UVOD

Osnovni preduslov puta u alkoholizam je dugotrajno, prekomjerno pijenje alkoholnih pia. Alkoholizam je dugotrajna i sloena bolest pojedinca, porodice i drutva, to je poremeaj ponaanja koji moe otetiti duevno i tjelesno zdravlje pojedinca, a velika je opasnost za cijelo drutvo. Prvi korak u alkoholizam zapoinje zavisnou od alkohola, to se ispoljava subjektivnim osjeajem svakog pojedinca da mu alkohol prua zadovoljstvo i olakanje, ime se stie navika, a zatim i zavisnost od alkohols, tj. stanje u kojem se bez alkohola vie ne moe. Alkoholizam je prema medicinskom posmatranju bolest, jer kod alkoholiara postoje razliita oteenja zdravlja. Alkoholiare karakterizuje poseban odnos prema piu, poseban alkoholiarski stil ponaanja. Alkoholiar osjea tu promjenu u ponaanju, htio bi je i rijeiti, ali mu je to bez prijateljske i strune pomoi nemogue. itava njegova porodica pokazuje alkoholiarski poremeaj meuodnosa pojedinih lanova i njihovih meusobnih komunikacija. Zbog toga bi se isto tako moglo rei da alkoholizam nije samo bolest, ve poseban stil ivota, kome se s vremenom pridruuje i bolest. Kad alkoholiar prestane piti to ne znai zdravlje, ve poetak novog stila ivljenja. Apstinencija mu samo pomae da zapone taj novi, vredniji i produktivniji ivot .

1. ZAVISNOST OD ALKOHOLA
Na poetku treba napomenuti kako se svaka upotreba alkohola ne smije odmah oznaiti kao zloupotreba, niti svaka osoba koja pije alkohol proglasiti zavisnikom. Pijenje alkoholnih pia u pojedinim istorijskim fazama je imalo drutvene funkcije, koje nisu uvijek bile negativne. Alkohol je sluio kao zamjena za hranu, kao lijek kad drugih lijekova nije bilo i kao sredstvo za brzo uspostavljanje meusobnih odnosa. Konzumiranje alkohola moe biti trojako: upotreba, zloupotreba i zavisnost. O upotrebi govorimo ako neko pije alkoholna pia kao sredstvo protiv ei ili sredstvo za uivanje u koliini koja ne predstavlja opasnost za njega i okolinu. Kada pojedinac toliko pije da to ugroava njega samog i njegovu okolinu, tada se radi o zloupotrebi. Negativne posljedice se brzo poveavaju ako se zloupotrebljavajue ponaanje kontinuirano nastavlja. Mogu nastupiti tetne zdravstvene posljedice, nanoenje tete duevnom zdravlju, problemi u porodici i na radnom mjestu. Time se osoba pribliava polju zavisnosti koja esto nastaje nakon viegodinje zloupotrebe. Pod zavisnou mislimo da se pojedinac nalazi u bolesnom odnosu spram alkohola, zbog ega i govorimo o alkoholnoj bolesti. Takvoj osobi alkohol je potreban kako bi odrala tjelesnu i duevnu ravnoteu. Nasuprot konzumiranju alkohola, ne pijenje alkoholnih pia oznaava se kao apstinencija. Osim osoba koje odbijaju alcohol iz principa, tu se moraju navesti i nekadanji zavisnici koji su u apstinenciji pronali jedinu mogunost svladavanja svoje zavisnosti. Postoje razliite definicije alkoholizma, ali sve one u principu istiu da ALKOHOLIZAM znai pretjerano uivanje alkoholnih pia, sa svim posljedicama njegove zloupotrebe. Dakle, bitne su komponente alkoholizma su zavisnost od alkohola i tjelesne, duevne i drutvene posljedice zavisnosti. Duevna zavisnost od alkohola nastaje kada ovjek neku svoju duevnu potrebu ili neprijatan osjeaj pone redovno ublaavati alkoholom. Tjelesna zavisnost od alkohola je teko bolesno stanje pri kome se metabolizam u organizmu alkoholiara toliko promijeni da bez alkohola vie ne moe normalno funkcionisati. Alkohol iri svoje djelovanje u srednjem ivanom sistemu, omamljuje i kao takav oslabljuje funkciju mozga. Euforija nastaje, dakle, zbog omamljenosti (trovanja) dijelova mozga odgovornih za kontrolu ponaanja. Eksperimentalnim se istraivanjem pokazalo da uslijed uivanja alkohola nastaju poremeaji opaanja, miljenja, pamenja i kretanja i poremeaji na podruju samoocjenjivanja. Najei razlog konzumiranja alkohola jeste radi drutvenih obiaja, opteeprihvaenih normi ponaanja i navika. Mnogi pojedinci pijenje alkohola shvaaju kao "pomo" u stresnim situacijama, vide ga kao nain rjeavanja problema, napetosti, frustracija. Poremeaji u meuljudskim odnosima, razvodi, smrt partnera ili neke druge bliske
2

osobe, samaki ivot, gubitak posla i nezaposlenost takoe poveavaju rizik prekomjernog pijenja. Svakodnevni dodir s alkoholom poveava rizik prekomjerne potronje alkohola - konobari, menaderi, politiari, trgovaki putnici i dr.

1.1.

STANJA OPIJENOSTI

Stanje opijenosti moemo podijeliti u tri faze, laganu opijenost, srednje teku opijenost i teko pijanstvo. U prvoj fazi prisutno je vedro raspoloenje, oputanje, olakanje, razgovorljivost, potreba za aktivnou. Ve tada nastupaju poremeaji na podruju opaanja i kretanja, a radna sposobnost opada. Drugu fazu karakteriu euforija, ushienost, razuzdanost. Mogua su, meutim, i suprotna raspoloenja kao depresivnost, dosada te agresivna razdraljivost. Oiglednim postaju poremeaji radne sposobnosti (opaanje, kretanje, pamenje), a poremeena je i ujednaenost miinih funkcija. I na kraju, od euforije nije vie mnogo preostalo. Sada su poremeaji grubo izraeni. Miii su omlitavili, gubi se orijentacija, esto dolazi do pogrenog shvaanja situacije. Mogu nastupiti strah i uzbuenje, a pri daljem konzumiranju alkohola san i besvjesnost.

1.2.

FAZE ALKOHOLIZMA

Postoje tri faze u razvojnom toku alkoholizma:

1. Drutvena potronja alkoholnih pia je faza privikavanja na alkohol koja u nekim

krajevima (npr.vinorodnim) poinje vrlo rano, u djetinjstvu. Ovo je predalkoholiarska faza u kojoj nema tekoa, pije se u drutvu, neobavezno, ali raste tolerancija (podnoljivost) alkohola. Kritina taka je kad nastupe periodi ne sjeanja (amnezije) na ono to se dogaalo dok je osoba bila u pijanom stanju.
2. Faza hroninog alkoholizma moe se utvrditi kada amnezije postanu uestale.

Dolazi do zavisnosti od alkoholnih pia i prestanka rasta tolerancije. Primjetne su odreene promjene u linosti alkoholiara, te zdravstveni, radni i socijalni problemi. 3. Teka alkoholna oteenja koja nastaju u posljednjoj fazi najee su ireverzibilna u medicinskom, ali i socijalnom smislu. Osobi pada prag tolerancije na alkohol, te se moe opiti i vrlo malim koliinama; tjelesno stanje karakterie slabost i iscrpljenost. Poremeaji linosti alkoholiara prolaze kroz dvije osnovne faze: razaranje vlastite porodice, a zatim proces drutvenog (opteg) propadanja.

1.3.

TIPOVI ALKOHOLIARA

Pojedine grupe alkoholiara mogu se opisati prema odreenim simptomima, a razlikuje ih odnos prema alkoholnom piu koji se razlikuje u pojedinim fazama bolesti. ALFA-ALKOHOLIARI su osobe zavisne od alkohola iz psihikih razloga, koriste ga za "uklanjanje" tjelesnih ili duevnih potekoa. Pijenje prelazi drutveno doputenu granicu, no ne javlja se gubitak kontrole koliine pia, niti nemogunost apstinencije. Tekoe se mogu javiti u meuljudskim odnosima, a s prekidom pijenja ne nastupa apstinencijski sindrom. BETA-ALKOHOLIARI pate od metabolikih i drugih posljedica alkoholizma (polineuritis, gastritis i ciroza jetre). Zavisnost je uglavnom psihika, a uzrok pijenja su obiaji i navike drutvene zajednice. Dolazi do porodinih i socijalnih potekoa, a moe nastupiti i prerana smrt. GAMA-ALKOHOLIARI imaju povienu toleranciju na alkohol, ali i adaptaciju metabolizma na alkohol, pa je njihova zavisnost ve i fizika. Karakteristina je pojava apstinencijskog sindroma ako pokuaju prestati piti, kao i tei poremeaji meuljudskih odnosa. DELTA-ALKOHOLIARI pokazuju steenu, poveanu toleranciju, adaptaciju metabolizma na alkohol i simptome fizike i psihike zavisnosti sa apstinencijskim sindromom. Gotovo uvijek kontroliu koliinu alkohola, a javlja se i nemogunost nepijenja. EPSILON-ALKOHOLIARI pate od neke vrste napadaja; povremeno dobijaju neodoljivu elju za alkoholnim piem i danima piju s nastupima amnezije. Ovo se u Evropi i Latinskoj Americi naziva dipsomanija ili periodiki alkoholizam. ZETA-ALKOHOLIARI su ljudi kod kojih pijenje alkohola dovodi do tekih promjena u ponaanju koje su najee povezane s agresijom i krvnim deliktom.

1.4.

PODNOLJIVOST ALKOHOLNIH PIA

Istraivanja pokazuju da moe postojati genetski uslovljena smanjena otpornost prema alkoholu i nasljedna sklonost alkoholu. to je osoba mlaa bre e razviti. Tako petnaestogodinjak moe postati zavisnik nakon 6 mjeseci pijenja alkohola, dvadesetogodinjaku e trebati oko pet godina, a dvadesetpetogodinjaku 12-15 godina pijenja alkohola. Takoer se procjenjuje da odraslim mukarcima za nastanak zavisnosti treba 10-15 godina, a enama ponekad samo 2 godine. Tolerancija prema alkoholu obino zavisi o nizu faktora i moe se u ivotu mijenjati. Poznato je da pojedinci podnose i vee koliine alkohola bez oiglednih znakova pijanstva, a drugi zapadaju u teko pijano stanje nakon uzimanja relativno malih koliina. U razvoju alkoholizma razlikuje se nekoliko faza, u kojima se tolerancija prema alkoholu postupno mijenja. U fazi umjerene ili drutvene potronje nastupa privikavanje na alkohol, uz postupni porast tolerancije. Tolerancija zavisi od koliine i nainu na koji pojedinac uzima alkohol. Odreeni stepen tolerancije prema alkoholnom piu javlja se kod svakog umjerenog potroaa, pa se zbog toga i ne moe koliinski odrediti umjerenost. Koliina pia koja je za nekoga jo umjerena zavisi od tolerancije i moe biti za istu osobu razliita, ve prema stanju tolerancije. Nakon toga nastupa faza bolesti alkoholizma ili zavisnosti od alkohola, u kojoj tolerancija prema alkoholu ostaje dugo nepromjenjena. U fazi tekih tjelesnih I duevnih oteenja tolerancija prema alkoholu se smanjuje, to je izriit znak tekih naprednih stanja alkoholizma. Alkoholiari se u toj fazi opijaju ve poslije malih koliina alkoholnih pia, ali negiraju alkoholizam i tue se na razne somatske smetnje, zapravo sekundarne posljedice alkoholizma.

2. POLJEDICE ZAVISNOSTI OD ALKOHOLA

5

Posljedice konzumiranja alkohola na tijelo osjeaju se u ivanom, probavnom, srano-ilnom i reproduktivnom sistemu. to se duevnih posljedica tie, poremeaji se najprije javljaju u porodici, kasnije i u koli ili na radnom mjestu. Oni se ispoljavaju u poremeaju meuljudskih odnosa uz karakteristinu promjenjivost raspoloenja alkoholiara. Sljedeu fazu karakterie depresija kod apstinencije od pia, koja uzrokuje i samoubistva kod alkoholiara. Bolesno pijano stanje nastupa naglo- promjenom svijesti, nemirom, uzbuenou i nasilnou. Posljednju fazu u duevnim poremeajima (delirium tremens) karakteriu: poremeaji svijesti, smetnje u snalaenju, opta slabost, jak nemir, drhtanje tijela. Javljaju se privienja i osjeanje progonjenja. Drutvene posljedice prvenstveno se odnose na poremeene odnose u porodici, na radnom mjestu i one vezane uz kriminal. Budui da porodicu ine ljudi koji su meusobno psihiki i fiziki vrlo bliski i vezani, zavisnost od alkohola najprije poinje naruavati tu povezanost. Alkoholizam ne pogaa samo jednog lana, ve itavu porodicu. Imajui na umu karakteristinu, potpunu porodicu (suprunici i djeca), moemo rei da se porodica poinje mijenjati zbog promjena u odnosu alkoholiara prema partneru. Bitne su promjene u komunikaciji meu partnerima. ovjek - alkoholiar s vremenom sve manje vri komunikaciju sa partnerom, meu njima se poinje uzdizati zid hladnoe, nepovjerenja i mrnje. U skladu s osjeajima partnera, mijenjaju se i polni odnosi, koji su najintimniji odraz emocionalnih odnosa meu partnerima. Odnosi u porodici zavisnika postaju jo komplikovaniji ako imaju djece jer i ona uestvuju u tim odnosima, utiu na na njih i mijenjaju ih. Meutim, u odnosima s djecom postoji bitna razlika- djeca u svakom pogledu zavise od roditelja. Dok su partneri odrasli ljudi koji mogu samostalno i donekle slobodno odluivati o svom ivotu, djeca to ne mogu. Za nesmetan razvoj djeci su potrebni roditelji, njihova ljubav, njihov poticaj, pomo pri sazrijevanju, osjeaj sigurnosti. Uz to, potreban im je uzor koji e slijediti u ponaanju. Zbog te zavisnosti o roditeljima djeca su vrlo ranjiva, a upravo ih roditelji mogu najvie povrijediti. Djeca u porodici zavisnika nemaju mogunost da mirnim i zadovoljnim odrastanjem steknu samopotovanje i samosvijesnost, prijeko potrebne za aktivno rjeavanje razliitih ivotnih problema. Meu roditeljima i djecom nema primjerene komunikacije, djeca ne naue primjereno izraavati osjeaje. Ona su neduna i bespomona, prisiljena doivljavati svu bijedu bezdunosti odnosa u porodici zavisnika, to ih obiljeava za itav ivot. Svi zavisnici prije ili kasnije postaju manje funkcionalni na svom radnom mjestu. Odnosi radnika alko0holiara sa saradnicima i nadreenima s vremenom postaju sve loiji, a on sve neodgovorniji. Zbog svega toga alkoholiari esto mijenjaju radno mjesto i esto su nezaposleni. Bez obzira na zanimanje, treba naglasiti da radnik zavisnik od alkohola radi loije od radnika koji nije zavisnik. Konane posljedice zavisnosti od alkohola na radnom mjestu su najee invalidnost i nezaposlenost.

Jedna od najteih posljedica zavisnosti od alkohola, kako za pojedinca tako i za drutvo, vezana je za kriminal. To ne znai da je alkohol neposredan krivac za kriminalna djela, ve da se linost zavisnika postepeno mijenja, a alkohol samo pospjeuje agresivno i nasilniko ponaanje. Procjenjujui ulogu alkohola u kanjivim djelima, moramo znati da se 50-60% tih djela poini pod uticajem alkohola. Meutim to ne znai da su sva ta djela poinili iskljuivo alkoholiari, ve i oni ljudi koji nisu zavisni od alkohola, ali su pri tom djelu bili pod uticajem alkohola. Dakle, zajedno s ovjekovom linou, alkohol doprinosi tome da ovjek poini kanjivo djelo i zbog toga je potrebno posebno vrednovati svako djelo uinjeno pod uticajem alkohola.

3. ZAVISNOST OD ALKOHOLA I MLADI

7

Adolescencija je razdoblje sazrijevanja linosti u kome mladi trae sebe, svoju ulogu i mjesto u drutvu. U doba odrastanja mladi ljudi vole eksperimentisati, pa tako i s alkoholom. Oni su veinom nesigurni u sebe, naroito kad se ele iskazati u drutvu. Njima je vana pripadnost grupi vrnjaka, i grupne aktivnosti kojima se iskazuje odraslost, hrabrost i izdrljivost, a povezano je s pijenjem alkohola. Takoe, liberalan stav drutva prema pijenju alkohola i prvo popijeno pie u krugu porodice mladima su snanije neizreene poruke od upornog ponavljanja odraslih kako je alkohol tetan. Zbog svega navedenog, svaki e adolescent prije ili kasnije probati alkohol, u emu ne treba odmah vidjeti buduu zavisnost. Meutim, neki mladi preesto piju alkohol, u prevelikim koliinama i na tetan nain. To su oni koji pijenjem ve olakavaju tekoe i psihiku napetost, prikrivaju preveliku nesigurnost u sebe i olakavaju uspostavljanje odnosa. Problematino pijenje ozbiljno je upozorenje da se adolescent razvija neprimjereno, da naruava odnose u porodici, koli i s vrnjacima te da e vjerovatno ostati nezreo, pun nepovjerenja u sebe, pun nesigurnosti. Sve to moe dovesti do zavisnosti od alkohola i potpunom sutonu samopotovanja kad adolescent postane zavisnik. Mladi ljudi reaguju na alkohol mnogo osjetljivije nego odrasli. to se ranije zapone sa zloupotrebom alkohola, to e ona kobnije djelovati u tjelesnom, duevnom i meuljudskom pogledu. Dokazano je da se u adolescenata organska oteenja izazvana alkoholom manifestiraju ranije nego u odraslih. Ve nakon 2-3 godine zavisnosti moe doi do tekih fizikih oteenja. Budui da razvoj linosti mladog ovjeka jo nije zavren, u njemu lake dolazi do poremeaja. Zloupotreba alkohola spreava proces odvajanja od roditelja i osamostaljenja. Ona oduzima ljudima mogunost sticanja pozitivnih iskustava u obraunavanju sa sobom i svojom okolinom. Zloupotreba alkohola ometa ili spreava kolsko obrazovanje, profesionalno obrazovanje i partnerstvo. Otean je prelaz u ulogu odraslog ovjeka. Mlada osoba koja postane zavisnik gubi vezu s drugima.

4. DRUTVENA PROBLEMATIKA VEZANA UZ ALKOHOLIZAM

Drutveni problemi koje uzrokuje prekomjerna konzumacija alkoholnih pia su nemjerljivi. Potronja alkoholnih pia kod nas, a i u drugim zemljama, poinje vrlo rano. Veina osoba se sa konzumacijom alkoholnih pia susree ve u najranijoj dobi i to najee, to je ujedno i paradoks, u prisustvu starijih osoba, a nerijetko i u prisustvu
8

roditelja. Dakle, drutvo kao cjelina prilikom socijalizacije svojih najmlaih lanova na svim poljima, pa tako i na polju odnosa prema alkoholu postupa na pogrean nain, to se onda u krajnjoj instanci ogleda u broju odraslih lanova drutva oboljelih od alkoholizma. Ovaj problem edukativne naravi ogleda se, ne samo u usmenom predavanju ve i u drutvenim institucijama. Javna tajna je da se alkoholna pia piju u i oko veine srednjih kola, nerijetko i osnovnih; a da se ne preduzima nita ili se preduzima vrlo malo da se to sprijei. Postavlja se pitanje ko je kriv za posledice nastale alkoholizmom, da li je to drutvo ili pojedinac; ili se uzroci mogu traiti u jednom i u drugom. Ovo je poznat problem u sociologiji koji se tie odnosa pojedinca i drutva. Sigurno je da pojedincu drutvo namee odreene norme ponaanja, pa je isto tako sigurno da ljudi poinju konzumirati alkohol zbog uticaja okoline u situacijama kada svi oko njih piju jer se smatra da je to normalna stvar; ovo se posebno odnosi na razliite kolektivne zabave, svadbena veselja i sl. Znai, u nekim situacijama je drutveno uslovljena konzumacija alkoholnih pia, a u sluaju da osoba odbije uglavnom se doivljava kao manje vrijedna pogotovo u ruralnim krajevima koji su snano proeti tradicionalizmom, a ujedno je i proizvodnja alkoholnih pia raznim arhainim metodama vrlo rasprostranjena. S druge strane imamo injenicu da je broj osoba koje jesu ili su potencijalni alkoholiari ipak manji u odnosu na broj koji se dobro nosi s tim problemom. To pokazuje da psiholoke karakteristike pojedinih osoba takoe imaju veliku ulogu u borbi protiv alkoholizma. Osim ovih razloga zbog kojih se potee za aicom moemo uzroke traiti i u ekonomskoj situaciji koja nas okruuje. Postoje osobe koje piju kako bi zaboravile na probleme egzistencijalne naravi, ne obazirui se na to to time ne rjeavaju probleme ve ih jednostzavno proiruju. U svemu ovom cjelokupno drutvo bi trebalo odigrati najznaajniju ulogu pri pomoi onima kojima je ona potrebna, a sve sa ciljem linog ozdravljenja i poboljanja kvaliteta ivota. Uzimajui sve u obzir, alkohol je opasan i stvara velike probleme i posledice kako pojedincima tako i drutvu u globalu, to se manifestuje kroz sve vidove drutvenog ivota, bilo kroz propuste pojedinaca u poslovnom svijetu, pa do problema u meuljudskoj komunikaciji, odnosno nasilnog ponaanja poinjenog u pijanom stanju posebno od strane mlae populacije.

5. POSLIJEDICE ALKOHOLIZMA U PORODICI

U porodici alkoholiara deavaju se veliki poremeaji. U prvom redu tu je gubitak ispravnih emocionalnih odnosa koji se odraavaju tekim i estim sukobima, bilo verbalnim bilo fizikim, od strane alkoholizovane (pijane) osobe s
9

ostalim lanovima porodice. Kod mnogih alkoholiara dolazi do pojave patolokog oblika ljubomore. U takvim sluajevima alkoholiar pokazuje ljubomoru u takvom obliku da ostavlja utisak tekog duevnog bolesnika koji je opasan za svoju okolinu. Takvo stanje podsjea na paranoidnu psihozu (psihozu proganjanja) koja se katkad javlja kod alkoholiara ili se razvije iz psihoze ljubomore. Ovaj tip bolesti ee je opisan kod mukaraca i to u kasnijim fazama alkoholizma. Alkoholiar svojom ljubomornou i uz izraenu agresivnost postaje muitelj svoje porodice. Ideje ljubomornosti mogu se javljati prema kerki, bilo vlastitoj bilo eninoj iz prvog braka. Ljubomornost moe dovesti do zloina ili do silovanja vlastite djece. Veinom su to znaci potpunog etikog propadanja. Uz ove drastine poremeaje treba jo istai i tete koje alkoholiar nanosi vaspitanju vlastite djece s obzirom da se vaspitanje u velikoj mjeri zasniva na identifikaciji s roditeljima. Taj se proces u porodici alkoholiara grubo remeti, takvi vaspitni poremeaji kod djece mogu biti uzrok niza psihikih poremeaja. Djeca iz porodica alkoholiara obino postiu loiji uspjeh u koli, pokazuju poremeaje u ponaanju koji mogu odvesti u maloljetniku delikvenciju, kriminal, prostituciju, alkoholizam, narkomaniju i uopte sukob sa drutvom. S obzirom na sve ove injenice danas se sve ee govori o porodici u kojoj se pojavio alkoholizam, a ne o pojedincu. Zbog takve opte etike redukcije itava porodica gubi svoje mjesto u drutvu. Nadalje moemo govoriti i o suicidogenoj ulozi alkohola i alkoholizma. Alkohol moe uticati kao glavni ili kao sporedni motiv samoubistva. Dva su glavna oblika; prvi je taj kada se osoba namjerno dovodi u alkoholizovano stanje da bi skupila hrabrosti da izvri samoubistvo, a drugi je sluaj kada je alkohol sredstvo za izvrenje samoubistva. Bez obzira na koji nain, sigurno je da alkoholizam djeluje pogubno na svaku porodicu u kojoj se pojavi, i iza sebe ostavlja tragine posledice.

6. LIJEENJE ALKOHOLIARA
I ako se alkoholizam spominje kao bolest ve i na poetku ovog vijeka,lijeenje alkoholiara nema tako dugu tradiciju. U svijetu, a tako i kod nas, naroito posle Drugog svjetskog rata, kada je nastupila socijalizacija medicine, poelo se voditi vie brige o alkoholizmu i drugim poremeajima vezanih uz konzumiranje alkoholnih pia.

10

Interes za sistemsko lijeenje alkoholiara pojavljuje se kod nas krajem 60-tih godina, zahvaljujui prof. dr. Vladimiru Hudolinu, koji je utemeljio prve socijalno-psihijatrijske postupke u lijeenju alkoholiara, kao i klubove lijeenih alkoholiara. Lijeenje alkoholiara je vrlo dug i teak posao. Ono treba osim strunih, zdravstvenih i socijalnih radnika ukljuiti, prije svega, i samog alkoholiara, i raunati na njegovu samopomo. Lijeenje se provodi u ambulantama, specijalnim dispanzerima, dnevnim i nonim bolnicama, parcijalnom hospitalizacijom, u savjetovalitima, psihijatrijskim odjelima, duevnim bolnicama, klubovima lijeenih alkoholiara i u specijalizovanim ustanovama za lijeenje i rehabilitaciju alkoholiara. Izbor naina lijeenja u pojedinom sluaju zavisi o uzrocima koji su doveli do alkoholizma, a zatim i o teini same bolesti. Treba, ne samo lijeiti bolesnika, ve i uklanjati uzroke koji su bolest izazvali i provesti socijalno-medicinsku njegu za porodicu bolesnika. Naime, alkoholizmom jednog lana porodice poremeena je itava porodic (tzv. porodini alkoholizam), pa se tako uspjeno lijeenje alkoholiara i ne moe provesti ako se ve na poetku ne pone s porodinim postupkom. Metode lijeenja alkoholiara mogu se podijeliti u tri grupe:
1. Lijeenje lijekovima 2. psihoterapijski, socijalni i rekreacioni postupci

3. kompleksni postupak socijalno-psihijatrijskog karaktera

7. EVROPSKA POVELJA O ALKOHOLU

(Pariz, 1995.)

Svi ljudi imaju pravo na zatitu porodice, zajednice i radne sredine od incidenata, nasilja i drugih negativnih posljedica uporabe alkohola.
11

Svi ljudi imaju odmalena pravo na vjerodostojnu i cjelokupnu obavjetenost i obuku o posljedicama pijenja alkohola na zdravlje, porodicu i drutvo. Sva djeca i mladi imaju pravo odrasti u sigurnoj sredini i biti zatieni od reklamiranja alkoholnih pia. Svi ljudi koji rizino prekomjerno piju alkohol, kao i lanovi njihovih porodica, imaju pravo na dostupnu njegu i lijeenje. Svi ljudi koji ne ele piti alkohol, ili koji to ne mogu iz zdravstvenih ili drugih razloga, imaju pravo da ih se ne nagovara na pijenje alkoholnih pia, i treba im pomagati u njihovom apstinencijskom ponaanju

8. ZAKLJUAK
Ovim radom sam alkoholizam nastojao prikazati kao opasnost, kao bolest ne samo osobe, alkoholiara, ve i njegove porodice te cijelog drutva. Alkohol negativno utie na fiziko, ali i psihiko zdravlje ovjeka. Alkoholizam je posebno opasan zbog socijalne komponente bolesti na jednu osobu koja pije postoje 1-4 osobe koje zbog
12

toga pate. Najvie je ugroena alkoholiaru neposredna okolina, a to je njegova porodica. Alkohol teko oteuje odnose u porodici, a posebno je poguban uticaj takve sredine na razvoj djece. Velika opasnost je negiranje javnosti. Pored poasti uivanja opojnih droga ili duvana, alkoholizam se ini kao puno manje zlo. Ali, alkoholizam je jedan od najveih problema naeg drutva u cjelini i, izmeu ostalih negativnih strana, najei je uzrok raspada porodica. Nae drutvo njeguje obiaje alkoholne kulture. Prema postulatima alkoholne kulture dozvoljava se pijenje alkoholnih pia, ali se ne prihvata alkoholizam kao bolest koja se uslijed toga moe razviti. Drutvo odbacuje alkoholiare, i oni, s vremenom, u pravilu zavravaju u marginalnim skupinama.

9. Literatura
1. Gai, Branko: Alkoholizam, Filip Vinji , Beograd, 1988 2. padijer-Dini, Jelena, Socijalna patologija, Zavod za udbenike i nastavna

sredstva, Beograd, 1988.

3. www.aansa.com 13

4. www.tegobe.com 5. www.wikipedia.com

14