dugotrajna statika vrstoa
Kod statikih optereenja iznad odreene temperature, dio deformacija se pojavljuje naknadno.
Ta pojava vremenskog zaostajanja deformacija za optereenjem naziva se puzanje materijala.
Temperatura pri kojoj se javlja puzanje ovisna je o vrsti materijala. Za elik ona je iznad 400C, a
npr. za olovo i veinu polimernih materijala je kod sobne temperature. Oteenje materijala u
procesu puzanja pri dugotrajnom dijelovanju statikih naprezanja na odreenoj temperaturi vodi
lomu, otpornost prema kojem se naziva dugotrajna ili vremenska statika vrstoa. Ona se
odreuje na osnovi eksperimentalno dobivenih dijagrama dugotrajne statike vrstoe za
odreenu temperaturu, slika 1.27.
vrijeme ( ) log

Slika 1.27: Shematski prikaz krivulja dugotrajne statike vrstoe

Jednadba ove krivulje je
(1.87)
d d
m m
dug gr
R t t const = =

R
dug
[N/mm
2
] dugotrajna statika vrstoa za t sati dijelovanja statikog optereenja
t [h] vrijeme dijelovanja statikog naprezanja , obino
[N/mm
2
] dugotrajno statiko naprezanje
t
gr
[h] vrijeme nakon kojeg dolazi do loma pri dugotrajnom statikom naprezanju
m
d
eksponent (nagib) krivulje dugotrajne statike vrstoe. Za elike m
d
= 4...10

Iz poznate krivulje krivulja dugotrajne statike vrstoe lako se moe odrediti vijek trajanja
strojnog dijela za poznati nivo dugotrajnog statikog naprezanja, ili dugotrajna statika vrstoa
za predvieni vijek trajanja. Tada je stupanj sigurnosti

dug
potr
R

= (1.88)

Meutim, u literaturi se najee moe nai samo podatak za dugotrajnu statiku vrstou za
normnu trajnost od najee 100000 sati Iz tog podatka se onda moe iz izraza 1.84 odrediti
dugotrajna statika vrstoa strojnog dijela za predvieni vijek trajanja,

1
*
d
m
gr
dug dug
t
R R
t
| |
=
|
\ .
(1.89)

R
dug
[N/mm
2
] dugotrajna statika vrstoa za predvieni vijek trajanja t strojnog dijela
R
*
dug
[N/mm
2
] dugotrajna statika vrstoa za normnu trajnost t
gr

t
gr
[h] normna trajnost, tj. baza ispitivanja dugotrajne statike vrstoe, obino 100000
sati
t [h] predvieni vijek trajanja strojnog dijela
m
d
eksponent (nagib) krivulje dugotrajne statike vrstoe. Za elike m
d
= 4...10.

Takoer, mogue je odrediti vijek trajanja za poznatu vrijednost dugotrajnog statikog naprezanja

d
m
dug
gr
R
t t
| |
=
|
\ .
(1.90)

t [h] predvieni vijek trajanja strojnog dijela
t
gr
[h] normna trajnost, tj. baza ispitivanja dugotrajne statike vrstoe, obino 100.000
sati
R
dug
[N/mm
2
] dugotrajna statika vrstoa za t
gr

[N/mm
2
] dugotrajno statiko naprezanje
m
d
eksponent (nagib) krivulje dugotrajne statike vrstoe.

Kod nestacionarnog statikog optereenja (promjenjivi reimi dugotrajnog statikog optereenja,
slika 1.28) pri konstantnoj temperaturi vrijedi zakon gomilanja statikih oteenja:

,
,
1
i
i st st
i i i gr
t
D D
t
= =

(1.91)

t
i
[h] vrijeme dijelovanja dugotrajnog statikog naprezanja
i

t
i,gr
[h] vrijeme do loma na nivou dugotrajnog statikog naprezanja
i

D
i,st
statiko oteenje od dijelovanja
i

D
st
ukupno statiko oteenje.

Iz ovog zakona, uz pomo jednadbe krivulje dugotrajne statike vrstoe, izvodi se izraz za
ekvivalentno dugotrajno statiko naprezanje koje ima isti uinak, tj. rezultira istom trajnou, kao
dijelovanje svih naprezanja
i
kroz njihova vremena t
i
:

log

Slika 1.28: Nestacionarno dugotrajno statiko naprezanje

1
d
d
m
m
e i i
i

| |
=

\ .
|
(1.92)

e
[N/mm
2
] ekvivalentno stacionarno dugotrajno statiko naprezanje

i
i
i
i
t
t
=
(1.93)

i
udio vremena t
i
dijelovanja naprezanja
i
prema ukupnom vremenu dijelovanja
svih naprezanja, relativno trajanje naprezanja
i

t
i
[h] vrijeme dijelovanja naprezanja
i

i
[N/mm
2
] i- to dugotrajno statiko naprezanje.

Sada se, zamjenjujui sa
e
, moe odrediti trajnost prema izrazu 1.90, dugotrajna statika
vrstoa prema 1.89, ili stupanj sigurnosti prema izrazu 1.88.

1.1.1.3 vrstoa u sluaju promjenjivih naprezanja
Strojni dio koji je dulje vremena podvrgnut naprezanjima promjenjivim u vremenu, lomi se pri
naprezanjima koja su znatno manja od statike vrstoe i granice teenja. Ovo je posljedica tzv.
zamora materijala. Za razliku od lomova pri statikom optereenju, lomovi zbog zamora
materijala redovito nastaju bez prethodnog razvlaenja materijala (dakle bez trajne deformacije i
kontrakcije presjeka), bez obzira na vrstu i osobine materijala i na vrstu naprezanja. Razlog
ovome je to to su naprezanja koja uzrokuju zamorni lom, znatno ispod granice teenja.

Proces zamaranja uvijek poinje zaeem inicijalne (mikro)pukotine duljine reda veliine
kristalnog zrna (oko 0,05 mm), a proces zaea pukotine zapoinje ciklikim gomilanjem
plastinih deformacija na mjestima mikrokoncentracije naprezanja. Izvori mikrokoncentracije
naprezanja su najee na povrini napregnutog elementa, i to pri dnu udubina povrinskih
neravnina, u okolini oksida koji djeluju kao strano tijelo (ukljuina), te na mjestima svih ostalih
nehomogenosti izazvanih okoliem i obradom (npr. gubitak ugljika pri kovanju ili ukljuine pri
ljevanju). Vaan uzrok zaea pukotine na povrini jest i injenica da su nominalna naprezanja
uvijek najvea na povrini. Ustvari, pukotina se uvijek zainje na mjestu najveih stvarnih
naprezanja. Oko kristalnih zrna s ovako nagomilanim plastinim deformacijama formiraju se
klizne ravnine, najee na granici sa nedeformiranim zrnima. Daljnja ciklika optereenja
uzrokuju i samo klizanje - poetak rasta kratkih mikropukotina.

Ovo se lijepo vidi na slici 1.29, gdje je lijevo-gore od mikropukotine zrno niskougljinog elika s
plastinim deformacijama tj. dislokacijama, a desno-dolje zrno praktiki bez dislokacija. Gore
desno se vidi ishodite budue pukotine na dnu povrinske neravnine. Inicijalna pukotina se dakle
najee zainje transgranularno (izmeu dvaju kristalnih zrna), ali se moe zaeti i
intergranularno (kroz jedno kristalno zrno). U zoni visokih naprezanja zainje se vie pukotina,
ali se poinje iriti samo jedna od njih, i to ona, iji faktor intenziteta naprezanja (vidi poglavlje
1.8.1.3.7.3) premai svoju graninu vrijednost, tzv. prag irenja pukotine. Tada se pukotina
poinje iriti, intergranularno ili transgranularno, ali makroskopski uvijek u smjeru maksimalne
vrijednosti faktora intenziteta naprezanja.

Slika 1.29: Formirana klizna ravnina na granici plastino i elastino deformiranog zrna

Kada je izvor pukotine pod povrinom, onda je to iskljuivo na mjestima kaverni ili ukljuina,
slika 1.30. Kod sivog lijeva zaee pukotine je redovito na kraju grafitnog listia, koji je dio
njegove strukture i predstavlja koncentrator naprezanja.

Slika 1.30: Tvrda ukljuina kao izvor ispodpovrinskog zaea pukotine kod Cr-Mo elika

Izvor pukotine moe biti i mekana intergranularna zona u kojoj se formira tzv. trostruka toka od
koje se iniciraju tri mikropukotine- svaka u svome smjeru, slika 1.31.

Slika 1.31 - Tri primjera trostrukog zaea mikropukotina na jednom izvoru kod Cr-Mo elika
ASTM A295

Proces irenja pukotine traje sve dok se ostatak presjeka ne smanji toliko da naprezanja u njemu
dostignu vrijednost statike vrstoe materijala, pa se on odjednom nasilno prelomi. Tako
povrina loma uslijed zamora materijala ima dvije jasno izraene zone: zonu irenja pukotine,
koja je glatka (hrapavost na nivou kristalnih zrna), i zonu statikog loma vrlo grube i nepravilne
povrine, karakteristine za statiki lom, slika 1.32. Shematski izgledi povrina zamornog loma
za razliite vrste optereenja prikazani su na slici 1.33.

mjesto zaea pukotine
linija odmora
glatka i sjajna povrina
nepravilna i hrapava
povrina statikog loma

Slika 1.32: Opi izgled povrine loma uslijed zamora materijala

a b c d e

Slika 1.33: Prikaz lomova uslijed zamora materijala
a) aksijalno optereenje, b) istosmjerno savijanje, c) izmjenino savijanje, d) kruno savijanje, e)
torzija

Statistika analiza lomova strojnih dijelova pokazuje da preko 80 % svih lomova nastaje kao
posljedica zamora materijala. Pokretni dijelovi strojeva redovito su izloeni promjenjivim
naprezanjima bez obzira na karakter vanjskog optereenja. Tako npr. rotirajua osovina
optereena u odreenom presjeku konstantnim momentom savijanja oko osi x-x bit e izloena
naizmjenino promjenjivim normalnim naprezanjima, slika 1.34. Naime, svaka toka konture
presjeka u jednom okretaju osovine trpi naprezanja od nule (u poloaju a) do -
max
(u poloaju
b), te preko nule (u poloaju c) i +
max
(u poloaju d) , te ponovno do nule u poloaju a.

Mjerodavna karakteristika vrstoe pri promjenjivim naprezanjima strojnih dijelova jest
dinamika vrstoa (ili granica zamora) strojnog dijela, koja se dobije ispitivanjem na zamor
samog strojnog dijela, ili ee, izrauna se na temelju ispitivanja na zamor probne epruvete,
izraene od materijala jednakog materijalu strojnog dijela. Epruvete su definirane odgovarujuim
standardom, ali ako su okrugle, promjer im je najee 7 mm, a povrina polirana.
Epruvete su izloene periodino promjenjivim optereenjima odreenog inteziteta, sve do pojave
loma. Ispitivanja se provode za odreeni koeficijent asimetrije ciklusa naprezanja:

min
max
r

= (1.94)

r koeficijent asimetrije ciklusa naprezanja

min
[N/mm
2
] minimalno naprezanje ciklusa naprezanja

max
[N/mm
2
] maksimalno naprezanje ciklusa naprezanja
t

+
m
a
x

-
m
a
x

b
a
d
x
x
c
a
b
c
d
c

Slika 1.34: Naizmjenino promjenjivi ciklus normalnog naprezanja pri statikom savijanju
rotirajue osovine

najee r = -1 i r = 0, ali za nekoliko razliitih nivoa maksimalnih naprezanja. Za svaki od ovih
nivoa naprezanja biljei se broj ciklusa naprezanja N, nakon kojeg je dolo do loma epruvete.
Rezultati ispitivanja unose se u N dijagram, a dobivena krivulja odgovara eksponencijalnoj
krivulji poznatoj pod imenom Whlerova krivulja (po njemakom inenjeru, koji je prvi izveo
opisane eksperimente), ili krivulja dinamike vrstoe materijala (krivulja zamaranja), slika
1.35a.

Whlerova krivulja se asimptotski pribliava pravcu = R
r
, pri emu se R
r
naziva trajnom
dinamikom vrstoom materijala izloenog cikliki promjenjivim naprezanjima s koeficijentom
asimetrije ciklusa r. Oito, trajna dinamika vrstoa materijala je ono maksimalno naprezanje
ciklusa asimetrije r pri kojem epruveta doivi beskonano mnogo ciklusa, tj. neogranienu
trajnost. Whlerova krivulja se obino crta u logaritamskim kordinatama, gdje postaje
karakteristini pravac s "koljenom" u toki N
gr
, slika 1.35b. Jednadba Whlerove krivulje se
obino pie u obliku
(1.95)
gr
m m
rN r
R N R N const = =

R
rN
[N/mm
2
] vremenska dinamika vrstoa za trajnost u ciklusima N
N broj ciklusa do loma pri maksimalnom naprezanju ciklusa R
rN
N
gr
broj ciklusa na prelazu izmeu vremenske i trajne dinamike vrstoe. Za elike
obino oko 10
7
ciklusa, za obojene metale oko 10
8
ciklusa, a varira s asimetrijom
ciklusa i vrstom naprezanja.
m eksponent Whlerove krivulje tj. nagib Whlerove krivulje u logaritamskim
koordinatama, m = 3...13 ovisno o materijalu, obliku strojnog dijela ili vrsti spoja,
te vrsti naprezanja.

a) b)
m
a
k
s
i
m
a
l
n
o

n
a
p
r
e
z
a
n
j
e

d
i
n
a
m
i
k
a

v
r
s
t
o
a
broj ciklusa broj ciklusa

d
i
n
a
m
i
k
a

v
r
s
t
o
a
m
a
k
s
i
m
a
l
n
o

n
a
p
r
e
z
a
n
j
e
log
l
o
g
l
o
g

Slika Pogreka! U dokumentu nema teksta navedenog stila..35: Whlerova krivulja

Izvorino, Smithov dijagram se dobiva unoenjem u njegove koordinate (
max
= R
r
,
m
)
vrijednosti maksimalnog
max
= R
r
i minimalnog naprezanja
min
na nivou trajne dinamike
vrstoe za pripadajuu srednju vrijednost naprezanja
m
, za nekoliko ciklusa razliitih asimetrija
r, slika 1.36. Simetrala dijagrama ucrtava se pod kutem od 45
0
i predstavlja pravac, ije su
ordinate jednake apcisama tj. srednjim naprezanjima ciklusa. Oito je da konture Smithovog
dijagrama omeuju polje trajne dinamike vrstoe. Prijelaz maksimalnog ili minimalnog
naprezanja izvan konture dijagrama znai zamorni lom!

Razumljivo je takoer, da su Smithovi dijagrami razliiti za razliite vrste naprezanja, slika
1.37a. Najveu povrinu zauzima Smithov dijagram za savijanje, a najmanju za torziju. To znai
da su dinamike vrstoe na savijanje najvee, a na torziju najmanje. Pri tome gornja krivulja
(maksimalnih naprezanja ciklusa) Smithovog dijagrama predstavlja liniju trajne dinamike
vrstoe, pa se najee crta sama ta linija. Na taj nain se Smithov dijagram aproksimira kao
linija koja povezuje obino samo jednu (najee R
-1
) karakteristiku dinamike vrstoe i jednu
(R
m
ili R
e
)

karakteristiku statike vrstoe, slika 1.37. Najslinija izvorinom Smithovom

Tabela 1.8: Karakteristike vrstoe vanijih konstrukcijskih materijala
Oznaka materijala
Trajna dinamika vrstoa
Granica teenja
Vlak/tlak Savijanje Torzija
V
r
s
t
a

m
a
t
.

HRN DIN
R
e
R
es
R
et
R
-1
R
0
R
-1s
R
0s
R
-1t
R
0t
0361 RSt 37-2 225 300 150 175 240 200 340 140 170
0460 St 44 260 360 180 190 260 220 360 150 180
0560 St 52 340 450 230 250 310 270 450 190 220
0545 St 50-2 300 420 210 230 300 260 420 180 210
0645 St 60-2 340 470 230 270 340 300 470 210 230
K
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
i

e
l
i
c
i

0745 St 70-2 370 520 260 320 370 340 520 240 260
1331 C 25 360 500 250 250 360 280 480 190 250
1531 Ck 45 490 670 340 340 490 370 650 260 340
e
l
i
c
i

z
a

p
o
b
o
l
j
a
n
j
e
*

1733 C 67 1050 1200 630 300 490 360 600 240 390
3130 28Mn6 650 900 450 400 650 440 750 300 450
4830 50CrV4 1200 1390 710 350 560 400 650 260 440
4733 50CrMo4 900 1250 630 500 860 540 940 370 630

5432
30CrNiM
o8
1050 1450 730 570 980 600 1040 420 730
1221 Ck 15 300 420 210 270 300 300 420 180 210
4120 15Cr3 400 560 280 320 400 350 560 210 280
4320 16MnCr5 600 840 430 400 600 450 770 270 430
4321 20MnCr5 700 980 490 540 700 600 980 340 490
5420 15CrNi6 650 900 450 500 650 550 900 300 450
e
l
i
c
i

z
a

c
e
m
e
n
t
i
r
a
n
j
e
*
*

5421 18CrNi8 800 1060 550 580 800 650 1060 410 550
L 0300 GS-38 200 250 110 150 190 150 250 85 110
L 0400 GS-45 230 300 130 180 230 180 300 100 130
L 0500 GS-52 260 350 160 210 260 210 350 120 160
e
l
i
n
i

l
i
j
e
v

L 0600 GS-60 300 400 180 240 300 240 400 140 180
SL 20 GG-20 - - - 50 80 90 140 80 110
SL 30 GG-30 - - - 70 110 130 210 100 150
S
i
v
i

l
i
j
e
v

SL 40 GG-40 - - - 100 160 200 320 170 240
NL 380 GGG-40 250 350 140 110 180 150 260 95 140
NL 420 GGG-42 280 400 160 130 220 180 320 100 160
NL 500 GGG-50 320 500 200 150 250 210 370 130 200
NL 600 GGG-60 380 600 250 180 300 250 440 150 250
N
o
d
u
l
a
r
n
i

l
i
j
e
v

NL 700 GGG-70 440 700 290 210 360 300 530 170 290
Napomene: Vrijednosti granica teenja su za srednje debljine epruveta od 16...40 mm
* Vrijednosti vrstoa su za poboljano stanje
** Vrijednosti vrstoa su za kaljeno stanje nakon cementiranja
Indeks s oznaava savijanje, indeks t torziju

dijagramu jest aproksimacija u obliku (Gerberove) parabole izmeu toaka (0, R
-1
) i (R
m
, R
m
)
(slika1.38a), ali se on ipak najee aproksimira pravcem izmeu istih toaka (slika 1.38b), u
kojem sluaju se taj pravac naziva Goodmanovom linijom. Kod rastezljivih materijala se ova
linija trajne dinamike vrstoe obino ograniava granicom teenja, jer plastine deformacije
najee nisu doputene niti kod dinamikih naprezanja. Shematizacija Smithovog dijagrama se
tada najpreciznije provodi prema slici 1.37b, a moe se provesti i prema slikama 1.38a do 1.38d.

broj ciklusa

Slika 1.36: Nastanak Smithovog dijagrama trajne dinamike vrstoe

Treba zapaziti da svaka toka T u koordinatama (
m
,
max
) Smithovog dijagrama definira
odreeno cikliko naprezanje, slika 1.39a. Naime, uz poznato srednje i maksimalno naprezanje,
koje definira toka T, poznato je i amplitudno naprezanje
a
=
max
-
m
, te minimalno naprezanje
min
=
m
-
a
, pa je ciklus sasvim definiran. Takoer, svaki pravac povuen kroz ishodite je
geometrijsko mjesto maksimalnih naprezanja razliitih ciklusa jednakog koeficijenta asimetrije r.
Naime, koeficijent smjera k tog pravca je

max max
max min
2 2
1
m
k
r

= = =
+ +
, (1.96)

max
[N/mm
2
] maksimalno naprezanje ciklusa

m
[N/mm
2
] srednje naprezanje ciklusa

min
[N/mm
2
] minimalno naprezanje ciklusa
r koeficijent asimetrije ciklusa radnih naprezanja, r =
min
/
max

Odatle slijedi da svaka toka pravca predstavlja ciklus naprezanja jednakog koeficijenta
asimetrije. Zato se taj pravac oznauje s r = const, slika 1.39b. Budui da porastom radnih
optereenja strojnih dijelova koeficijent asimetrije ciklusa optereenja ostaje sauvan, a ako odziv
strojnog dijela na ta optereenja ne sadri znaajnije vibracije, onda i koeficijent asimetrije
ciklusa naprezanja ostaje sauvan. Na temelju toga moe se ustvrditi da maksimalne vrijednosti
naprezanja rastu po pravcu r = const. Zbog toga se taj pravac naziva pravcem optereenja.
Granino naprezanje tj. dinamika vrstoa za taj r se takoer nalazi na tom pravcu. Kako se ona
nalazi i na gornjoj konturi Smithovog dijagrama, oito je da se trajna dinamika vrstoa za
odreeni koeficijent asimetrije ciklusa naprezanja odreuje kao presjecite pravca optereenja r =
const i linije trajne dinamike vrstoe R
r
= f(
m
), slika 1.39c.
0,2
za vlak i tlak
za savijanje
za torziju

=

0
,
2

a)
n
a
i
z
m
j
e
n
i
n
o

o
p
t
e
r
e
e
n
j
e
p
u
l
z
i
r
a
j
u
e

o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

(

=

0
)

Slika 1.37: Smithov dijagram trajne dinamike vrstoe
a) za razliite vrste naprezanja b) konstrukcija Smithovog dijagrama
za poznate tri karakteristike vrstoe: R
-1
, R
0
i R
e

a) b)
c) d)

Slika 1.38: Neki od naina aproksimacije linije trajne dinamike vrstoe
a) Gerberova parabola b) Goodmanova linija c) Goodmanova linija presjeena granicom teenja d)
pravac pod definiranim kutem ogranien granicom teenja

Ako je strojni dio prije poetka eksploatacije stroja prednapregnut statikim naprezanjem
pr

(npr. pritezanjem vijanog spoja, navlaenjem glavine na vratilo, ugradnjom predopruene
opruge, od zaostalih naprezanja od zavarivanja itd.), onda proces njegovog optereenja ne poinje
od ishodita
T
m
m
max
r
2
m
t
r
1
m
max
max
r
r r
r
R
arctg
m
pr
R
pr
r
m
r
R
=
R
(
R
)
r
r
m
max
r
R
r
R
-1
R
m

=
c
o
n
s
t

=
1

=
c
o
n
s
t

=
-
1
R
-1
R
m
k

=
-
1

=
c
o
n
s
t

=
1
R
r
4
5
4
5
4
5
a) b)
c) d)

Slika 1.39: Osnovni principi Smithovog dijagrama
a) jedna toka - jedno cikliko naprezanje b) pravac kroz ishodite - pravac optereenja - niz razliitih
ciklikih naprezanja iste asimetrije ciklusa c) dinamika vrstoa za ciklika naprezanja s koeficijentom
asimetrije ciklusa r jednaka je ordinati presjecita pravca optereenja i linije odgovarajue dinamike
vrstoe d) u prisustvu statikog prednaprezanja
pr
ishodite pravca optereenja je pomaknuto u toku
(
pr
,
pr
), dok mu nagib ostaje isti

dijagrama, ve od toke (
pr
,

pr
) dalje pravcem r= const (Slika 1.39d), koji je pod istim kutem
( ) ( )
arctan 2 (1 ) r + kao prije. Trajna dinamika vrstoa za ovaj r je naravno, opet presjecite
pravca optereenja i iste linije trajne dinamike vrstoe R
r
= f(
m
) Smithovog dijagrama.

Iz izraza 1.91 slijedi takoer da je os ordinata pravac optereenja za r = -1, pravac pod kutem
arctan2 je pravac optereenja za r = 0, a simetrala dijagrama (pod kutem od 45
0
) je pravac po
kojem rastu statika optereenja, tj. r = 1 (u svakoj njegovoj toki je maksimalno naprezanje
jednako srednjem i minimalnom, tj.
a
= 0).

Budui da je za ovaj opi sluaj optereenja (uz prisustvo statikog prednaprezanja) jednadba
pravca optereenja u Smithovom dijagramu

(
max
2
1
pr m pr
r
= +
+
)
m
, (1.97)

a jednadba linije trajne dinamike vrstoe za shematizirani Smithov dijagram (tj. za pravac)

1 r
R R k
= + (1.98)

R
r
[N/mm
2
] ordinata linije trajne dinamike vrstoa materijala u Smithovom dijagramu
(trajna dinamika vrstoa za srednje naprezanje ciklusa
m
)
R
-1
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa materijala za koeficijent asimetrije ciklusa r = -1

m
[N/mm
2
] srednje naprezanje ciklusa
k
koeficijent smjera linije trajne dinamike vrstoe u Smithovom dijagramu

k
= 1 - R
-1
/R
m
za Goodmanovu liniju, slika 1.40b i 1.40c
k
= (R
m
- R
0
)/(R
m
- R
0
/2) za liniju trajne dinamike vrstoe definiranu
trajnom dinamikom vrstoom R
0
i statikom vrstoom R
m

R
0
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa materijala za koeficijent asimetrije ciklusa r = 0,

onda ordinata presjecita ovih dvaju pravaca daje vrijednost trajne dinamike vrstoe materijala
za proizvoljni koeficijent asimetrije ciklusa radnih naprezanja i statiko prednaprezanje
pr
:

( ) ( )
1
2 1
2 1 2 1
r p
r
R R
k r k r

r
k

= +
+ +
(1.99)

Ipak, u najveem broju sluajeva strojni dijelovi nisu statiki prednapregnuti, pa se izraz 1.99
znatno pojednostavnjuje, jer nestaje drugi lan.

Na isti nain kako se formirao Smithov dijagram za neogranienu trajnost tj. za trajnu dinamiku
vrstou, formira se i za proizvoljnu ogranienu trajnost N. Pri tome najvea vrijednost srednjeg i
maksimalnog naprezanja ostaje statika vrstoa, dok se vremenska dinamika vrstoa za
trajnost od N ciklusa asimetrije r odreuje prema jednadbi Whlerove krivulje

( )
1 m
rN r gr
R R N N = (1.100)

R
rN
[N/mm
2
] dinamika vrstoa materijala za koeficijent asimetrije ciklusa r i za trajnost od N
ciklusa
N
gr
broj ciklusa na prelazu izmeu vremenske i trajne dinamike vrstoe
N trajnost u brojevima ciklusa.

Obino je poznata trajna dinamika vrstoa R
-1
, pa izraz 1.100 prelazi u

( )
1
1 1
m
N gr
R R N N

= (1.101)

R
-1N
[N/mm
2
] dinamika vrstoa materijala za koeficijent asimetrije ciklusa r = -1 i za
trajnost od N ciklusa.

Linije vremenskih dinamikih vrstoa dakle povezuju toke (0, R
-1N
) i (R
m
, R
m
) i u stvarnosti tim
manje odstupaju od pravca to je trajnost manja. Za teoretski najmanju trajnost od N = 1/4 ciklusa
(statiko optereenje), ova linija je horizontalni pravac, tj. mjerodavna karakteristika vrstoe
postaje statika vrstoa, slika 1.40. Za proizvoljnu trajnost N, dinamika vrstoa se dobije na
isti nain kao i za neogranienu trajnost: to je ordinata presjecita istog pravca optereenja i linije
vremenske dinamike vrstoe

( ) ( )
1
2 1
2 1 2 1
rN N pr
r
R R
k r k r

k

= +
+ +
(1.102)

r
R
4
5
0
N
N
max
N
r
r
N
m
r
R
m
R
-1,N
R
-1
R
m
R
r

=
-
1

=
c
o
n
s
t

=
0

=
1
=1/4
=
c
o
n
s
t
4
5
R
0
m
r
max
r
r
N
r
N
pr
R
m
R
m
R
-1,N
R
-1
R
r
N
N =1/4
=
c
o
n
s
t

=
-
1

=
c
o
n
s
t

=
0

=
1

Slika 1.40: Odreivanje dinamike vrstoe za ogranienu trajnost N materijala izloenog
ciklikim naprezanjima s koeficijentom asimetrije ciklusa r
a) u odsustvu statikog prednaprezanja b) uz statiko prednaprezanje
pr

1.1.1.3.1 Dinamika vrstoa strojnog dijela
Dinamika vrstoa strojnog dijela manja je od dinamike vrstoe materijala (tj. standardne
probne epruvete od istog materijala) zbog itavog niza utjecaja, od kojih su najvaniji oblik
strojnog dijela, njegove apsolutne dimenzije i kvaliteta njegove povrinske obrade.
1.1.1.3.1.1 Utjecaj oblika - koncentracija naprezanja
Utjecaj oblika strojnog dijela na njegovu dinamiku vrstou svodi se na (ne)ravnomjernost
rasporeda naprezanja po presjeku. Naime, presjeci strojnih dijelova se mijenjaju, pa se mijenjaju i
naprezanja u njima. No, ne samo promjena presjeka, nego i svaka druga promjena oblika izaziva
skok naprezanja na mjestu promjene, tj. prijelaza. U takvim sluajevima, raspodjela naprezanja
po presjeku bitno se razlikuje od od sluaja tijela konstantnog presjeka, slika 1.41a. Dijagram
rasporeda naprezanja po presjeku pokazuje nagli porast naprezanja na mjestu prijelaza, utoliko
izrazitiji, ukoliko je prijelaz nagliji. Ovakva pojava naglih skokova naprezanja na mjestima
promjene oblika, naziva se koncentracija naprezanja. Koncentracija naprezanja se moe
pojednostavnjeno opisati iskrivljavanjem strujnica sile (silnica - zamiljenih linija po kojima
djeluje sila) do koje dolazi na mjestu skokovite promjene oblika, tj. na mjestu na kojem postoji
koncentrator naprezanja - tzv. zarez, slika 1.41b. Zbog toga broj silnica u odreenom dijelu
presjeka kvalitativno ukazuje na veliinu naprezanja. U takvim tokama naprezanja su znatno
vea od nominalnih naprezanja, izraunatih prema Nauci o vrstoi.

Faktor koji pokazuje koliko puta je maksimalno naprezanje u odreenoj toki tijela iz idealnog
(elastinog, izotropnog i homogenog) materijala, vee od nominalnog naprezanja u toj toki,
naziva se teoretski (geometrijski) faktor koncentracije naprezanja i definira se kao:

max
1
k
n
= (1.103)

max
[N/mm
2
] najvee naprezanje zbog uinka koncentracije, slika 1.41

n
[N/mm
2
] nominalno naprezanje

m
a
x

m
a
x

a) b)
m
a
x

Slika 1.41: Koncentracija naprezanja
a) raspodjela naprezanja po presjeku b) tok silnica

Pri statikom optereenju dijelova iz razvlaivih materijala, prilikom dostizanja granice teenja
na mjestima koncentracije naprezanja, materijal se na tim mjestima plastino deformira (razvlai)
bez poveanja optereenja. To uzrokuje ravnomjerniji raspored naprezanja, tj. efekat
koncentracije naprezanja se poniti. Obiaj je da se koncentracija naprezanja pri statikim
optereenjima uzima u obzir samo kod izrazito krtih materijala, vidi poglavlje 1.8.1.2.1.

Kod dinamikih optereenja, koncentracija naprezanja vodi do smanjenja dinamike vrstoe
strojnih dijelova izraenih kako od krtih, tako i od razvlaivih materijala. Ovo je uzrokovano
injenicom da pri promjenjivom naprezanju efekat poravnanja naprezanja ne moe sasvim doi
do izraaja kao pri statikom naprezanju. Naime, materijal nema vremena za vee poravnanje
naprezanja, jer je ve u iduem trenutku napregnut mnogo manje, esto i naprezanjem suprotnog
predznaka. Svojstvo materijala da pri promjenjivom naprezanju, lokalnim plastinim
deformacijama ipak donekle smanji koncentraciju naprezanja, procjenjuje se faktorom
osjetljivosti materijala na koncentraciju naprezanja. Oito je da su razvlaivi materijali manje
osjetljivi na koncentraciju naprezanja negoli krti materijali. U izrazito nehomogenih materijala,
kao to je sivi lijev, unutranji izvori koncentracije (zbog nehomogenosti) u velikoj mjeri
ponitavaju efekte vanjske koncentracije naprezanja (zbog oblika), tako da se dinamika vrstoa
dijelova izraenih od ovakvih materijala malo razlikuje od dinamike vrstoe polirane probne
epruvete iz istog materijala. Kae se da su takvi materijali malo osjetljivi, ili neosjetljivi na
koncentraciju naprezanja.

Faktor osjetljivosti materijala na koncentraciju naprezanja
k
definira se omjerom stvarnog
lokalnog poveanja naprezanja poslije lokalnog razvlaenja, prema lokalnom poveanju
naprezanja za homogen, izotropan i elastian materijal, u odnosu na nominalno naprezanje. Ako
je najvee lokalno naprezanje za sluaj idealnog materijala
k
n
, a za sluaj stvarnog materijala
n
, onda je faktor osjetljivosti materijala na koncentraciju naprezanja dan izrazom

1
1
k
k
k
(1.104)

k
teoretski (geometrijski) faktor koncentracije naprezanja

ef
k
n
= (1.105)

k
efektivni (stvarni) faktor koncentracije naprezanja

ef
[N/mm
2
] stvarno (efektivno) naprezanje na mjestu koncentracije naprezanja

n
[N/mm
2
] nominalno naprezanje na mjestu koncentracije naprezanja

Izraz 1.102 u praksi slui za odreivanje stvarne vrijednosti naprezanja na mjestu koncentracije,
pri emu se efektivni faktor koncentracije naprezanja procjenjuje prema izrazu izvedenom iz
izraza 1.101
( ) 1
k k k
1 = + (1.106)

Ako je materijal neosjetljiv na koncentraciju naprezanja, bit e
k
= 0, pa je
k
= 1 bez obzira na
veliinu
k
. Za materijale ije su osobine sline osobinama idealnog materijala, je
k
= 1, pa je
k

=
k
. U tom sluaju kae se da je materijal apsolutno osjetljiv na koncentraciju naprezanja.
Osjetljivost ugljinih konstrukcijskih elika na koncentraciju naprezanja kree se u granicama od
0,40 do 0,85, legiranih elika od 0,65 do 0,95, dok je u elika za opruge od 0,95 do 1,0. U lakih
metala osjetljivost je od 0,40 do 0,80, u elinom lijevu 0,30 do 0,40, dok je kod sivog lijeva,
zbog opisanih uzroka, ona vrlo mala, i kree se u granicama od 0,01 do 0,20. Za sve materijale
vai pravilo da osjetljivost prema koncentraciji naprezanja raste s poveanjem statike vrstoe.
Obiaj je da se koncentracija naprezanja ne uzima u obzir kod prorauna naprezanja, ve se
vrstoa umanji za vrijednost efektivnog faktora koncentracije naprezanja. Zbog toga se kod
promjenjivih naprezanja efektivni faktor koncentracije naprezanja definira omjerom trajne
dinamike vrstoe materijala i trajne dinamike vrstoe modela strojnog dijela, koji ima iste
dimenzije i istu kvalitetu povrinske obrade kao ispitivana probna epruveta. Budui da
koncentracija naprezanja uglavnom ne utie na statiku komponentu naprezanja, ve samo na
amplitudu naprezanja, onda se efektivni faktor koncentracije naprezanja najee ispituje za isto
dinamiko naprezanje, tj. za r = -1. Dakle

1
'
1
1
k
D
R
R
= (1.107)
R
-1
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa probne epruvete
R'
-1D
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa modela strojnog dijela.

U podruju vremenske dinamike vrstoe, u kojem su deformacije preteno elastino -
plastine, efektivni faktor koncentracije naprezanja
kN
je, slino kao gore, jednak omjeru
vremenskih dinamikih vrstoa epruvete i strojnog dijela. One su ovisne o broju ciklusa, pa je i
kN
ovisan o broju ciklusa, slika 1.42. Temeljem ove definicije izveden je izraz za njegovo
odreivanje:
N
q
N (log)
R
-1N
R
m
R

(log)
N N
gr
t
=

1
t
>

1
R
q
'
R
-1DN
1/4

Slika 1.42: K odreivanju efektivnog faktora koncentracije naprezanja
u podruju vremenske vrstoe

1 1
'
( / )

=
m m
kN k gr
N N (1.108)

N vijek trajanja strojnog dijela u brojevima ciklusa
N
gr
granica izmeu vremenske i trajne dinamike vrstoe, u brojevima ciklusa
m nagib Whlerove krivulje za standardnu probnu epruvetu
m' nagib Whlerove krivulje strojnog dijela

Omjer nagiba Whlerovih krivulja je priblino

' 3
3 log( / )
=
+
k q
m
m m
, (1.109)

dok se efektivni faktor koncentracije naprezanja
q
na granici kvazistatikog loma N
q
za elike
odreuje prema empirikoj formuli

m
1 (0, 00038 0,1)( 1) = +
q
R
k
. (1.110)

R
m
[N/mm
2
] statika vrstoa materijala

k
efektivni faktor koncentracije naprezanja u elastinom podruju (za trajnu
dinamiku vrstou)

Za pribline proraune u fazi projektiranja moe se upotrijebiti i jednostavna, ali priblina
formula, dobivena na aproksimaciji da je
q
= 1, a N
q
= 10
3
:

log
3
kN
1
k
k
N

= (1.108a)
1.1.1.3.1.2 Utjecaj apsolutnih dimenzija
S poveanjem apsolutnih dimenzija strojnih dijelova njihova vrstoa se smanjuje. Uzrok tome
jest to je u veem volumenu vea vjerojatnost nehomogenosti, te greaka u materijalu i obradi, a
time je i vea vjerojatnost nastanka i irenja pukotine. Ovo se naroito odnosi na dinamika
optereenja, kod kojih se negativan utjecaj poveanih dimenzija na vrstou strojnog dijela
procjenjuje faktorom dimenzija b
1
. Ovaj je stvarno jednak omjeru dinamikih vrstoa strojnog
dijela i modela strojnog dijela s dimenzijom u kritinom presjeku jednakoj dimenziji standardne
probne epruvete, ali ga se redovito aproksimira kao omjer dinamikih vrstoa epruvete s
dimenzijom jednakoj dimenziji strojnog dijela, i standardne probne epruvete:

1
1
1
1
=
d
R
b
R
(1.111)

R
-1d
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa za r = -1 probne epruvete promjera d
R
-1
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa za r = -1 standardne probne epruvete promjera 7 mm.

Razumljivo, i faktor dimenzija je razliit za razliite vrste naprezanja, kao i za razliite
materijale. Ipak, za pribline proraune, njegova vrijednost se moe orijentacijski odrediti prema
tabeli 1.9 za eline strojne djelove proizvoljno optereene.

Tabela 1.9: Ovisnost faktora dimenzija o promjeru strojnih dijelova
Promjer
[mm]
Faktor apsolutnih dimenzija
b
1
7 1,0
10 0,950,98
15 0,900,95
25 0,800,90
50 0,700,80
100 0,630,70
300 i vie 0,550,61
Napomena: Manje vrijednosti vrijede za legirane elike,
vee za ugljine konstrukcijske elike.

Utjecaj duine na dinamiku vrstou jo nije dovoljno prouen, iako su uzroci jednaki kao i kod
poveanja promjera. Neka ispitivanja su pokazala da se poveanjem duine strojnih elemenata
nijhova dinamika vrstoa smanjuje za najvie 15...20%, ovisno o vrsti elika i nainu njegove
mehanike i termike obrade.

1.1.1.3.1.3 Utjecaj kvalitete povrine
Utjecaj stanja povrine strojnog dijela na njegovu dinamiku vrstou vrlo je znaajan, jer
inicijalna pukotina redovito nastaje na povrini i to zbog slijedeih razloga:
Koncentracija naprezanja je redovito na povrini

Povrinske mikroneravnine i lokalne plastine deformacije nastale u procesu obrade
uzrokuju lokalne koncentracije naprezanja
Utjecaj vanjske sredine je najvei na povrinske slojeve
Nominalna naprezanja su najvea na povrinama strojnih dijelova.

Smanjenje dinamike vrstoe strojnih dijelova zbog navedenih upliva obuhvaeno je faktorom
kvalitete povrine strojnog dijela b
2
, koji je definiran omjerom trajne dinamike vrstoe
izvjesnog strojnog dijela i trajne dinamike vrstoe istog strojnog dijela, ali polirane povrine.
Slino kao ranije, ovaj se faktor aproksimira omjerom dinamikih vrstoa epruvete obraene
kao predmetni strojni dio i polirane probne epruvete:

'
1
2
1
R
b
R
= (1.112)

b
2
faktor kvalitete povrine, tabela 1.10
R
-1
' [N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa epruvete proizvoljne povrinske
obrade pri r = -1
R
-1
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa materijala pri r = -1

Vrijednosti faktora kvalitete povrine date su u tabeli 1.10.

Tabela 1.10: Orijentacijske vrijednosti faktora kvalitete povrine
Hrapavost
povrine
b
2
Vlana vrstoa materijala osovine ili vratila R
m
u [N/mm
2
] R
z

[m]
R
a

[m] 300 400 500 600 800 1000 1200 1500
0,8 0,2 1 1 1 1 1 1 1 1
1,6 0,4 0,99 0,98 0,97 0,97 0,96 0,96 0,96 0,96
3,2 0,8 0,98 0,97 0,96 0,95 0,94 0,94 0,94 0,94
6,3 1,6 0,97 0,96 0,95 0,93 0,91 0,89 0,88 0,88
10 2,5 0,95 0,93 0,90 0,88 0,84 0,81 0,79 0,78
40 10 0,94 0,90 0,85 0,82 0,75 0,70 0,67 0,65
160 40 0,91 0,86 0,80 0,76 0,69 0,63 0,57 0,50
R
a
srednje aritmetiko odstupanje profila
R
z
srednja visina neravnina

Znatno poveanje vrijednosti ovog faktora, a time i dinamike vrstoe strojnog dijela, postie se
naknadnom posebnom mehanikom obradom tj. povrinskim ovrenjem tlanim plastinim
deformacijama (kuglienje, pjeskarenje, valjanje kotaiem i sl.). Slian efekat ovravanja
dobiva se svakom vrstom plastinog oblikovanja (valjanje, kovanje, provlaenje itd.), nakon koje
uvijek ostaju tlana naprezanja na povrini. Toplinskom i toplinsko-kemijskom obradom
(kaljenje, cementiranje, nitriranje, cijaniranje itd.) mogue je postii i 100% poveanje dinamike
vrstoe (b
2
= 2).

1.1.1.3.1.4 Odreivanje dinamike vrstoe strojnog dijela i stupnja sigurnosti
Opisana tri osnovna utjecaja na dinamiku vrstou strojnog dijela kvantificiraju smanjenje trajne
dinamike vrstoe strojnog dijela u odnosu prema trajnoj dinamikoj vrstoi materijala. Svi ovi
utjecaji raunaju se za isto dinamiko naprezanje (bez statike komponente), tj. za r = -1. To
znai da je trajna dinamika vrstoa strojnog dijela napregnutog ciklikim naprezanjem s
koeficijentom asimetrije r = -1, jednaka

1 2
1D 1 1
k
= =
D
b b
R b R R (1.113)

R
-1D
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa epruvete proizvoljne povrinske obrade, pri r = -1
R
-1
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa materijala pri r = -1, tabela 1.9

1 2
k
=
D
b b
b (1.114)
b
D
zbirni faktor dinamikih utjecaja
b
1
faktor dimenzija
b
2
faktor kvalitete povrine

k
efektivni faktor koncentracije naprezanja u elastinom podruju (za trajnu
dinamiku vrstou).

Smatra se da od poetne toke
m
= 0, pa do krajnje toke
m
= R
m
Smithovog dijagrama, tj. od
isto dinamikog do isto statikog naprezanja, zbirni faktor dinamikih utjecaja raste linearno od
vrijednosti b
D
do vrijednosti 1. Zbog toga se za liniju trajne dinamike vrstoe u Smithovom
dijagramu moe uzeti Goodmanova linija definirana svojim krajnjim tokama (0, R
-1D
) i (R
m
, R
m
),
slika 1.38. Njezina jednadba je

D D 1D r
R b R k
m
= + (1.115)

R
rD
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa strojnog dijela za proizvoljnu asimetriju ciklusa r
R
-1D
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa strojnog dijela za asimetriju ciklusa r = -1, izraz 1.113
k
koeficijent smjera linije dinamike vrstoe strojnog dijela za trajnost N

k
= 1 - R
-1D
/R
m
za Goodmanovu liniju prema slikama 1.38b i 1.38c

m
[N/mm
2
] srednje naprezanje ciklusa trajne dinamike vrstoe

Ordinata presjecita ove linije trajne dinamike vrstoe s pravcem optereenja (izraz 1.98) za
opi sluaj prednapregnutog strojnog dijela je trajna dinamika vrstoa strojnog dijela
napregnutog cikliki promjenjivim naprezanjima s koeficijentom asimetrije ciklusa r :

( ) ( )
D D 1
2 1
2 1 2 1
r p
r
R b R
k r k r

r
k

= +
+ +
(1.116)

R
rD
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa strojnog dijela za proizvoljnu asimetriju ciklusa r
dijagramu, k
= 1 - R
-1D
/R
m

pr
[N/mm
2
] statiko prednaprezanje

Za vrstou strojnog dijela vana je i amplituda graninog naprezanja na nivou dinamike
vrstoe - tzv. amplituda dinamike vrstoe R
A
. Ona je jednaka razlici dinamike vrstoe i
srednjeg naprezanja. Lako se dobije izraz

( )
( )
D 1
1
1
2 1
A pr
r
R b R
k r

( =

+
(1.117)

Na slian nain se dobije i izraz za dinamiku vrstou pri asimetriji ciklusa r za vijek trajanja N
ciklusa:

( ) ( )
1D
2 1
2 1 2 1
rDN N pr
r
R R
k r k r

k

= +
+ +
(1.116a)
R
rDN
[N/mm
2
] dinamika vrstoa strojnog dijela pri asimetriji ciklusa r za vijek trajanja N
ciklusa
k
koeficijent smjera linije trajne dinamike vrstoe strojnog dijela u Smithovom

dijagramu, k
= 1 - R
-1DN
/R
m

1D D 1 N
R b R
N
= (1.118)
R
-1DN
[N/mm
2
] dinamika vrstoa strojnog dijela pri asimetriji ciklusa r = -1 za vijek trajanja N
ciklusa
R
-1N
[N/mm
2
] dinamika vrstoa materijala pri r = -1 za vijek trajanja N ciklusa

1 2
D
kN
b b
b
= (1.114a)
b
D
zbirni faktor dinamikih utjecaja u podruju vremenske vrstoe
b
1
faktor dimenzija, tabela 1.9

b
2

kN
efektivni faktor koncentracije naprezanja u podruju vremenske vrstoe, izraz
1.105.

Za poznato maksimalno naprezanje ciklusa
max
pri odreenom faktoru asimetrije ciklusa r
naprezanja proizilih iz pogonskog optereenja, a uz statiko prednaprezanje
pr
, odgovarajua
dinamika vrstoa R
-1DN
strojnog dijela dobije se uvrtenjem srednjeg naprezanja
m
= 0 u
jednadbu (Goodmanove) linije dinamike vrstoe strojnog dijela za trajnost N. Ova je pak
definirana dvjema tokama kroz koje prolazi: tokom
max max
1 1
,
2 2
pr
r r

+
| |
+
|
\ .
, dobivenoj
odreivanjem srednjeg naprezanja
m
graninog ciklusa (na nivou dinamike vrstoe) iz
jednadbu pravca optereenja (izraz 1.111), te tokom (R
m
, R
m
):

( )
( ) ( )
max
1D m
m max
1
2 1 1
pr
N
pr
R r
R r r
R

=
+
(1.119)

Sada se iz jednadbe Whlerove krivulje strojnog dijela

' '
1D 1D
m m
N
R N R N
gr
= (1.120)

R
-1D
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa strojnog dijela pri asimetriji ciklusa r = -1
N vijek trajanja strojnog dijela, u ciklusima
N
gr
broj ciklusa na granici vremenske i trajne dinamike vrstoe strojnog
dijela,, N
gr
@ 10
7
za elike
m' nagib Whlerove krivulje strojnog dijela, izraz 1.115.

uz uvrtenje izraza 1.119, lako nalazi izraz za odreivanje vijeka njegovog trajanja za poznate
vrijednosti naprezanja
max
i
pr
i asimetrije ciklusa r :

( ) ( )
( )( )
'
m max
D 1
m max
2 1 1
1
m
pr
gr
pr
R r r
b R
N N
R r

(
+

= (

(

(1.121)

N vijek trajanja strojnog dijela napregnutog ciklikim naprezanjima s koeficijentom
asimetrije r i prednapregnutog statikim prednprezanjem
pr

N
gr
broj ciklusa na granici vremenske i trajne dinamike vrstoe strojnog dijela,
N
gr
@ 10
7
za elike

Najvei dio strojnih dijelova nije statiki prednapregnut, pa se izraz 1.121 pojednostavnjuje:

( )
( )
'
m max
D 1
max m
2 1
1
m
gr
R r
b R
N N
r R

( +

=

(
(1.21a)

Stupanj sigurnosti strojnog dijela izloenog dijelovanju vremenski promjenjivih naprezanja
jednak je, shodno izrazu (1.69) ili (1.75), omjeru njihove dinamike vrstoe i maksimalnog
(ekvivalentnog) naprezanja ciklusa:

max
rD
potr
R

= (1.122)

R
rD
[N/mm
2
] dinamika vrstoa strojnog dijela za proizvoljnu asimetriju ciklusa r

max
[N/mm
2
] maksimalno naprezanje ciklusa
n
potr
potrebni stupanj sigurnosti.

No, ako plastina deformacija strojnog dijela nije doputena, onda uvjet vrstoe (1.122) moe
biti ispunjen, ali do neeljene plastine deformacije e ipak doi, ako je naprezanje vee od
granice teenja. Zato je uvjet vrstoe strojnih dijelova kod vremenski promjenjivih naprezanja

( )
D
max
min ,
r e
potr
R R

= (1.123)

min funkcija minimuma, oznaava najmanju od vrijednosti navedenih u
zagradi
R
rD
[N/mm
2
] dinamika vrstoa strojnog dijela za proizvoljnu asimetriju ciklusa r
R
e
[N/mm
2
] granica teenja.

Ponekad se vrstoa dinamiki napregnutih strojnih dijelova kontrolira raunanjem stupnja
sigurnosti prema amplitudi naprezanja. Naime, do loma zbog zamora materijala e doi i kada
amplituda naprezanja
a
postane vea od amplitude dinamike vrstoe R
A
. Dakle, amplitudni
stupanj sigurnosti treba biti

,
A
a
a
R
a potr

= (1.124)

n
a,potr
potrebni amplitudni stupanj sigurnosti.

Ovdje treba napomenuti da je u uvjet vrstoe (1.124) potrebno uvrstiti vrijednost amplitude
dinamike vrstoe izraunate iskljuivo prema izrazu (1.117), tj. za stvarni koeficijent asimetrije
ciklusa. Raunanje s amplitudom R
A
dobivenoj ispitivanjima s nekom drugom asimetrijom
ciklusa (najee r = -1, ili npr. kod vijaka r = 0) vodi do ozbiljne pogreke, koja moe imati
katastrofalne posljedice.

Niti ispravna primjena izraza (1.124) nije dovoljna s gledita vrstoe. Naime, ako nisu doputene
plastine deformacije, potrebno je provjeriti jo i stupanj sigurnsti prema granici teenja:

max
e
T
R
Tpotr

= (1.125)
Najnovija ispitivanja u podruju pogonske vrstoe sruila su jedan od stupova temeljaca na
kojemu su leali prorauni vrstoe u posljednjih stotinjak godina: trajna dinamika vrstoa ne
postoji ni za jedan materijal, ukljuivi elike! Pri tome, izgled Whlerove krivulje u
logaritamskim koordinatama ostaje nepromijenjen sve do blizu 10 ciklusa (za elike), ali tada
ponovno poinje padati pod neto manjim nagibom nego to je u podruju "a" (primarne)
vremenske vrstoe, slika 1.43.
8
Ipak, rijetki su dijelovi strojeva i konstrukcija, koji u konanom vijeku trajanja mogu dostii npr.
10
8
ciklusa. Zbog toga, znanstvena injenica da trajna dinamika vrstoa ne postoji, ne utjee
bitno na dosadanje, ovdje prikazane metode prorauna vrstoe i vijeka trajanja strojnih
dijelova. Naravno, ovo se ne odnosi na djelove visokofrekventnih (ultra brzohodnih) strojeva, kao
to su plinske turbine, ija frekvencija vrtnje iznosi i preko 10
5
okretaja u minuti, pa se 10
8

ciklusa moe dostii za pedesetak sati pogona.

a
b
c
Broj ciklusa do loma
A
m
p
l
i
t
u
d
a

n
a
p
r
e
z
a
n
j
a
10
4 5
10
6
10
7
10
8
10
10
10

Slika 1.43: Shematski izgled Whlerove krivulje za elik 4732 u visokociklikom i
gigaciklikom podruju (iznad 10
8
ciklusa)

ciklikim naprezanjima promjenjive amplitude, koja ostaje konstantna kroz n
i
ciklusa, slika 1.45,
doi e do loma uslijed zamora kada se ispuni uvjet

1
i
i
i i i
n
D
N
D =

(1.126)

D
i
zamorno oteenje od n
i
ciklusa na nivou maksimalnog naprezanja
i

n
i
broj ciklusa na nivou maksimalnog naprezanja
i

N
i
broj ciklusa do loma na nivou maksimalnog naprezanja
i
,
jednadba Whlerove krivulje, izraz 1.96.
D ukupno oteenje uslijed zamora materijala, empirika konstanta.
D = 0,3...3,0; izvorno prema Mineru D = 1,0.

Ako se jednadbu (1.126) podijeli s vijekom trajanja N strojnog dijela u ciklusima, dobije se
jednostavan izraz za raunanje vijeka trajanja:

i
i i
D
N
N
(1.127)

D ukupno oteenje uslijed zamora materijala, izraz 1.126

i
udio broja ciklusa na i-tom nivou naprezanja prema ukupnom broju ciklusa,
frekvencija pojavljivanja i-tog naprezanja,
i
= n
i
/n
i
. U trenutku loma je

i
= n
i
/N
i
=n
i
/N.

( )
' m
i gr D i
N N R = (1.95a)

N
i
broj ciklusa do loma na i-tom nivou maksimalnog naprezanja
N
gr
broj ciklusa na granici vremenske i trajne dinamike vrstoe
R
D
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa strojnog dijela

i
[N/mm
2
] maksimalno naprezanje i-tog nivoa

Uvrtavajui izraz 1.92a u izraz 1.124, dobije se poznati izraz za procjenu vijeka trajanja strojnog
dijela izloenog dijelovanju ciklikih naprezanja diskretno promjenjive amplitude:
a)
b)
c)
d)
vrijeme

Slika 1.44: Neke karakteristine povijesti naprezanja (optereenja)
a) normalna naprezanja automobilskog toka b) pritisak u naftnom cjevovodu
c) moment savijanja u vratilu toka automobila (poluosovina)
d) vertikalna akceleracija transportnog zrakoplova

Slika 1.45: Definiranje parametara vrstoe kod ciklikih naprezanja promjenjive amplitude

( )
' m
gr D e
N D N R = (1.128)

N
gr
broj ciklusa na granici vremenske i trajne dinamike vrstoe
R
D
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa strojnog dijela

1
'
'
m
m
e i i
i

| |
=
\ .
|
(1.129)

e
[N/mm
2
] ekvivalentno naprezanje konstantne amplitude, koje uzrokuje isti nivo
oteenja tj. isti vijek trajanja strojnog dijela, kao sva djelujua naprezanja
i

zajedno

i
udio broja ciklusa na i-tom nivou naprezanja prema ukupnom broju ciklusa,
frekvencija pojavljivanja i-tog naprezanja

i
[N/mm
2
] maksimalno naprezanje i-tog nivoa

Stupanj sigurnosti protiv loma strojnog dijela zbog zamora pri vijeku trajanja N se rauna prema
izrazu:

DN
potr
e
R

= (1.130)

R
DN
[N/mm
2
] dinamika vrstoa strojnog dijela za vijek trajanja N, izraz 1.95

e
[N/mm
2
] ekvivalentno naprezanje konstantne amplitude

potr
potrebni stupanj sigurnosti

Za neogranienu trajnost je stupanj sigurnosti:

D
potr
e
R

= (1.131)

pri emu treba biti ispunjen i uvjet max(
i
) R
D
.

Kod ciklikih naprezanja s kontinuirano promjenjivim amplitudama, kao to su sluajna
naprezanja (slika 1.44), pomou razraenih metoda (kao to je npr. tzv. metoda kinih kapi),
formiraju se spektri naprezanja. To su krivulje koje prikazuju relativne vrijednosti naprezanja, ili
ee, relativne vrijednosti amplitude naprezanja poredane po veliini, u ovisnosti o broju
doivljenih ciklusa. Ako se na apcisi nanesu relativne vrijednosti broja ciklusa, one predstavljaju
kumulativnu frekvenciju pojavljivanja amplitude naprezanja odreene veliine. Uoeno je da
svakoj vrsti sluajnih optereenja pripada slian, karakteristian spektar. DIN 15018 i ISO 4301/1
su standardizirali neke karakteristine spektre naprezanja, slika 1.46. Za te i druge karakteristine
spektre naprezanja provode se ispitivanja na zamor, metodologijom istom kao za Whlerovu
krivulju. Dobivena krivulja naziva se krivuljom zamaranja ili krivuljom vijeka trajanja, a za isti
strojni dio paralelna je Whlerovoj krivulji, tj. nagib m im je isti. Na slici 1.47 shematski su
prikazana tri karakteristina spektra naprezanja sa pripadajuim povijestima naprezanja, te
krivulje vijeka trajanja za svakog od njih. Moe se uoiti da strojni dio izloen ciklikim
optereenjima s amplitudom koja se mijenja po stacionarno sluajnoj raspodjeli (Gaussovoj) ima
vijek trajanja oko 250 puta vei od vijeka trajanja istog strojnog dijela izloenog optereenju
konstantne amplitude, a deset puta manji od vijeka trajanja pri kvazi-stacionarnoj (log-normalnoj)
raspodjeli optereenja.
s
s
s
s
a
b
c
d
0 1/6 2/6 3/6 4/6 5/6 6/6
0/3
1/3
2/3
3/3
log /log 10
6

Slika 1.46: Standardni spektri naprezanja prema DIN 15018 i ISO 4301/1

A
m
p
l
i
t
u
d
a

n
a
p
r
e
z
a
n
j
a
a
1
10
4
10
5
10
6
10
7
10
8
Broj ciklusa N
0
N
0
m
a
m
N
0
a
m
N
0
a
a b c
Spektri
naprezanja
Povijest
naprezanja
c b a

Slika 1.47: Krivulje vijeka trajanja za tri karakteristina spektra naprezanja
a) puni spektar (konstantna amplituda) b) spektar za raspodjelu naprezanja prema Gaussovom
sluajnom procesu c) spektar za kvazi-stacionarnu (log-normalnu) raspodjelu naprezanja

Kod prorauna vrstoe ili procjene vijeka trajanja, projektantu preostaje formirati (na osnovi
mjerenja ili pretpostavke temeljene na iskustvu) spektar naprezanja za dio stroja ili konstrukcije
koju projektira, svesti ga na bezdimenzionalni oblik standardnog spektra, te ga svrstati u podruje
nekog od spektara za kojeg ima krivulju vijeka trajanja. Drugi nain je spektar diskretizirati na
odreeni broj podruja s n
i
ciklusa odreenog konstantnog nivoa naprezanja (ili amplitude)
i
, pa
raunati prema izrazima za diskretno promjenjivu amplitudu.

Vijek trajanja N
A
strojnog dijela za poznati spektar naprezanja A moe se dobro ocijeniti, ako se
poznaje vijek trajanja N
S
istog strojnog dijela izloenog

spektru S:

( )
( )
S
A S
A
/
/
i i
i
i i
i
n N
N N
n N
=

(1.132)

n
i
broj ciklusa na nivou maksimalnog naprezanja
i

N
i
broj ciklusa do loma na nivou maksimalnog naprezanja
i
.

Konano, preostaje naravno, jo jedan nain za odreivanje ili procjenu vijeka trajanja ili
dinamike vrstoe spektralno optereenih strojnih dijelova: sloena, skupa i dugotrajna
provedba testiranja na zamor modela strojnog dijela, ili barem epruvete iz istog materijala.

1.8.1.3.4. vrstoa i trajnost strojnih dijelova u niskociklikom podruju
U podruju niskociklikog zamora (N < 10
4
ciklusa), promjenjive elastino-plastine deformacije,
a ne naprezanja, su one koje odreuju integritet (nenaruenu funkcionalnost) strojnih dijelova.
Zbog toga se glede vrstoe provode dva tipa testiranja: testiranje za dobivanje dijagrama
ovisnosti ciklikog naprezanja o ciklikoj deformaciji, te testiranje na zamor istih standardnih
epruveta kao za dobivanje Whlerove krivulje, ali se sada pored broja ciklusa i naprezanja, mjeri
i deformacija.
Potrebno je napomenuti da u prisustvu plastinih deformacija samo raunanje sa stvarnim
vrijednostima naprezanja i deformacija * i * moe dati vjerodostojnost proraunima u kojima
su oni sadrani, naroito u podruju u kojem su plastine deformacije vee od elastinih (otprilike
N < 10
2
do 10
5
ciklusa):

( ) * 1 = + ( ) * ln 1 = + (1.133)

konvencionalna vrijednost relativne deformacije
[N/mm
2
] konvencionalna vrijednost naprezanja.

U oba spomenuta sluaja testiranja, epruvete se izlau ciklikom optereenju (s kontroliranim
deformacijama ili naprezanjima), koje u nekoliko desetaka (ili stotina) prvih ciklusa izaziva
gomilanje plastinih deformacija (slika 1.48a). Nakon toga se petlja histereze stabilizira i poprimi
izgled kao na slici 1.48b. Maksimalne vrijednosti amplitude naprezanja i amplitude ukupne
deformacije stabilizirane petlje histereze predstavljaju jednu toku ciklike krivulje deformacija -
naprezanje, slika 1.49, iz kojeg je vidljivo da nju ustvari tvori skup vrhova petlji histereze pri
razliitim nivoima optereenja. Jednadba ove krivulje je

1
'
* *
*
'
n
a a
a
E K

| |
= +
|
\ .
(1.134)

*
a
amplituda ukupne stvarne deformacije
*
a
[N/mm
2
] amplituda stvarnog naprezanja
E [N/mm
2
] modul elastinosti
K' [N/mm
2
] koeficijent dinamike vrstoe, konstanta materijala
n' eksponent ciklikog ovravanja, konstanta materijala.
b) a)

Slika 1.48: Petlja histereze kod ciklikog optereenja
a) gomilanje plastinih deformacija u prvim ciklusima b) stabilizirana petlja histereze

Slika 1.49: Nastanak dijagrama ciklikih deformacija

c
a
b
arctan
*
*

Slika 1.50: Krivulja ciklikih deformacija
a) krivulja (statikih) rastezanja b) krivulja deformacija za cikliki oslabljen materijal
c) krivulja deformacija za cikliki ovren materijal

U veem dijelu elastinog podruja krivulja ciklikih deformacija se podudara s krivuljom
rastezanja (statikom), dok je u elastino - plastinom podruju smjetena ispod ili iznad statike
krivulje *
a
- *
a
, slika 1.50. U prvom sluaju kae se da je materijal cikliki oslabljen, a u
drugom, da je materijal cikliki ovren.

1.8.1.3.4.1 Veza izmeu ciklikih deformacija i vijeka trajanja
Kod ispitivanja na zamor optereivanje epruvete se nastavlja sve do njezinog loma, pri emu se
izmjeri broj ciklusa, dok se veliine elastinih i plastinih deformacija iitaju iz iste, prije
spomenute stabilizirane petlje histereze. Rezultati se prikazuju, slino kao kod Whlerove
krivulje, u logaritamskim koordinatama deformacija i broja ciklusa do loma, slika 1.51. Kao to
se vidi na slici, obino se krivulje za elastinu i plastinu deformaciju ucrtavaju posebno, a
rezultantna krivulja je zbroj ovih dviju, poznata pod imenom Manson-Coffinova jednadba:

* * *
, ,
'
'
f b
a a el a pl f
c
N N
E
= + = + (1.135)

*
a
amplituda ukupne stvarne deformacije
*
a,el
amplituda stvarne elastine deformacije
*
a,pl
amplituda stvarne plastine deformacije
'
f
[N/mm
2
] koeficijent dinamike vrstoe: ona vrijednost stvarnog naprezanja,
koja odgovara statikom lomu (N = 1/4), konstanta materijala. Treba
primijetiti da krivulja elastinih deformacija poinje s tom vrijednou
E [N/mm
2
] modul elastinosti
N broj ciklusa do loma
'
f
koeficijent deformabilnosti pri zamaranju: ona stvarna deformacija, koja
odgovara statikom lomu, konstanta materijala
b nagib krivulje elastinih deformacija, konstanta materijala
c nagib krivulje plastinih deformacija, konstanta materijala.

Ovaj izraz je osnova deformacijskog pristupa problemu zamora materijala, potvren je mnogim
eksperimentima, a vrijedi za itav raspon vijeka trajanja tj. za 1/4 N N
gr
. On omoguava
izraun granine deformacije za odreeni vijek trajanja strojnog dijela, ili vijek trajanja za
odreenu razinu deformacije pri koeficijentu asimetrije ciklusa r = -1. U podruju broja ciklusa
za kojega je
a,el
<
a,pl
, dovoljno je za pribline proraune raunati samo s njegovim drugim
lanom, dok je za
a,pl
<
a,el
dovoljno raunati samo sa prvim lanom i sa konvencionalnim
naprezanjima i deformacijama. Granica izmeu ova dva podruja (prelazna toka T na slici 1.51)
ovisi o materijalu strojnog dijela, linearno opada s tvrdoom i za elike se kree u granicama N
T

= 10
2
...10
5
.

Slian izraz za raunanje granine amplitude deformacije ili vijeka trajanja pri razliitim
vrijednostima srednjeg naprezanja, tj. za razliite asimetrije ciklusa naprezanja, izveden je u
novije doba i potvren eksperimentalno:

1
'
' ' ' '
* '
'
n
f m f m b
a f
f
k k
c
N N
E

| |
= +
|
|
\ .
(1.136)

k koeficijent osjetljivosti na srednje naprezanje, k = 1,0...1,5
'
m
[N/mm
2
] korigirana vrijednost od '
f
, tj. ona vrijednost stvarnog naprezanja, koja u
Smithovom dijagramu za stvarna naprezanja zamjenjuje statiku vrstou, '
m

='
f
/ k
n' eksponent ciklikog ovravanja, konstanta materijala.

1/4 10 10 10 10 10 10 1
10
10
10
10
10
2 3 4 5 6
-4
-3
-2
-1
0
broj ciklusa
a
m
p
l
i
t
u
d
a

d
e
f
o
r
m
a
c
i
j
e
0
7
T

Slika 1.51: Dijagram graninih deformacija kod ispitivanja na zamor elika ...

Iz izraza 1.135 i 1.136 mogue je odrediti vijek trajanja izraen u brojevima ciklusa N za poznatu,
graninu vrijednost ukupne deformacije *
a
.

Vano je znati da nije potrebno poznavati vrijednost svih est konstanti materijala ('
f
, '
f
, b, c, n' i
K'), koje se javljaju u izrazima 1.134 do 1.136, ve samo etiri, jer su one meusobno vezane
relacijama:

( )
'
'
'
'
f
n
f
K

= (1.137)

'
b
c
n
= (1.138)

1.8.1.3.4.2 Faktor koncentracije deformacija
Izrazi 1.135 i 1.136 za proraun vrstoe i vijeka trajanja u niskociklinom podruju vrijede samo
za standardnu probnu epruvetu. Da bi vrijedili i za strojne djelove, potrebno je raunati sa
vrijednostima maksimalnih amplituda stvarnih deformacija na mjestima skokovite promjene
oblika, koje se raunaju slino kao i amplitude maksimalnih naprezanja, tj. mnoenjem
nominalnih vrijednosti deformacija s faktorom koncentracije ciklikih deformacija
:

*
,max
n
1
a
a
= (1.139)

*
a,max
maksimalna vrijednost amplitude stvarne deformacije na mjestu koncentracije

a,n
nominalna vrijednost amplitude deformacije

Budui da je prema Neuberovom pravilu

2
k k
= (1.140)

cikliki faktor koncentracije deformacija

,max
,
*
1
a
k
a n
= (1.141)

k
efektivni faktor koncentracije naprezanja

k
teoretski faktor koncentracije naprezanja

*
a,max
[N/mm
2
] maksimalna vrijednost amplitude stvarnih naprezanja

a,,n
[N/mm
2
] nominalna vrijednost amplitude naprezanja,

ono se moe napisati i kao

2 2
, * *
,max ,max
k a
a a
E
n

= . (1.142)

Desna strana ovog izraza je konstanta, pa je oito da izraz predstavlja hiperbolu u dijagramu
rastezanja - . Sjecite ove hiperbole i krivulje ciklike deformacije, izraz (1.134), daje
maksimalne vrijednosti stvarnih amplituda naprezanja
*
a,max
i deformacije
*
a,max
, s kojom se
onda ulazi u formulu (1.135) ili (1.136).

1.8.1.3.4.3 Naprezanjski pristup proraunu vrstoe i trajnosti u niskociklikom podruju
Naalost, opisanim pristupom problemu vrstoe kod vremenski promjenjivih naprezanja nije
mogue na ispravan nain obuhvatiti utjecaj statikog prednaprezanja (ili prethodnog
deformiranja) na vrstou i vijek trajanja strojnih dijelova. Na sreu, to nije niti potrebno. Naime,
proraune vrstoe i trajnosti strojnih dijelova u niskociklinom podruju mogue je takoer
voditi metodologijom pokazanoj u poglavljima 1.8.1.2.1 i 1.8.1.2.2, iju osnovu ine Whlerova
krivulja i Smithov dijagram. Potrebno je samo umjesto s konvencionalnim, raunati sa stvarnim
vrijednostima naprezanja i vrstoe, a umjesto sa statikom granicom vrstoe R
m
, raunati s
koeficijentom dinamike vrstoe , umanjenom za faktor osjetljivosti na srednje naprezanje k
= 1,11,5. Na taj nain Smithov dijagram se transformira prema slici 1.52, a izrazi za dinamiku
vrstou i vijek trajanja postaju:
,
f

( ) ( )
* *
1D
2 1
2 1 2 1
rDN N pr
r
R R
k r k r

*
k

= +
+ +
(1.143)

R
*
rDN
[N/mm
2
] stvarna vrijednost dinamike vrstoe strojnog dijela pri asimetriji ciklusa r
za vijek trajanja N ciklusa
k
koeficijent smjera linije trajne dinamike vrstoe strojnog dijela u

Smithovom dijagramu, k
= 1 - R
*
-1DN
/'
m
za Goodmanovu liniju, slika 1.52

*
pr
[N/mm
2
] stvarna vrijednost statikog prednaprezanja

r koeficijent asimetrije ciklusa radnih naprezanja

=1/4
=

c
o
n
s
t
8
r

=

c
o
n
s
t

Slika 1.52: Smithov dijagram za niskocikliko podruje

(1.144)
*
1 D DN N
R b R
=
*
1
R*
-1DN
[N/mm
2
] stvarna vrijednost dinamike vrstoe strojnog dijela pri asimetriji ciklusa r
= -1 za vijek trajanja N ciklusa
R
-1N
[N/mm
2
] dinamika vrstoa materijala pri r = -1 za vijek trajanja N ciklusa
'
m
[N/mm
2
] stvarna vrijednost stvarnog naprezanja pri statikom lomu, '
m
=
'
f
/k
k faktor osjetljivosti na srednje naprezanje k = 1,11,5

1 2
D
k
b b
b
= (1.114a)
b
D
b
1
faktor dimenzija, tabela 1.9

b
2

k
efektivni faktor koncentracije naprezanja u podruju vremenske
vrstoe, izraz 1.141.

Trajnost do loma izraunava se analogno izrazu (1.121):

( ) ( )
( )( )
'
* * *
*
max
D 1
' * *
max
2 1 1
1
m
m p
gr
m pr
R r r
b R
N N
r

(
+

= (

(

r
(1.145)

N vijek trajanja strojnog dijela napregnutog ciklikim naprezanjima s
koeficijentom asimetrije r i prednapregnutog statikim prednprezanjem
*
pr

b
D
N
gr
broj ciklusa na granici vremenske i trajne dinamike vrstoe strojnog dijela,
N
gr
@ 10
7
za elike
r koeficijent asimetrije ciklusa radnih naprezanja
m' nagib Whlerove krivulje strojnog dijela, izraz 1.98

*
max
[N/mm
2
] maksimalna vrijednost stvarnog naprezanja ciklusa

*
pr
[N/mm
2
] statiko prednaprezanje
R
-1
[N/mm
2
] trajna dinamika vrstoa materijala za r = -1.
'
m
[N/mm
2
] stvarna vrijednost stvarnog naprezanja pri statikom lomu, '
m
=
'
f
/k
k faktor osjetljivosti na srednje naprezanje k = 1,11,5 .

1.8.1.3.5. Vieosno stanje naprezanja
Za vieosno stanje naprezanja potrebno je odrediti povijest svih komponenti naprezanja, odvojiti
statike i dinamike (promjenjive) komponente naprezanja i deformacija, zamijeniti ih s
odgovarajuim ekvivalentnim jednoosnim naprezanjima i deformacijama, i konano, odrediti
dinamiku vrstou ili vijek trajanja na nain opisan za jednoosno stanje naprezanja. Pri tome se
pretpostavlja da sve komponente naprezanja i deformacija potiu iz istog izvora, te da su sinhrona
i sinfazna.

Postoje dva naina za odreivanje promjenjivih trodimenzionalnih komponenti naprezanja i
deformacija u funkciji vremena. Koji e se od njih odabrati ovisi o uvjetima koji vladaju za
vrijeme onog dijela ciklusa optereenja u kojem optereenja rastu. Naime, u tom dijelu ciklusa
komponente naprezanja rastu ili u jednakim omjerima - proporcionalno optereenje, ili u
nejednakim omjerima - neproporcionalno optereenje. U prvom sluaju pravci glavnih
naprezanja ostaju konstantni, a u drugom se mijenjaju.

Neproporcionalno optereenje zahtjeva dodatnu analizu, koja prelazi obim ove knjige. Ovdje e
se samo kazati da se za neproporcionalno optereenje komponente oteenja za normalna i
tangencijalna naprezanja procjenjuju odvojeno. Prema Eurocodeu 3, ugovornom pravilniku za
projektiranje Evropske unije, maksimalno tangencijalno naprezanje moe biti upotrijebljeno kao
ekvivalentno naprezanje za neproporcionalna optereenja. Moe se primijeniti i bilo koji drugi
nain odreivanja ekvivalentnih naprezanja, samo ako je odreen takav pravac glavnog
naprezanja, koji rezultira s najmanjim stupnjem sigurnosti.
Za proporcionalno optereenje, preporua se ekvivalentno srednje naprezanje odrediti kao zbroj
srednjih vrijednosti glavnih naprezanja

3 2 1 , m m m e m
+ + = , (1.146)

m,e
[N/mm
2
] ekvivalentno srednje naprezanje

m1
[N/mm
2
] srednja vrijednost glavnog naprezanja 1

m2
[N/mm
2

m3
[N/mm
2

iako taj izraz ne proizlazi ni iz jedne hipoteze vrstoe. On je i jednostavniji od izraza po bilo
kojoj hipotezi vrstoe, a daje rezultate koji se bolje slau s eksperimentalnim ispitivanjima.
Posebna mu je prednost to uzima u obzir razliit uticaj vlanih i tlanih statikih naprezanja na
dinamiku vrstou i vijek trajanja. Na isti nain treba odrediti ekvivalentno naprezanje od
statikog predoptereenja. Ekvivalentno amplitudno naprezanje poeljno je raunati prema
hipotezi najveih tangencijalnih naprezanja. Za poznata glavna naprezanja dobije se:

| |
2
1 3
2
3 2
2
2 1 ,
) ( ) ( ) (
2
1
a a a a a a e a
+ + = , (1.147)

a,e
[N/mm
2
] ekvivalentno amplitudno naprezanje

a1
[N/mm
2
] amplituda glavnog naprezanja 1

a2
[N/mm
2

a3
[N/mm
2

Ekvivalentno amplitudno naprezanje moe se izraunati i poznavanjem amplitudnih naprezanja u
bilo koje tri ravnine:

| |
2
,
2
,
2
,
2
, ,
2
, ,
2
, , ,
( 6 ) ( ) ( ) (
2
1
zx a yz a xy a x a z a z a y a y a x a e a
+ + + + + = (1.148)

a,e
[N/mm
2
] ekvivalentno amplitudno naprezanje

a,x
[N/mm
2
] amplituda normalnog naprezanja u smjeru osi x

a,y
[N/mm
2
] amplituda normalnog naprezanja u smjeru osi y

a,z
[N/mm
2
] amplituda normalnog naprezanja u smjeru osi z

a,z
[N/mm
2
] amplituda normalnog naprezanja u smjeru osi z

a,xy
[N/mm
2
] amplituda tangencijalnog naprezanja okomitog na os x, u smjeru osi y

a,yz
[N/mm
2
] amplituda tangencijalnog naprezanja okomitog na os y, u smjeru osi z

a,zx
[N/mm
2
] amplituda tangencijalnog naprezanja okomitog na os z, u smjeru osi x.

U sluaju niskociklikog zamora, potrebno je izraunati i ekvivalentnu jednoosnu amplitudnu
deformaciju. Prema Henckyju je

* * * 2 * * 2 *
, 1 2 2 3 3
2
( ) ( ) (
3
a e a a a a a a
= + +
* 2
1
) (1.149)

*
a,e
ekvivalentna amplituda stvarnih deformacija

*
a,1
amplituda glavnih stvarnih deformacija 1

*
a,2
amplituda glavnih stvarnih deformacija 2

*
a,3
amplituda glavnih stvarnih deformacija 3.

Sada se dinamika vrstoa, granina naprezanja i vijek trajanja raunaju prema izrazima za
jednoosno stanje naprezanja, poglavlje 1.8.1.2.3.4, i za jednoosno stanje deformacija, poglavlje
1.8.1.2.4.

1.8.1.3.6. vrstoa pri povienim temperaturama
Osnovna znaajka dinamike vrstoe pri povienim temperaturama jest da Whlerova krivulja
nema horizontalni dio - dakle trajna dinamika vrstoa ne postoji. U tom sluaju prorauni
vrstoe se provode na isti nain kao za vremensku dinamiku vrstou pri normalnoj
temperaturi. Jedini uvjet jest da je potrebno imati Whlerovu krivulju i karakteristike statike
vrstoe za tu, odreenu temperaturu.

Meutim, poviene temperature pogoduju i procesu puzanja, kojega ciklika promjena naprezanja
dodatno ubrzava. Dakle, u kritinim tokama strojnog dijela istovremeno djeluju dva procesa,
koji neovisno jedan od drugome, vode zajednikom cilju: lomu. Pri tome nije presudno da li je
ciklika promjena naprezanja i deformacija uzrokovana promjenom optereenja (klasini zamor),
ili promjenom temperature (toplinski zamor, npr. kod hlaenih lopatica plinskih turbina). Naime,
u oba sluaja osnovu prorauna vrstoe ini pravilo o linearnom gomilanju oteenja od
razliitih mehanizama oteenja:

u st
gr
n t
D D D
N t
= + = + (1.150)

D
u
ukupno oteenje strojnog dijela u kritinom presjeku, u trenutku loma D
u
1
D oteenje strojnog dijela zbog zamora materijala
D
st
oteenje strojnog dijela zbog ciklikog puzanja
n ukupni broj ciklusa naprezanja
N broj ciklusa do loma
t [h] ukupno vrijeme puzanja, t = n/f
f [h
-1
] frekvencija ciklusa, broj ciklusa u jedinici vremena u kojoj se mjeri t
t
gr
[h] vrijeme do kvazistatikog loma zbog puzanja na nivou amplitude ciklikog
naprezanja.

Kod diskretno promjenjivih reima optereenja, koji rezultiraju s promjenjivim amplitudama
naprezanja, vrstoa se rauna prema izrazu

,
j
i
u
i j i j gr
t
n
D
N t
+ =

(1.151)

t
j
[h] vrijeme ciklikog puzanja na nivou j-og nivoa naprezanja
t
j,gr
[h] vrijeme do kvazistatikog loma zbog puzanja na nivou j-og nivoa ciklikog
naprezanja
n
i
, N
i
, D
u
kao gore.

Kod kontinuirano promjenjivih naprezanja sume prelaze u integrale, pa se za uvjet vrstoe
uzima izraz

0 0
1
N t
gr
dn dt
N t
+ =

. (1.152)

Za rjeenje ovog integrala potrebni je imati krivulje zamaranja i puzanja za spektar naprezanja
koji djeluje u kritinoj toki elementa stroja ili konstrukcije.

Proracun Svih Cvrstoca

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Proracun Svih Cvrstoca

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

vrstoa

koeficijent otpornosti u plastinom podruju, koji pokazuje poveanje graninog

, koje odgovara ukupnoj deformaciji , i granice

u elastino - plastinom podruju potrebno je izraunati

koeficijent smjera linije trajne dinamike vrstoe u Smithovom dijagramu

koeficijent smjera linije dinamike vrstoe strojnog dijela za trajnost N

koeficijent smjera linije trajne dinamike vrstoe strojnog dijela u Smithovom

cikliki faktor koncentracije deformacija

koeficijent smjera linije trajne dinamike vrstoe strojnog dijela u

Você também pode gostar