BRONANE STATUETE MERKURA (HERMESA) IZ ZBIRKE DR.

DAMIRA KOVAA IZ ZAGREBA Rije je o 5 bronanih statueta s prikazom Merkura iz arheoloke zbirke dr. Damira Kovaa. Tri statuete potjeu iz podruja Donje Panonije dvije su iz okolice Vinkovaca (Cibalae), a jedna iz Osijeka (Mursa), jedna je iz Gornje Panonije, iz Siska (Siscia), posljednja potjee iz okolice Plomina (Flanona) u Istri. Sve statuete Merkura prikazuju s atributima koji ga karakteriziraju kao zatitnika putnika i trgovaca (maruspij i kaducej), neke su bez petasa, ali s krilcima na glavi, dok su neke prikazane s petasom i s krilcima. Prvoj statueti, objavljenoj pod rednim brojem 147 nalazite nije pouzdano utvreno, premda se smatra da potjee iz okolice Vinkovaca. Rije je o bronanoj statueti svjetlozelenkaste boje, koja je prethodno bila u vlasnitvu poznatog osjekog kolekcionara Hinka Lederera. Visoka je 11,6 cm. Merkur je prikazan mladolik i u stojeem poloaju, s naglaenim elementima snane muke muskulature. Lijeva mu je noga ravno ispruena, a stopalo blago okrenuto ulijevo. Boanstvo je prikazano polunagim, zaogrnuto naboranim ogrtaem ovijenim oko ramena i lea. Na desnom ramenu ogrta je prikopan ploastom kopom krunog oblika. Oi su mu izduenog, bademastog oblika. Na glavi ulijevo i udesno stre karakteristina Merkurova krilca. U ruci dri kesu s novcem, marsupij (marsupium), ali je od njega sauvan samo jedan dio. Donji dio podlaktice lijeve ruke nedostaje, zajedno s odgovarajuim atributom. Prema velikom broju analogija u Merkurovoj lijevoj ruci trebao se nalaziti caduceum (kaducej, karikej), Merkurov glasniki tap. Po karakteristinom tipu kovraste frizure datira se u drugo ili moda tree desetljee 3. st. Druga je statueta prethodno bila u posjedu osjekog kolekcionara Hinka Lederera. Podrijetlom je iz Osijeka, rimske Murse. Primjetna su znatna oteenja. Osim postolja nedostaju djelovi nogu, a Merkur je prikazan mladoliko. Boja povrine je tamnozelena. Na Merkurovoj glavi se nalazi trorogi atribut, za koji je teko sa sigurnou utvrditi to uistinu predstavlja. Navodi se da je rije o kapi s tri roga, vjerojatno kombiniranoj s lotosovim listom, ili pak da se radi o krilcima u kombinaciji sa sredinjim perom, to bi bio atribut karakteristian za egipatskog Thota. Vjerojatno bi se atributi mogli odnositi na petas, karakteristini eir iroka oboda te na Merkurova krilca, izmeu kojih se po sredini nad elom uzdie jo i lotosov list s ibisovim perom. I ova statueta prikazuje Merkura polunagim, s ogrtaem koji je sprijeda i otraga gusto naboran, te prebaen preko oba ramena. Prstima je vrsto obujmio izdueni dio marsupija, koji ima falusoidni oblik. U lijevoj ruci ima kaducej. Okvirno se moe datirati u 2. ili 3. st. Rustinost i vrlo nevjeta obrada veine karakteristinih

detalja, od kojih su neki gotovo na granici prepoznatljivosti, razlog su za pretpostavku da je statueta proizvod neke od domaih radionica. Sljedei primjerak pokazuje Merkura (Hermesa) Thota. Postolje statuete nije sauvano. Visoka je 7,8 cm i svijetlozelene je boje, prikazan u stojeem poloaju. Potjee iz okolice Vinkovaca, rimskih Cibala. I ovdje je rije o rustinoj statueti, naglaeno nezgrapnih proporcija i nepreciznosti u oblikovanju razliitih dijelova tijela. Prikazan je kao mladolik mukarac, snanog tijela sa kaducejom. Na glavi se oko tjemena nalazi kruno profilirano zadebljanje. Moda se radi o petasu ili o taenia. Izmeu krilaca nalazi se stilizirano ibisovo pero i moda lotosov list, ali u svakom sluaju neki od karakteristinih ikonografskih simbola egipatskog Thota. Lik Merkura - Thota od 2. st. se poeo pojavljivati diljem Carstva, pa tako i u Panoniji i Dalmaciji. Pojavljivanje njegova lika u tim krajevima govori o rairenosti njegova kulta. Ova se statueta okvirno datira u 2. ili 3. st. Sljedea statueta potjee iz Siscije. Najvjerojatnije je rije o proizvodu neke od domaih radionica, moda iz Siscije. Ovo je jedina od pet statueta kojoj je sauvano postolje, jedinstvenog cilindrino stoastog oblika i bez ukrasnih elemenata. Lik je visok 5,7 cm, a zajedno sa postoljem je visok 8,1 cm. Na povrini statuete je vidljiva tamnozelena boja. Merkur je prikazan u stojeem stavu, a teina tijela mu je prebaena na desnu nogu. Ima hlamidu, karakteristini ogrta. Na lijevoj ruci nalazi se kaducej, a u desnoj Merkur dri marsupij. Vjerojatno potjee iz 2. ili 3. st. Posljednja statueta je otkrivena davne 1920. godine u blizini Plomina u Istri. Sauvana je bez postolja. Visoka je 13,2 cm i zelenkastosmee je boje. U stojeem je poloaju, mladolikog izgleda. Teina tijela je prebaena na desnu nogu (kontrapost). Nedostaje aka desne ruke zajedno sa atributima, vjerojatno marsupij. Kaducej takoer nije sauvan. Od visine lanaka na nogama uzdiu se karakteristina Merkurova krilca. Preko lijevog ramena prebaen je ogrta, privren kopom. Merkur ima pravilan nos, oi, usta i brada te oba uha. Statueta iz okolice Plomina odlikuje se razmjerno visokom razinom likovnog oblikovanja. Datira se u drugu polovicu 1. st. ili poetak 2. st. Osim navedenih statueta, autor usput spominje skupinu od 18 siunih Merkurovih statueta koje pripadaju istoj zbirci, prethodno opisanoj u tekstu. One su vrlo rustinog izgleda, ponekad na granici prepoznatljivosti. Podrijetlo im je nepoznato, ali se sigurno zna da nisu iz hrvatskih krajeva, ve iz istonih provincijama uz Dunav. Sve su one ikonografski ujednaene.

Iz svega navedenog moe se zakljuiti da brojnost siunih statueta Merkura svjedoi o njegovoj popularnosti, a sukladno s time i o znaenju trgovine u Carstvu, ponajprije u podunavskim krajevima.