Arhajska umjetnost, tj.

arhajski period
8. st. Arhajska umjetnost Kolonizacija - I faza Arhajske umjetnosti Geometrijska faza geometrisjki znai crtano estarom i ravnalom. Sav ukras zasnovan na geometrisjkim motivima(ukrase rade linijarom i estarom). Geometrisjki stil - oblici keramike vrlo jednostavni. Na vazama geometrisjkom oblika nema figurativnih elemenata.

Saetak s predavanja:
PROTOGEOMETRIJSKI I GEOMETRIJSKI PERIOD- Grko vazno slikarstvo poinje protogeometrijskom epohom koja traje od 1200 do 900. god. Geometrijska keramika javila se otprilike sredinom 10. st. a iezla u 8. st. Ima dobila po ukrasu koji je na njoj rasporeen u nekoliko horizontalnih pojaseva i reduciran na nekoliko geometrijskih formula. Njezini elementi i motivi sastoje se od ravnih linija, krogova, polukrugova, pravokutnih trokuta, etverokuta i meandara(vijugavih i spiralnih linija), na njima likovi ljudi te ivotinjski i biljni oblici. Ta je keramika izravan nastanak mikenske tzv. submikenske keramike. U svom prvom stadiju Protogeometrijsko doba od 1200 900. Osnovne odlike ovog stila ini mjesto dekoracije na vazama i vrsta a ne samo stil ornamenta. U ovom periodu ukraavana je samo srednja zona vaze. Ornamenti izvedeni mrkim firnisom, djeluju kontrastno svojim tamnim, zgusnutim tonovima prema svjetloj boji osnove. Ornamenti su najprostiji geometrijski likovi: krugovi, obino koncentrinim kombinacijama, kvadrati, trouglovi, lukovi i ahovska polja. Ornamentika ovog stila ne spoznaje spiralu, meandar ni svastiku. U ovom se periodu ne pojavljuju ni figure ljudi i ivotinja.Vaze su raene na vitlu, znatno manje od vaza geometrijskog stila. Smjenjuje umjetnost kretsko-mikenske epohe u povijesnom smislu to je vrijeme dorske seobe.Ukras razmijerno rastresito pokriva povrinu vaze. Geometrijske vaze u cijeloj Grkoj a najstariji i najljepi primjerci iz Atene tzv. Dipilske tj. dipilonske vaze, koje su pronaene pored vrata u ulazu u groblje Dipilon. U staroj atenskoj etvrti Kerameiku. To su velike amfore i krateri, vie od 1mi pol visine, s bljetavom crnom slikarijom na poliranoj glinenoj podlozi. Na njima dekorativni ukrasi ali i prizori iz ivota i posljednjih trenutaka ovjeka na ovom svijetu. Nema mitolokih tema. Protogeometrijski stil tj. Period od 1050 900- god. p. K. Mikenske vaze oblici jednostavni, motivi jednistavni, dok u Mikeni i Sparti ima spiralu ovdje nema, ali ima krunicu, trokut, meandar geometrijski motiv ili oblik koji nosi ime po rijeci Neanadr koja je krivudava , zbog toga taj stil krivudav geometrijski. Geometrijski stil vaze skroz islikane motivi su u boji zemlje, ukras izveden Firmisom(premaz na keramici crne boje). Geometrijsko ili dipilonskodoba(stil) od 900 700. Odlike geometrijskog stila: njegovu ornamentikuni dekoraciju sainjavaju pre svega linearni motivi; prava, kosa, izlomljena linija, meandar, ahovsko polje, treougli, rombovi i krugovi. Nema spirale kao to ju je imala kritsko-mikenska umjetnost iz perioda kamares vaza.Najvei dio ortnamenata geometrijskog stila izvoen je estarom i lenijarom. Pored ove linearne ornamentike pojavljuju se i figurativne dekoracija, likovi ljudi i ivotinje izvedene su na veoma konvecionalan nain: noge su veoma duge, manje ili vie razdvojene, trup je dat u obliku trougla iji je vrh okrenut nanie, glava je uraena sumarno, s nosom koji se istie u profilu i okom koje je predstavljeno okruglo. Figure su raene mokrim firnisom na svjetloj osnovi. Pravljene su od zemlje slabijeg kvaliteta povrno preiene ali im je povrina po pravilu poslije peenja bila presvuena slojem veoma fine i savreno preiene zemlje. Dekoracija na vazama geomet. Stila izvodila se po pravilu u zonama najvaniji dekorativni elementi izvedeni su na ramenu suda, ija je povrina inae mogla biti pokrivena ornamentikom od vrata do dna suda. Na srednjoj zoni prikazane su scene iz pogrebnih i drugih sveanosti. Kultura: keramika skromnije izrade jednostavniji oblici, geometrijski ukras, prave, kose izlomljene linije karakteristini za protogeometrijski period kad se ne ukraavaju itave vaze nego samo sredinja zona,

meandar, ahovsko polje, rombovi i linije izraeni estarom i linijarom, karakteristika su geometrijskog kada se ukraavaju itave povrine. Atene tzv. Dipilske tj. dipilonske vaze, koje su pronaene pored vrata u ulazu u groblje Dipilon. Rano geometrijski stil tj. Period od 900 do 900 do 850, dekoriranje bogatije, vie se Firmisa koristi u ovoj fazi, na takvim vazama ima vrat, ramena, trup i dno. Zreli geometrisjki stil tj. Period od 850 do 750 god. p. K. Dilipolonske vaze u Ateni etvrt prozvana tako, mjesto Kerameikos ili Dipilonski stil po groblju gdje su naene vaze. Vaze visoke 1,5 m, sluili kao nadgrobni spomenici, vrhunac umjetnosti u tom stilu. Cijele vaze oslikane geometrisjkim motivima, a javljaju se prvi put ematizirani figurativni prikazi. Prikazi odra pokojnika tj. Pokapanje mrtvaca. Adorand osobe koje su u prtnji pokojnika, svi prikazani u trokutu. Donji dio vaze obino ispunjen povorkom koija sa koijaom, kola sa 4 toka. Neandar linije izvedene krivudavo estarom. Kasni geometrijski period od 750 700 god. p. K. Motivi sve je vie likova na ovim vazama, i sa vie motiva( ne samo pokojnici, nego ptice itd.). Kod njih se javlja Orijentalizirajui stil Arhajski Grci nisu izostavili utjecaj Istoka (pomou trgovine, vidjeli svata) tako da pomalo preuzimaju orijentalistiki stil ali ne skroz, neke dijelove. Geometrijski stil ustupa Orijentalistikom stilu, tj, figurativnim motivima(esto sfinge, sa tijelom ene a glavom ovna) krilata, kao i borbe u Egiptu. Orijentalizirajui stil od 750 650,do 550 zavrava geometrijski stil, a orijentalni traje do 550 god. Od VI. St. Grci su u dodiru s itonim civilizacijama visokog kulturnog razvoja. To se odraava na njihovom stvaralatvu, nisu ih oponaali, nego neke elemente asimiliraju na emu nastaje originalan spoj. Stil dobio ime po orijentalnim elementima koje Grci primjenjuju: - stilizirani linearni, vegetabilni i figurativni motivi - zadravaju meandar i svastika(kukasti kri, koji s epojavljuje od neolitika na fasadama, a simbolizira sunce) a primaju rozetu, palmetu, lotosov cvijet i vodene ptice, krilata i druga fantastina bia, svinge i grifona(ivotinja s glavom ptice), ali se ljudski lik i dalje prikazuje u ranijoj maniri. Orijentalni stil je reakcija na konvecionalni geometrijskiu ukoenost. Ukraavanje vaza u 8. st. a karakterizira sa bogati i raznoliki ukrasi. Nalazimo naslikane lavove, tigorve, ptice, sfinge, lotos, palmino lie, prvi put likovi iz mitova. Likovi ljudi i ivotinja su ivotniji i realistiniji. Dobio ime po elementima Bliskog istoka. Znaajno mjesto pripada Rodosu i Miletu (keramici te vrste) poznata po povrini karakteristine ulaste boje vrhnja, premazima tankom caklinom, izvrsni primjerci s Tere, Krete i iz Atike. Taj stil se najvie razvijao u Korintu, gdje je dostigao vrhunac naroito figuralnom oslikavanju vaza. Korinste vaze u tonovima sivo-ute do zelenkaste boje.

Slikarstvo orijentalnog stila se razvija u dvije oblasti: JONIJI (Maloazijski Grci), KORINT (sjevernpm Peleponezu(protokorintska i korintska iroko rasprostranjena po Mediteranu). Dekor: - bojom(smeom, crvenom, sivom i bijelom) - konture se rade preciznim uvezima(trbuh posude ukraen je svjetlim premazom preko kog se kasnije slika. - Figuralni elementi u zonama oiveni linearnim elementima, slino geometrijskom stilu: Dijeli se na 3 faze: I. ravnopravni Grki i orijentalni motivi iz Azije i Afrike II. preieni orijentalni motivi III. pojava slobodnije ljudske figure, motivi grke Mitologije, ali figure jo uvijek asociraju na istone. Pria popunjava slobodnu povrinu posua to omoguuju i raznolikiji oblici keramike, amfore, krateri i hidrije.

Prvi put na slikarskim motivima kompozicije su u pokretu i pritajene emocionalnosti koja e do punog izraaja doi u novom CRNOFIGURALNOM stilu koji egzistira od 600. 525. god. Poznate radionice orijentalnog stila su jo: Miletsko Rodoske i Korinstsko-Sikionska, radile su iskljuivo za trgovake potrebe s ciljem da privuku panju kupca a ne da izraze shvatanje emocije majstora pa se openito dri za umjetnost nieg reda. Znaajna je jer je od Grkih umjetnika traila veu preciznost u predstavi i kvalitet posude sa zanatske strane koja se e dokazati tek s pojavom i razvojem Crnogifuralnog stila. To e biti i vrijeme gospodarskog, dravnog i drutvenog napretka Grkog svijeta to e omoguiti razvoj monumentalne arhitekture, slikarstva i kiparstva.

Atiko Slikarstvo (od VII. do V. st.).

Nastalo u Korintskoj tradiciji, ali unaprjeena u atikim radionicama. Razvoju atikog slikarstva doprinosi velika proizvodnja keramike roba ze izvoz. Zbog vee prodaje panju poveavaju vanjskom ukraavanju posua to - unapreuje umjetniki domet, slobodniji izbor teme, traenje specifinog izraza u tumaenju umjetnikog sadraja, to je stvorilo uvjete ukupnom razvoju umjetnosti, to e se pokazati u periodu Klasine umjetnosti. Crnofiguralno slikarstvo stvara mogunosti prikazivanja raznih figura: seljaka, mornara, graana, bogova. Na slikanim vazama isprepretali su se kompozicije s dinaminim scenama,upravo onako kako je bilo tada i grko frutvo. Osim slikarstva unapreena je i tehnologija obrada vaza u pogledu kompetetnosti finoe tankih zidova vaze, zbog boljeg slikanja keramiari u smjesu dodaju crvenu boju. U 6. st. vodee mjesto u keramikoj umjetnosti preuzela je Satena, u kojoj se pojavio tzv. Atiki stil po crteima crnih a zatim i crvenih figura. Atiki Crnofiguralni stil karakterizira ga geometrijski i orijentalni ukras. Na prvi pogled ga prepoznajemo po metalno sjajnoj boji na crvenonaranastoj podlozi. Druge boje, bijela(za enska tijela) i ljubiasta za ornamente. U njemu preovladava figurativna tematika, pri emu se likovi naslikani crno i uvijek en face ili iz profila. Motivi iz ivota do prirode, prizora iz mitova. Prvi put se pojavljuju i potpisi slikara i grnara. Od grnara poznati su Amazis i Nearh, Egzikije(autora Proslavljenih slika Ahilej ubija Pantesileju.Slikar Klitija i grnar Ergotim stvorili su u tome stilu jednu od najslavnijih vaza Grke uope to je FRANSOA VAZA PRONAENE U Etruriji ne u Ateni nastala oko 570. god. pr. Kr. ija je sredinja tema svadba Peleja i Tetide, tu na 66cm, ima 250 likova. U tom razdoblju i poetak izrade tzv. Panetenejskih mafora. Crveno figuralni stil se pojavljuje za vladavine Pizistrovaca oko 525. god. Cijela vaza premazana je metalno sjajnim lakom, sve do obrisa likova I ornamenata, koje su crvene boje cigle. Stariji period 530. 470. Znaio je veliki napredak u vaznom slikarstvu. Slika nije kontrast svjetle i tamne boje konture nego je djelo koje kombinira precizne linije oblika figure nego i kombinacije s bojom to omoguuje postizanje individualnih oblika I psihikog stanja figura. Osnova je inila crvena boja podloge vaze, cratao se crte, a bojila se povrina van crtea crnim firusom koji je nakon peenja davao intenzivan sjajan ton. Na ovaj nain slikari su mogli vie panje posvetiti slikanju detalja ili uzorima tkanina. Eufranijeva borba Herakla s divom Antejem prikazao i snagu Iiemociju tih junaka. Duris Pieta pokazuje neizmjernu bol majke koja oplakuje svog sina. Brigos i njegova kompozicija zauzea Troje zapravo tragedija Prijamovog grada. Ovom periodu pripada I Eutidim(koji tvrdi da je bolji slikar od Eufrorija). Zatim Makron poznat po scenama bakamalija, Psijag koji je na istoj vazi radi s crnim i crvenim figurama, ali i brojni drugi koji su s ne manje uspjeha oslikali brojne likove. Dijeli se na:

Protoatiku VII. I VI. St. iz ovog perioda poznata vaza Pelej vodi mladog Ahila kenturu Hironu. Zadrani elementi geometrijskog i orijentalnog stila: dekoracije u frizovima, ova faza obiluje Homerovim scenama. Atika faza VI. I V. st. ili oko 475. god. Pripada joj najintenzivnije razdoblje atikog slikarstva slikari potpisuju svoja djela: Sofilos, Klitijas, Eumares, Anasis, Egzekijas i svaki od njih ima svoj sopstveni stil. Sofilos ima bogate sadraje, sloenu kompoziciju, ideju, bogatu fantaziju. Majstorski oblikovanu figuru (svadba Peleja i Atetide, patroklova sahrana). Klitijas - Ergotamos majstor slikar Fransao vaza remek djelo atikog stila, krater iz keramika otkriven u Etruriji, ukras u 6. zona. Nikistenos unosi novine u dekoraciju vaza, stvara jae konraste tamnijih i svjetlijih boja Panateneske vaze, slikom boice Atene i njezinih funkcija. Oslikavao ih je i Egzekijas, sam radio i ukraavao svoje vaze, posebno amfore koje su mu omoguile izraziti svoje monumentalno slikarstvo. Njegovu umjetnost karakterizirali su elementi realnog ivota, intimnosti i topline svakodnevnog ljudskog odnosa i zbivanja razumljivim svakom ovjeku. Ahil i Ajant u igri kocke, s druge strane nastanak doskora Kastora, od porodice topla obiteljska atmosfera i Dionis na lai s brljanom.

Skluptura Geometrijskog i Arhajskog doba

Po vrstama u kojima se javlja, grka skluptura moe se podijeliti u tri osnovne grupe :sitnu plastiku, monumentalnu sklupturu i reljef. Sitna plastika - statuete od terakote rjee od metala i obino su shematizirane i neovisne od slikarstva i najee predstavljaju due pokojnika i u pravilu pripadaju obiteljskom kultu i inih ih u cijeloj Grkoj. U tu kategoriju idu i najednostavniji simboli antromorfnih boanstava u obliku su daske Sanis ili u obliku stupa Kion magna Mater, Rea, Kibela, Demetra). - Monumentalna skluptura postaje odreena u arhajsko doba, a ovisila je o namjeni posebno ako se trebala nalaziti u hramu. U ovo doba skluptura se boji to je u vezi s tradicijom slikarstva. - I. najranija pokazuje srodnost s egipatskim kiparstvom - II. Ima tek naglaene karakteristike glave, a noge slivene u cjelinu stupa - III. Sklupture rane geometrijske faze s rukama i nogama jasno odreenim te se izdvajaju od tijela. Geometrijska skluptura se od VIII. Do V. st. pribliava realnom tipu ljudske sklupture ili je nadmauju, predstavljaju je STATUE Kora i mladia KUROI(kuros) najee prikazivani nagi. Primjer su kako su kipari postupno savladavali anatomiju ljudskog tijela. Najranije su pravljene od drveta KSOANE(ksoanon), a rjee od kamena i dugo vremena su primjer arhajske statinosti gdje su noge dio stabla drveta. Lice suprotnost s izrazom emocija. Primjeri: Nikadrova Artemida s Delosa, Heramdin Hera s Samosa. Efebi Apolon iz Orhomera, Delfa, Teneja ili Ptojona, primjeri su svjetlijih skluptura, gdje se ljudsko tijelo ve u odreenom pokretu obraeno s anatomskim standardima. S predavanja Slobodna skluptura U Grkoj njezina pojava tj. Slobodne sklupture je pitanje kulta jer je skulptura njegov instrument i najvie se koristi za prikaz boanstva, ali ima i onih jednostavnih ljudskih profanih u praktinoj funkciji. - Karijatide s Tezaura Sifinijaca u Delfima, slobodne sculpture u funkciji nosaa arhitrava. Sline kipove rade jonski kipari jer je i u ovom vidu umjetnosti prednjeila Jonija. - Bupalos i Atenis - Arhemos njihov otac prvi napravio ljudsku figuru u letu Nike. S dva reda krila na leima i po jedan na nogama. Znaajne su sklupture s hrama Didimejona u Miletu napravljene uz sveti put prema hramu ali pod utjecajem egipatske umjetnosti. Inae jonska skulptura zrai mirom unutarnje ljepote, duhovnog mira grkog ovjeka. Za iskazivanje takvih elelmenata umjetnicima je koristio mramor kojeg je na grkim otocima i na kopnu bilo puno. Meutim aktualna je bila i bronca posebno zbog vee elastinosti i manje teine zato to se figure s bronce mogu ljevati uplje.

1. Broncom se oblagao drevni model 2. Ljevali su komade a zatim spajali nitovanjem, Apolon iz Amikleje s ukrasima Batiklesa iz magnezije. 3. Lijavanje cielih figura pripisuje se Teodoru i Rojiku sa Samosa. Poklapa se sa doseljavanjem Grka od 8. do 5. stz. Pr. Kr. Tu ima predmeta sitne plastike, monumentalne sklupture, reljef stvari gdje su bili najvei.Najbolje sauvani spomenik arhajke sklupture gdje se susreemo i s prvom karijatidom ukras je riznice okota Sifnosa u Delfima iz 525. Sitna plastika Terakota peena zemlja, sklupture radili u njoj. Minijaturna ili sitna plastika, moe biti u terakoti ali i u metalu ali metalni predmeti, naeni pri arh. Istraivanjima. Keramika ematizirani motivi, oblici raeni estarom, ravnalom. Skluptura vrlo ematizirana, tek po nekim se elementima moe raspoznati da je ovjek, sve to nastaje u tom periodu sve se odnosi na kult, tj. boanstvima. Proeta humanistikim elemntima a svojim bogovima visjli vrline i mane obinog ovjeka, Grka umjetnost nije mistina kao u Egiptu nego je prirodna realna. Svom bogu daje ljudski oblik, sa istaknutim atributima koji su boanstva predstavljali. Antropomortizam grke sklupture. Grci su kroz sklupture vidjeli neprolazni vid ivota, smrtni Grk nije imao pravo na sklupturu nego Bogovi, heroji, to je bila priviliegija boanstva. U umjetnosti postoje tri tipa sklupture Arhajske Grke: 1.TIP - ona skluptura gdje se tek naglaene ruke i noge, dok glava tek ima naznaku da se radi o ljudskom tijelu. 2. TIP kada se noge i ruke izdavajuju iz te cjeline, u ovom periosu skluptura ljudskog tijela ima kruni oblik, okrugli oblik . kao jedan stup . noge su spojene, tek na kraju malo odvojena stopala. 3. TIP noga prvi put u iskoraku, nalik pokretu, Nije vie jedna cjelina, nego se koljena izdavaju nego to je bilo prije spojeno. U ovoj fazi on ima sve od pokreta tijela, miiavopsti, tijelo kao u nas. Iako je jo sve kruto kompozicije ima, ali nije izvedena u popunosti kao to treba. Arhajska umjetnost prati sa sobom napredak Grkog drutva naglo preljevanje Dorana u Grku, ravoj drutva se odnosi i na umjetnost. S razvojem filozofije dolazi do slobode u Grkoj, tj, u umjetnosti, kada se radi. Kurosi i Kore Kurosi muki likovi vitkih silueta irokih ramena, stisnute ake, stoje s lijevom nogom isturenom naprijed, a kloljen aim naglaeno oblikovana.ljana. Meu najstarijima se ubraja izvrsno sauvani kuros u Nju Jorku, nagi u psiholokoj i fizikoj snazi i ljepoti, doslovno znai mladi. Najpoznatiji primjer arhajskog osmijeha je Rampinova glava iz arhajske crnofiguralne sklupture, u njavioj njenoj fazi pripada ta glava. Kore djevojkapredstavljaju ideal tjelesnog savrenstva i ivotnosti koju posjeduju i smrtnici i besmrtnici. to su zavjetni darovi, kao i kurosi - eljanja poput perika, tijesno pripijenom odjeom i podignutom rukom prema grudima. To su kipovi koji su kruti, pojednostavljeni, nespretni, manje bliski prirodi. slavljenje ljepote ljudskog tijela. Bojom nadopunjeuj ono to nije uspio napraviti. Nabor na haljini kora asocira na bogatstvo. Ako vidimo kip gole ene u grkoj umjetnosti to mogu biti samo Afrodita i Venera. samo one imale pravo u umjetnosti biti gole. Bosonoge boice sa sandlama na nogama boe biti Artemida i Atalanta.(trkaica). Hera obuena od glave do pete, zatitnica braka, crte lica im nikada ne smiju biti iste kod skluptura boica. Geometrijska faza arhajske umjetnosti je ista sitna plastika.

ARHAJSKI RELJEF
predstavlja vrstu okrugle plastike u vrijeme geometrijskog stila posebno koritena na slobodnim povrinama hramova. Imao je ulogu slike na slobodnoj povrini. Jedan je od najranijih arhajskih reljefa onaj hram u PRINIJI na Kreti s panorama konjanika asocijacije na vazno slikarstvo. Geometrijskom periodu pripadaju reljefi hrama ATENE HALKIOJIKOS kua od bakra u Sparti s metalnim reljefima.

Znaajni primjeri arhajskog reljefa IV. St. su: - Metope s hrama C u SELINUNTU na Siciliji s prikazima Herakla s Libijcima u naglaenim pokretima. - Perzeja koji s Arijadnom ubija Meduzu. - Tezaur Sikionaca u Delfima s prikazima Europe na biku Dioskuri s volovima Argos Kostorom i Poluksom, lov na divljega vepra. Karakterizira ih vea plastinost I vea realistinost, to postiu koritenjem vie detalja I iznad svega profinjenost ukusa, dok funkcija pojaavaju polikromijom primjer: - Timpanon sa starog hrama na Akropoli, Triton sa scenama Heraklove apoteoze. Kraj arhajskog stila obiljeit e traenje novih putova I mogunosti I sredstava za slobodniju obradu oblika, pokreta I unutranjeg spiholokog raspoloenja ovjeka. Uporite u drutvenom ivotu posebno Atene koja je s ruenjem tiranije krenula na put demokracije. Arhajski reljef ima plitki reljef a klasini ima duboki reljef. Dedal radio minotaurov labirint Kreta Knosos. Arhemenos prvi kipar to je pokuao prikazati lik u letu, boica NIka. Njegovi sinovi Bufalos i Atenis. Slobodna skluptura u Joniji prva skluptura. Grci rade u kamenu, ali im je omiljena tehnika u bronci. Dvije vrste kipova u bronci (puna ispuna u bronci, ) da se lijeva cijela figura, ili da se poslije sastavljaju u jednu cjelinu. Apolonov kip prva skluptura u bronci. Radio je Batikles. Majstori sa Samosa teodor, sklupture od bronce u mramora, bronca daje vie mogunosti da se ovjek prikae u pokretu.Od 6. st. figura je u nekom slobodnijem pokretu, iskorak, izraz lica arhajski osmijeh. U 7. st. se u Arhajskoj Grkoj kuje novac vrijeme kada se javlja prvi novac. Jonija pokrajina Lidija. Vrijeme kada se javlja prvi nakit ao umjetnost nakit u slubi umjetnosti. Gema (u obliku popoljka). Majstor za geme Pitagorin otac. Timpanon je neto kao krov, tako izgleda. Partenon na reljefu partenona prikazano roenje Atene i borba Posejdona nad atikom. Ateni posveen partenon.

Umjetnost V. st.
V. st. je vrijeme napretka svih oblika umjetnosti u Grkoj, karakteriziraju ga novi stil I sadraj u sklupturama, slikarstvu i arhitekturi, a odraz su nove steene slobode suvremenog ovjeka. Monumentalna umjetnost Ova umjetnost se vee za velika poznata Grka svetita, - - - Delfe, Eginu, Olimpiju koja su istovremeno i centri svjetovnog tipa. Delfi Najstarija skluptura Sfinga ulaz stanovnika Naksosa(575. 560.) njezin osmjeh velika tajna grke umjetnosti i najavljuje raskid utjecaja s orijenta. U Delfima je i statua krilate Nike kipara Arhermosa prva osloboena frontaliteta. I koijaa Heniosa Pitagore uz Region uz zavjetni dar 475. Gilona iz Sirakuze. - Egina otok ispred Atike. Afajin hram podignut iz zahvalnosti Grka za pobjedu na Maratonu 490. Bogato je ukraen jonskom plastikom. Tirpanon ukraen scenama pobjede i junaka oko Atene. Ukraavali ga kipovi: Similis, Kolon,Glaukija Onat i Teopamp. - Olimpija u Elidi na Peleponezu znaajan centar Grke umjetnosti. Najznaajnija graevina Zeusov hram.

Kiparstvo Arhajske epohe

Slikarstvo Arhajske Grke nije doprlo do nas, tj. nije se neto puno sauvalo, ali je se sauvalo Kiparstvo. Propileji monumentalni ulaz na Akropolu. Kiparstvo Grke je najvei doprinos do danas, to su nam dali, gr. Kiparstvo zagospodarilo nad umjetnosu Zapadnog dijela. Originalnih kipova nije naeno puno, tek neto malo. Kiparstvo u bronzi, kao i u mramoru, ali su Rimljani nakon osvajanja Grke zavoljeli njhovu umjetnost tj. kiparstvo i poinju ih kopirati. Dijalektika gr. Duha ostvarila odraz na umjetnost. Grci najvie vremena provode na Atenskom trgu, vie nego u kui, sve se odvija na trgu. Grci su najvie kipova pravili svojim bogovima, ali je on u o

obliku ovjeka, sve je odisalo ovjekom, dok u Egiptu, prave Bogove sa krilima, glavama ovna itd. oni predstavljaju ovjeka. Za njih je Bog u ljudskom obliku. I samim i tim umjetnost im ivotna. Hram je mjesto za njih ne gdje se mole nego gdje dre kip tj. boanstvo koje slave. Muko tijelo postalo mjerilo vrijednosti, ne ensko, kroz sve to se razvija i filozofija, umjetnost(poimanje ivota samog, kroz muko tijelo koje je savrenstvo u igri i dobija tijelo kakvo su imali, puno radili na tijelu). Najraniji kipovi umjetnosti u Grkoj Ve i je i Homer spominjao, najraniji kip boice Atene (to je drveni kip) Paladij, (a prvi kipar Dedal).koji se uvao u Erehtejonu na Akropoli. Panateinske svetkovine su u ast boice Atene tj, u ast tog kipa(starog kipa), gdje su mlade atenske djevojke istkale haljine i u njega oblaile kip. Koji je kasnije izgradio i Fidija. kip boice Atene. Reprezentativan, impozantan taj kip. Dedal je prvi kipar u Grkoj. Prvi kipovi poznati nakon provale Dorana bile su figure konja od paljene gline s kraja 9. st. pronaene u Olimpiji. Najstarijim grkim kipovima se smatraju, grki kipovi drvene ili kamene kvadre, rezane, odnosno isklesane u ljudske likove tzv. (kruti zvani) Ksoanone, koji su sluili u kultne svrhe. Iz 7. st. u u Sparti su se pronale rezbarije na slonovoj kosti koje prikazuju Parisov sud, a na mnogo mjesta u Grkoj bronana i glinena plastika s vrlo raznolikom tematikom. Meu tim djelima istiu se bronani Pastir s janjetom s Krete kao i stilizirana terakota Sfinga iz atenskog predgraa Kerameika. Arhajsko doba - Dorski hram(stil) vee se za to vrijeme. Jedan je od tri stila dorski, jonski i korintski. Hram boice here u Delfima je raen u dorskom stilu- Vani dijelovi, podnoje, kapitel, stup ili truplo stuba. Dorski stup nema bazu postavljen direktno na tlo. Hram boice Nike isto dorski. Modul je duina stupa u odnosu na visinu od 8 13 modula. Stup nikada nije iz jednog komada, pravi se komad po komad. Dorski stup ima otre kanelure. Kapitel avakosa, etinusa, klaus(vrat stupa), grednik(arhitrav), moguli i gute su ukrasi tj. trompe, tribiti i metopi, gejson ravni i kosi na kraju koji nadlijee na metope, tripanon, akroterija. Zavretak okna, koji ima neki ukras, sima gdje se voda slijeva, kao slivnik, oluk. Dorski hram ima ukras u metopama, ima stepenite iz kojeg se izravno ulazi u hram. Otri rubovi na kanelurama. (. St. p. K. Herion hram posveen boici Heri, hram u junoj Italiji. Arhajsko doba jonski, dorski i korintski(uveo ga Kalimah u 5. st.) stilovi. Dorski stup, kapitel spoj stupa i kapitela, stup nema bazu ditrektno postavljen na tlo. Hram boice Nike dorski hram. Modul duina stupa u odnosu na visinu 8-13 metara na visinu. Stup nikada nije iz jednog komada, nego pravljen komad po komad. Dorski stup ima otre kanelure. Kapitel avakosa, etinusa, vrat, grednik(arhitrav), reguli, gute, trompe(ukrasi), tribti i metopi i gejson(ravne kosi) na kraju koji nadlije na metope, tripanon. Zavretak ima neki ukras, sima mjesto gdje se voda slijeva. Dorski hram ima ukras u metopama, ima stepenite na kojeg se izravno ulazi u hram. Otri rubovi na kanelurama. 8. st. Herion hram posveen Heri.Grki kiparstvo ono je zagospodarilo umjetnosu Evrope, sve to je kasnije nastalo mjerilo se vrijednosu Grke umjetnosti. Razvoj hrama sredinja stambena prostorija grke kue bio je pravokutni megaron, on je postao osnova grkoga hrama. En parastasin (in antis) gdje ima otvoreni trijem a njih je natkirvao dvostreni krov sprijeda poduprt stupovima. Iasti oblik dobio je i hram. prostilos, - s izdvojenim stupovima na prednjoj strani koji tvore oredvorje, amfistilos sa stupovima na prednjoj i tsranjoj strani, perepteros sa stupovima sa svih strana i dipteros s redom udvojenih stupova na prednjoji stranoj strani ili svim stranama. Tolos je okrugli hram Pheileheron Grci nisu voljeli krune hramove u ast Filipa Makedonskog oca Aleksandra Makedonskog. Svi grki hramovi su bojeni(plava, crvena, be ili bijela).Dijelivi grkog hrama: pronaos - predvorje naos glavna sredinja dvorana s kultnim kipom. Najstariji grki hram je Herin hram u Olimpiji, iz 7. st. potejee, dorski stil sagraen. U jonskom stilu je Artemidin hram u Efezu, najvelianstveniji od svih grkih hramova, smatran jednim od 7 svjetslkih uda (jonski stil raen).

Atena u 5. st.
Grko Perzisjki ratovi, Atena izlazi kao pobjednica. Odlike slikarstva su dramski. Formirali su Delki Pomorski savez na otoku Delosu(Apolon I Artemida tu roeni). Delski savez protiv Persije uplaivali za rat, blagajna se Delosa prelazi u Atenu,u Artemidin hram na Partenonu. Pentavacautpetija od 50 god. Izmeu Grko persjskog i peleponeskog rata. Zlatno doba Atene(Periklovo doba) Periklo na vlasti, dravnik rijetke sposobnosti doao na elo Atene. Politiki i materijalni uvjeti su bitni za razvoj Atene. Pizastratidi doba tiranije u Ateni. Odlike njegovog slikarstva su dramski efekti I psiholoke karakteristike negovih likova upravo onako kaoo su opisani u grkoj drami. Puni su pokreta I radnje, uvjerljivi I puni doivljaja iako jo bez poznavanja perspective. Onasija iz Beocije oslikao Odisejev povratak na itaku, Mikon iz Jonije uenici Poligratovi(borbe Tezeja I Amazonki), Panajin iz Atene. II. faza je vrijeme Periklove vladavine. Na prvom mjestu izdvaja se promjena palete tj. boja tonova I nijansi, savjetlosti I sjenski. To je vrijeme Iluzionistikog stila koji se prpisuje Atenjaninu Apolodonu. Zapravo ideja ne poiva na obliku tijela nego na odnosu boja I tonova. Osim njega poznati su: Parasios iz Efeza, Zaukidid iz herekleja u M. G. slikao portret Helene borbe herakla sa zmijama, Timatas, Aglaofon, I Pauzon tvorac prve karikature. Vrijeme peleponeskog rata je vrijeme ruenja prijanjih ideala u grkom svijetu koji e u potpunosti promijeniti pravac grke umjetnosti. Atena u 5. st. To je vrijeme politikog I kulturnosg prosperiteta Atena. Kao pobjednica u ratu Atena je postala najmoniji polis u Grkoj. Na elu Atenskog pomorskog saveza imala je glavnu rije pri raspodjeli novanih sredstava. Posebno kada blagajna Saveza s Delosa prelazi u Atenu. Tada je novac naprosto poeo prelijavati u grad I kroz spomenike koji e od tada ostati prepoznati i poznati do danas. Osjeaj za lijepo Atenjani su poeli dovljavati jo od vremena Pizistrata, Hiparha I Hipije(560. 527), u politikoj povjesti kao monarsi tirani. U njihovo vrijeme podignut je Hekatompedon hram dug 100 stopa s ukrasima u triglifima I metopama od penatejskog mramora s bogatom polikronijom kao I esme s 9 toila Kalioroe. Nakon to je zavrila njihova vladavina prestojnik skida Hiparha 514. I ubojstva 510. u Ateni zaivljava demokracija proslavljena izgradnjom spomenika Tiranoubicama Hanemodiji I Aristogitonu. Kreks je ovu sklupturu dao kao symbol slobodne Atene ali je ponovo sagraena. Nakon bitke kod Salamine 476. god. Negot je u bronci izradio kopiju te sklupture. Razruenu Atenu obnavljao je Klimon - raistio je ruevine - na Akropoli podigao potporni zid - podigao trijem Stou s kolonadom - sagradio Hefesterion Tezeion iz zahvalnsoti za pobjedu na Maratonu. Tada u Ateni radi itav niz kipara: - Hagija koji je radio statue za hramove - Hegelad poznat po nizu statua koje su u pokretu I po svojoj kiparskoj koli kojoj pripadaju Miron, Poliklet i Fdija. Hegelad je poznat po Zeusu s Eubeje, lijevana u bronci s peleponeskim tradicijama ali s jonsko-atikim likovnim karakteristikama po stavu I psiholokim karakteristikama. Ve u Antiko doba raena je replica po njegovom originalu Stefanos je to I potpisao radei figuru nagog mladia. Alkamenes stariji je tvorac sklupture na zapadnom timpanonu Afajinog hrama na Egini. Kalamis u bronci radio kipove bogova I takmiare s kolima I kojima. Po narubi Pindana napravio zeusa Amona, a za koloniju Apoloniju izlio Apolona od 13,5m. U opoj klasifikaciji poznat je kao zadnji kipar koji je unato sklonosti k jonskoj umjetnosti njegovao neke elemente arhajskog stila.

Prekretnice su napravili Miron roen u Eleuteriji u Atici, vjetine kiparstva uio u Hageladovoj radionici. U potpunosti je savladao pokret, a figure pokazivao u trenutku najveeg fizikog I psihikog napora. Poret toga bio je odlian poznavatelj anatomije ovjeka I radio je : Baca diska poznato djelo, - figure mladih atleta pred izvrenje nekog pokreta - obrada kose, kratkih I gustih kovra po elementima arhajike - stav i interpretacija figure svjei, originalni, puni snage, Diskobolos (baca diska) kopije u Vatikanu, Minhenu, Atena I Marsijaks, mirna Stena I nemirni Silen, Plinije opisao Moronovu kravu koju je radio u bronci. Poliklet djelovao istovremeno s Mironom. Iz Argosa Mironov suvremenik, radio u bronci, usavrio lijevanje, radio: - figure mladia I djevojaka, atleta I ratnika pri emu do izraaja dolazi nejgov interes za probleme kiparskog rada. Napisao teoriju o idealnim proporcijama I harmoniji Kanon, po njemu uradio Dorifora mladi atleta s kopljem u ruci koji dri uz tjelo. Desna ruka je mirno sputena niz tjelo. Teina poiva na desnoj nozi s kojom istupa naprijed, dok je lijeva povuena malo nazad tako da se samo vrhovima prstiju oslanja na tlo. Na licu nema emocija, umjetnik je skoncentriran samo na ideal proporcije. To djelo postalo zakon za sve kipare. Naalost poznat samo po kopijama iz Pompeja u muzeju u Napulju. Uz njega poznat i Diadumenos, ali svie psiholokog izriaja on vibrira I nema tjelesnog napora. Samo njegove oi prate pokret ruku dok oko glave vee traku. Mogue da se radi o Apolonu a ne o obinom ovjeku. Prikazan je nag ali s odjeom koja je nemarno ostavljena pored njega, ali koja slui kao oslonac. Razmjena Amazonski ima slian oslonac, njezino lice je puno bola, ali je tjelo tvrdo I hladno, jer se radi o ratnici nagih grudi, ramena I lea, sklopoljenog hitona ispod koga se vidi rana koja krvari. Postavljanje oslonca opravdao je zbog stanja u kom se ova ratnica nalazi. Spominje se kao autor Here Krizelefentinske tehnike za hram u Argu i sklupturu Djeaka u igri s kockom, po Pliniju najljepe od svega to je video. Rezime kiparstvo se poetkom st. razvijalo u tradicijama dorskog stila: jednostavnosti, snage I prevaziene arhainosti, ali se nakon ratova sve vie oslobaa nasljea, okree se ivotu ovjeka I onome to eli biti.

Atenska epoha 460 403. god. Pr. Kr.

To je vrijeme politikog djelovanja Perikla, mudrog dravnika odanog svom narodu, mecene umjetnika I njegovog omiljenog kipara Fidije. Djelovanje Periklovo ogleda se kroz aktivnosti na Akropoli. Akropola Plan ureenja Akropole povjerio je arhitektima Iktinosu, Mnesillu i Kalikratu dok je za umjetnika rjeenja bio zaduen Fidija. Brigu o prostoru najbolje se vidi u rjeenju Propileja ulaznoj kapiji s Pinakotekom jedinom prilazu na plato Akropole, fasada sa stropovima raena je u dorskom, a unutarnji trjemovi u jonskom stilu(razlog u razmaku stupova). Na Akropoli nije bilo puno graevina, ali su savreno funkcionirale zajedno. Hram Nike Aptenos projektirao je Kalikrat, a bio je posveen boginji Pobjednici I najljepi je primjer jonskog hrama. Arhitrav je ukraavao friz u plitkom reljefu I prikazivao je borbu Grka I Perzijanaca. Istoni fronton sa scenom bogova koji navjeuju pobjedu. Propileji graeni od 437 432. god. Bili su sakralno svetite, dok je Agora bila mjesto drutveno za okupljanje. To je mjesto s brojnim sakralnim I profanim graevinama na kom se odvijao drutveni, politiki ili trgovaki ivot grada, sve do 267. god. Kada su barbari razorili Agoru. Metroon hram Velike Majke Bogova, Odeion, Buleuterion, Pritacion hram Apolona Patrosa, van grada je u Eleuzini Demetrino svetite vezano za najveu svetkovinu Eleuzinske misterije.

Fidija 485. god. Strateg umjetnosti u vrijeme Periklove vladavine: Napravio: - Miltijada s Atenom, Apolonom I atikim herojima u Delfima - Atenu Areju u Plateji - Afroditu Uraniju u Ateni - Amazonsku u Efezu - Atenu Lamniju za Stenu 450. god. Nenaoruana boginja, bezbrina, osloboena ratnih briga, visoka 2 m. Atena roena bez meduze na prsima koju joj je dao Tezej. - Atenu Promahos (predvodnica u boju) ili straarica. 456. god. Velika statua nalazila se na platou Akropole, njezina pozlaena kaciga vidjela se iz daleka, jer je kip bez postamenta bio visok 12 m I puno sjajio, poznajemo je po predstavi na novcu. - Atena Partenos izmeu 447. I 438. god. Pr. Kr. Kip Atene u krizelefantinskoj tehnici i Fidija je sam potpisivao s postamentom je imala 12 m, dok je zlata utroeno 1150kg I puno slonovae. Opisao je Pauzanije. Najbia kopija uva se u Ateni. Originalna se nalazila u Partenonu u celi I bila je symbol vjenog ivota grada, zatitnica mira, sigurnosti I napretka. - Zeus Olimpijski zavren 435. god. Pr. Kr. Monumentalno djelo nastalo na vrhuncu njegovog umjetnikog dometa. i ovo djelo potpisivao je Fidija. Zeus je prikazan kako sjedi s boginjom Nikom u desnoj i vladarskim skiptrom u lijevoj ruci. Veliki utjecaj imala na kransku umjetnost i prikazivanje Krista na prijsetolju. Dao ga sruiti i spaliti bizantski car Teodozije II. (408. 450.). - Ukrasi na Partenonu Fidijina umjetost je vrhunac klasine sklupture antikog doba. Kipari Fidijine Epohe: Uz Fidiju su u Ateni djelovali brojni umjetnici: Alkamen izradio Afroditu u vrtovima Venus, Genetrix, Hermes u Propilejima. Kolota Agorakrit kip velike Majke, Nemeze boice osvete.

Vrijeme Peleponeskog rata 431. 404. god.

U to vrijeme dolazi do graanskog rata, izmeu Atene i Sparte(peleponeza). Sukobili se demokratski i oligarski polis. Atena za Perikla bila na vrhuncu moi. Atena je izgubila Peleponeski rat. Atenjani ratuju na tlu Atike. Periklo umro u bedemima od kuge kao i veina stanovnitva. Cijela se ta faza odraava u umjetnosti. Epoha Fidije I poslije u period tamne strane Grke. Vrijeme Atenske demokratije je prolo s periodom Periklove vlade i umjetnikih dostignua Fidije, Atenskih pjesnika i dramatiara. To je vrijeme kada dominira ovjek I njegove ivotne radosti, emocije i strasti olimpijskih bogova. Poetak graanskog rata znaio je kraj uspona atenske demokracije. U tom ratu Atenjani e je braniti i svojim rtvama. Poljuljani su temelji svega to je do tada stvarano. Unato tekim krizama grki umjetnici su stvorili velika djela, ali ne onako kao do tada. Umjesto slavei ivot, okreu se svjetu mrtvih. To je vrijeme velianstvenih nadgrobnih spomenika, kada se u tekim trenucima dive Kefisodotovoj Eirenes(kod nas Mirna, mir) s Plutosom(ona simbolizira bogatstvo, mali u ruci dri rog izobilja, ale za bogatstvom, sada su u siromatvu). Kuga, periklova smrt niti rat nisu sprjeili Atanjane u izgradnji Akropole. U najteeoj fazi rata 421. god. 407. god. Raen je Erehtejon. Dvojni hram sagraen od pentelikog mramora s jonskom fasadom i reljefima u Fidijinoj tradiciji i karijatidama, posveene enama iz Katije. Reljefi stele - Demetrin , reljef, Demetra, njezin sin Triptolem i ki Perzefona iz Eleuzinskog svetita izraena u arhainom stilu slino radili Miron i Poliklet, iziao iz ruku nekog lokalnog majstora sklonog peleponeskim tradicijama. - Reljef Orfeja, Euridike i Hermesa uuraen je po pentenonskim tradicijama, a prikazuje Erfejevu tugu za Euridikom, to je sueljavanje ovjeka sa stvarnou smrti. Nadgrobni reljef stele su najpoznatiji otkriveni na Keremeiku. Ti su spomenici ogledalo ljudske patnje, najee one izazvnane vjenim rastankom. - Hegeso - stela. Na njoj je prikazana mlada pokojnica u stolici uvijena u tanku tkaninu koja ovija njezino mlado tijelo. Ispred nje je mlada djevojica s kutijom u rukama iz koje mlada pokojnica bira nakit. Tuna scena mlade ene koaj se oprata od svoje mlade djevojice.

- Deksilesova stela - Traki konjanik boanstvo iz Trakije(Bospor, Dardaneli). Mladi ratnik an konju u trenutku kada ubija svog neprijatelja, izraeni su u maniri pantenosnkih frizova (pretpostavlja se zaetkom trakog konjanika kod Traana) Od hramova u to vrijeme sagraen je hram Apolona Epikurejskog spasitelja na Peleponezu, dorski heksasilni peripter jer je spasio mjesto Base od kuge. Reljefi sa scenama amazonamahije i kentauromanije, rad su kipara Peonija iz Marde u Makedoniji. Mauzoleji nastali u Maloj Aziji, kao mjesto pokopa junakih graana. Ime dobila po Mauzolu, vladaru Karije. Njemu je njegova ena Artemizija podigla velianstveni nadgrobni spomenik u Halikarnasu. Pretea mu je spomenik Nereida u Ksantu u Lidiji, keri boga mora Nereja koje na neki nain djeluje i u Hadovom carstvu, zapravo sve due prenosile na otoke sree u podzemnom carstvu. Ukrasni reljefi njeno izvedeni prikazujui Nereide u malim prozirnim haljinama pripijenim uz tijelo. U ovu kategoriju ide I Heraon iz Likije u Trisi danas Djal-bai u Maloj Aziji, s frizom od 106 m, ukraen amazonomalijom i kentauromanijom (iz prie sedmorica protiv Tebe), stil je realistian i simbolizira vezu Jonije i Atike.

Umjetnosti IV. Stoljea.

Progani znai svjetovni, sakralni spomenici. To je stoljee tekih vremena za Grku, openito jer je ugroena njhova sloboda i samostalnost. Meutim skluptori ostaju vjerni tradicijama prethodnog stoljea, ali oni vie svoja velika djela nee podizati u Grkoj. Epicentar dogaaja bit e Jonija na tlu, koja e stvarati velike i mone drave.

Arhitektura Atena u to vrijeme prestaje biti centar monumentalne sakralne arhitekture. Ona svoje mjesto ustupa profanoj i to znai graevinama koje e imati svoju funkciju. Privatne kue nastoje svoje vlasnike zadovoljiti komforom i luksuzom, i ve ih poznajemo imenom I prezimenom. To je vrijeme izgradje kazalita, jer je drama privlaila veliki broj gledatelja(kazalite Dioniza Eleutreja). Ovom vremenu pripada i Lizikratov spomenik ispod Akropole na cesti Trnoaca, podignut u ast Lizikrata, u ast pobjede u izvoenju Ditiramba 334. god, na pravokutnoj osnovi kruni spomenik sa 6 korinstskih stupova s jonskim frizom. Peleponez Hram Atene Aleje u tegeji u Arkadiji na obnovljenom hramu sklupture radio Skupas. Istoni timpanon imao boj na Kaledonskog vepra, a na zapadnom borbe Grkih junaka pod Trojom, a u hramu su zastupljena sva tri stila. Na Peleponezu je po graditeljstvu poznat i Epidaur(kazalite na Peleponezu, najljepe u Grkoj), svetite boga Asklepija. Poznata je graevina Timele okrugla graevina s peristilom(hram okruen sa svih strana stupovima) i 26 dorskih stupova i 14 u unutranjosti koji su drali tavanicu, a bio je mjesto posveeno mistinim kultovima. Sagradio ga je Poliklet Mlai. Njemu se pripisuje i konstrukcija uvenog kazalita koje je moglo primiti 14000 gledatelja.

Dodatak:
Svjetska uda koje je mogao vidjeti Aleksandar Veliki, tj. one su sagraene prije i za vrijeme njegova doba, a to su: Piramide (2900. god. Sagraene. Giza.,Egipat) blizu Kaira, Semiramidini vrtovi, 600. god. Sagraen, Grad Vavilon, na obali rijeke Eufrat, oko 50 km, juno os Bagdada, u Iraku. Mauzolej (353. god. Sagraen, Halikarnas, Mala Azija, danas sjeverozapad Turske), Artemidin hram, 550. god. Grad Efez, Mala Azija,

Kip Zeusa , sagraen 457. god. Drevni grki grad Olimpija a nije vidio; Svjetionik, sagraen oko 290. god. Aleksandrija grad, Egipat, drevni otok Faros Kolos s Rodosa , sagraen 200. god. Blizu rijeke Rodos, grko ostrvo u Egejskom moru. Jonija Proslavila se monumentalnom arhitekturom, koja je proslavila najvee majstore. - Artemizion(Artemidin hram) u Efezu Jo za vrijeme A.Velikog. Hram boice Artemide, koji je imao tradiciju dugu 700. godina. Prvo ga je obnovio Krez, kralj Lidije, zbog ega ga je izgleda spalio Kir Perzijski kralj. Ponovo je gorio 356. god. Kada ga je spalio Herostrat samo s jednim ciljem, da mu na taj nain ime ostane besmrtno. Nakon toga obnovljen je najvelianstveniji hram svog vremena. To su uinili arhitekti Herokrat i Dejinokrat u jonskom stilu. Dekoracija je bila takva da su i donji tamburi stupova bili ukraeni Columnae caelatae neke se pripisiju Kopasu. Ispred hrama nalazio se veliki rtvenik arhitekte Metagen ukraen Praksitelovim radovima. Podatke o hramu dao je Plinije: dimenzije 425 x 225, stopa s 127 stupova sa 60 stopa visine. - Hram Apolona Filesijskog u Milezu (drugo ime Didimeion). Nakon to ga je 494. god. Sruio Darije obnovljen je od 333. god. Do njega je vodio sveti put aleja lavova i ljudskih figura. Veliina mu je 51,13 x 109,40 x 10 x 21 stup i nastojali su u svemu nadmaiti Artemizion, ali unato nastojanju svig Grka da ga sagrade nisu uspjeli ni za 200. iduih godina. - Mauzolej u Halikarnasu, sagraen. 353. god. Najpoznatiji memorijalni spomenik koji je svojom arhitekturom i ukrasima privlaio panju jo u starom svijetu. Gradili su ga 353. god. Pitej i Satir, a ukrasili su ga slavni: Leohar, Brijaksid, Skopas i Praksitel. Uradili su scene kentauromanije i amazonomanije i trke s kolima. Veliina mu je bila 66 x 77m i visoka 46 m, ukraavala ga je kolonada sa 36 jonskih stupova, ukraeni arhitrav I piramidalni krov s kvadrigom i figurama Artemizije i Mauzola radio je kipar Pitid. Mauzolova statua uva se u Britanskom muzeju. Skluptura Skluptura toga vremena je odraz Grke stvarnosti i osjea se nostalgija za prolim sretnijim vremenima, to pokazuje sjeta Praksitelovih i bol na Skopasovim figurama.Takvo stanje nagovjestila je Kefisodotova skluptura (otac Ii uitelj Praksitelov), i Atena s malim Plutasom, alegorina kompozicija Mir s bogatstvom simbol krhkog blagostanja Atene u tom trenutku nastala 347. god. u ast pobjede nad Spartancima kod Leuktre 375. god. Ovu epohu ipak e obiljeiti Skopas, Praksitel i Lizip. Kvadrije su sa 4 upregnuta konja, Na Halikarnasu mauzoleju

Vrijeme od 5. stoljea. Nadalje

Ovaj period nastupa nakon Peleponeskih ratova. Arhitektura u tom periodu Skluptura Skluptura toga vremena je odraz Grke stvarnosti i osjea se nostalgija za prolim sretnijim vremenima, to pokazuje sjeta Praksitelovih i bol na Skopasovim figurama. Takvo stanje nagovjestila je Kefisotova (otac i uitelj Praksitelov) Girene s malim Plutosom, alegorina kompozicija Mir s bogatsvom simbol krhkog blagostanja Atene u tom trenutku nastala 347. god.u ast popjede nad spartancima kod Leuktre 375. god. Ovu epohu ipak e obiljeiti: Skopas, Praksitel i Lizip. Skopas Roen na otoku Polosu? Oko 420. god. Prva radove je napravio na hramu Atene Aleje u Tegeji. Ovaj hram je bio poznat kao najljepi na Peleponezu. Zauzimao je lijep poloaj a imao je i lijepe ukrase. Iako je sve radove radio u bornci postao je slavan po mramornoj plastici. Na istonom portalu bio je prikazan lov na Keledonskog vepra s izvanrednim likovima Meleagra, Atalante, telemana, Tezeja i Peleja a na zapadnom borba Ahila i Telefa u Miziji. Kao i njegovi prethodnici u sklupturu je unio dosta novina. Bio je poznat po povezivanju dubokih osjeaja. Nioba skluptura.519. god. Glava to su pratiteljice Dioniza, a muki pratitelji Satrapi.

Praksitel Atenjanin roen 590. god. Njegov otac je bio uveni Kefisodot koji je napravio Girene s malim Plutosom. Kao mlad radio je Letonu s djecom za hram u Martineji, te suraivao na ukrasima na Mauzoleju u kalikarnasu(vjerojatno)- treba provjeriti. Radio Artemidu Brauroniju kopija Dijena iz Gabija. Za razliku od Skopasa, njegova skluptura odie vedrinom, optimizmom, radou i idilinim sieima. Bio je pripadnik atenske aristokracije pa se blagodati ivljenja osjeaju i u njegovu radu. Bio je snana linost istananog ukusa, osjetljiv s profinjenim osjeajima za harmoniju. Znaajno je da odstupa od ranijih Polikletovih i Fidijinih radova. Uradio tj. Napravio 40. djela: neka od njih: - Hermes s malim Dionizom bio pronaen 1877. god. - Afrodita Knidska - bilo uveno djelo da su mnogi ili u Knid da je vide.Bio urezan njen lik na novcu. Afrodita Knidska original u Carigradu. Uradio je jo - Apolona Sauroktonasa (koji ubija gutera). Satira koji sipa vino, Satira(vjerojatno satrapa) koji se odmara, Artemidu Breuronsku. Lizip Radio je na kraju klasine i na poetku helenistike epohe. Oslobodio se Polikletovih kanona, Fidijine dostojanstvenosti i Praksitelove vedrine. Roen je na Sikionu gdje je odgojen u peleponeskoj tradiciji. Samouk umjetnik. Njegovo djelo je nastalo u mat helenistikog doba. Naao je svoj put, stil i izraz. Tvorac je triju dimenzija, tj. Bio je tvorac trodimenzionalne sklupture. Ideal njegovih novih proporcija prikazan je na Apoksiomenu. Bio je kipar Aleksandra Velikog(on je imao 1 oko plavo a drugo zeleno). Aleksandra slikao Apel a u bronci ga radio Lizip(samo njemu doputao da ga radi). Uraen je po novim proporcijama. Tijla vitkija i njenija, pa izgledaju izduenije, tj. Vea. Vodio je rauna o simetrinosti. Njegova djela su: - Ares Lodovizi u trenutku odmora - Hermes Palestrit - Hermes koji se odmara - Agijas atleta iz Delfa, uraen je 338. 334. god. Dio aristokratske obitelji iz Tesalije, na njemu je i Lizipov potpis ali je kopisa Lizipovog bronanog originala memprijalnog spomenika iz Farsale. Radio je sklupture raznih bogova i heroja: Zevsa, Artemide, Posejdona, Dioniza, Helija, Herakla i Epitrapeiosa(Heraklo na gozbi). Herakla koji se odmara nakon pohoda u zemlju Hesperida. Sauvana je i bista Aleksandrosa sila Filipova iz Tivolija kod Rima, otkrivena 1779. god. Lizip nije prikazivao nikada ene samo, nego samo npr. Atena s Posejdonom itd.(nikada same nije radio). Aleksandra esto radio karakteristinog asimetrinog lica i malo nagnutr glave na lijevu stranu, dobrog pogleda kao na bisti koji se uva u Luvru. Ukupno uradio Lizip oko 1500. skluptura. Lizipova kola Predstavnici Atenske sklupture Leohares, - Atenjanin koji je sudjelovao na izradi Mauzojela i po njemu, njegov rad nagovjetava helenizam. - Garimed Zevsov vinotoa koga je orao odnio na Olimp. - Apolona s dijademom, - Aresa u Halikarnasu, radio i na kompoziciji Aleksandrovog lova na Filipove obitelji. Dri se da je radio i Apolona Belvedenskog. Barijaksid pripisuje mu se - est boanskih kolosa na Rodosu, - Zevsa i Apolona u Peteri, - Aklepsija i Higiju u megari, - Apolona i Dafne u Artiohiji, - Dionisa na Knodosu.

Timotej radio za hram u Epidauru, 4. st. pripadaju i sklupture. - Hipnosa u letu - Afrodita s Milosa najljepa skluptura ene u antikom svijetu, raena u parskom mramoru. Kraju 4. st. pripadaju i sarkofazi(novina). Likijski, Satrapov od parskog mramora, Aleksandrov od pentelikog mramora u muzeju u Istanbulu.

Helenizam
Helenizam traje od trenutka smrti Aleksandra V. do Cezarove smrti ili do trenutka kada se ubila Kleopatra. Dolo je do napretka, do trgovine, gospodarstva, svijet durkije poinje funkcionirati. Uspostvaljena jedinstvene monarhija. Pod Helenizmom se prouava umjetnost Rima do Cesara(i Rim se naao u toj cjelini). Rim je sve prihvaao, to se tie Grke kulture. Ptolomeh ukrao Aleksandrovo tijelo o idnio ga u Egipat, nezna se gdje ga je sakrio, i dan danas se nezna gdje je njegov grob. Helenistiki period povezuje klasinu Grku s Carskim Rimom. Nove drave koje su nastale od Aleksandrova carstva sa svojim centrima postali su sredite knjievnosti i umjetnosti i privlaili umejetnike i pjesnike starih Helenskih gradova. Na poetku vano je uspostaviti vezu izmeu Aleksandra i Aristotela. Aleksandar je bio zaetnik nove drave i epohe a Aristotel je bio nejgov uitelj na dvoru, i duhovni otac te nove drave, ne samo zbog filozofije i prirodnih znanosti, nego zbog ideja i ideala koji su utjecali na umjetnost, to su: - odreivanje biolokih kategorija - postavljanje klasinog ideala - poeci znanstvenog istraivanja. Druga bioloka ideja razvija se do savrentsva, njezin utjecaj bio je veliki. Vee se za kiparaKsenokrata koji je dao kritiki osvrt, Fidija je otkrio put umjentosti lijevanja u bronci a Poliklet je doveo do savrenstva. Za staru Grku je bio klasini ideal. - Sofoklo i Euripid u tragediji - Lizipa u kiparstvu - Apela u slikarstvu. O znanstvenim poecima prouavanja umjetnosti ne znamo puno. Tek Vitruvije u I. st. i Plinije u I. st. daju nam podatke o teoriji razvoja do savrenstva. Puno podataka je dao Positel koji je napisao 5. svezaka o znaajnim djelima u cijelom svijetu, i brojna knjievna djela daju podatke o umjetnikim djelima: - Kalimalova pjesma opisuje Zeusovu stauu u Olimpiji. Uz otvaranje helenistikih biblioteka otvaraju se i zborke umjetnnika. Aleksandrija najpoznatija biblioteka u starom svijetu. Zna se i za zbirke u Pergamu, za biblioteku u Pergamu. Atal naruio kopiju Atene Partenos i prva je poznata kopija. Najvee zbirke umjetnina bili su hramovi jer su uvali zavjetne darove jer se bogovima poklanjalo samo najskupocjenije i najljepe. Kraj II. St. i poetak I. st. pr. Kr. Su vrijeme velike potranje za umjetnikim djelima, a rasla je i prodaja kopija. To je vrijeme I intenzivne izgradnje mozauka posebno slavnih kopija s Istoka, o tome posebno svjedoe Pompejanski mozaici. To je vijek I pljake umjetnina od strane Rimljana koji su od ranije cjenili Grku umjentost, I kad su doli u priliku nosili su sve grke tvorevine, kasnije su uvozili grke umjetnike. Mozacici su zapravo kameni tepih(jer se prije puno tkalo, pa su doli na ideju da tepih prave od kamena, da bude trajan). Interesantna novina su kipovi koji su predstavljali gradove. Primjer Tihe iz Antiohije.(na glavi joj kruna u obliku grada) na Orijentu znai blagostanje, napredak, srea, ne sudbina kako bi inae trebalo prevesti. Kruna koja joj je na glavi je u boliku gradskih zidina, ispod nogu joj djeak(koji se misli to mu je to dolo

na glavu). U ovu kategoriju ide i Gurota Eutihidova za koju je Plinije napisao da njezine vode teku vie nego u samoj rijeci. To je vrijeme i Lizipovog uenika Haresa iz Kolosa Lindosa s Rodosa, koji je napravioHeliosa, podignut iz zahvalnosti jer ih je spasio napada Demetrija Poliorketa. Smatran je jednim od 7. svjetskih uda. Bio je visok 32m. Hares je interesantan kao pojava vie nego kao umjetnika osoba. Ranom helenizmu pripada i skluptura Nike sa Samotrake. To je skluptura rjetke estetske radosti koja lebdi oko nje, koja puna osjeaja eli i nebu i zemlji objaviti pobjedu. Nastavak s predavanja o helenizmu Imamo Rani i kasni helenizam. Aleksandar Makedonski je za kratkog ivota osvojio tadadanji svijet Grka, Mala Azija, Afrika(Egipat), Persija. Dok je on bio iv ta je drava bila uspjena a najvie po odanosti vojnika. Poslije smrti Aleksandrove drava ula u propast i bila je podjeljena. Ptolomej ukrao tijlo Aleksandrovo i odnio ga u egipat, da bi on postao njegov nasljednik. Drava je podjeljena u tri opine tj. Grupacije: Egipat(Ptolomeji), Azija(Antohija kao glavni grad) i Makedonija i Grka. Bio je jo itav niz slobodnih drava. Tri drave su bitne za umjetnost toga vremena. Pergam, Rodos i Aleksandrija. Pergamska kola Pergam se nalazio u pokrajini u Maloj Aziji. Lizimah je povjerio Pergamskom kralju Aleksandrovu riznicu(treba provjeriti)?, Dobijanjem riznice Kraljje uredio svoj grad kako je njemu odgovaralo. Zahvaljujui bogatstvu i novcima Pergam je postao jedan od najljepih gradova toga doba. U Pergamu su pronaene takve graevine gdje ih u svijetu nema ljepih, u to vrijeme Atena gubi mo dok pergam cvjeta. Umjetnici Pergama su Damahon, Kramizeh(provjeriti). Poznati su po tome da su vrednovali idealni tip mitoloke ljepote, Atenu klasine ljepote. Sagradio je grad koji je imao biblioteku knjinicu koaj je imala 240.000 svezaka. Ona je preneena u Aleksandriju, prenjela je kraljica Kleopatra. 642. s Peleponeza je prenjeta ta knjinica u Egipat(Aleksandriju). Pergamon Pergam je poznat i po papiru tj. Pergamu gdje su pisali knjige. U Pergamu je ivio poznati Galema sam napisao oko 3 stotine naslova, filozofskih knjiga. Unaprijedio biblioteku, kao i to to je znao arhitekturu, projektirao kue u koje je zimi dosta sunca, a ljeti bi bila hladovina. U Pergamu poznat kipar dedal(porijeklom iz Bitinije9. radio kip leee Afrodite. U pergamskoj koli uradio Apolona, kao i sklupture Skipa(provjeriti)?. Kao i statue Aleksandra Velikog, prikazivao ga kao dobrog dravnika ali kao i osobu s emocijama. Imaju dva perioda koji karakteriu Pergamsku kolu: Za prvi period kada vlada Eumen 263. 243.dinastija Alaida(koji je nasljedio blago Aleksandrovo), Eumen I, Atal I. Gali se nalazili na prostoru Francuske, vicarske i Italije Sicilpinski Gali(Italija) a Tranapinska Galija(Francuska, vicarska). U pohodu gala na Rim imamo mnogo svjedoanstava, U Pergamu se dosta radile sklupture Gala najpoznatija Umirui Gal, ima dosta kipova u Pergamu o Galima.Kipove Gala radili Isason, Piromah, Antigon, Stramnah(provjeriti)? . Za vrijeme Eumena II, to je vrijeme najvee vladavine, u to vrijeme su doli u vezu sa starim Rimom.Mnoge drave su pale pod vlast Rima, dok Pergam to nije dozvolio. Graevine e zato ostati sauvane. Njajpoznatiji Pergamski spomenik je Pergamski oltar koji je ostao sauvan i danas se uva u Berlinu. Pergamski olatar je monumentalni spomenik podignut u ast Zeusu i Ateni Inikofori. Visok 37m, nezna se ko je bio arhitekt Podignut u vremenu od 180 170. god. Imena na frizu: Dionizije, Orest, Teotat, 1878, god, otkriven i preneen u Berlin. Uraena rekonstrukcija. Smotra Grkog Panteona ba frizu: Olimpijska boanstva prikazana(bilo 12 boanstava koja su obitovala na Olimpu. Na zapadnoj strani friza Posejdon, Triton,

Ahilejeva majka Amfridita Dioda(boginja mora), keri Nereide boginje mora, takoe). Selena je bila boginja mjeseca, Dimidion njen mu. Titan Prometej koji je ljudima podario vatru i nauio ih obrtima. Sve figure u frontalnom poloaju(In fase). Bige kolo sa 2 konja Farige kola sa 4 konja. Poznata zdanja su i Mauzolej u Kalikarnasu. Pergam je funkcionirao kao samostalni grad, okreu se monumentalnoj sklupturi. Rodovska kola Otok Rodos. Rodos funkcionirao samostalno, poznato trgovite robovima. Rodovska kola je najuvenija po sklupturi jedna od njih Lakont i sinovi- slika bola. Majstori kipari koji su radili Laukonta Atenodor, Agestandar, Polidor. Rodovska koal je bial poznata zbog toga to su se njeni umjetnici vodili po etnikim motivima Agathai dobrota, Arete moralna istoa, Eunoia dobronamjernost, Philodopxia astoljublje, Gikaosine pravoljublje. Etnika naela po emu su bili poznati kipari s Rodosa. Aleksandrijska kola Aleksandrija je bila najmlai ali najistaknutiji grad tada. Ptolomeida, njeni majstori njegovali tradiciju Praksela tj, njegovali atiku kolu. Tu su graene takozvane reljefne slike to su slike koje imaju tri cjeline prvo doivljaj perspektive, u centru grupe su ljudi, to rade da bi postigli perspektivu, zatim ubacuju arhitektonski pejza, i na kraju dodaju vegetaciju, to je slika u tri cjeline. Zidovi kua oslikani i unutra i na fasadi. Dekorativni elementi fasada(rijeka, voda, vegetacija). Imaju i anr(genre motivi ili scene) to su scene iz svakodnevnog ivota, raene u kompoziciji ili pojedinano. Poznati radovi Umirua starica, Djeak davi gusku(ili igra se sa guskom). Znaajno za Helenizam posue od keramike, ali i od metala, srebra i zlata od svakodnevnih predmeta(kaike, posude i sl) koje su umjetniki raene. Teneutika svakodnevni upotrebni predmeti. U proizvodnji nakita su osim dragog kamenja rade i od oniksa to je poludrago kamenje koje ima nekoliko boja spektar lijepih tonova. Gema pupoljak obraen za nakit. Aleksandrijska kola se izraava kroz karikaturu, poznate pod imenom Grili figure minijaturno prikazane, este scene koje prikazuju satiru, parodiju. Poznati majstori Antigon, Boet, Mentor, Isigon, Ptiromah. Poznata slika Nil sa djecom. Radili su i mozaike u raznobojnim bojama(crnobijele, do preljeva u svim bojama).

II. Kolokvij iz Umjetnosti Antike

Prof. Snjeana Vasilj predavanja

Atena u 5. st.
Grko Persijki ratovi, Atena izlazi kao pobjednica. Odlike slikarstva su dramski. Formirali su Delki Pomorski savez na otoku Delosu(Apolon I Artemida tu roeni). Delski savez protiv Persije uplaivali za rat, blagajna se Delosa prelazi u Atenu,u Artemidin hram na Partenonu. Pentavacautpetija od 50 god. Izmeu Grko persjskog i peleponeskog rata. Zlatno doba Atene(Periklovo doba) Periklo na vlasti, dravnik rijetke sposobnosti doao na elo Atene. Politiki i materijalni uvjeti su bitni za razvoj Atene. Pizastratidi doba tiranije u Ateni. Odlike njegovog slikarstva su dramski efekti I psiholoke karakteristike negovih likova upravo onako kaoo su opisani u grkoj drami. Puni su pokreta I radnje, uvjerljivi I puni doivljaja iako jo bez poznavanja perspective. Onasija iz Beocije oslikao Odisejev povratak na itaku, Mikon iz Jonije uenici Poligratovi(borbe Tezeja I Amazonki), Panajin iz Atene. II. faza je vrijeme Periklove vladavine. Na prvom mjestu izdvaja se promjena palete tj. boja tonova I nijansi, savjetlosti I sjenski. To je vrijeme Iluzionistikog stila koji se prpisuje Atenjaninu Apolodonu. Zapravo ideja ne poiva na obliku tijela nego na odnosu boja I tonova. Osim njega poznati su: Parasios iz Efeza, Zaukidid iz herekleja u M. G. slikao portret Helene borbe herakla sa zmijama, Timatas, Aglaofon, I Pauzon

tvorac prve karikature. Vrijeme peleponeskog rata je vrijeme ruenja prijanjih ideala u grkom svijetu koji e u potpunosti promijeniti pravac grke umjetnosti. Atena u 5. st. To je vrijeme politikog I kulturnosg prosperiteta Atena. Kao pobjednica u ratu Atena je postala najmoniji polis u Grkoj. Na elu Atenskog pomorskog saveza imala je glavnu rije pri raspodjeli novanih sredstava. Posebno kada blagajna Saveza s Delosa prelazi u Atenu. Tada je novac naprosto poeo prelijavati u grad I kroz spomenike koji e od tada ostati prepoznati i poznati do danas. Osjeaj za lijepo Atenjani su poeli dovljavati jo od vremena Pizistrata, Hiparha I Hipije(560. 527), u politikoj povjesti kao monarsi tirani. U njihovo vrijeme podignut je Hekatompedon hram dug 100 stopa s ukrasima u triglifima I metopama od penatejskog mramora s bogatom polikronijom kao I esme s 9 toila Kalioroe. Nakon to je zavrila njihova vladavina prestojnik skida Hiparha 514. I ubojstva 510. u Ateni zaivljava demokracija proslavljena izgradnjom spomenika Tiranoubicama Hanemodiji I Aristogitonu. Kreks je ovu sklupturu dao kao symbol slobodne Atene ali je ponovo sagraena. Nakon bitke kod Salamine 476. god. Negot je u bronci izradio kopiju te sklupture. Razruenu Atenu obnavljao je Klimon - raistio je ruevine - na Akropoli podigao potporni zid - podigao trijem Stou s kolonadom - sagradio Hefesterion Tezeion iz zahvalnsoti za pobjedu na Maratonu. Tada u Ateni radi itav niz kipara: - Hagija koji je radio statue za hramove - Hegelad poznat po nizu statua koje su u pokretu I po svojoj kiparskoj koli kojoj pripadaju Miron, Poliklet i Fdija. Hegelad je poznat po Zeusu s Eubeje, lijevana u bronci s peleponeskim tradicijama ali s jonsko-atikim likovnim karakteristikama po stavu I psiholokim karakteristikama. Ve u Antiko doba raena je replica po njegovom originalu Stefanos je to I potpisao radei figuru nagog mladia. Alkamenes stariji je tvorac sklupture na zapadnom timpanonu Afajinog hrama na Egini. Kalamis u bronci radio kipove bogova I takmiare s kolima I kojima. Po narubi Pindana napravio zeusa Amona, a za koloniju Apoloniju izlio Apolona od 13,5m. U opoj klasifikaciji poznat je kao zadnji kipar koji je unato sklonosti k jonskoj umjetnosti njegovao neke elemente arhajskog stila. Prekretnice su napravili Miron roen u Eleuteriji u Atici, vjetine kiparstva uio u Hageladovoj radionici. U potpunosti je savladao pokret, a figure pokazivao u trenutku najveeg fizikog I psihikog napora. Poret toga bio je odlian poznavatelj anatomije ovjeka I radio je : Baca diska poznato djelo, - figure mladih atleta pred izvrenje nekog pokreta - obrada kose, kratkih I gustih kovra po elementima arhajike - stav i interpretacija figure svjei, originalni, puni snage, Diskobolos (baca diska) kopije u Vatikanu, Minhenu, Atena I Marsijaks, mirna Stena I nemirni Silen, Plinije opisao Moronovu kravu koju je radio u bronci. Poliklet djelovao istovremeno s Mironom. Iz Argosa Mironov suvremenik, radio u bronci, usavrio lijevanje, radio: - figure mladia I djevojaka, atleta I ratnika pri emu do izraaja dolazi nejgov interes za probleme kiparskog rada. Napisao teoriju o idealnim proporcijama I harmoniji Kanon, po njemu uradio Dorifora mladi atleta s kopljem u ruci koji dri uz tjelo. Desna ruka je mirno sputena niz tjelo. Teina poiva na desnoj nozi s kojom istupa naprijed, dok je lijeva povuena malo nazad tako da se samo vrhovima prstiju oslanja na tlo. Na licu nema emocija, umjetnik je skoncentriran samo na ideal proporcije. To djelo postalo zakon za sve kipare. Naalost poznat samo po kopijama iz Pompeja u muzeju u Napulju.

Uz njega poznat i Diadumenos, ali svie psiholokog izriaja on vibrira I nema tjelesnog napora. Samo njegove oi prate pokret ruku dok oko glave vee traku. Mogue da se radi o Apolonu a ne o obinom ovjeku. Prikazan je nag ali s odjeom koja je nemarno ostavljena pored njega, ali koja slui kao oslonac. Razmjena Amazonski ima slian oslonac, njezino lice je puno bola, ali je tjelo tvrdo I hladno, jer se radi o ratnici nagih grudi, ramena I lea, sklopoljenog hitona ispod koga se vidi rana koja krvari. Postavljanje oslonca opravdao je zbog stanja u kom se ova ratnica nalazi. Spominje se kao autor Here Krizelefentinske tehnike za hram u Argu i sklupturu Djeaka u igri s kockom, po Pliniju najljepe od svega to je video. Rezime kiparstvo se poetkom st. razvijalo u tradicijama dorskog stila: jednostavnosti, snage I prevaziene arhainosti, ali se nakon ratova sve vie oslobaa nasljea, okree se ivotu ovjeka I onome to eli biti.

Atenska epoha 460 403. god. Pr. Kr.

To je vrijeme politikog djelovanja Perikla, mudrog dravnika odanog svom narodu, mecene umjetnika I njegovog omiljenog kipara Fidije. Djelovanje Periklovo ogleda se kroz aktivnosti na Akropoli. Akropola Plan ureenja Akropole povjerio je arhitektima Iktinosu, Mnesillu i Kalikratu dok je za umjetnika rjeenja bio zaduen Fidija. Brigu o prostoru najbolje se vidi u rjeenju Propileja ulaznoj kapiji s Pinakotekom jedinom prilazu na plato Akropole, fasada sa stropovima raena je u dorskom, a unutarnji trjemovi u jonskom stilu(razlog u razmaku stupova). Na Akropoli nije bilo puno graevina, ali su savreno funkcionirale zajedno. Hram Nike Aptenos projektirao je Kalikrat, a bio je posveen boginji Pobjednici I najljepi je primjer jonskog hrama. Arhitrav je ukraavao friz u plitkom reljefu I prikazivao je borbu Grka I Perzijanaca. Istoni fronton sa scenom bogova koji navjeuju pobjedu. Propileji graeni od 437 432. god. Bili su sakralno svetite, dok je Agora bila mjesto drutveno za okupljanje. To je mjesto s brojnim sakralnim I profanim graevinama na kom se odvijao drutveni, politiki ili trgovaki ivot grada, sve do 267. god. Kada su barbari razorili Agoru. Metroon hram Velike Majke Bogova, Odeion, Buleuterion, Pritacion hram Apolona Patrosa, van grada je u Eleuzini Demetrino svetite vezano za najveu svetkovinu Eleuzinske misterije. Fidija 485. god. Strateg umjetnosti u vrijeme Periklove vladavine: Napravio: - Miltijada s Atenom, Apolonom I atikim herojima u Delfima - Atenu Areju u Plateji - Afroditu Uraniju u Ateni - Amazonsku u Efezu - Atenu Lamniju za Stenu 450. god. Nenaoruana boginja, bezbrina, osloboena ratnih briga, visoka 2 m. Atena roena bez meduze na prsima koju joj je dao Tezej. - Atenu Promahos (predvodnica u boju) ili straarica. 456. god. Velika statua nalazila se na platou Akropole, njezina pozlaena kaciga vidjela se iz daleka, jer je kip bez postamenta bio visok 12 m I puno sjajio, poznajemo je po predstavi na novcu. - Atena Partenos izmeu 447. I 438. god. Pr. Kr. Kip Atene u krizelefantinskoj tehnici i Fidija je sam potpisivao s postamentom je imala 12 m, dok je zlata utroeno 1150kg I puno slonovae. Opisao je Pauzanije. Najbia kopija uva se u Ateni. Originalna se nalazila u Partenonu u celi I bila je symbol vjenog ivota grada, zatitnica mira, sigurnosti I napretka. - Zeus Olimpijski zavren 435. god. Pr. Kr. Monumentalno djelo nastalo na vrhuncu njegovog umjetnikog dometa. i ovo djelo potpisivao je Fidija. Zeus je prikazan kako sjedi s boginjom Nikom u desnoj i vladarskim skiptrom u lijevoj ruci. Veliki utjecaj imala na kransku umjetnost i prikazivanje Krista na prijsetolju. Dao ga sruiti i spaliti bizantski car Teodozije II. (408. 450.). - Ukrasi na Partenonu Fidijina umjetost je vrhunac klasine sklupture antikog doba.

Kipari Fidijine Epohe: Uz Fidiju su u Ateni djelovali brojni umjetnici: Alkamen izradio Afroditu u vrtovima Venus, Genetrix, Hermes u Propilejima. Kolota Agorakrit kip velike Majke, Nemeze boice osvete.

Vrijeme Peleponeskog rata 431. 404. god.

U to vrijeme dolazi do graanskog rata, izmeu Atene i Sparte(peleponeza). Sukobili se demokratski i oligarski polis. Atena za Perikla bila na vrhuncu moi. Atena je izgubila Peleponeski rat. Atenjani ratuju na tlu Atike. Periklo umro u bedemima od kuge kao i veina stanovnitva. Cijela se ta faza odraava u umjetnosti. Epoha Fidije I poslije u period tamne strane Grke. Vrijeme Atenske demokratije je prolo s periodom Periklove vlade i umjetnikih dostignua Fidije, Atenskih pjesnika i dramatiara. To je vrijeme kada dominira ovjek I njegove ivotne radosti, emocije i strasti olimpijskih bogova. Poetak graanskog rata znaio je kraj uspona atenske demokracije. U tom ratu Atenjani e je braniti i svojim rtvama. Poljuljani su temelji svega to je do tada stvarano. Unato tekim krizama grki umjetnici su stvorili velika djela, ali ne onako kao do tada. Umjesto slavei ivot, okreu se svjetu mrtvih. To je vrijeme velianstvenih nadgrobnih spomenika, kada se u tekim trenucima dive Kefisodotovoj Eirenes(kod nas Mirna, mir) s Plutosom(ona simbolizira bogatstvo, mali u ruci dri rog izobilja, ale za bogatstvom, sada su u siromatvu). Kuga, periklova smrt niti rat nisu sprjeili Atanjane u izgradnji Akropole. U najteeoj fazi rata 421. god. 407. god. Raen je Erehtejon. Dvojni hram sagraen od pentelikog mramora s jonskom fasadom i reljefima u Fidijinoj tradiciji i karijatidama, posveene enama iz Katije. Reljefi stele - Demetrin , reljef, Demetra, njezin sin Triptolem i ki Perzefona iz Eleuzinskog svetita izraena u arhainom stilu slino radili Miron i Poliklet, iziao iz ruku nekog lokalnog majstora sklonog peleponeskim tradicijama. - Reljef Orfeja, Euridike i Hermesa uuraen je po pentenonskim tradicijama, a prikazuje Erfejevu tugu za Euridikom, to je sueljavanje ovjeka sa stvarnou smrti. Nadgrobni reljef stele su najpoznatiji otkriveni na Keremeiku. Ti su spomenici ogledalo ljudske patnje, najee one izazvnane vjenim rastankom. - Hegeso - stela. Na njoj je prikazana mlada pokojnica u stolici uvijena u tanku tkaninu koja ovija njezino mlado tijelo. Ispred nje je mlada djevojica s kutijom u rukama iz koje mlada pokojnica bira nakit. Tuna scena mlade ene koaj se oprata od svoje mlade djevojice. - Deksilesova stela - Traki konjanik boanstvo iz Trakije(Bospor, Dardaneli). Mladi ratnik an konju u trenutku kada ubija svog neprijatelja, izraeni su u maniri pantenosnkih frizova (pretpostavlja se zaetkom trakog konjanika kod Traana) Od hramova u to vrijeme sagraen je hram Apolona Epikurejskog spasitelja na Peleponezu, dorski heksasilni peripter jer je spasio mjesto Base od kuge. Reljefi sa scenama amazonamahije i kentauromanije, rad su kipara Peonija iz Marde u Makedoniji. Mauzoleji nastali u Maloj Aziji, kao mjesto pokopa junakih graana. Ime dobila po Mauzolu, vladaru Karije. Njemu je njegova ena Artemizija podigla velianstveni nadgrobni spomenik u Halikarnasu. Pretea mu je spomenik Nereida u Ksantu u Lidiji, keri boga mora Nereja koje na neki nain djeluje i u Hadovom carstvu, zapravo sve due prenosile na otoke sree u podzemnom carstvu. Ukrasni reljefi njeno izvedeni prikazujui Nereide u malim prozirnim haljinama pripijenim uz tijelo. U ovu kategoriju ide I Heraon iz Likije u Trisi danas Djal-bai u Maloj Aziji, s frizom od 106 m, ukraen amazonomalijom i kentauromanijom (iz prie sedmorica protiv Tebe), stil je realistian i simbolizira vezu Jonije i Atike.

Umjetnosti IV. Stoljea.

Profani znai svjetovni, sakralni spomenici. To je stoljee tekih vremena za Grku, openito jer je ugroena njhova sloboda i samostalnost. Meutim skluptori ostaju vjerni tradicijama prethodnog stoljea, ali oni vie svoja velika djela nee podizati u Grkoj. Epicentar dogaaja bit e Jonija na tlu, koja e stvarati velike i mone drave. Arhitektura Atena u to vrijeme prestaje biti centar monumentalne sakralne arhitekture. Ona svoje mjesto ustupa profanoj i to znai graevinama koje e imati svoju funkciju. Privatne kue nastoje svoje vlasnike zadovoljiti komforom i luksuzom, i ve ih poznajemo imenom I prezimenom. To je vrijeme izgradje kazalita, jer je drama privlaila veliki broj gledatelja(kazalite Dioniza Eleutreja). Ovom vremenu pripada i Lizikratov spomenik ispod Akropole na cesti Trnoaca, podignut u ast Lizikrata, u ast pobjede u izvoenju Ditiramba 334. god, na pravokutnoj osnovi kruni spomenik sa 6 korinstskih stupova s jonskim frizom. Peleponez Hram Atene Aleje u tegeji u Arkadiji na obnovljenom hramu sklupture radio Skupas. Istoni timpanon imao boj na Kaledonskog vepra, a na zapadnom borbe Grkih junaka pod Trojom, a u hramu su zastupljena sva tri stila. Na Peleponezu je po graditeljstvu poznat i Epidaur(kazalite na Peleponezu, najljepe u Grkoj), svetite boga Asklepija. Poznata je graevina Timele okrugla graevina s peristilom(hram okruen sa svih strana stupovima) i 26 dorskih stupova i 14 u unutranjosti koji su drali tavanicu, a bio je mjesto posveeno mistinim kultovima. Sagradio ga je Poliklet Mlai. Njemu se pripisuje i konstrukcija uvenog kazalita koje je moglo primiti 14000 gledatelja.

Helenizam
Helenizam traje od trenutka smrti Aleksandra V. do Cezarove smrti ili do trenutka kada se ubila Kleopatra. Dolo je do napretka, do trgovine, gospodarstva, svijet drukije poinje funkcionirati. Uspostvaljena jedinstvene monarhija. Pod Helenizmom se prouava umjetnost Rima do Cesara(i Rim se naao u toj cjelini). Rim je sve prihvaao, to se tie Grke kulture. Ptolomeh ukrao Aleksandrovo tijelo o idnio ga u Egipat, nezna se gdje ga je sakrio, i dan danas se nezna gdje je njegov grob. Helenistiki period povezuje klasinu Grku s Carskim Rimom. Nove drave koje su nastale od Aleksandrova carstva sa svojim centrima postali su sredite knjievnosti i umjetnosti i privlaili umejetnike i pjesnike starih Helenskih gradova. Na poetku vano je uspostaviti vezu izmeu Aleksandra i Aristotela. Aleksandar je bio zaetnik nove drave i epohe a Aristotel je bio nejgov uitelj na dvoru, i duhovni otac te nove drave, ne samo zbog filozofije i prirodnih znanosti, nego zbog ideja i ideala koji su utjecali na umjetnost, to su: - odreivanje biolokih kategorija - postavljanje klasinog ideala - poeci znanstvenog istraivanja. Druga bioloka ideja razvija se do savrentsva, njezin utjecaj bio je veliki. Vee se za kiparaKsenokrata koji je dao kritiki osvrt, Fidija je otkrio put umjentosti lijevanja u bronci a Poliklet je doveo do savrenstva. Za staru Grku je bio klasini ideal. - Sofoklo i Euripid u tragediji - Lizipa u kiparstvu - Apela u slikarstvu.

O znanstvenim poecima prouavanja umjetnosti ne znamo puno. Tek Vitruvije u I. st. i Plinije u I. st. daju nam podatke o teoriji razvoja do savrenstva. Puno podataka je dao Positel koji je napisao 5. svezaka o znaajnim djelima u cijelom svijetu, i brojna knjievna djela daju podatke o umjetnikim djelima: - Kalimalova pjesma opisuje Zeusovu stauu u Olimpiji. Uz otvaranje helenistikih biblioteka otvaraju se i zborke umjetnnika. Aleksandrija najpoznatija biblioteka u starom svijetu. Zna se i za zbirke u Pergamu, za biblioteku u Pergamu. Atal naruio kopiju Atene Partenos i prva je poznata kopija. Najvee zbirke umjetnina bili su hramovi jer su uvali zavjetne darove jer se bogovima poklanjalo samo najskupocjenije i najljepe. Kraj II. St. i poetak I. st. pr. Kr. Su vrijeme velike potranje za umjetnikim djelima, a rasla je i prodaja kopija. To je vrijeme I intenzivne izgradnje mozauka posebno slavnih kopija s Istoka, o tome posebno svjedoe Pompejanski mozaici. To je vijek I pljake umjetnina od strane Rimljana koji su od ranije cjenili Grku umjentost, I kad su doli u priliku nosili su sve grke tvorevine, kasnije su uvozili grke umjetnike. Mozacici su zapravo kameni tepih(jer se prije puno tkalo, pa su doli na ideju da tepih prave od kamena, da bude trajan). Interesantna novina su kipovi koji su predstavljali gradove. Primjer Tihe iz Antiohije.(na glavi joj kruna u obliku grada) na Orijentu znai blagostanje, napredak, srea, ne sudbina kako bi inae trebalo prevesti. Kruna koja joj je na glavi je u boliku gradskih zidina, ispod nogu joj djeak(koji se misli to mu je to dolo na glavu). U ovu kategoriju ide i Gurota Eutihidova za koju je Plinije napisao da njezine vode teku vie nego u samoj rijeci. To je vrijeme i Lizipovog uenika Haresa iz Kolosa Lindosa s Rodosa, koji je napravioHeliosa, podignut iz zahvalnosti jer ih je spasio napada Demetrija Poliorketa. Smatran je jednim od 7. svjetskih uda. Bio je visok 32m. Hares je interesantan kao pojava vie nego kao umjetnika osoba. Ranom helenizmu pripada i skluptura Nike sa Samotrake. To je skluptura rjetke estetske radosti koja lebdi oko nje, koja puna osjeaja eli i nebu i zemlji objaviti pobjedu. Nastavak s predavanja o helenizmu Imamo Rani i kasni helenizam. Aleksandar Makedonski je za kratkog ivota osvojio tadadanji svijet Grka, Mala Azija, Afrika(Egipat), Persija. Dok je on bio iv ta je drava bila uspjena a najvie po odanosti vojnika. Poslije smrti Aleksandrove drava ula u propast i bila je podjeljena. Ptolomej ukrao tijlo Aleksandrovo i odnio ga u egipat, da bi on postao njegov nasljednik. Drava je podjeljena u tri opine tj. Grupacije: Egipat(Ptolomeji), Azija(Antohija kao glavni grad) i Makedonija i Grka. Bio je jo itav niz slobodnih drava. Tri drave su bitne za umjetnost toga vremena. Pergam, Rodos i Aleksandrija. Pergamska kola Pergam se nalazio u pokrajini u Maloj Aziji. Lizimah je povjerio Pergamskom kralju Aleksandrovu riznicu(treba provjeriti)?, Dobijanjem riznice Kraljje uredio svoj grad kako je njemu odgovaralo. Zahvaljujui bogatstvu i novcima Pergam je postao jedan od najljepih gradova toga doba. U Pergamu su pronaene takve graevine gdje ih u svijetu nema ljepih, u to vrijeme Atena gubi mo dok pergam cvjeta. Umjetnici Pergama su Damahon, Kramizeh(provjeriti). Poznati su po tome da su vrednovali idealni tip mitoloke ljepote, Atenu klasine ljepote. Sagradio je grad koji je imao biblioteku knjinicu koaj je imala 240.000 svezaka. Ona je preneena u Aleksandriju, prenjela je kraljica Kleopatra. 642. s Peleponeza je prenjeta ta knjinica u Egipat(Aleksandriju). Pergamon Pergam je poznat i po papiru tj. Pergamu gdje su pisali knjige. U Pergamu je ivio poznati Galema sam napisao oko 3 stotine naslova, filozofskih knjiga. Unaprijedio biblioteku, kao i to to je znao arhitekturu, projektirao kue u koje je zimi dosta sunca, a ljeti bi bila hladovina.

U Pergamu poznat kipar dedal(porijeklom iz Bitinije9. radio kip leee Afrodite. U pergamskoj koli uradio Apolona, kao i sklupture Skipa(provjeriti)?. Kao i statue Aleksandra Velikog, prikazivao ga kao dobrog dravnika ali kao i osobu s emocijama. Imaju dva perioda koji karakteriu Pergamsku kolu: Za prvi period kada vlada Eumen 263. 243.dinastija Alaida(koji je nasljedio blago Aleksandrovo), Eumen I, Atal I. Gali se nalazili na prostoru Francuske, vicarske i Italije Sicilpinski Gali(Italija) a Tranapinska Galija(Francuska, vicarska). U pohodu gala na Rim imamo mnogo svjedoanstava, U Pergamu se dosta radile sklupture Gala najpoznatija Umirui Gal, ima dosta kipova u Pergamu o Galima.Kipove Gala radili Isason, Piromah, Antigon, Stramnah(provjeriti)? . Za vrijeme Eumena II, to je vrijeme najvee vladavine, u to vrijeme su doli u vezu sa starim Rimom.Mnoge drave su pale pod vlast Rima, dok Pergam to nije dozvolio. Graevine e zato ostati sauvane. Njajpoznatiji Pergamski spomenik je Pergamski oltar koji je ostao sauvan i danas se uva u Berlinu. Pergamski olatar je monumentalni spomenik podignut u ast Zeusu i Ateni Inikofori. Visok 37m, nezna se ko je bio arhitekt Podignut u vremenu od 180 170. god. Imena na frizu: Dionizije, Orest, Teotat, 1878, god, otkriven i preneen u Berlin. Uraena rekonstrukcija. Smotra Grkog Panteona ba frizu: Olimpijska boanstva prikazana(bilo 12 boanstava koja su obitovala na Olimpu. Na zapadnoj strani friza Posejdon, Triton, Ahilejeva majka Amfridita Dioda(boginja mora), keri Nereide boginje mora, takoe). Selena je bila boginja mjeseca, Dimidion njen mu. Titan Prometej koji je ljudima podario vatru i nauio ih obrtima. Sve figure u frontalnom poloaju(In fase). Bige kolo sa 2 konja Farige kola sa 4 konja. Poznata zdanja su i Mauzolej u Kalikarnasu. Pergam je funkcionirao kao samostalni grad, okreu se monumentalnoj sklupturi. Rodovska kola Otok Rodos. Rodos funkcionirao samostalno, poznato trgovite robovima. Rodovska kola je najuvenija po sklupturi jedna od njih Lakont i sinovi- slika bola. Majstori kipari koji su radili Laukonta Atenodor, Agestandar, Polidor. Rodovska koal je bial poznata zbog toga to su se njeni umjetnici vodili po etnikim motivima Agathai dobrota, Arete moralna istoa, Eunoia dobronamjernost, Philodopxia astoljublje, Gikaosine pravoljublje. Etnika naela po emu su bili poznati kipari s Rodosa. Aleksandrijska kola Aleksandrija je bila najmlai ali najistaknutiji grad tada. Ptolomeida, njeni majstori njegovali tradiciju Praksela tj, njegovali atiku kolu. Tu su graene takozvane reljefne slike to su slike koje imaju tri cjeline prvo doivljaj perspektive, u centru grupe su ljudi, to rade da bi postigli perspektivu, zatim ubacuju arhitektonski pejza, i na kraju dodaju vegetaciju, to je slika u tri cjeline. Zidovi kua oslikani i unutra i na fasadi. Dekorativni elementi fasada(rijeka, voda, vegetacija). Imaju i anr(genre motivi ili scene) to su scene iz svakodnevnog ivota, raene u kompoziciji ili pojedinano. Poznati radovi Umirua starica, Djeak davi gusku(ili igra se sa guskom). Znaajno za Helenizam posue od keramike, ali i od metala, srebra i zlata od svakodnevnih predmeta(kaike, posude i sl) koje su umjetniki raene. Teneutika svakodnevni upotrebni predmeti. U proizvodnji nakita su osim dragog kamenja rade i od oniksa to je poludrago kamenje koje ima nekoliko boja spektar lijepih tonova. Gema pupoljak obraen za nakit. Aleksandrijska kola se izraava kroz karikaturu, poznate pod imenom Grili figure minijaturno prikazane, este scene koje prikazuju satiru, parodiju. Poznati majstori Antigon, Boet, Mentor, Isigon, Ptiromah. Poznata slika Nil sa djecom. Radili su i mozaike u raznobojnim bojama(crnobijele, do preljeva u svim bojama).

Kiparstvo Klasinog razdoblja Umjetnost 5. st.

Ope obiljeje umjetnosti klasine epohe Ova umjetnost pripada V i dobrim djelom IV. Vjeku, dobu u kome novi stil i sadraj u sklupturi,
slikarstvu i arhitekturi ide uporedo sa nastankom najviih, klasinih djela u knjievnosti(drama, komedija, lirska poezija) filozofiji. Itd. Zato su djela grke umjetnosti naroito one koju nazivamo klasinom ne samo izarz estetsko-emocionalnih tumaenja ivota nego i jedna vrsta neposrednjih istorijskih svjedoanstvava o dobu u kome su nastala. U v. vjeku je antika Grka prola kroz najtee razdoblje svoje istorije, persijanci su u toku itavog niza decenija od ustanka jonskih Grka 499. a na grkom tlu od 492. do pobjede grke flote kod Salamine. Grke pobjede su znaile pobjedu ovjeka nad zaroblenicima teokratskog despotizma. Umjetnosti 5. st. se najbolje ogleda u monumentalnim spomenicima arhitekture i sklupture ovoga vjeka, stvarani na osnovbama i tradicijama dorske umjetn. Ovi spomenici-hramovi, timpanonska i arhitravna skluptura pojedinane statue i slikane kompocizije oplemenjeni su finoom suptilnog jonskog duha, ispunjeni snagom pobdjede i ozareni ljepotom ideje o slobodi. V. st. u gr. Umjentosti naroito Fidijina epoha, predstvalja doba u kome dolazi do punog izraaja veza izmeu ivota i umjentosti u kome umjetnost postaje, na anin koji odgovara njenoh prirodi, tuna ivota i velikih zbivanja u njemu. Monumentalna umjetnost grkih svetilita Delfi, Egina, Olimpija na raznim stranama grke zemlje, imale su ne samo religijski i svjetovni karakter. Mjesta kulta kao i sredite grke umjetnosti i kulutre, simboli jedinstva jednog naroda. Ve u V. vjek. Ovdje se rodila monumentalna umjentost. Delfi VI. St- u razdoblju od 575. 560. U Delfima su stanovnici ostrva Naksosa, kao svoj zavjetni dar svetilitu, postavili na vrhu jednog od najstarijih stubova jonskog stila figuru arhajske sfinge. Njen osmjeh tajna otkriva da su se Grci konano raskinuli sa ugledanjem na umjetnost Orijenta i odluili slobodno stvarati. Grki umjentik naputa mirnu, monotonu esto beivotnu i skamenjenu otmjenost. On svodi umjentost na jere svoga srca, svojih osjeanja i svojih ideja. Grka statua predstavlja prije svega ovjeka, ako se radi i o liku nekog boga.Tasaur leshu Sifinijaca ili Kniana lesha zbornica imala svjetovnu namjenu, ona je ipak bila podreena mitologiji grkog naroda. To je pravougaona graevina tipa templum in antis sa dvjema karijatidama koje dre arhitrav proelja, sa bogatom sklupturnom dekoracijom na frontovima i irokom frizu. U visokom reljefu prikazani su djela i junaki podvizi Herakla, olienje snage i vrline. Ukrasio je Polignot dvjema velikim slikanim kompozicijama. U Delfima su podignute brojne monumentalne graevine npr. Veliki dorski peripteros hram Apolona Pitijskog(koji je ubio zmiju pitona) u blizini i mnogobrojne lesche: Korinana, Atinjana i raznih drugih gradova Grke, ostrva i kolonija. Egina malo ostrvo preko koga je Atika bila povezana sa Peleponezom a Atina sa junim ostrvima Eg. Mora. Podignut - Afajin hram (Dictina (zatitinica ribara) po Kritu a po Egini Afaja, pomogla u borbi prtiv Persijanaca, tu ast podignuta. Oko 490. god. Spomenik zahvalnosti Ateni za pobjedu nas Darijem kod Maratona 490. god. i dokaz grke solidarnosti. Prvi hram tj. spomenik podignut u znak grke solidarnosti i izraz jedinstva. Dorski peripteros. Vajari poznati na Egini skluptori Smilis, Kolon, Glaukij, Onat i Teopomp. Olimpija u Elidi na Peleponezu, jedno od janveih i najrasprostranjenijih svetilita, imala sakralnu i svetovno-politiku ulogu. Odatle kreala olimpijada. Glavne graevine sagraene su od porosa krenjaka iako sav upljikav prkosi zubu vremena i danas stoje u prvobitnom stanju. Raene su i od mramora. Graevine palestra, stadion, Pelopspov heroon i jednobrodni peripteros Metroon(posveen) Velikoj Majci

Bogova. Prostor izmeu graevina bio je ispunjen sklupturama, statuama koje su prikazivale likove bogova mitskih heroja olimpisjkih pobjednika. Poznati vajari ranog 2. vjeka Hageladusa, Fidijinog uitelja, Peonija iz Mende, Glauka, Aristomedona i dr. Najstarija graevina je stari dorski peripteros posveen boginji Heri. Hereijon, zavren u VII. Vjeku. 16 droskih stubova. Zatim Zeusov hram, njegov arhitekt Libon iz Eleje.Imao je tri glavne prostorije: pronaos, naos i opistodom. Ukrase ovoga hrama statua Zeusa Fidija. U ranim razdobljima svoje kulturne istorije Grci su noge uzore nalazili u bogatom blagu starog Orijenta. Kolonizacijom u Malu Aziju, Italiju Siuciliju Jadransko more, gradili su svugdje svoje spomenike, pozorita, hramove, sklupture i slike. Gradovi u Velikoj Grkoj Selinunt, Akragas, Pestum, Gela, Region, Kroton, Sibaris i dr. Jedan od najveih spomenika grke umjetnosti u ovom djelu Mediterana je Zevsov hram u Akragasu. Ukrasi na ovom hramu predstavljaju timpanonske kompozicije na kojima su prikazane scene iz gigantomahije i trojanskog rata. Herin hram u Selinuntu, predtavljaju Zevsa i Heru, Atene u borbi sa gigantima, Herakla u borbi sa Amazonkama. Itd. U izradi ovih ukrasa mjesto pripada vajaru Pitagori iz Regiona. djela: kompozicija na kojoj Apolon ubija Pitona, figura Eteoklova, grupa Evrope koju odnosi Zevs pretvoren u bika idr. Radio u mramoru. Ostali Klearh, djelo poznato Statua henioha- koijaa iz Delfa.

Slikarstvo 5. vjeka Stil Crvenih figura(strogi stil) traje od 530. 470. god.
Za razliku od crnofiguralnog, siluetnog stila, koji je u vjelikoj mjeri ograniavao mogunosti umjentikog izraza, jer su slike date po pravilu u kontrastima tamnih toniva lika i svjetle povrine vaze, crveno figuralni stil otvorio je nove putove razvoju vaznog slikarstva. Slika se vie ne svodi na kontrast boja i konutru, siluetu forme, nego se u njoj kombinuju fine linije koje preciziraju ne samo oblike figura nego u kombinaciji sa bojom otvaraju mogunosti i za objanjavanje individulanih oblika i psihikih stanja tih figura. Dekoracija se vrila na osnovnom crvenom tonu povrine vaze, slikar je najprije pravio tankom etkicom glavner konture crtea i figure koje je elio da prikae. Povrina izvan granica kompozivcije najprje je obino bila uokriverana linearnom ili drugom stilizovanom ornamentikom(palmetama, lotosom, prepletima i dr.) potom je bojena crnim firnisom koji je psole suenja obojenoj povrini vaze davao intenzivno sjajan ton. Na taj nain stvoren je svjetlosni kontrast izmeu tamne, neislikane i svjetlo crvene, islikane opvrine suda. Zahvaljujui upotrebi etkici mogu da poklone panju na materiju tkanine, istiu vrstu odjee, istiu se nabori na draperijama. Slikari grupe vezuju jedinstvom ideje, izdvojene grupe sainjavaju sada epizode jednog dogaaja. Osloboen sematizma arhajskog i orijentalnog stila, njihove tvrde ukoenost i beivotnosti, umjetnik je sada iao novim putem: on se nije zadovoljavao da obradi samo formu, nego je ulazio i u psiholoke analize, u prikazivanju duevnog stanja i raspoloenje svojih junaka. Slikari Starijeg perioda(strogi stil) od 530 470. pripadaju sljedei slikari: Npr: Eufronijeva slika borbe Herakla i diva Anteja trenutak napona snage dvaju giganata, pokoazao je duevno stanje Herakla, i Anteja gdje se vidi oajanje. i Durisova Pieta Oplakivanje mrtvog sina, obradio je ne samo temu bola majke za izgubljenim sinom, nego je slikarski i grafiki pokazaoi i objasnio psiholoko stanje te majke. Brigos Zauzee troje tragedija grada kralja Prijama i njegove porodice u trenutku kad okrutni i nemilosrdni Ahejci ulaze u Troju i Prijamov dvor. Pored Eufronija, Durisa i Brigosa koji pripadaju starijem periodu stila crvenih figura strogom stilu (530. 470. pripadaju jo niz imena: Eutimid, Makron, Psijag, Kimon iz Kleone u Argolidi, Epiket, Sosija i Hijeron. Oni su teili prikazati u crteu u boji i ekspresiji ljudsku figuru uopte, kao i akciju i psiholoka stanja ljudi koji u njima uestvuju.

Slikari izvan Grke(crvenofiguralnog stila): Damofil iz Himere na Siciliji i Klearh iz Regiona u Velikoj Grkoj(Magna Greacia). Oni su se oslobodili orjentalnog utjecaja i dali neto posve grko u tim vazama.

Klasina epoha stila crvenih figura od 470. 400. pr. Kr.

Ovom vjeku pripada i Periklovo doba,u kome su stvorena i nastala najvea djela antike kulture i umjentosti, to je vrijeme sudbonosno za razdoblje grke istorije, vjek slave i pobjede nad spoljnim neprijateljem koji je ugroavao opstanak grkog naroda. U tom vremenu tj. vjeku voeni su i peleponeski ratovi(V. vjek). U tom vremenu se izdvajaju tri razdoblja: Prvo razdoblje traje od 470. 446. Pobjedili persijance. U umjentosti ovoga doba kod grka se javlja s jedne strane opreznost u uvanju starog nasljea i tradicija koji dopiru sve do arhajskog doba i stila, i s druge strane osjea se potreba da se u novim odnosima skluptorskih oblkika i slkanih boja i kompozicija izraze i sauvaju i sjeanja na velike dogaaje toga doba. Pravac u razvoju takvog slikarstva dao je jedan od najveih slikara V. st. Polignot sa Tasosa u V. st.je Njegova djela: Delfe i Atinu - U Apolonovom svetitu u leschi(zbornici) Polignot je izradio 2 velike zidne kompozicije: - 2 teme Iliupersis(Zauzimanje Troje) - i Nekyia (Silazak Odisejev meu mrtve), raene po mitovima Ilijade i Odiseje. Ukrasio je jo i Hefaisteijon kao i Pisijanaktov trijem, poznat pod imenom Stoa poikile(areni trg). Bio je privren Atini iako nije tamo roen, iskreno im bio odan. Tvorac monumentalnog slikarstva, bio je i vajar i slikar. Osnovna obiljeja njegova slikarstva su dramski efekti i psiholoka diferenciranja tipova. Korsti svega 4 boje, ali oslobaa crte konvencionalnih ema. On je svojim slikama dao peat stvarnosti, pokrteta i radnje, uvjerljivost prirodnog i doivljenog. Oslobodio ih arhajske ukoensoti. Polignotova slikarska kola: Beoanin Onasija kompozicija Odiseja kako ubija prosce svoje ene, Jonac Mikon u stoa poikile MIkon je naslikao sa mitovima borbe Tezeja sa Amazonkama. i Atinjanin Panajin, brat ili blizak roak Fidijin.

Atina u V st. kiparstvo klasino doba V i djelomino IV. St.

Doba grko Persijskih ratova 490. 449. To doba i gra. Rata(teko doba za njih. Za Atenu je to bilo doba napora i pobejdama postignutim u ratu protiv Persijanaca. To je bilo prelomno doba u kome je ostavren ideal atntike graanske demokrtajije, i upravo u to vrijeme astovrena su djela klasine umjetnosti od trajne vrjednosti. Doba najveeg uspona je antike misli i njenih ostvarenja u svim podrujima ivota. Ali to ej bilo vrijeme jedne od najveih tragedija u ivotu i sitoriji antikih Grka, doba graanskog rata. Umjetniki ivot u Atini kao i u nekim drugim krajevima grkog svijeta poeo se snanije i slobodnije razvijati jo u doba Pizistrata(560. 527). Posljednjeg atinskog tiranina-monarha i njegovih sinovba Hiparha i Hipije(514. 510.) U Pizistratovo vrijeme podignuto ej nekoliko spoemenika i graevina koje su svojim izgledom, namjenom i poloajem izraavale brigu ovoga vladara za Narod Atene, Na platou Akropolisa podignut je Hekatonpedon (dug sto stopa) jednostavni templum in antis. Raena je u arhajskom stilu skluptura i reljef. U unuranjosti ovoga hrama nalazila sus e statue kao i oko njega statue kora-mladih djevojaka. Taj hram su razorili Persijanci, kao i noghe druge 480. god. Pizistratu se pripisuje i Kaliroe ili eneakrunos, - esma sa 9 toila. Ali bez obzira na to Atinjani su tog monarha koji je ipak imao vlast monarha svrgnuli, prvo su protjerali Hiparha 514. god. ubili Hipiju 510. a njegovim ubicama podigli spomenik poznat pod imenom

Tiranoubice autor ove grupe, koja predstzavlja dva zavjerenika Harmodija i Aristogeitona bio je vajar Antenor, to je prvi spomenik politikog karaktera.Njime se simbolino predstavlja i proslavlja pobjeda demokratije nad vlau jednog ovjeka. To je doba politikog utjecaja Miltijadovog sina Kimona, pobjednika u bici na rijeci Eurimedonu, 468. god. koaj obiljeava zavretak grko-persijskih ratova. (on otklanja tragovbe ruevina u Atini, obnavlja Akropolis, od tesanika razorenih graevina podie potporni zid, koji je po njemu i dobio ime, nivelie i proiruje plato Akropolisa, podie Stou(veliki trijem, kolonadu) oko Agore, iznad koga je sagraen i dorski peripter Hefaisteijon, bolje poznat pod imenom Teseijon, podignut u znak zahvalnosti za pobjedu kod Maratona, 490, i hram Artemide Eukleje. U Kimonovo vrijeme u Ateni rade pored Kritija i Nesiota, Hagija, Hagelad, Alkamenes, Kalamis. Hagija je radio statue za hramove, stvara figure u pokretu i vodi cjelu vajarsku kolu kojoj pripadaju i najvei skluptori V. vjeka: Miron, Poliklet i Fidija. Hageladov stil i snagu njegove umjetniske liosti najbolje i najpotpunije otkriva bronzana statua Zevsa sa Eubeje, raena u bronzi. S odlikama tretiranja stava i spiholokog izraza figure, bolje od ikoga prikazao i iskazao trenutke kretanja, napor jednog pokreta i snagu i odlunost jedne volje. Drugo djelo Figura nagog mladia iju je repliku jo u antiko doba napravio Stefanos. Kalamis radio u bronzi i to najee likove bogova i kompozicije takmiara na konjma i kvadrigama. Izlio figuru u bronzi Apolona, za jonsku koloniju. Njegov znaaj je u tome to se on nalazi na kraju arhajske i na najranijim poecima klasine epohe u grkoj sklupturi; i u njegovom djelu ive tradicije jedne duge velike prolosti kao to se naziru i ideali budunosti. Arhermesov Alkamenes pokuaj da krilatom Nikom mramornom statuom iz VI. St. sa odlikama arhajske sklupture prikae osloboen pokret, ostvarili su u svojim vajarskim djelima i kompozicijama veliki majstori sklupture iz prve polovine V. st.:Miron i Poliklet. Miron oko ivio V. st. oko 490, ili 450 Je roen u Eleuteriji u Atici, svoju umjetniu aktivnost vezao za Atinu. Gdje je stekao i prva znanja iz skluptorske vjetine u radionici vajara Hagelada. Miron je vie nego iko prije njega teio i uspjevao da izrazi pokret, da uhvati u svojim bronzanim figurama trenutak najveeg fizikog i psihikog napora ljudskog lika. Odlian poznavalac anatomije ljudskog tjela. Trenuci najveg fizikog napora, Teme je uzimao iz Palestre, figure, nagih mladih atleta, pred izvrenje nekog pokreta, skoka, akcije.Po obradi blizak je dorskoj plastici, po obradi kose, koja sva u kratkim i gustim kovrama izgleda kao kapa, on se jo uvijek ne oslobaa elemenata arhajskog stila. Djela: Diskobol baca diska, original raen u bronzi. Atena i Marsijas - Drugo djelo, silen Marsijas, mladi snani silen misli hoe li uzeti fruli ili ne- trenutak psihike napetosti. Miron je stvarao i figure ivotinja, Figura krave. On nije izraavao duhovna stanja nego napor tjela. Poliklet ivio u isto vrijeme kada i Miron Iz Argosa, vajar veliki V. st. Veinu figura radio u bronzi. Figure mladia i djevojaka, to su atlete, takmiari i ratnici. Njegovo djelo Kanon, Proporcije i harmonija u prikazivanju ljudskog tjela..Poznata djela: Dorifor prikazuje mladog atletu Nova ralamba tijela koju smo prvi put uoili na primjeru Kritsova mladia doivjet e svoj puni procavt tijekom stoljea zreloga klasinog stila Periklova doba, najpoznatiji kip kurosa iz tog razdoblja je Dorifor(Kopljonoa) rad kipara Polikleta, 450. 440. god. mramor, visina 2 m. poznat je samo po kopijama rimskim. Ipak usporedba s kritisovim mladiem, otkriva novine, sada je sve sklad komplementarsnih suptornosti, kontrapost je sada mnogo naglaeniji, podjela tijela na dvije polovice videi se u svakom miiu, a pokret glave, tek malo naznaen u kritisova mladia sada je znatno izraejniji. Prostudirana kretnja, toni anatomski detalji, i najvanie od svega skladne proporcije ine Dorifora standardnim utjelovljenjem klasinog ideala

ljepote. Dorifor nije bio samo vjeba iz apstraktne geometrije, niti samo utjelovljenje simetrije(proporcije) ve i ritmakompozicije, kretnje). Kako je Dorifor mogao izgledati u bronanom izvorniku moemo pretpostaviti kada su pronaena dva kipa u moru u blizini mjesta Riacea u Italiji 1972. god. Oi od bjelokosti i stakla, bronane trepavice i bakrene usne, koje stavaraju dojam izvandredne ivotnosti. Ovaj kip predtsvlja ratnika a ne sportaa, izvandredno realistian prikaz glave, datiraju na 450. god. visina obodva su 2,03 m. Samostojei snano tijelo u pokretu. Ostala djela: Figura Dijadumena, - predstavljen je nag, ali uz njega na panju stoji njegova dojea , tj. plat.panj slui kao oslonac. Ranjena Amazonka modelirao je tvrdo i hladno, gotovo sasvim nage grudi, ramena i lea. Hera, Hriselefantinsku figuru koju je radio za Hereijon u Argu.,Djeaci koji se igraju s kockom.

Drugo razdoblje pripada dobu Periklove vlasti u

Ateni, to je vrijeme opteg poleta. Slikarstvo Periklovog doba Epoha Atinske Graanske demokratije 460. 403. Epoha Atinske graanske demokratije. Glavni napredak postignut novim nainom upotrebe boje, tonova i njihovih nijansa, novim koritenjem svjetlosti i sjenke. U stvaranju slikarskog stila u kome teite izraza i ideje ne poina na obliku tjela nego na odnosu boja i toniva, dakle Iliuzionistikog stila koji je smjenio siluetni stil, glavna zasluga pripada najvie Atinjaninu Apolodoru. Drugi poznati su Parasios(Perasije uglavnom radio motive iz grke istorije i mitologije) iz Efeza, Zeuksid iz Helarkleje(idealizovani portret Jelene, Menelejeve keri, kao i kompozicija na kojoj se Herakle bori sa zmijama), Timantes, Aglaofon, Pauzon.(tvoraca karikature u antikom slikarstvu). Iako njihov rad pripada tekim godinama Peleponeskioh ratovba oni su uspjeli da sauvaju odlike i nivo slikarstva klasine epohe i da to sloikarstvo obogate elementima novog stila, ilizuionistikog.

Arhitektura u 5. st. Periklovo doba

to se tie arhitekture za vrijeme Perikla vezana je za Akropolis, to je stjena okruena naseljima, na stjeni je Atenino svetilite, stari hram Atene Polias u kojme se neprekidno odrava sveta vatra i hram Partenon koji je sagradio Iktinos. U njemu se nalazi i Fidijina hriselefantisnka statua boginje Atene. Po njemu je trebalo ga izgraditi tj. Akropolis da bude uzvien simbol jedinstva svih Grka, okupljenih oko jednog zajedinikom im ideala personificiranog u linost Aene Partenos. Glavan zasluga za plan po koe je uraen Akropolis za graevine pripada arhitektima Iktinosu, Mnesiklu i Kalikratu i skluptoru Fidiji. Akropolis ine relativno mali broj graevina na njegovom prostoru; tri glavna hrama - Partenona kao sredinje i najmonumentalnije graevine Partenon je najvei i jedini je dovren na Akropoli prije Peleponeskog rata 431. 404. god. pr. Kr. Posveen djevianskoj Ateni, boici zatitinici grada, graditelji Iktin, Kalikrat i Karpion, a podignut je izmeu 448. 432. god. pr. Kr. A Fidija vodio sve radove. - Ertehtejon sa karijatidama, na kome je izvreno i jonski i dorski graevinski elementi - Hram Nike Apteros male amfiprostoilne jonske graevine koja se smatra uzorom jonske arhitekture v st. Arhitekta ove gotovo minijatrusne graevine pre kapele nego velkiog hrama bio je Kalikrat, Posveen je boginji Pobjednici Nike Apteros (Pobjednici bez krila). Arhitrav je ukraen frizom koji u plitkom reljefu prikazuje borbu Grka i Persijanaca, Na samoj Agori, nalazio se cjeli niz sakralnih i profanih javnih graevina, Metroon hram Velike Majke Bogova, Odeijon, Buleuterion, Pritaneijon-hram Aplona Patroosa, tzrijemovi i dr. graevine. Iz ovog vremena su ostaci velikog dvosptratnog dorskog periptera u Demetrinom svetilitu Eleusini, nedaleko od Atene, na njemu su radili Iktinos, Mnesikle, Kalikrat i dr.

Propileji . Mneziklo 437. poela gradnja. Fidija U doba Periklove epohe djela: Roen je 485. god. na poetku pokazivao sklonost slikarstvu u mlae danae svoga ivota, ali oko 465. god. opredjeljio se za sklupturu, i na njoj radi 30 godi,.431.god. Ta godina oznaava kraj Fidijinog rada i ivota. Ppo hronolokom redu nkegova djela: Atena Promahos(predvodnica u boju), velika statua koja je stajala na platou Akropole, zbog sjaja kacige se mogla vidjeti iz velike daljine, izvajana oko 448. . god.visoka 15m Atena Partenos stvorena u razdoblju 447. 438. zavrio je 439. god. 12m visoka. Utroeno 1150kg zlata. Na grudima joj meduzina glava, izraena od slonovbae. i Zevs Olimpijski, izmeu 456. i 447. god. Simbol jedinstva grke nacije, njen zatitnik. Zavrio je oko 433. god. a poslije toga brzo i umro. Kao i ostala djela: U Delfima vea kompozicija livena u bronzi, u ast pobjede kod Maratona Miltijad okruen Atenom, Aplonom i 13- icom atikih heroja, Hriselefantinske statue boginje Atene u peleni, Atena Areja u Plateji, i Afrodite Uranije u Atini. Za Olimpiju grad radio bronzana statua Anadumenosa, kao Fidijina Amazonka. Za grad Atinu izvajao je firgure gobinje Atene: to su Lemnija, Promahos i partenos. Ali najvee mu je djelo Partenon, za kojeg je vodio svu brigu uz arhitekte. Na istonom timpanonu prikazana je scena roenja Atene Partenos, a na zapadnom borba izmeu Atene i Posejdona za patronat nad gradom. Njegova djela su najvee ostvarenje klasine sklupture antikog doba. On se solobodio konvencionalne simbolike uzdiui svoja djela na visinu ivota, on je svojoj sklupturi dao obeljeje idealizovanog realizma, koji je bio proet idejom slobode, snage i jedinstva grkog naroda. Vajari Fidijine kole i epohe su : Alkamen,(djelo Afrodita u vrtovima, figura Hermesa postavljena na ulazu u akropolu, kao i Hefest i Atena Hefestija) Kolota Agoraktira sa Parosa , Kresilasa(Ranjena Amazonka, izraava bol zbog smrti a ne boli kao boli rane, ) i Praksitela, Starijeg dedu Praksitela Mlaeg jednog od najveih vajara IV vjeka. Klasino doba u umjetnosti V. st. Kritiosov mladi. Kuros, isklesan malo prije 480. god. malo se razlikuje od arhajskih kurosa, to je prvi poznati nam samostojei kip u pravom smilslu rijei. Kipar Kritios., raen od mramora. On isto ima jednu nogu isturenu pred drugu, no ni na trenutak ne sumnjamo da stoji mirno. Prebacivanje teine tijela na jednu nogu. Teina tijela uglavcnom je oslonjena na lijevu nogu, a desna ima ulogu elkastine potpore kako bi tijelo dralo ravnoteu. Kontrapost Kritiosov mladi dakle se samo da stoji nego to ini s lakoom, ova uravnotena asimetrija oputenog i prirodnog stava poznata je pod imenom kontrapost. Noga to nosi vei dio teine tijela zove se aktivnom, druga je pak slobodna. Bilo je to temeljno otkrie, jer tek kad je grki kipar nauio prikazivati tijelo u mirovanju, mogao je istraivati dalje i prikazivati ga u pokretu. Kod Kritiosova mladia prvi put osjeamo ne samo mir i oputenost lika nego i pokretljivost tjelesne grae kakvu i sami pozbnajemo po vlastitom tijelu, jer kontrapost zahtjeva suptilnu zakrivljenost raznih djelova tijela. ak i kad tijelo miruje, ini se sposbnim za pokret, kad je u pokretu ono zna odrati stabilnost. ivot proimlje cijeli lik, a arhjaski osmjeh znak ivota vie nije potreban. Osmjeh je zamjenio izraz ozbiljne zamiljenosti, tako karakteristian za ranu fazu klasinoga kiparstva(esto nazvanim ozbiljnim stilom), kad je grki kip bio spreman za pokret postao je slobodan i da misli, a ne samo da se kree. Ta su dva aspekta klasinog grkog kiparstva nerazdvojna.

Strogi stil: Predivan Voza bojnih kola iz Apolonova svetita u Delfima, oko 470. bronca, visina 180cm. Jedna je od najstarijih sauvanih bronanih skluptura grke umjetnosti, a pokazuje zato je ba izraz strogi stil izabran da oznai osobiner grkoga kiparstva izmeu 480. i 450. god., kao zavjetni kip nakon utrke je izraen za tu svrhu. Uprkos dugakom i tekom odijelu nazire se kontrapost, stopala su paljivo ralanjena kako bi se istakla aktivna lijeva noga, dok su glava i ramena blago orenuti udesno. Odjea je stroga i jednostavna iako u usporedbi s arhajskom meka i podatnija. Osjeamo ,oda prvi put u poviejsti kiparstva da odjea odraava istinski prirodni pad tkanine. Zeusov Hram Olimpija, - najbolja skupina kipova strogog stila nalazila se na zabatima Zeusova hrama u Olimpiji. Izraeni su oko 460. god. Bitke izmeu Lapita i kentaura, mramor. Na zapadnom zrelijem zabatu prikazani su pobjeda Lapita nad kentaurima. Radnja se odvija pod okriljem Apolona(mirno lice) oblici su masivni, jednostavni mekih obrisa i valovitih, irokih povrina, jedan od vrhunaca strogog stila je strastvena borba izraena je ne samo radnjom i gestama nego i osjeajima na licu kenataura iji je bol i beznadni napor u naglaenoj suprotnosti sa stoikim mirom na eninu licu. Grcima su stav i izraz prenosili znaaj o osjeaje unutranjeg bia a s njima i arete(odlinost ili vrlinu). Apolon bog glazbe i poezije. Pokret u kiparstvu. Ni jedan arhajski umjetnik ne bi znao povezati likove Hipodamije i kentaura u tako zbijenu skupinu isprepletenih pokreta. Iako su tehniki klesane trodimenzionalno te sklupture be stoje slobodno, one su neka vrtsa visokog reljefa jer ih se posmatra pred pozadinom i samo iz jednog smjera. Neusporedivo je vei izazov bio izraziti slobodu pokreta u istinski samostojeim kipovima, ali je se to rijeilo kontrapostom. Veliki slobodnostojei kipovi u pokretu najvanije su dostignue strogoga stila. Najljepi kip te vrste izvaen je iz mora blizu grke obale, veliansztveni kip gologa mukarca u bronci predstavlja Zeusa kako baca munju, oko 460. 450. visina 2,08. Ovdje stabilnost usred akcije daje istinski dojam velianstvenosti, stav je atletski, ali odaje mo jednoga boga. Nekoliko godina poslije kipa zeusa Miron je stvorio svoj poznati bronani kip Diskobola(bacaa diska) ija se slava moe usporediti s Doriforom, kao i Dorifora i Diskobola poznajemo tek iz rimskih kopja. Stav diskobola prenosi bit radnje predstavljene izvijenou tijela u savrenoj ravnotei, raen je oko 450. god. Rimska kopija u mramoru prema bronanom originalu. Miron. Klasini stil: Diskobol nas vodi do samoga praga druge polovice stoljea, do razdoblja zreloga klasinog stila. Ovladavanje pokretom slobodnostojee figure imalo je oslobaajui utjecaj i na kiparstvo zabatna hrama, kojem je podarilo prostornost, pokrenutost i ravnoteu. Umirua Nioba, oko 450. 440. Mramor, 150cm,klesana je za zabat droskoga hrama, no tako je raskono trodimenzionalna tako savreno samostojea skluptura. Artemida joj ubila 14 djece(jer s eona hvalila). Skluptura prikajuje pokleklu Niobu u trku pogoenu u lea. Nioba je nasjtariji ponati veliki kip enskoga kulta u grkoj umjetnosti. Gledajui njeno lice osjeamo da je ovdje prvi put ljudski osjeaj izraen jednako rjeito licem a i tijelom. Onu to nju djeli od arhajskog jest osobina osobina sadrana u grkoj rijei pathos(patnja) no to je patnja to se podnosi dostojanstveno tako da smo duboko dirnuti a ne uasnuti. Partenon Najvea i najvelianstvenija sauvana skupina klasinih kipova sastoji se od mramornih skluptura to su reisle Partenon, veinu kipova skupio je lord Elgin 1801. 1803. Elginovi kipovi, danas se nalaze u Britisch Museum u Londonu. Samo su likovi s sitonog zabata dovoljno ouvani. Oni prikazju razna boanstva, uglavmom u sjedeem ili leeem stavu, a svjedoci su Atenina roenja iz Zeusove glave. Zapadni je zabat prikazivao borbu izmeu Atene i Posejdona za gard Atenu. Jo vie nego u Umiruoj Niobi, divimo se prostornosti, savrenoj lakoi pokreta, ak i kod leeih likova. U njima nema ni nasilja ni patosa, ni bilo kaksve radnje, samo dubok osjeaj poezija bitka. Zaokrenutos tijela ispod bogatih nabora odjea(triju boica) daje dojam pokreta,a ne statinost, mokra odjea(priljubljena uz tijelo povezuje ih u jednu jedinstvenu kretnu pa se ini kao da upravo namjeravaju ustati. Najznaajnija je odlika friza na Partenonu ritmika graciozniost kompozicije, osobito u energiom kretanju skupina konjanika.

Likovi ispunjavaju gotovo sav ogranieni prostor klesani su tako duboko da gotovo izgledaju trodimenzionalni. Fidija. Tko je zasluan za ovaj veliasveni niz kipova, pripisuje se Fidiji koji je bio znamenit po divovskom kipu boice Atene, izraenom u bjelokosti i zlatu smjeten u centru Partenona, te po divovskoj skluputi Zeusa u istoj tehnici namjenjenmom njegovu hramu u Olimpiji. Izraz Fidijin stil za opisivanje kipova s Partenona nije nita drugo doli zgodna naljepnica, u projekt je bilo ukljueno mnogo umjetnika. Ne iznenauje to je Fidijin stil prevladavao u atenskom kiparstvu do kraja 5. st. i dulje, iako su veliki kiparski pothvati prestali zbog Peleponeskog rata, posljednji takav pothvat bila je ograda podignuta oko maloga hrama Atene Nike oko 410. 407. i ovjde je prikazana kao i na Partenonu sveana povorka, ali sudionice su krilate Nike(personifikacija pobjede) a ne graani Atene. Jedna Nika skida sandalu u skladu s tradicijom koja naznauje da e stupiti na sveto tolo. Fidijska po stilu je isto tako izgraena posljednjih godina 5. st. jest i prekrasna Hegezina nadgrobna stela oko 410. 400. mramor. Memorijalni spomenik, mnogi su memorijalni spoemenici izgraeni ali malo koj se moe mjeriti sa skladnom kompozicijom i blagom melankolijom ovoga djela. Pokojnica je prikazana u jednostavnom prizoru iz svakodnevnog ivota.

Umjetnost u doba Peleponeskih ratova 431. 404.

Tree razdoblje umjetnosti V. vjeka pripadaju djela stvorena za vrijeme Peleponskih ratova 431. 404/3. god. Vrijeme ruenja i propasti velikih ideala Perikolove epohe. Ovi ratovi su doveli di opadanja stavaralakog poleta u gr. Umjetnosti, naroito u slikarstvu i arhitekturi. Ideja o nacionalnom politikom i duhovnom jedinstvu Grka sahranjena je propau Periklove politike i gubirkom uticaja koji je Atena do tada imala.U posljednjim decenijima V i i u prvim decenijma IV st, grko slikarstvo se u velikoj mjeri oslobaa uloge koja mu je pripadala u Polignotovo doba, ono vie ne pokazuje tenju ka manumentalniom razmarama, vezanim za kompozicije na graevinama, slikari sada pokazuju elju da slikadu uzmjetnokog stvaranja radi u razmerama kojie oni sami izaberu, ane prema slobodnim povrinama graevinama. Sada se kao velika novina pojavljuje slikanje na drvenim ploama, u tuku i u temperu tehnici. Naklonost za novim i motivima obini ovjek, njegove strasti i slabosti., brige i radosti, ljubav i smrt postaju izvori slikarskih inspiracija. Poetak peleponeskih ratova 431. god. stare ere oznaava kraj uspona atinske demokratije, zaustevaljen je tok jednog velikog progresa koji je ostvarivan punih 5 decenija. Grci se podjelili u neprijateljske tabore i na zaraene strane. Poljuljani su temelji svege onoga to ej stvoreno u velikom st. demokratije i grka sloboda poela je da tavori svoje teke, iako jo ne i posljedne dane.To je vrijeme neprijateljstva izmeu grka koji su do tada bili ujedinjeni. Pa ipak su i u tom tekom razdoblju od 431. 407. grki umjetnici- vajari, arhitekti i slikari stvarali djela, ali najvei uspon umjetnikog stvaranja je zavren. Umjesto figura tj. skluptura koje su simboli mladosti, snage i svjeine, sada se rade nadgrobni reljefi i stele, spomenicima smrti koja je kosila grki svjet. Ali su nastavljeni radovi bez obzira na sve na Akropoli. Erehtejon - jonski stubovi, arhitekta Filokles u najtee vrijeme 421. 407. dvojni hram Erehtejon(od tufa) Karijatide. Posejdonov hram je bio na zapadnoj strani ove dvojne graevine koja je bila zasvoena jednim krovom. Posveen Arehteju, Ateni i Posejdonu. Reljefi i stele Od reljefa koji su nastali u poseljednjim decenijama 5. i u prvim dvjema decenijama 4. st. istiu se svojom ljepotom sadrajem i skluptorskim odlikama dva: Demetrin i Orfejev. Demetrin reljef otkriven u njenom velikom svetilitu Eleusini kod Atine. Zato je i ponat kao Eleusinski reljef. Prikazane u arhaiziranom stilu tvdih linija figure Demetre, njenog sina Triptolema i kerke djevojke Persefone. Kosa obje ene pokazujer arhaine crte, ono je vjerovatno djelo nekog lokalnog vajara, koji je osjeao vei afinitet prema peleponeskoj nego prema atiko-jonskoj plastici.

Orfejev reljef - Reljef Orfeja, Euridike i hermesa je mnogo blii stilu partenonske plastike. Na ovome reljefu gdje ej orikazana tuga Orfejeva zbog gubitka Euridike, nesuene mu nevjeste koju Hermes ponovo vraa Hadu, jer Orfej nije izdrao da se ne okrene dok ne iziu na sunce, sve je u skladu sa osjeanjima kojima su oboje obuzeti; i lice i figure i izrazi njhiovih lica dati su u njenim linijama, irokim i mekim povrinama i blagim pokretima. Najljepi reljefi otkriveni reljefi su na atinskoj akropoli na Kerameiku(groblje). I sami bogovi odsada e nositi peat ljudske tuge i zabrinutosti. Kao primjere nadgrobnih reljefa iz proda koji prati dogaaje od kraja 5. i poetka 4. st. moemo navesti dvje klasine stele: - Stela Hegeso na ovom reljefu prikazane su dvje osobe: mlada ena-pokojnica Hegeso sjedi na stolici, uvijena u bogato nabranu tanku i gotovo prozirnu tkaninu koja otkriva konture njenog ljepog tjela. Bira prsten od djevojke koja dri kutiju. Ovo djelo odaje prisustvo vajara Kalimaha. - Deksileosova stela prikazuje mladog ratnika na konju, u trenutku kad kopljem ubijas neprijatelja koji se ve nalazi pod nogama konja. U toj steli se ogledaju tradicije Mirona i Polikleta. Mausoleji U ovo vrijeme krajem 5. i poetkom 4. st. meu jonskim Grcima poinje da se javlja ideja sa se mjesta pokojnika, uglednijih i imunijh graana, vladara ne obiljeavaju vie stelama kao to je to bio obaj u Atini, nego monumetalnim graevinama. Po vladaru Karije, Mausolu, kome je ene Artemisija podigla u Halikarnasu raskonu grobnicu, takve graevine docnije su nazvane mausolejima. Takva jedna grobnica je podignuta najranije u gradu Ksantu u Likiji, iako neznamo koje poivao u toj zgradi. Ova graevina se naziva i Spomenik Nereida, to je ustvari sepulkralni hram zadubina nekog nam nepoznatog likijskog valada.

Klasino slikarstvo
Najvee razdoblje grkoga slikarstva poelo je u ranom klasinom razdoblju pojavom Polignota iz Tasosa i nejgova suradnika Mikona iz Atene, koji su bili i kipari. Polignot je prvi postavio likove na razliite visine u krajoliku a ene je prikazivao u prozirnoj odjei, jo vanije, on je poeo prikazivati osjeaje i znaaje i koristiti se kompozicijskim obrascima, koji su postali sredinjim obiljejem klasinoga slikarstva i kiparstva. Vaan napredak ostvario je stotinu godina kasnije Apolodor iz Atene svojim izumom sjena. Slikarstvo je doseglo vrhunac u 4. st. kad mu je priznat status slobodne umjentosti. U ovom je razdoblju dolo od prave eksplozije suparnikih kola i razvoja slikartva na prijenosnoj podlozi za razliku od zidniga slikartva. Vodei majstori su: Zeuksid iz Herakleje, majstor teksture Perhazije iz Efeza koji je prvi slikarstvu dao proporcije i savreno je slikao obrise i linije najsuptilnije odlike slikarstva Apel iz Kosa, omiljeni umjetnik Aleksandra Velikog, i najpoznatiji slikar svoga doba poznat po finoi i na kraju Nikomah iz Atene poznat po brzom potezu kista. Oaravajui pogled na klasino slikarstvo prua nam Otmica Prozerpine iz makedonske grobnice u Vergini oko 340. 330. Detalj zidne slikarije.Otkrivena je tek 1976. god. i vaan je po tome to je jedan od rijetkih primjera zidnog sliaksrtva pronaenom u samoj Grkoj. Prozerpinu je oteo Had podzemni svjet, to je zidna slikaraija iz grobnice, doputeno joj je da se vraa na svjet svakih 6 mjeseci u godini. Pojam o grkom slikarstvu zidnom moemo stei i iz rimskoh kopija i mititacija, prema rimsom piscu Pliniju Filoksen iz Etretrije naslikao je krajem 4. st. pobjedu Aleksandra Velikog nad Persijancima kod Isse(prikazana na velikom i tehniki savrenom podnom mozaiku u pompejskoj kui oko 100. pr. Kr.)Slika slijedi emu 4 boja(uta, crvena, crna i bijela) to se u to doba esto rabilo. Sabijenost likova, ozraje neobuzdanog uzbuenja, snano modeliranje i skraivanje tijela te tona upotreba sjena ine ovaj prizor

mnogo sloenijim i dramatinijim od bilo kojega grkog djela iz istog razdoblja. Vrlo je vjerojatno da je mozaik uradio grki umjentik jer je tehnika izumljena u helenizmu te je bila i ostala grka specijalnost. Pisani izvori govore da su grki slikari klasinoga razdoblja napravili velik pomak u usavravanju prikaza iluzionistikog prostora. Slikarstvo na vazama moglo je odraziti novu koncepciju likovnoga prostora. Ilpak ima posuda koje su iznimka, to su najee lekitos(vrevi za ulje) rabljenikao pogrebni darovi, bili su bijelo obojeni pa su slikari na njiima mogli crtati jednako slobodno, bijela je pozadina prazan prostor iz kojega izranjaju oblici ako crta zna kako da to postigne. Iako je malo slikara lekitosa znalo postii iluziju prostora, najbolji meu njima jest anonimni umjetnisk poznat pod nadimkom Ahilejeva Slikara, koji je nacrtao 2 enska lika , Muza i djevojka na atikom lekitosu bijele podloge, oko 440. 430. fidijska zamiljenost kao i na Hegezinoj steli, moda pjesnikinja dok slua muzu koja svira liru na planini Helikonu. Glavna je zanimljivot majstorski crte, samo s nekoliko sigurnih svjeih i fluidnih linija umjetnik ne samo da je prikazao trodimenzionalni lik ve je naznaio i tijelo ispod odjee. Kao prvo to je skraivanje likova, kao i unutranja dinamika linija. Njihova debljina ili gotoovo nestajanje ini da su neki obrisi istaknutiji, dok se drugi stapaju jedan u drugi ili nestaju u bijeloj pozadini. Uinak dopunjeuje boja, neobina za lekitos, cinober za himation i muzin plat, oker za hiton. Umjetnik je vjeto iskoristio bijelu podlogu da oivi prazni prostor dodavanjem natpisa, Aksiopeit, sin Alkimaha, jest lijep.Mnogi su pokuali reprudicirati velike kompozicije ali je rezulta bio neujednaenosti i zbijenost kompozicije npr: djelo Atenjanina Marsija slikara Pelej i Tetida, na posudi u Ker stilu, oko 340. god. s kraja klasinoga razdoblja. Prizor se doima dvodimenzionalno a tijela su tek puke siluete zbog napadne crne pozadine. Slkarstvo s grkih vaza doseglo je tada u to vrijeme svoj kraj, a potkraj stoljea potpuno je nestao.

Umjetnost 4. st. Kiparstvo, slikarstvo, skluptura 4. st. predhelenistiko razdoblje

Grka na istorijskoj prekretnici
Ovaj atenski stilskladan u osjeaju i formi nije dugo potrajao nakon poraza to ga je Ateni nanijela Sparta u Peleponeskom ratu. Graditeljstvo i kiparstvo nastavili su se u duhu tradicije jo 3 st. no bez suptilnosti klasinoga razdoblja. Nema jedinstvenog pojma kao arhajski ili kalsini kako bismo nazvali ovu treu i posljednju fazu razvoja grke umjetnosti, a trajala je otprilike od 400. god. do prvoga st. pr. Kr. To razdoblje od 75 god. od kraja Peleponseskog rata do nastupa A. Velikog nekad se nazivalo kasnim klasinim a ostala dva i pol st. helenistikim razdobljem. Ono je podrazumjevalo irenje grke civilizacije jugoistono prema Maloj Aziji i Mezopotamiji, Egiptu i granicama Indije, osvajanja A. Velikog izmeu 333. i 323. i u umjetosti donijeti revoluciju, iako se sjedite preseliolo u Aleksandriju u Egiptu, iapk nije krajem 4. st. dolo do nekog odstupanja od tradicije grke umjentosti. Umjetnost helenistikog razdoblja nije izrasla iz pomaka nastalih u Aleksandrovo doba ve i umjetnosti prethodnih 50. god. U Joniji se sada raa jedan novi patritozam pretenciozan i veoma ersto bez istog i prefinjenog oseanja mjesre za prave umjetnike vrjednosti, bogati maloazijski vladari ele slino kao i njihovi orijentalni susjedi da svoju epohu obiljee grandioznim spomenicima, kao to su hramovi Artemisijon u Efezu, Didimeijon u Miletu veliki Mausolej u Halikarnasu i dr. Meutim nebi se moglo krenuti stim graenjem da nisu uestovali brojni grki neimari i vajari.

Mnogi slavni majstori roeni su i rasli i stvorili velika djela u svojoj grkoj otabini, iako su mnogi ili u Aziju raditi, i nastala su najvea imena te epohe: dokazi grkog duha: stvorena su djela Kefisodota, Praksitela, Skopasa, Lizipa i dr. umjetnika IV. St. U Atini Naroita panja se poklanja graenju pozorita. Grci su kroz drame i komedije eljeli da vide sebe, svoju veliku prolost. Oni se nisu ustruavali da pokazuju svoje mane i nedostatke. Najbolji ouvanis vjedok arhitektutre IV. St. u Atini je Lisikratov spoemnik podignut na sjeverozapadnom podnoju Akropolisa, na putu koji se u antiko vrijem zvao Put trnoaca. Podignut je tolos, okruen sa 6 korintskih stubova, po arhitravu i grizu jonski stil. Podignut je 334. god. u slavu pobjede koju je atinski graanin Lisikrat odnio na muzikom takmienju u izvoenju ditiramba. Visina 10,34m. Peleponez Po svojim arhitektonskim odlikama na Peleponezu se istie hram Atene Aleje, sagraen u tegeji, u umovitzoj Arkadiji, kao jedan od najveih grkih hramova. Skluptrunu dekoraciju ovog hrama radio Skopas, pronaeno figura sa frontona ovoga hrama Torzo Atlante, glava herakla, glava ratnika sa kacigom i jo desetina drugih. To su sve firgure koje su pripadale dvjema mitolokim kompozicijama: na istonom tipmanonu prikazan je lov Kalidonskog vepra, na zapadnom borba Heraklovog sina Telefa, kralja Misije i zeta trojanskog kralja Prijama, sa Ahilom pod zidinama Troje. Arhitekturi peleponeza IV. St. pripada i nekoliko graevina sakralne i ajvne namjene podignutih u Epidauru, to su tolosi, imele i pozorita. Timele je okrugla mramorna graevina. Arhitekt vjerojatno Poliklet Mlai. On je bio i arhitekt Pozorita u Epidauru, to je jedna od najveih javnih graevina u Antikoj Grkoj, i jedno od najveih antikih pozorita, sauvano u svom obliku i do danas. Ovo pozorite se oslanjalo na breuljak, teatron je mogao primiti 14.ooo tis. gledatelja. Orkestra mu je okrugla. Jonija Jonski Grci radili monumetalne graevine na ijem su graenju i ukraavanju radili najvei arhitekti toga doba Piteos, i vajari Praksitel, Skopas, Brijaksid, Leohares i dr. Meu svim spomenicima posebno mjesto zauzimaju - Artemisijon u Efezu,(Artemidin hram)ovaj hram je 356. god. spalio Herostrat da se ovjekovjei na taj nain, ali je ponovo izgraen u jonskom stilu. - Didimeijon u Miletu posveen Apolonu Filesiju, izgraen jo u arhajsko doba, ali je Darije 494. poruio i Milet i ovaj hram. i Mausolej u Halikarnasu - Mauzolej u Kalikarnasu Kontrast izmeu klasinog i prethelenoskog jasno se oituje u jedinom pothvatu iz 4. st. koji se po veliini i ambiciji moe mjeriti s partenonom. Nije rije o hramu ve o gloemoj grobnici, nadgrobni spomenik, Projektirao ga je Pitej iz grada Prijene, a sagradio Mauzol sa svojom udovicom Artemizijom u Halikarnasu u Maloj Aziji, oko 360. god u vremenu od 359. 351. Skopas, kipar- Bitka izmeu Grka i Amazonski istoni friz mauzoleja. Visok 50m, Prikazivali su borbu Grka i persijanaca i borbu Grka s Amazonkama na kiparskim ukrasima. Dvojba je, helenizam je pojam koji je blizak politikim i kulturnim poslejdicama Aleksandrovih osvajanja, da ga ne moemo protegnuti unatrag, tj, prema poetku 4. st. usprkos tome to postoji opa suglasnost da se umjetnost od 400. do 325. god. moe shvatiti ako je gledamo kao predhelenizam, a ne kao kasni klasini stil. Skluptura, osjea se tuga za prolou. Novi stil u slupturi IV. St. nagovjetava Kefisodot Kefisodot Stariji svojom alegorinom kompozicijom Eirirena sa djetetom Plutosom, - Mir sa bogatstvom. Mali Plutos sa rogom izobila u ruci. Radio je na zahtjev Atinjanina 374. god. u ast boginje koaj ej pomogla atinskom admiralu i vojskovoi Timoteju da odnese pobjedu nad spartanskom flotom u bici kod Leuktre 375. Njegovo djelo malo nam je poznato, ali znamo da je bio otac i uitelj Praksitelov. Meu velikinima su Skopas, Prakritel, Lizip a pored njih i Brijaksid, Timotej i Leohar.

Skopas roen oko 420. god. na ostrvu Parosu. Rario na ukraavanju hrama Atene Aleje u Tegeji, u razdoblju od 386. 370. Kao livac u bronzi Skopas je bio u poetku pod utjecajem peleponeske sklupture, naroito Argosa. Rad u Tageji, zatim na Mausoleju u Halikarnasu opredjeljuju ga vie ka mramorsnoj plastici. Unio je nove elemente u stil sklupture IV. St. Skopas je veliinu svog stvaralakog bia ispoljio u prikazivanju patosa, dubokog, tekog i najee bolnog stanja due, koja pati i izgledom lica, oiju i usta. Rijetko ija djela poznajemo u originalu, to su njegova. Djela: - Hram Atene Aleje - On je radio i ako skluptor i kao arhitekta na hramu Atene Aleje u Tegeji, ovaj hram je bio jeda od najljepih na Peleponezu. Kompozicije na frontonima ovog hrama koje je radio Skopas: na istonom je prikazan motiv lova na Kalidonskog vepra, na zapadnom broba Ahila i Telefa pored rijeke Kajika u Misiji. Znao je u mramoru izraziti stanje due. - Bakhantkinja zanesena strasnom igrom, kao i Menada (dovodene do stanja ekstaze) - Radio na Mausoleju u Kalikarnasu autor amazomahije(vjerojatno). Prvi u antikoj Grkoj a samim tim i evropaskoj umjetnosti postavio osnove stilu ije bitno obiljeje predstavlja Ekspresija. Kiparske radove na svakoj od 4 strana spomenika bili su povjereni 4 najboljih majstora onoga doba: Najpoznatiji Skopas izradio je glavnu istonu stranu. Naglaena i izraena neklasina silovitost fizika i emcionalna napetost, izraena u napornim kretnjama i strastima to se odraavaju na licima likova. Duboko usaene oi zatitni su znak Skopasova stila. Eksplozivni siloviti stil impulsivne kretnje. Divlja akcija. - Skopasovom utjecaju ako ne i neposrednom radu pripada i grupa Umirua Niobai njeno 14 djece oko 450. 440. Mramor, 150cm, klesana je za zabat dorskoga hrama, no tako je raskono trodimenzionalna tako savreno samostojea skluptura. Artemida joj ubila 14 djece(jer se ona hvalila). Skluptura prikajuje pokleklu Niobu u trku pogoenu u lea. Nioba je nasjtariji poznati veliki kip enskoga kulta u grkoj umjetnosti. Gledajui njeno lice osjeamo da je ovdje prvi put ljudski osjeaj izraen jednako rjeito licem a i tijelom. Onu to nju djeli od arhajskog jest osobina osobina sadrana u grkoj rijei pathos(patnja) no to je patnja to se podnosi dostojanstveno tako da smo duboko dirnuti a ne uasnuti.Nezna se dali je Niobu radio Skopas ili Praksitel. Prethelenistiki duh jo je izraeniji u jednom od pokretnih kipova s kolonade (za kojeg se vjeruje da prikazuej samog Mauzola) kip je vjerojatno djelo umjetnika mlaeg od Skopasa, vjerojatno Brijksid.majstiru sjeverne strane. Praksitel Porjekllom Atinjanin, rodio se oko 390. god. Otac mu Kefisodot, bio mu je i prvi uitelj. Kao vrlo mlad pozvan da ardi sklupture - za hram u Mantineji, oko 370. god. To je grupa Letone sa njenom djecom Artemidom i Apolonom. Zna se i da je za atinski Akropolis radio figuru Artemide Brauronija 346. god. Propadao je viem atinskom drutvu, pa je smisao ivota traio u raskoi, zabavama i radostima svakodnevnog ivota. Takav odnos prema ivotu utjecao je i na njegov stil. Za razliku od Skopasa nad ijim djelom lebdi sjenka tuge, Praksitel sklupturu i pored trenutne sjete i zamiljenosti odie ipak vedrinom i radoou, optimizmom i isilinim siejima. Najljepe njegovo djelo je - Hermesa i malog Dioniza(Bakha), taj kip je iskopan u Herinu hramu u Olimpiji, 1877. god. Oko 320. 310. god. mramor, visina 2,16m. Senzulanost, izduene proporcije, uvijenost torza, igra mekih oblina, osjeaj potpune oputenosti(pojaan uportabnom vanjskoga potpornja na koji se gigura oslanja)Njena obradba mramora, blag osmjeh, meko modeliranje lica. Svilenkasti dojam odaava i kosa,

pokuaj modificiranja kamenog izgleda kipa iluzijom eke sveobuhvatne atmosfere. Osnovno obiljeje Praksitelove sklupture jesu tri karakteristike:sjeta, misaonost i idilinost. - Demetra iz Knida, oko 330. god.mramor visina 152,3cm. figura boice Demetre iz njezina hrama u Knidu, oko 330. god. mramor, 152,3 cm, Praksitel kip povezan s mauzolom, i ovdje je odjea iako finije teksture, izrazito iroka. Duboko usaene oi gledaju u daljinu prodornou poput one u Skopasa, modeliranje glave upuuje mekoom na Praksitela, majstora enstvene gracioznosti i senzualne evokacije tijela. Afrodite Knidska Afrodita od Prakssitelova napoznatijeg djela kip boice, oko 340. 330. Mramor, visina 2m. Praksitel. Ona se smatra sininimom apsolutnog savrenstva, koliko na ljepoti koliko na injenici da je bila prvi potpuno razodjeveni kultni lik jedne boice. Boica usred kupanja. - Apolon Sauroktonos (koji ubija gutera) - Satir koji sipa vino - Satir koji se odmara - Afrodita sa Kosa - Artemida Brauronija, ije je kopija sauvana u liku dobro nam poznate Dijane iz gabija i dr. - Apolon Belvederski, Demetra je vjerojatno samo malo kasnije djelo s kraja 4. st. visina 2,3m iste znaajke se javljaju i na drugim kipovima, od kojih su svi rimske kopije grkih djela i po naravi slini Praksitelovim djelima. Najpoznatijije Apolon Belvederski, saveni primjer klasine ljepote. Vjrojatno Praksitel (nezna se). Lizip Lisip je vajar ijim se sklupturama zavrava epoha klasine i poinje doba heelnistike umjentosti. U svom djelu on jo uvijek uva izvjesne odlike plastike 5. st. ali i nagovjetava novi stil, soloboen Polikletovog vajarskog kanona, Fidijine mirne dostojanstvenosti i vedrine i ljupkosti Praksitelovih bogova. Porijeklom iz Sikiona, pripadao je po tradicijama u kojima je stakao umjet. Obrazovanje i po tehnici peleponeskoj skluptorskoj koli. Bio je samouki umjetnik.Posebnu panju pridavao je izradi kose, vajajui manju glavu nego njegovi prethodnici stari vajari. Tjela njegovih figura bila su njenije i vitkija, usljed ega je izgledalo i da im je visina vea. Ljubomorno je uvao simetrinost, ali je napustio kvadratne forme starih skluptura. Lizip je svojim figurama dao i treu dimenziju dubinu kojom je obogatio sklupturu svoga i helenistikog doba. Uz Skopasa iPraksitela jo jedno vano ime prethelenistikog kiparstva, Lisip koji je poeo djelovati oko 370. god. i radio je do kraja st. Glavne odlike njegova stila, za razliku od Polikletovog kanona zamjenio je novim proporcijama vitko tijelo i manje glave. Lizipov je realizam poslovian, kau da je izjavio da mu je jedini uitelj priroda.U bronzi ej jedini smio raditi Aleksandra Velikog.Svoj umjetniski stil, kanon novih proporcija u kojiam sje rjeavao izgled i povrine ljudske figure, Lizip je napotpunije ostvario u statui - Ares Ludovisi koji sjedi i odmara se, zagledan u daljinu, u lojevoj ruci dri ma a uz desni bok prislonjen tit, one ne djeluje kao ratnik, nego kao mald ovjek eljan mira, radosti, ivota i ljubavi. A to jo vie poveaav mali eros koji mu se igra oko nogu. - Hermes Palestrit uhvaen u trenutku kad se sprema da sie u palestru ili je upravo iziao iz nje. Raen je u mramoru, kao i Hermes. - Od bronzanih figura Lizipov stil najbolje reprezentuje Hermesov odmor, mladi bog sjedi na jednoj stjeni, odmara se. Figura je naga i vitka, glave lako pognute napred. - Statua atlete Agijasa, otkrivena u Delfima, u grupi od sedam mramornih statua, kloje predstavljaju lanove jedne tesalske artistorkratske porodice. Grupa ej izvajana i na svoje mjesto postavljena u razdoblju od 338. 334. god. Na statuma su ispisana njihova imena. Statua Agijasa je antika kopija Lizipovog originalnog djela u bronmzi koji je bio ppostavljen kao memorijalni spoemnik kod Farsale. Agija je raen u dvje dimenzije, figura ima odlike portreta. - Lizip je izradio cio niz statua raznih bogogva i heroja. Statua Zevsa, Artemide, Posejdona, Dionisa, Helija na etveropegu, Erosa i dr. bogova. -

Od heroja nekoliko statua Herakla, prikazanog u raznim situacijama, Heraklo Epitrapeziosa na gozbi bogova, Herakla kojis e odmara po povratku iz zemlje Hesperida odakle je donio uvene hesperidske jabuke. - Od portreta A. Velikog, jedna bista otkrivena u Pergamonu(Pergamu) Lizip je Aleksandra prikazivao samog, sa prijateljima u lovu na lava(grupa raena za Delfe). Od bronze. Za prikazivanje Aleksandra karakteristina je izvjesna asimetrinost lica i gusta masa kose koju je razbio u pramenove. Predstava takvog portreta je nazvana Hermes Azara mramorni lik A. Velikog koji se uva u Luvru. Izmeu 1500 radova koje je uradio Lizip,ne nalazi se ni jedna figura ene raena kao posebno djelo, samo u paru s npr. Zevsom ili nekim drugim bogom. - Apoksiomen (Atlet sa sturgalom) bronca, oko 330. god. visina 2,1m koji je upravo izaao iz palestre i svoje nago tjelo isti strigilom. Original nije sauvan, ovdje su ruke vodoravno pruene ispred tijela, ovaj pothvat hrabri zakljanjane torza pmak je, on liku daje novu sposobnost spontana trodimenzionalnoga pokreta, ak i kosa pokazuje kretanje prema oputenosti. Lisipova kola: Dajip, Boeda, Eutikrata, Lisipove sinove i Eutikratove uenike, zatim Fanida, Tisikrata i Ksenokrata. Atika kola O Leoharu, Brijaksidu i Timoteju sauvani su rjetki i nepotpuni podaci, za Leohara Atinjanina zna se da je uestovao sa Praksitelom, Skopoasom i Brijaksidom na sklupturnom dekorisanju Mausoleja u Halikarnasu (njegovo djelo: Ganimed koji odnosi orao na Olimp da kao Zevsov lubimac bude vinotoa besmrtnim bogovima, u bronzi raen) zatim Figure Zevsa, Apolona sa dijademom Aresa u Halikarnasu, uestovao je i u izradi kompozicije Alakesandrovog lova na lava. Figura Apolona Beldeverskog mu se takoe pripisuje, (iako moda nije tono) Brijaksid Autor 5 boanskih kolosa, neto manji od figure Heliosa, izloenih na Rodosu, figura Zevsa i Apolona u patari, Asklepija i Higijeje u Magari, Apolona i Dafne u Antiohiji, Dionisa na Knidosu. Timotej Radio za Asklepijevo svetilite u Epidauru, figura Artemide . Anonimnim autorima majstorima IV. St. ili njihovim utjecajima pripada i skluptura Hipnosa(mladi bog sna), kao i najljepi i najenstveniji figure ene u cjelokupnom antikom vajarskom nasljeu, Afrodita sa Milosa, raena od bjelog parskog mramora, izgled topline, visoka 2,04m.

Sikijonsko i Atinsko slikarstvo IV. st.

Grci su u to vrijeme proizali tj. prerasli nicvo mitoloke aluzije i alegorije. ivot vie nije san ni iluzija, nego je stvaran i nimalo lak. Grci su bili ugoreni ne samo u Ateni nego i u kolonijama(Italija, Sicilija itd.) Sada se trai genre-motivi. Pribliavaju se realnom nainu ivota i onakvi kasvi su u svakodnevnom ivotu. O monumentalnom slikarstvu IV. St. zastupljenom preteno na tlu Atike, Peleponeza i Jonije nisu sauvana ni oroginalna djela ni zapisi. Atikoj tebanskoj slikarskoj koli pripadaju u IV. St. dva velika slikara Aristid iz Tebe u Beoteji - bio uenik Euksinide. On je prvi prikazao duevno stanje i osjeanje ljudi ono to Grci zovu etos, kao to je prikazivao i duboka uzbuenja. Bio je pomalo tvrr po koloristikim efektima. Djela: Borba sa Persijancima, Smrt majke, Aegrum. i Eufranor iz Istma na Korintskoj prevlaci. Na grkom tlu u IV. St. rade dvije slikarske kole: Starija u Sikionu U sikionskoj koli formirali su se slikari koji su svoju umjentoku aktovnost usmjerili ka praktinom i zanatskom radu. Meu njima veliki slikar Apel (356. 308.) iz Kolofona kod Efesa. Bio je dvorski slikar

Filipa Makedonskog i portretista Aleksandra Velikog. Prikazao Aleksandra Kao Zevsovog sina kao pobjednika i gospodara svjeta s munjom u ruci i okruen svitom besmrtnika sa Olimpa. Prikazao Aleksandra kao mladia crne kose i oiju (iako je bio plav), Aleksandra crne kose prikazan je i na fresci Aldobrandinska svadba otkrivena u Rimu 1606 god. uva se u Vatikanskom muzeju. Zatim ostala djela Afrodita Anadiomene(Afrodita koja se raa iz morske pjene). Kalumnija(Spletka) alegorina kompozicija. Sikionskoj koli pripada i slikar Pausija, kome se pripisuje usavravanje enkaustike tehnike. Upotreba ove tehnike koja se zasniva na vezivanju boja za osnivu prepariranu voskom dozvoljava bogatiju polihromiju, vei t registar boja i njihovu duu tranost. Prikazivao scene iz iovta sa djecom. Portrete Aleksandra radili su jonski slikari i Apelovi savremenici Protogen i Astion(Aleksandrova svadba sa baktrijskom princezom Roksanom) raena u temperi. Atinska kola Nju su privlaili motivi i teme iz ivota Aleksandra Velikog(takoe), - Aristid i Filoken pokazuju sklonost prema Aleksandrovim bitkama, patetian stil, dok je Filoken za realistiniji prikaz. Njegovo djelo Bitka kod Isse (A. i Darije III.) 333. god. njena rekonstrukcija na mozaiku u Pompejima. Eufranor - slikar i vajar, s Istmosa. Djela: Bitka konjanika, dvanaest bogova, Odisej koji simulira ludilo, Alegorije Demokratija i Narod, Bitka kod Matineje. A od njegovih skluptura navode se 10. Figura Aleksandra Parisa, Atena Katulijana, Bonus Evenstus, Apolon Patroos, kompozicija Filipa i Aleksandra na kvadrigi. Nikija volio mitoloke teme sin Aristida. Djelo: Arfus koji uva Jonu, kompozicija sa figurama Perseja i Andromede. Vazno slikarstvo IV. St. Ono se kretalo po ve odavno utvrenim putevima i u tradicijama strogog crveno-figuralnog stila. Vodi se borba izmeu grkih i italskih keramikih radionica. Prodaju u Egipat, i u grke kolonije. Oni su u dekoraciju vaza unijeli i elemente plastike, tako da su stvorili novi stil pod imenom Stil Kera po mjestu Keru, antikoj Pantikapeji u Boposru Kimerijskom. Nalazi iz cjelog niza kurgana sa ovog podruja su Sedam brae, Pavlovski kurgan(groblje), kurgan Velike Bliznice. Motivi i sadraj slikanih kompozicija na kererskim vazama su najee mitoloke scene ili prikaz i detalj svadbenih rituala i sveanosti. Lekit vaze jedna od njih slika Atinjanin Ksenofant, kao i poznata hidrija u slikanoi reljefu prikazan mit o borbi Atene i Posejdona.

Helenistika epoha Helenizam kiparstvo

Umjetnost helenistike epohe IV. St. 336. god. do 30. god. nove ere kada je Oktavijan zauzeo Egipat, kao posljednju slobodnu dravu helenistikog svjeta
Centar se preselio u Aleksandriju u Egiptu nije vipe u Ateni. Nasuprot prije sada vie ne vajaju Zavsa, Heru i ostale nego sada vajaju ili u bornzi liju skromne portretne biste, rjee cjele figure istaknutih i cjenjenih graana pjesnika, filozofa, govornika. Ali nasuprot tome uoravo u ovo vrjeme nastae djela koji imaju sva obiljeja i odlike one sklupture 5. i 4. st. koje su oznaavale najvii uspon i najdalji domet klasine umjetnosti uope, te tradicije doivjele su svoj najvii uspon i najpotpuniju renesansu u umjetnosti Pergamske vajarske kole.

Nema izravnih dokaza o umjetnikim djelima po narubi Aleksandra Velikog, neka od njih jesu Lizipovi portreti velikog osvajaa. Znamo vrlo malo o razvoju grkog kiparstva u prvih 100 god. heelnistikog razdoblja. Kombinacija lokalnih i meunarodnih strujanja zacijelo s stvarale sloene obrasce, od kojih moemo slijediti tek nekoliko izdvojenih niti. Helenistiko kiparstvo ima drukiji znaaj od kiparstva klasinog doba, odlikuje se mnogo veim realizmom i izraajnou te veom raznolikou odjee i stavova, esto pod snanim utjecajem torzionih sila. Eskerimentiranje u to doba.

Prelazno razdoblje od klasine ka helenskoj epohi

U atinskoj vajarskoj koli u ovo prijelazno vrijeme od 323. do kraja VI. St. jo se odravaju svjee tradicije i neosredni utjecaji Praksitelove, Skopsaove i Lizipove umjentosti. Ovoj koli pripadaju Praksitelovi sinovi Kefisodot Mlai i Timarh. Oni su u drvetu rezali portrete Abrona, Likurga i Likofrona, ali su vajali i filozofa. Njihovo djelo je bista pjesnika Menandra, pisca komedija, kao i od tragiara Euripida i Sofokla. Poznato djelo Kefisodot radio i izvan Atene, njegovo djelo Simplegma(splet) figura uhvaenih za ruke u Pergamonu. Vajali i bogove Asklepija, Afrodite, Letone i Artemide. Od drugih praksitelovi uenici Papil frigura Zevsa. Od portretista ovoga doba istiu se Atinjanin Polideukt autor poznatog djela Demostenov portret. U doba Aleksandra Velikog i njegovih dijadoha istie se jedan Lizipov uenik, to je Hares iz Lindosa na ostrvu Rodosu, - kao njegovo djelo spominje se Kolos s Rodosa visok 32m, to je statua Heliosa(Sunca), jedno od 7 svjetskih uda. Nika sa Samotrake rani helenizam Jednako je dramatian jo jedan spomenik pobjedi iz ranoga 2. st. Nika sa Samotrake, kipar Pitokrit s Roda, oko 200. 190. mramor, vicina 2,4m. Obiljeava pobjedu Eudama s Roda nad Antiohom Velikim. Boica se upravo spustila na pramac broda, ravnitea s pokretom tjela nego i oblikuje svaki udesno ivi nabor haljine, izmeu kipa i prpstora stvoren je meuovisnost i odnos kakav nikada nismo prije vidjeli. Ono slovi kao najvee remek djelo helenistikog kiparstva.(i jeste prekrasno). Izdvajaju se tri grada tj. drave Mala Azija, Rodos, Egipat

Pergamska kola
Dinastija Atalida Grad u Misiji, iako u ovo vrjeme u prvim decenijama 3. st. u Atini poinje ddoba opeg opadanja u gotoovo svim oblastima ivota, atinska i pergamonska umjetnost sauvale su zajedinku osobinu i odliku, to je stil idaleizovanog predstavaljanja ivota, koji se u grkoj skluputi odrava u djelima vajara koji sve do Aleksandra nastavljaju tradiciju Fidije i njegove vajarske kole. Meu umjetnicima ovoga doba Trasimed i Damofon. Za razliku od Pergama u kome se odrava idealizovanje grkih mitolikih tradicija, umjentici Rodosa njeguju u skluputi kult idealnog atlete, dok umjentici Aleksandrije poklazuju interes i sklonost za obradu genre-scena i motiva iz stvarnog ivota. Iako je gubila sjaj umjentost grka je imala i svoje svjetle asove. Atalidi su bili ne samo vjeti politiari ve i mecene knjievnosti, umjentosti i nauke. Pergamska biblioteka brojala je vie od 200 tis. svezaka, koje je polsije u rimskoj epohi Klweopatra prenjela u Aleksandriju. U Pergamu je prvi put uao u upotrebu i pergament pergamonska hartija, na kojoj su i pisane ove knjige. Fiziar Galen(preko tri stotine rasprtava) matematika, filozofija i prirodne nauke, i medicine. Umjetnici Pergama rtadili na uzor Skopasa i dr. Vajari radili scene ljubavni motiva npr. Kao varijanta Afrodite koja se kupa, nastala na uzor vajara Dedala, koji je radio za Pergam. Ovoj vrsti pripadaju jo nekoliko figura Afrodita Kalipigos, razigrana Menada, Hermafrodit na spavanju i satir, iako je drugog anra ovom periodu pripada i jedna vea kompozivija na kojoj su prikazani Apolon, Silen Marsija, zarobljeni skit i jedan mladi otra noa.Izraz dubokog i snano dioivljenog psihikog stanja otkriva tragove Skopasove patetike u ranoj pergamskoj sklupturi, te karekteristike e se posebno vidjeti na kompozicijama i pojedinanim figurama glaskih ratnika i na velikom frizu Zevsovog oltara.

Najvei spomkenici nastali u vrijeme Atala (241. 197). Figure galskih ratnika bili su zavjetni darovi koje je Atalos I poklonio boanstvu koje mu je pomoglo da pobjedi Gale i potjera ih iz Male Azije u Siriju, npr. Atalove borbe protiv Galaprikazivali su mnogi umjentici Isigon, Firomah, Stratonik i Antiogon. Klasine primjere glaskih ratnika pruaju figure - Gal na umoru, kipar Epigion iz Pergama, ekinjasta kosa, metalna ogrlica oko vrata goli ratnik koji se bori protiv smrti koja dolazi(divan rad) dostojanstvo i patos ipak.Umirui truba ili Gal, bronza 230. 220. god.Nova ljudskioja koncepcija oja opisuje ovo doba prikazana je bronanim skupinama posveenim Atalu I. iz Pergama izmeu 240. 200. god. u slavu pobjede nad Keltima(Galima) koji su upadali u grke drave iz Galacije, podruje dananje Ankare, dok ih Atal nije prislio na mir. Bronani kipovi, spomenici poraza Kelta. - Ludovisi grupa, koja se uva takoe u Rimu. Vajar Epigon radi djelo koje pokazuje da su Pergamski umjetnici znali prikazati stanje psiholoko na statui to je djelo Trenutak kako jedno malo djete miluje svoju ubijenu majku. Vremenu Eumenesa II (197. 159). Pripada razdoblje najvieg politikog, ekonomskog i kulutrnog uspona pergamske drave. Podignute mnoge javne graevine, pozorita, trgovi, stoe i hramovi.U to vrjeme se gradi Zevsov rtvenik podignut u vrijeme od 180. 170. Oltar u Pergamu monumentalni rtvenik izraz zahvalnosti Zevsu i Eteni Nikefori(Pobjedinici) da pobjede Gale oko 180. pr. Kr. Eumen II, sin i nasljednik Atala I, dao je na brdu podii golemi oltar u slavu rimske pobjede i saveznika nad sirijskim kraljem Antiohom Velikim,. Njegova najvanija dekoracije je veliki friz koji pokriva donji dio, kipovi nadnaravne veliine, klesani tako duboko da su gotovo odvojeni od pozadine. Dramska snaga friza. Napeti pokreti dominiraju, teka miiava tijela jure jedno za drugim. Motiv bitke izmeu bogova i divova, Atena boica zatitnica grada.Nezna se ko je arhitekt.Gigantomanije. Veliki friz prikazuje najveu smotru grkog partenona: t je pravi defile bogova svjetlosti sa Olimpa, Olimpisjki bogovi prikazani su na istonoj strani Apolon, Artemida, Latona, Zevs, Hekata sa tri imena(Luna,Dijana, Proserpina) i Atena, Geja. Na zapadnoj strani borbu protiv Giganata vode bogovi zemlje, mora i vode: Posejdon, Okean i Tetida, Ahilova majka, Triton i Amfitrita, starac Nerej i Dorida boginja mora, kerka Okeana i tetide. Na sjevernoj strani su uvedeni bogovi ljubavi:Afrodita, Eros i nimfa Dione, tu su i Dioskuri, Kastor i Poluks. To je spomenik zahvalnosti jednog polisa i jednog naroda bogovima koji su mu pruili svoju zatitu.

Rodovska kola
Rodos je bio jako vezan za grke tradicije, uzori u dorskom svijetu na Peleponezu, a naroito u Sikionu. Umjetnici prikazivali mlade atlete i opredjelili se za bronzu kao i Sikionci. Tu se okupljaju umjentici koji doalze sa razliitih strana grkog svjeta. Njih privlai ekonomsko bogatstvo ovog ostrva. Uspostavio je dobre odnose sa Rimom, tako da je se odrala mnogo vie od drugih drava gradova u to vrjeme. U takvim uslovima u nezavisnosti, slobodi i ekonomskom prosperitetu Rodso je psotao jedan od najprivlanijih krajeva za mnoge umjetnike helenistike epohe. Poznata sunam imena 30 umjetnika a najvie ih je sa Krita i Jonije, preteno skluptora, manje slikara koji su radili na Rodosu. Timohar iz Eleuterne na Kritu, Filesom iz Halikarnasa, a naroito sa autori Laokontove klomppzicije Agesandrom, Polidorom i Atenodorom. Za Aristonida koji je ivio i radio na prijelazu iu 3. u 2. st. od njaga nije ostalo sauvano nijedno djelo. Djelo. Figura Atamanta koji je prikazan u trenutku oaja i srbe zbog ubistva sina mu Learha, pravio je masu lijevanu od bronze i gvoa, da bi dobio nemirni crvenkasti sjaj koji bolje odgovrara stanju Atamandovog afekta, nego mirni i prigueni ton bronze. Razlozi zbog kojeg su ta djela stvarali su: Agathia(dobrota), Arete(moralna istoa)Eunoia(dobronamjerost) Philodoxia(astoljublje) i Dikaiosyne(pravdoljublje). Od poznatih sauvanih djela rodovske kole dvje kompozicije su stekle najvie umjetniko priznanje i antikih i savremenih pisaca Leakontova grupa i Farneski bik.

Laokont Prije otkira Nike prije 100. god. najcnjenjenije kiparsko djelo helenistikog doba bila je skupina s umiruim Laokontom i njegova dva sina, moda djelo Agesandera, Atenodora i Polidora s Roda, prvo st. pr. kr. Djelo je pronaeno 1506. god,. u Rimu. Smatran komplementarnim on po uzvienoj traginosti a drog rjelo koje je smatrano isto najbojim je Apolon Belvederki po skladnoj ljepoti. Laokont je bio sveenik kojega su bogoovi kazniili jer je Trojance upozorio da ne dovlae grkoga drvenog konja, poslali zmije na njih. Prikazana patnja i uasna bol. Farneski bik Piramidalna shema, Farneskog bika toro farnese, mramorna kompozicija, jedna je od najmonumentalnijih atikih antikih grupa. Izvajana u 2. st. Autor Asinije Polion. Autori kompozicije Zetosa, Amfiona, Dirke i bika, isklesana u jednom mramornom bloku, su bili Apolonije i Taurisko. Ocjena rodovske kole u stvranju i razvoju umjetnikog stila ova kola, kao i pergamonska, zadrava elektiarsku orijentaciju sa izraenom predilekcijom prema Lizipovim formama i Skopasovom patosu, u izboru tema motivi koji zrae izvjesnom tugom i tekim, gotovo pesimistinim idejama i raspoloenjima. U ovoj koli se grka umjetnost oslobodila starih tradicija idealizma.

Aleksandrijska kola
Aleksandrija ja bila najmlai ali najvei grad imperije Aleksandra Velikog. Liena nacionalne tradicije i due istorijske prolosti, vjetaki stvorena oaza na tlu nekadanejg faraonskog Egipta, Aleksandrija nie nikada bila, niti je ikasda postala ideoloki centar grkog svjeta. Ona se zahvaljujui svom poloaju razvila u akademski grad, veliko kosmopolitsko sredire knjievnosti, nauke i filozofije, sa bogatim bibliotekama, muzejima i umjetnikim galerijama. Izgraena uz samu obalu mora bio je pun arhitektonskih spomenika ukraenih bogatom sklupturom, naroito reljefnom dekoracijom. Teme ovih reljefa su uzete preteno iz grke mitologije ili su bile inspirisane pastoralnom i romantinom poezijom velikog grkog iliriara Teokrita. Aleksandrijaska kola je blia stilu, temama i idealima Praksitelove sklupture, bila je vezana za umjetnike tradicije Atine iz vremena Praksitela i njegovih uenika. Obrazovani graani prolomejske i u izvjesnom smislu dekadentne Alerksandrije traili su u umjetnosti ono to im ivot u njihovom gradu, gdje je sama pustinja i more, nije pruao: svjeinu pejzaa, romantinu lkepotu prirode, idiline scene iz ivota pastira, pjesnika i mitolokih bia.Ovakvi motivi raeni su najee kao dekorativne reljefne slike, koje su kao paneli razbijale monotoniju irokih povrina zidova i osvjeavale unutranjost prostorije aleksandrijskih kua. Na ovim reljefnim kompozicijama razlikuju se obino tri plana, na prvom je prikazan glavni sadraj motiva figuralna secana, sa veim ili manjim brojem samih ljudskih ili ivotinjskih figura, Na drugom planu najee su dati detalji arhitekture sa manje ili vie naglaenim i dekorativnim elementima, ovim planom eljela se stvoriti impresija tree dimenzije dubine i perspektive , koja se esto prikazivala u vertikalnom superponiranju daljih od bliih povrina, Trei plan motivi vegetacije, palme, breuljci, polja predstavljao je pejza i ambijent za koje se vezuje sadraj i radnja prvog i drugog plana. Umjetnost aleksadrisjek kole nije dostigla neki domet, vie je bila izraz jednog stanja u kome se nalazio helenistiki svijet Egipta. Drugo obiljeje umjetnosti aleksandrijske kole je prihvatanje tradicija grke umjentosti IV. St., pri tome se jasno izdvaja afinitet prema istananom, prefinjenom impresionizmu Praksitela i prema gracioznosti Lizipove sklupture, zbog toga se u njih tj. u njihovoj sklupturi pojavljuje kao njeno obiljeje u ve poodmaklom periodu, izraz tuge . poznata morbidezza i sfumato Praksitela i njegove kole. Njegov utjecaj prelazi i u 2. st. nae ere. Naklonost prema stilu velikih majstora Praksitela, Lisipa, Skopasa i Brijaksida nije samo u Aleksandrijskoj koli nego u cijelom arealu helenistikog svijeta.

Umjetnost Aleksandrisjke kole gradila je i stvarala svoj stil, sadraj i teme na dvjema osnovama: na supstratima pregrkih i grkih tradicija i na kosmopolitskoj ideologiji helenizma. Njihovi umjetnici preferirali genre-motive iz svakodnevnog ivota, jednako i u sklupturi i u slikarstvu.Graani Egipta vie su srljali zbog tatine i elje za bogatstvom u grubi materijalizam i duhovno i idejno i emocionalno osiromaenje. Pod takvim uslovima alsina monumentalna umjetnost postepeno ej ustupala mjesto novom stilu i novim temama, genre motivi i scene pojedinane figure i kompozicije, koje reprodukuju trenutke iz ivota takvog kakav je, prikazan u svjetlosti karikiranih oblika, parodija i satire. S druge strane novi vladari Egipta, Lagidi nastoje da umjetnosti ovoga vremena i ove zemlje daju obiljeje svoje politike: oni hoe da stvore svoju, kraljevsku i dvorsku umjetnost, velike statue vladara pravljene se u natprirodnij veliini. Od masivnog zlata i slonovae, ukraeno bogato dragim kamenjem. U najveoj raskoi raene statue egipatskih vladara nemjenjene velikim svetilitima u Grkoj, npr. U svetilitu muza na Helikonu pominje se bronzana figura Arsinoje koja jae na noju. , uveni Arsinojion na samotraki, veliki okrugla graevina predstavlja jednu od helenistikih novina u grkoj arhitekturi. Novoj arhitekturi pripada i raskoni ator Ptolomeja Filadelfa. Bogatstvu i neumjerenosti pretenciozne dvorske umjetnosti pripadaju u Aleksandriji jo i Tiheijon krunog oblika podignuta u spomen na Ptolomeja i Sotera. Na njoj prikazani svi bogovi. i Homereijon hram posveen Homeru, sagradio ga Ptolomej IV Filopater. Za Teona sa Samosa su priali sa je stvaralo slike u kojima su stvari tako prikazane da ih oima, doivljavamo kao da ih vidimo pred sobom. Od aleksandrisjkih umjentika posebno mjesto zauzima slikar Antifil porjekolom iz Egipta, slikao genre motive, bio je tvorac ropografije i grila, Ropografske slike prikazju realistine motive iz svakodnevnog ivota, obino vezane za pejza, Grili su u stvari jedna vrsta karikatura, u kojma su na alegorian, duhovit i aljiv nain locosus kroz likove ivotinja prikazane mitoloke ili istorijske scene. U monumentalnoj sklupturi aleksandrijske umjetnosti izdvajaju se odlike dvaju pravaca: impresionizma koji ukazuje na Praksitela kao izvor nadahnua i uzor stila, i realizma u kome su vidljivi utjecaji Lisipove sklupture. Original i nov stil aleksandrijski umjetnici nisu ni mogli da stvore. O elektiarskoj prirodi aleksanrdrijske umjetnosti najpotpunije govori kompozicija Nila sa njegovom djecom, Nil predstavljen u lioku zrelog, nagog mukarca koji lei an tkanini, oslonjen lijevom rukom na figuru sfinge. Iznad sfinge rog izobilja, njegova glava podsjea na Zevsa. Oko njega prikazano 16 minijaturnih figura nagih djeaka. Opi karakter aleksandrijske umjetnosti reljefi sa pastoralnim mitolikim i poetskim temama i motivima, slikarstvo i skluptura monumentalna kao i ona sa genre-motivima pokazuje da um. Predstvalja prijelaz ka grko-rimskom periodu antike um.(zbog siromatva u idealima). Artes Minores pri kraju helenizma slikanje na vazama se lagano gasi, umjesto vaza raenih od gline sada se u bogatim palatama vladara sve vie stare glinene vaze zamjenjuju posuem pravljenim od plemenitih metala, raskonim u oblicima i bogatoj dekoraciji. To su reljefni ukrasi izvedeni tehnikom livenja i iskucavanja, od bolika najei su pehari na visokoj i uskoj nozi, sa irokom i ravnom stopom. Pored pehara prave se i zdjele i tanjuri, skroz prekriveni ornamentima, kombinuju se figure sa linearnim i vegetabilnim ornamentima. Inventaru dvorske umjetnosti pripadalo i luksuzno posue od plemenitih metala, na kome su aleksandrijski i grki toreuti prikazivali bogatstvo mate, istanan ukus vajara.Djela ove vrste stvarali Boet iz Karhedona hvale njegovo djelo Djeak s guskom. Od poznatih grkih vajara koji su radili u Egiptu i Aleksandriji Dimitrija sa Rodosa, i Briaksida, Valerije Maksim i Diodor sa Sicilije. Mentor iz Misije , Stratonik iz Kizika. Gliptika rezanje likova u plemenitim mineralima.

Dvorskoj umjetnosti pripadaju i divne Kamaje od plemenitih minerala, one su najee rezane u oniksu i sardoniksu zbog njihove vieslojne raznobojnosti, bog prozirnosti i alke, mljene osjenenosti njihove materije. Portreti Individualni portreti u klasinoj umjentosti su nezamislivi jer je ona teila bezvremenskom savrenstvui. Ona se javlja tek sredinom 4. st. i nastavila svoj procavt u helenistikom razdoblju. Jedan od primjera Bronana glava s Dela a potjee iz ranog 1. st.80. bronca Nije bila izraena kao poprsje, ve kao dio jednog lika. Mala pastika Bronani kii plesaice obavijene velom oko 200. Bronani kipi. Tu s eprikazuje osim mitolikih tema i genre motivi prosjjake, seljake, lade otmjene dame, Groteska , humor, slikovitost, raene radi masovne proizvodnje u glini ili bronci. Novac Najljepi novac nisu izdale najmonije gdke drave poput Atene, Korinta ili Sparte ve one s oboda grkoga svjeta. Novac iz Naksosa, strosi stil. Radili ih Hereaklid, i dr. Od A. Velikog poeli se prikazivati i portreti vladara.kao i Apolona, Animah iz Baktije oko 185. idr. Aleksandar Veliki s Amonovim rogovima oko 297. 281. srebrni novac.

Partenon arhitekti Iktin i Kalikrat, Fidija. Graen 447. god. tj. posveen. Partenon je pravokutna
graevina koja se sastoji od vanjskog ralanjena zida to ga ine stupovi dorskog stila. Unutranji zatvoreni dio ine svetite i riznica. Tlocrt Pantenona veliine 69,5(duina) puta 30,9(irina). Okruivalo ga 46 dorskih stupova visokih 10,4m.Ukraavalo ga je 92 metope s visokim reljefom(vanjska strana) i 160m friza(s niskim reljefom) jonskog u unutranjosti cele i vie od 40 kipova na zabatima. Partenon je hram posveen Ateni Parthenos, boanskoj zatitnici grada Atene. Zajednika tema svih metopa je pobjeda Grka i bogova nad njihovim neprijateljima. Svaka metopa se sastojala od 2 figure u visokom reljefu. Reljefi metopa ije su dimenzije 1,27 x 1,20m. Na duim stranama hrama bile su po 32 metope, a na uim po 14 metopa, tako da je ukupna duina ukrasa na metopama iznosila 116m. Vanjska strana metopa na istonom proelju prikazivao se prizor tj. prikaz boja Giganata s bogovima gigantomahija(gdje su prikazani giganti kako se penju na Olimp i bogovi kako se bore na vrhu) na zapadnom prizor bitaka Grka i Amazonski - amazonomahija sa sjeverne strane prikaz osvajanja Troje tj. scene iz Trojanskog rata sa june strane prikaz bitke kentaura s Lapitima - Kentauromahija Timpanoni vanjski dio - Istoni fronton prikazuje roenje Atene, koja se odvija na Olimpu. Atena je, prema legendi, roena iz Zeusova glave. Bila je olienje mudrosti i razboritosti. - Tema zapadnog timpanona je borba Atene(Atena odnjela pobjedu jer je zasadila maslinu) i Posejdona za patronat nad gradom, a preko njega i za idejni patronat nad itavim grkim narodom. Friz tj. reljef u unutranjosti cele Unutranji dio friza tj. reljefa prikazivao panatenejsku povorku a inilo ga vie od 350 likova. Panatenejske igre su se odravale u ast Atene Palada(djevianska boica), na zidu Partenona tj. njegove (unutranje) cele izveden friz koji je karakteristian za jonski stil. Friz je bio izveden u plitkom reljefu. Opasavao je cijelu celu i bio je dug 160m. Friz prikazuje panatenejsku povorku, u kojoj Atenjani s mnogo njenosti i osjeajem veliine ina koji obavljaju u dugoj povorci od 400 ljudi, prinose boginji Ateni darove izraz zahvalnosti za sve to je za njih uinila. Povorka poinje na jugozapadnom kutu i nastavlja se u 2 pravca sjevernom i junom stranom da bi se spojile na sredini istone strane gdje je bio glavni ulaz. Povorku na istonoj strani predvode ene Za njih se smatra da predstavljaju ergastinaii, ene koje su tkale peplos koji se nosi u povorci.

U sredinjem(glavnom)brodu nalazio se kip Atene Parthenos visok 12m. Iz apistodoma, koji je takoer bio zatvoren reetkama i pun zavjetnih(rtvenih) darova i dragocjenosti, se ulazilo u zapadnu celu, djevianski stan u pravom smislu rijei gdje se uvao peplos boice, a sluio je i kao riznica hrama i drave. Glavno umjetniko bogatstvo je njegova sklupturalna dekoracija, koja se sastoji od 92 metope, friza oko unutarnjeg dijela hrama, zabata(timpanona) i kipa Atene Parthenos. Sve su sklupture bile bojene crvenom, plavom, oker i zlatnom bojom. Da bi se razlikovao od drugih hramova posveenih Ateni zvali su ga Hekatompedon (hram dugaak 100 stopa) i tek je 100 godina nakon to je izgraen nazvan Partenon.

Hram Nike Apteros(pobjednici bez krila) 427. god.Kalikrat.

Raen od pantelskog mramora, ima samo jednu jedinu dvoranu, a krase ga 4 jonska stupa. Na tim stupovima tema je sa svih strana friz s dubokim reljefom. Arhitrav hram Nike ukraen je - frizom koji na plitkom reljefu prikazuje borbu Grka i Persijanaca, te izmeu Atenjana i persijskih saveznika Beoana.. sa svih ostalih strana - na istonom frontonu prikazana je grupa bogova koja svojim prisutvom nagovjetava na ijoj strani e biti pobjeda.

Erehtejon Posveen Ateni, Zevsu i Erehteju(prvi atenski kralj). Arhitekt Filoklet, 421.god. To je
etverokutna graevina s 4 cele, na temeljima razliite visine. Istona cela je bila posveena Ateni Polias, sjeverni(pravi Erehtejon) bio posveen Erehteju i Posejdonu, istonu stranu ukraava 6 jionskih stupova, na junoj strani Dvorana kora sa 6 karijatida(kipovi djevojaka koje slue kao stupovi). Cijela svjetlouta mramorna graevina na njezinu gornjem kraju ukraavao je friz od plavog eleuzinskog mramora, prikazivao prizore iz atikih mitova.

Mauzolej u Kalikarnasu Arhitekt Pitej, skluptori Skopas, Praksitel. Leohar, Brijaksid. Izgraen 353.
god.Oblik pravougaonika ije su strane iznosile 66x77 a visina oko 46 do 50 m. sa kolima na vrhu. Graevina podjeljena u 3 glavne zoine: osnovu, kolonadu sa 36 jonskih stupova i arhitravom ukraeni reljefom i krov u obliku stepenaste piramide na ijem se vrhu nalazila kvadriga(koija) sa figurama Mauzola i ene Artemisije. Teme reljefnih kompozicija bile su scene iz kentauromahije, amazonomahije i trke na kolima. Prikazivali su vajari ljepotu ljudskih i ivotninjskih figura.

Zevsov rtvenik u Pergamu tj. oltar Posveen Ateni Nikefori(pobjednici) i Zevsu koji su pomogli
u borbi protiv Gala. Izgraen 180. 170. god. Cijela graevina ima etverougaonu bazu. Baza odnosno sokl krilnih trijemova visok 2,60m. Pokriven kompozicijama u visokom reljefu, u duini 130m, visine figura na ovom reljefu 2,30m. Prikazana je gigantomahija, tj. pobjeda bogova nad Gigantima. Pod trijemom na zidu oltara sa unutarnje strane nalazio se mali friz nazvan Telefov reljef prikazana epizoda iz ivota Telefa(djete roeno iz ljubavi Herakla i Auge(kerke arkadskog kralja Alrosa). Zatim njegovo stradanje i lutanje. Veliki fiz oltara predstavlja najveu smotru Grkog parteona, to je pravi defile bogova svjetlosti sa Olimpa: prikazana je borba sa Gigantima. - Na istonoj strani friza prikazani su Apolon, Artemida, Latona, zeus, Hekata i Atena - Na zapadnoj strani borba protiv giganata vode bogovi zemlje, mora i vode Posejdon, Okean, i Tetida(Ahilova majka) - Na junoj strani su boanstva Kibela, Uran, Helios, Selena, Eos. - Na sjevernoj strani u borbi prikazani bogovi ljubavi Afrodita, Eros i nimfa Diona.

Olimpejon Nazvan prema Zevsu Olimpijskom, najviem bogu starih Grka, kojemu je bio posveen.
Sagradio ga navodno Deukalion sa svojom enom Pirhom u opem potopu svijeta.(tradicija ga smatra

najstarijim hramom pod suncem). Njegove dananje temelje poloili su atenski Pizistratovci oko 515. god. na jestu zeusova hrama od prije. Mjeri 108 x 40m. Bio je ukraen sa 104 korinstska stupa od pantelskog mramora, visoka 17,5m. Dovrio ga Hadrijan 132. god. Sagraen na umjetnu zaravanku.Njegova gradnja uz prekide trajala 6 i pol st. Igre u Ateni: Panatenejske igre Kipovi koji prikazuju Etenu su paladiji(od starina se tako zvali ksoanon). To je najvea svetkovina Atenina, svetkovala se 28. hekatombeona, na roendan Atenin. Poetak bi uinila nona svetkovina uz utrku sa zubljama, a drigih dana na redu je bila gimnika i muzika natjecanja. K njima je pripadao i ples u oruju, koji bi plesali mladii i natjecanje u veslanju. Kao nagrada se davali vijenci, amfore s uljem od svetih maslina. Na kraju se svetkovina zavravala u ophodu, svrha ophoda je bila da se Ateni Polijadi prinese sjajno odijelo peplos koje su atenske gospoe i djevojke izradile i u arenom vezu uresile. To bi se odijelo kao jedro na brodu, koji se na tokovima kretao, razapelo i izloilo. Ophod se kretao od izvanjega Keramika kroz Dipilska vrata pa dromom i trgom, pa na kraju do Propileja. Druge svetkovine Atenine su bile mjeseca tergeliona, gdje bi se kip Atene Polijade u moru okupao, a taj se dan drao za nesretan, jer nije bilo boice u gradu. Dionizijeve igre(dvije igre) - druge igre osim panatenejskih u Ateni, - prva svetkovina su gdje je sudjelovao itav narod uz razuzdano veselje svih i slobodnih ljudi i robova bez razlike. Prvi dan se zvao otvaranje baava jer bi se kualo mlado vino, drugi dan vodila bi se ena arhonta kralja sveano u stariji hram Dionizev, gdje bi se simboliki s bogom vjenala, u uz to bi se nadovezalo obilaenje uvida i javne pijanke, trei dan lonci, bio je posveen pokojnicima, te su se Hermesu i Dionizu Htoniju prinosili lonci s kuhanim plodovima. - druga svetkovina koja se slavila od 9. do 13 elefeboliona glavni su joj dio bili natjecanje lirskih korova i prikazivanja drama, komedija i tragedija. Ostale igre van Atene su: Olimpijske igre prireivale se svake 4 godine ili po grkom svake pete godine. Usred ljeta u Elidi u alfejskoj ravnini kod Zeusove svetinje, U Olimpiji.(odatle kretale).Olimpija nije bio grad, nego pozorite gdje su se svi skupljali. Osnivanje igre pripisuje se Heraklu i Pelopu. 777. prve igre. Igre trka. Hrvanje i akanje (djeaci). Trei dan odrasli mukarci u istim igrama. Borci bili kod svih igara goli. etvri dan u hipodromu s utrkivanjem etveropega, posljednja igra tranje u oruju. Nagrada vijenac od svete masline. Pitijske igre svake 4 god. se odravale(ili pete) u ravnini kod Krise na podnoju Parnasa, u slavu Apolona. Muzike igre, ali poslije i gimnike igre, nagrada bila prvo u novcu a poslije palmova granica i lovorov vijenac. Pobjednik sio postaviti svoj kip. Istmijske igre - prireivale su se svake tree god. blizu Korinta u slavu Posejdona . ali su bile samo gimnike. Palmove granice i vijenci od pitomoga bora ili od celera. Nemejske igre svake tree god. i to u dolini nemejskoj u slavu Zeusa, nagrade palmole granice i vijenci od celera.