8.3.

06

ARHEOLOGIJA ANTIČKE GRČKE

GEOMETRIJSKA EPOHA GRČKE CIVILIZACIJE

Od otprilike 1 000 do 700 BC ( od kraja 2 tis BC do kraja 800 BC )

- geometrijsko razdoblje je prvo veliko razdoblje grč civilizacije ; poslije slijedi
arhajsko , klasično te helenističko razoblje a svako se od njih još djeli
- ključ nestanka mikenske civilizacije je velika seoba naroda sa sjevera ( srednje
europe koja je završila na granici egipta ( B. I. ) ) – Dorani prema jugu iz pravca
Tesalije - nestaju Mikenski gradovi
- stanovnici koji su nositelji mikenske civilizacije migriraju na : Kretu , Cipar te
krajem 2 tis. treba tražit početak grčke civilizacije
- Tirint 13 st. faze destrukcije ali i obnove doljnjeg dijela grada koji je ponovo naseljen
- U submikenskom periodu ne nestaju sve tradicije mikenske civilizacije ali nestaju
gradovi ( neki ostaju npr. Atena ) citadele su bile u ruševinama i nisu se obnavljale ali
u manjim mjestima ( selima ) život se praktički nastavlja normalno ( odvija ) a
koncem 11. st. BC je završilo «spajanje» grka s tim stanovništvom ( početak 12.st –
1050 )
- Sredinom 11 st. ( krajem ) započijne prvo pravo poglavlje grčke civilizacije
podjeljenu između 5 - 6 plemena Dorani ( peloponez ) , Jonjani ( vjerojatno ostaci
drevnog mikenskog stanovništva ; atika , središjna grčka , beocia ) , Tesalci , Eonjani (
na sjeveru )
- Grčko geometrisko razdoblje je dobilo naziv po geometrijskog dekoraciji – nema
više u umjetnosti npr. mikenskog i kretskog naturalizma u motivima na slikarijama te
nestaju i druga prijašnja obilježja kao što je npr. Linear B pismo ; sve se to zbiva u
«mračnom» među razdoblju mikenske i grčke civilizacije taj se naziv može dati skoro
cijelom geometrijskom razdoblju jer je najmanje poznato razdoblje grčke umjetnosti
- 1. razdoblje grčke antičke civilizacije je geometrijsko razdoblje
- upotreba željeza koje sa sobom donose Dorani – započinje kraj mikenske civilizacije
i završava brončano doba
- geometrijsko razdoblje je poznato preko keramike, sitne figurativne plastike i kroz
oblike graditeljstva
- sa umjetničkog aspekta je geometrijsko razdoblje dekadencija u odnosu na
mikensku umjetnost ali i razdoblje razvitka npr. metalurgije ( razvoj željeza ) ,
rađanja grčke književnosti u kasnom razdoblju geometrijskog razdoblja u 8 . st . –
polako izlaze iz tame
- mikenski tamni firmis na svijetloj osnovi na crtežima keramike + naturalni motivi
deokracije što je različito od grčkog načina i po motivima i po dekoraciji
- grčke posude su tehnološki bolje izrade ali slabiji ukrasi ; podjela na trake ili frizove
ih povezuje a krajem mikenske civilizacije to nestaje i nastaju najjednostavniji
geometriski oblici u samo jedan friz na najvažnijem dijelu posude na vratu a ostale
dvije trake su prazne – poslije se širi na više dijelova posude nisu više krugovi ,
polukrugovi , trokutići , meander , cik-cak uzorci i posude izgledaju poput košare
gusto ispunjene a u 8. st . se javljaju i figuralni uzorci

PERIODIZACIJA : 1 . Protogeometrijsko razdoblje cca 1050 – 900 BC

2 . Rani geometrijski period cca 900 – 850 BC
3 . Srednji 850 – 750 BC
4 . Kasni geometrijski period 750 – 700 BC
PROTOGEOMETRIJSKI - period je karakterističan po amforama , kraterima ,
krčcima , uzorak je skromniji , sadrži jedan do dva friza , bolje je kvalitete od
mikenskog , nalazimo ga po cijeloj grčkoj a najljepši primjerci su proizvedeni na
lokaciji DIPILO blizu Atenske nekropole

- ukopi tipa ciste moglo je biti prekriveno humkom zemlje , ukrašavan gornji dio
groba sa npr. amforama ( kao nadgrobi spomenici visine oko 1m , mogli su biti u
obliku žrtve ljevanice te kao prinosi unutar samoga groba )
- krater posuda za žrtvu ljevanicu
- počeatk 10 st. BC atenskog cemeterija
- x slika dipilonska amfora iz prve polovice 9. st. x – oslikane firmisom kao u
mikensko doba koji se dobiva od fine čiste gline + kišnica pa se pusti da isparava… -
fina boja za premaz ; friz i lik tamnim frizom ( crno ) sve životinje i svi ljudi su jednaki
te je prazan prostor između svake figure ispunjen npr. trokutićima – to je tzv.
Siluetno slikarstvo ; poprsja su naslikana pomoću ( u obliku ) trokuta a glava je točka
. kasnije dolaze teme sprovoda , ceremonija , trka konja u čast pokojnika . Prikaz je
2D anface , bez odjeće i pozadine ( pejsaža )
- prema kraju 8. st. broj traka biva manji a sa figuralnim prikazom veći sa širim
trakama na vratu i trbuhu amfore a geometrijska dekoracija se nalazi na rubu posude
( dno , ručke i kraj vrata ), širi je repertoar motiva kao npr. trka dvokolica , ratnici ,
mitološka bića ; sitna figurativna plastika
- geometrijsko razdoblje završava sa pojavom prvih motiva grčke književnosti i
motiva iz npr. Ilijade i Odiseje ; nisu više vezani uz grob ali je to još uvijek siluetno
slikarstvo i ista paleta boja

- drugi tip posuda su golemi krateri za mješanje vina i vode na gornjem dijelu ( sl s
predavanja ) najveći dio posude gornji ( na reciptoru ) koji stoji na doljnjem dijelu
( nozi ) nalaze se dva friza sa prikazom sprovoda i na doljnjem prikaz trke u čast
pokojnika x bige = dvolkolice x ; te keramičke posude je teško uništiti jer su velike i
kvalitetene pa i ako se razbiju lako se mogu sljepit jer pucaju u velike komade

- oinohe = posuda sa visokim vratom za grabit tekućinu

- pikside = cilindrični tip posude s poklopcem

- iza keramičkih posuda najviše je predmeta sitne figurativne plastike od terakote ,

bronce i bjelokosti a motivi su životinje konj , bik , košuta ali i figure ratnika ,
mitoloških bića tipa kentaur iz 8. st – uzrok posljedica jačeg dodira grka sa
civilizacijama prednjeg istoka a prikazi božanstava su isključivo od slonovače koja se
je uvozila iz Sirije

- ili u funkciji grobnih priloga ili kao zavjetni darovi u svetištima nalazimo brončane
figurice koje su najčešće ukrašavane urezivanjem npr. geometrijskih oblika , a
terakota tamnim firmisom

- pronađene su i fibule koje su spajale dva osnovna dijela grčke odjeće hiton i plašt

GRADITELJSTVO
U njegovo proučavanje se kreće od arhajskih hramova koji su relativno dobro
sačuvani a imaju oznake prethodnog vremena ; slabo popračeni u literaturi .
- Lefkandi na otoku Eubeji uglavnom mimoišla sudbina peloponeza – građevina iz 10.
ili 9.st. BC po funkciji HEROON –građevina sagrađena za pokojnika slavljenog kao
heroja ( nadgrobni hram ) nastali po uzoru na hram ali im je druga namjena .
Dugačka je 45 m a završava apsidom raščlanjena na par odaja aksijalne koncepcije
( po sredini tekao red stupova po osi ) , izrađena od drva – unutar apsida sa dva stupa
po osi prolaz dvije ceremonijalne prostorije , glavne odaje s jednim redom drvenih
stupova sa dva ukopa ratnika i njihove žene položen sa konjićem . Zanimljive su dvije
stvari : podsjeća u osnovi konstrukcijski inspiriran mikenskim megaronom a druga je
stvar da je cijela bila obložena oklonadama stupova tzv. Peripteros građa –
pravokutna s četri strane okružena stupovima – poveznica mikenskenskog arhajskog
kraljevskog megarona i tradicionalnog tipa klasičnog grčkog hrama
- 2. važan primjer je pokrajna Etolija lokalitet Termum više slojni od 9. – 7. st. BC
( pojave prve arhajske arhitekture dorskog stila ) – apsidalna je građevina s
kvadratnim tlocrtom okružena stupovima služila kao hram . 1. faza je najstariji hram
iz 9. st slično građevini iz Lefkande ( rani geometrijski period ) ; 2. faza sadrži
predvorje celu i opistodon ( stražnja prostorija ) 8. st. BC razvijeni geometrijski
period 3. faza je Apolonov hram iz arhajskog razdoblja kasno 7. st. drveni krov i
stupove , od opeke i cigle , karakteristika metope – to su tri faze razoja jednog svetišta

- grčki hram u Antama

- Perakori kod Corinta
- Izglede hramova znamo po pronađenim terakotnim modelima njihovih prikaza

15. 3. 06.
ARHITEKTURA ARHAJSKOG RAZDOBLJA

• Od cca 700 do početka 5. st. BC ( 2/4 5. st. )

• Starije razdoblje grčke civilizacije u odnosu na klasični ( helenistički ) period
• Prijelaz iz geometrijske u arhajsku epohu najlakše je pratiti preko stilova keramike
• Grč graditeljstvo možemo pratiti od geometrijskog razdoblja
• Glavna promjena u graditeljstvu arhajkog razdoblja u odnosu na prethodo je prijelaz
sa drvenog na kameni način gradnje – jedan od osnovnih razloga je doticaj sa
civilizacijama B.I. i Egipta putem trgovačkih veza koje su nakon mikenskog razdoblja
obnovljene u 8. st. i paralelno početak grčke kolonizacije ( južna italija ,sicilija ,
sjeverna afrika , delta nila , obale sirije )
• Najstariji period arhajskog razdoblja je ORJENTALIZIRAJUĆI PERIOD 720/10 do
sredine 7. st a iza sredine 7. st. započinje pravo arhajsko razdoblje koje se djeli na
stariji , srednji i mlađi arhajski period
• Stariji period je teško odvojiti od orjentalizirajućeg perioda početkom 8. st i zavšava
580. BC ; započinje srednji ( razvijeni ) do 530/20 zadnje ¼ 6. st. ; mlađi ( zreli ) do
480/70 te nakon njega sljedi klasično doba
• 2 fenomena : MONUMENTALNA SKULPTURA ( «opet» se javlja nakon nekoliko
stoljeća iaok nismo sigurni da neke mic i minoj možemo definirat kao skulpturu ) –
pojava KUROSA i KORA utjecaj Egipatske umjetnosti
PRIJELAZ SA DRVENOG NA KAMENO GRADITELJSTVO – masivna upotreba
kamena do tad samo kamena postolja , drveni stupovi i zamjena , jedan od važnih
razloga promjene konstrukcije krovova - pokrivaju građevine pločama a drvo to
nemože izdržati te ga zamjenjuje kamen . Do pred kraj 7. st. završio je prijelaz , neki
hramovi i dalje imaju drvene stupove a od 6. st. drveni stupovi skroz nestaju .

1. Arhitektonski stil ( sloj ) kamene gradnje je DORSKI STIL

¸upotrebljavao i drvenu gradnju ali naravno nisu ostali ostaci ali znamo iz raznih npr.
figuralnih prikaza hramova te uvjetno možemo govoriti iz ostataka tlocrta od zadnje
¼ 7. st. 630/620 . BC
GLAVNE KARAKTERISTIKE DORSKOG STILA : sagrađen na platformi od 3
stepenice donje dvije formiraju STEREOBAT a zadnja STILOBAT , stup se polaže
direktno na stilobat . 2 djela stablo – kanelirano je sa 16 do 20 FLUTA i KAPITEL
odvojen profilacijama , prvi dio kapitela je EKINUS a zadnji ABASKUS na što
nadlježe ( ide ) greda ARHITRAV ili EPISTLE , FRIZ i KORNIŠ formiraju
ENTEBLATURU . Arhitrav obično ravan , friz od TRIGLIFA i METOFA naizmjenično
postavljen GUTT(A)E i MUT(UL)E ih nadvisuju slijedi KORNIŠ ; PEDIMENT i SIMA
.
Imali su skulpturu unutar zabatnih polja u reljefu prvo terakoti bojana skulptura pa
onda u kamenu vapnencu , zadnja faza je skulptura u kamenu u punom volumenu .
AKROTERIJI ukrasi rubova zabata i vrh zabatnog polja – životinjske figure poslije
čovjek u prirodnoj veličini .
STUPOVI : hram većih dimenzija stup od većeg broja tambura učvršćivani a manje
građevine u komadu stupovi
• krov na dvije vode pokriven krovnim crijepom poslje u klasično doba od mramora
• naziv dorski jer se javlja u dijelu grčkog kopna i kolonijama nastanjenih pretežno od
strane dorskog stanovništva ali i ostala područja npr. partenon na atenskoj akropoli
koji je u jonskom području
• dijelovi hramskog zdanja su bili bojani počelo je od drvenog stupa da ga zaštite te se
tradicija nastavila u kamenoj gradnji – štukatirani presvučeni bijelim vapnencom
• sama zdanja 6 na 7. st BC problematična jer nema pisanih podataka za datiranje
većine građevina najčešće na temelju npr. osnutak kolonije i podizanje hrama dakle
točni podaci o osnivanju kolonije i moguća pogreška 50-ak godina
• jedan od najstarijih dorskih hramova je 1. HERIN HRAM na otoku SAMOSU nastao
oko 800 BC , 6.5 m širine kameni zidovi opeka , kolonada drvenih stupova po sredini
i 3 paralelno na ulazu – x sl. Dredos na Kreti manji Apolonov hram x oko 650 BC
zamjenio DRUGI HERIN HRAM ( Herairon ) dugačka cela stup na lateralnim
zidovima , portik sa 4 stupa , okružen drvenim stupovima kraća strana 6 duža 18
stupova ( 3 : 1 ) = PERIPTERNI TLOCRT
• HRAM U ANTAMA , prostilni i periptos – unutrašnjost nema karakteristični tlocrt
arhitekture dorskog hrama. S prednje strane pronaos , cela ( svetište ) aditon ( vrsta
riznice ) do rimskog doba – 1. faza dorske gradnje ali je iz doba drvene gradnje
• THERMON ( Termu ) APOLONOV HRAM cca. 630 , jedan od najstarijih grčkih
hramova s krovnim crijepom , kolonada drvenih stupova 5 kraća str – 15 duža str .
Nađene slikane metope od terakote . Aksialna koncepcija kao Herin hram , drveno
krovište , crijep od terakote . Metope za ispuniti kraj drvenih greda presvučeno žuto-
smeđom bojom 80x80 cm
• HERIN HRAM U OLIMPIJI ( HERAIRON ) centralni dio tog svetišta u olimpiji do
5. st BC kad ga je zamjenio Zeusov hram . oko 600.BC . Dorski stupovi prikazuju
različte dimenzije i karakteristike jer je izvorno imao drvene stupove što nam donosi
Pauzanije koji su postepeno kako su se trošili zamjenivali kamenim stupovima . Tip
heksastilni peripter 6-16 stupova . klasičan raspored unutrašnjosti . Najvažniji rano
arhajski period dorski hram . Trobrodna cela jedan od najranijih . Hekatopendon sto
grčkih stopa 32m .
• OTOK KRF ( KORKIRA ) ARTEMIDIN HRAM – Loše sačuvan moguće
rekonstruirat u tlocrtu . Dobri ostaci arhitektonske plastike sa zabata . Građen od
vapnenca . Oksastilni 8 na kraćoj strani . Zabatna skulptura od vapnenca . cca 580
BC.
GRČKE KOLONIJE :
• SIRAKUZA APOLONOV HRAM ostalo malo pregrađivan/dograđivan .Entazist –
suzuju od dna prema vrhu .Hexastilni peripter 6/17 . Pročelje od 6 dorskih stupova
nakon inter kolumne ( razmak između dva stupa ) slijedi još 6 stupova lokalno
specifičnih za Siciliju jer ih nema u grčkoj .

SREDNJE ARHAJSKO RAZDOBLJE 580\`30 – najvažnija faza jer se pored dorskog

javlja i jonski stil na obali male azije
APOLONOV HRAM U KORINTU oko 550 BC – tip hexastilni peripteros 6\15 ,
monolitni stupovi od vapnenca , ima dvije cele ( predvorja ) sa 2 stupa u antama
povezane prolazom ; 2. cela za «Apolonovu sestru» Aretmidu . Uništen u grčkoj borbi
protiv Rima 146 . Korint razrušen obnovljen u tipičnim rimskim građevinama .
Najvažniji dorski hram u grčkoj tog razdoblja .
HRAM C U SELIMUNTU NA SICILIJI – ne zna se kome je posvećen . Sličan je
Apolonovom hramu na Sirakuzi . Oko 570 , 6/17 raspored stupova . Dvostruko
pročelje odvojeno . Nađeni ostaci arhitektonske skulpture korniša i središnjeg motiva
jednog zabata glava gorgone oslikana i rađena od terakote – u svrhu zaštite hrama od
zlih sila Atropoterski karakter .
NAJSTARIJI HRAM U POSEJNNIJI ( J. ITALIJA ) LUKANIJA ( PAESTUP PO
RIMSKI ) Započeta arheološka istraživanja u 18. st u duhu prosvjetiteljstva nalazi se u
tadašnjem Napuljskom kraljevstvu – potreba za dokazom drevnog postanka .
1. HERIN HRAM ( TZV. BAZILIKA ) HERARION Sredina 6. st. – tlocrt i
sistematizacija zanimljivi , 9\18 stupova pronaus 8 stupova , dvobrodna cela vodila
dva prolaza . Nema veze s dorskim stilom sa Sicilije ni s ničim iz matičke grčke .
Građenje od kamena vapnenca i dobro je sačuvan
× za grke hram nije samo kuća božanstva nego prirodno kružje svetoga gaja za
štovanje božanstava npr. u Olimpiji stupovi su zamjena za drveće u jednom gaju ×

JONSKI STIL ( pojavljuje se u središnjem djelu male Azije koju su kolonizirali jonjani
) raskošniji i dekorativniji od dorskog . Platforma ista stup ima bazu suprotnu
dorskom stupu i ovisno o stilu dali u grčkoj ili maloj aziji – onaj iz grčke može imati
četvrtastu plimu ( osnovu ) torusi i trohili , stablo vitkije elegantnije zbog većeg broja
kanalira ( žljebova ) . Kapitel volute u funkciji jastučastog djela , abakus , greda , friz –
kontinuirani prikaz u reljefu , korniš , visina zabata niža od dorskog hrama . Pojavi
jonskog stila prethodi EOLSKI STIL središnji dio istočne obale male azije , pojava
građevine ( hrama ) s eolskim kapitelima nema ih puno , manja svetišta Neandria ,
Lezbos . Rijetko stoje na bazi .Izrađuju se do oko 500 BC

Jonski stil se prvi put pojavljuje NA OTOKU SAMNOSU 3. HERARION , arhitekt

Roikus , hram tipa dipteros , duboka pročelja , pronaus , golema cela bez stupova ,
okružen s dvije kolonade stupova nisu sve imale jonske volute . 52×105m , stupovi
visine preko 18m ,loš teren uzet materijal za 4.HERARION – 8 redova stupova do
ulaska u celu stupovi 18,5m . Pročelje 8 stupova 9 stražnja i 24 na dužoj strani .
Kapiteli od mramora ostalo je od vapnenca.
Kronološki iza 3. prije 4. doalzi ARTEMIDIN HRAMU EFEZU cca 570 po uzoru na 3.
Herarion . 55×115m , dipteros , središnja cela otvorena i ispred golemi žrtvenik .
Arhitekti : Teodorus , Kersifon , Metagen . Izgled 3. Herariona u unutrašnjosti .Prvi
hram koji iz vana izgleda ko da je od mramora jer su zidovi bili obloženi mramorom a
friz od bjelokosti , crijpovi su od mramora i stup vanjske kolonade najdojni tamburini
ukrašeni u dubokom reljefu , stupovi visine 19m , zapaljen .
4. TIPA DIPTEROSA OKOLICA MILETA DIDIMI APOLONOV HRAMA slabo poznat
arhajske i klasične gradnje
SIFNISKA RIZNICA ( mlađe arhajsko razdoblje ) hram u Antama , cela , portik sa
kariatidama ( kore ko stupovi ) , bogata dekoracija uokolo vrata i zidova . 520BC
MASILISKA RIZNICA hram u Antama ( Delfi ) nema tipične jonske
kapitele,antafiksi,520BC
RIZNICA ATENJANA delfi 500 BC , dva dorsak stupa na portiku . Prvi hram u
cijelosti sagrađen od mramora . 4 teme na metofama amazonomakije ( borba sa
amazonkama )
AFAIN HRAM NA OTOKU EGINI heksastilni peripter , trobrodna cela za dva kata
dorskih stupova . Prethodi partenonu . Prva zabatna skulptura od mramora bojana je
.

22.3.06.g.

PROTOATIČKO ( KORINTSKO ) SLIKARSTVO

Javlja se krajem 8.st na izmaku geometrijske epohe cca 720 . Prvo se javlja na
posudama iz Korinta koji je bio najveći centar produkcije keramičke robe tijekom
orjentlizirajućeg stila ( starije arhajsko razdoblje ) sa stajališta raširenosti te robe po
cijelom mediteranu . Korint na posudama manjih dimenzija geometrijskih dekoracija
na rubovima posude ( ručkama ) i dolazi palmeta , lotusov cvijet , fantastična bića –
orjentalni utjecaj . Novi motivi su izvedeni siluetnom tehnikom obrisnog slikarstva . –
pr. vrč tipa oinohoe iz korinta zadnja ¼ 8 st .
Naziv protokorintski stil jer prethodi pojavi pravog crnofiguralnog stila u arhajskom
periodu a alternativni je protoatički stil .
Protokorintski stil ( keramika ) faze : 1 ) RANO ( stariji ) cca 720-690 BC –
karakterističan po malim posudama , sferasti oblik – aribalosi ( za držanje
ulja\parfema ) stane u dlan pretežno skifosi … malih dimenzija dekorirani
jednostavnim životinjskim motivima , rozetice , lotusov cvijet , manje-više realno ,
imaginarno na tragu siluetnog slikarstva ; između motiva se nalaze kao ispune mali
rombovi , rozete i slično
2 ) SREDNJI PROTOKORINTSKI STIL 690-650 dijeli se na dva perioda :
- I 690-670
- II 670-650
posude npr. tipa pikside . Glavna razlika je da se u većem omjeru javljaju motivi
( likovi) životinja ( lav ,pantera…) a pred kraj ovog razdoblja životinjski likovi (motivi)
se javljaju na sporednim djelovima posude ( npr. na ručkama ) a glavni motivi postaju
narativne scene te započinje II faza skifos počela upotreba bijele i crvene boje
specijalno za detalje glave , tehnika urezivanja – oštro šilo za urezivanje obrisa figure ,
detalja glave do sloja gline . Ova je tehnika motivirana ( porijeklo ) iz rezbarenja
bjelokosti ; aribalos mcmilan s lavljom glavom je super primjer iz sredine 7. st.
bijelom i crvenim bojom visine 7 cm , ima 3 figuralna friza a na dnu je scena lova , u
sredini su konjanici i glavna tema je borba hoplita 2 falange ; siluetna tehnika ali i
detalji vojne opreme u raznim bojama ( smeđa , crvena , bijela ) . Druga posuda po
važnosti je Kiđivaza ( chigi ) s kojom započinje 3 ) KASNI PK STIL 650-625 –
×produkcija PK stila traje 100-ak godina× nije tipičan proizvod korintske industrije
Olpe ( vrč al ne oinokoa , okrugli gornji dio ) nađen u etruščanskoj grobnici , ima tri
friza u gornjem su dvije vojske , u sredini je prikaz lova na lavove a na dnu je prikaz
lova na zečeve = narativne scene
×atičke posude su tipa : amfora , hidria kratere – veće su ×
- PK stil završava prelaskom u Korintski stil ; gubi na kvaliteti Korintsko slikaratvo –
sve veća potreba za izradom posuda je smanjila kvalitetu a Atenski majstori uzeli stil
rovarenja crveno-bijelo i potisnuli korintski
KORINTSKI STIL
Pr. posuda tipa olpe životinje i sfinga , aryballos sa priakzom životinja i trkača .
Polikromni – višebojni npr. javlja se i žuta i ljubičasta boja …
PROTOATIČKI STIL
- Kraj 8. do kraja 7. st.
- Karakteristike : osnovna razlika je u veličini i obliku posude – pr. analatos hidria
RANI P.A. STIL 700-675
- Jača veza sa geometrijskim razdobljem ; 3 friza geometrijski oblik u najvećem dijelu
su figuralne scene – divlje mačke , siluetno prikazivanje , prikaz plesa
- Nema upotrebe oštrog šila nego tek pred kraj 7. st. BC
- Pr. isto analatos vaza/hidria sa priakzom : fantastičnih bića , flore , plesa , trka
dvokolica u čast pokojnika ; neke su služile kao nadgrobni spomenik
- Upotreba bijele i crvene boje – muškarci su crveni a žene bijele
SREDNJI P.A. STIL 675-650
- Karakterističan po izboru tema/motiva – osim zagrobnih scena javljaju se prve
prave scene grčke mitologije i književnosti pr. slikar Polifema (psedonim)
KASNI P.A. STIL 650-630 BC
- U Ateni se izrađuje posuđe koje imitira korintsko ( spec polimorf )

Završava oko 610 pojavom crno-crvenog atičkog stila pr. slikar Nesosa ( pseudonim )
gorgone u trku i Heraklo ubija Nesosa olus životinjski motivi na ručicama ; još se
preferiraju velike posude

29.3.06.
NONE nije mogao govoriti pa smo cijeli sat slušali seminar o kurosima i korama

5.4.06.
CRNO FIGURALNO ARHAJSKO SLIKARSTVO

• Radi se nanošenjem boje kistom i urezivanjem detalja oštrim šilom

• Za ono vrijeme revolucionarna metoda
• Od oko 630 Atena koristi tehniku urezivanja ; a sredinom 6. st BC će prevladati na
tržištu ( potisnut će korintski stil )
• Poznato oko 20-ak tis. primjeraka samo atenske c.f. keramike – do oko 100 tis.
fragmenata
• TEHNIKA IZRADE : naprednija u odnosu na geometrijsko razdoblje ; zahtjevala je
veliku vještinu izrade i znanje . Glina s primjesom puno željeza i malo vepnenca da se
pri pečenju oslobađa željezo feroksit koji daje crnu boju te se mješa s drvenim
ugljenom plus kišnica u firnis – smjesa gline ostavljena u kišnici dok ne postane
želatinska smjesa pogodan za slikanje . Izrađivale su se posude iz više djelova npr.
serijski noga,trbuh,vrat pa su se poslije spajali na lončarskom kolu i slikale firmisom ,
crvenom i bijelom bojom , urezivanje , pećenje u 2 do 3 faze : 1. faza pećenje na
temperaturi od 800 stupnjeva celzijusevih uz prisustvo kisika ( otvoreni dimljak ) te
je crvenkaste boje u 2. fazi se dimljak zatvori ( nema kisika ) reoksidacija premazanu
u gusti crni firmis te 3. faza dijelovi koji nisu bili premazani crnim firmsom poprimili
su crvenu boju a firmis ( crno ) je ostalo crno
• 2. razlog popularnosti je što za razliku od geometrijskog razdoblja pojavljuju imena
pravih majstora i slikara ali nije bila opća praksa – znamo 10-ak imena ; a nenapisana
imena zamjenjujemo pseudonimima npr. po imenu keramičara npr. Andokides(
pseudonim ) – Andokidov slikar. Druga mogućnost da ima naziv po figuri Kalos
ljepuškasti mladić koji je veličan na brojnim posudama npr. Antimedes – Antimedov
slikar ; i treća mogućnost prema zbirci di se čuva najznačajnija posuda njegova opusa
npr. Berlinski slikar ili iz vlasnika/bivšeg tog predmeta ili po specijalnom stilu npr.
velike glave , izbačen lakat . Potpisuju se jer ta metoad oslikavanjasve popularnija i
potpisi su kao logotip jamče kvalitetu .
• ×primjer amfore sa prikazom kad Odisej osljepljuje Poliferma – 2 friza trbuh i vrat
– 7.st. – protoatički , siluetno sliakrstvo×
• MOTIVI : krajem 7 st. (630/`20)monumentalne narativne scene od protoatičkog
stila – životinje , fantastična bića , životinjske figure u nizovima trake jedna iznad
druge . S vremenom postaju ljudske figure pr. Heraklo , Perzej ; podjela muško
crveno – žene bijelo a tek je poslje razlika vidljiva preko odjeće . Upotreba cvijetne
dekoracije : lanac vijenaca s lotosovim cvijetom i palmeta , bršljan lovor …koriste ih
za spajanje/razdvajanje scene ( frizova ) , divlje zvijeri ,sfinga , sirena ,kentauri ,
scena borbe pr. Herakla i Nesosa ( kentaur )
• Najraniji masovni korpus grčke mitologije – vide se oružja , ukrasi na štitovima ,
ratnik koji pobjeđuje je lijevo i vs , motivi plesa ,zabave , scena banketa , komasta –
motiv pijanih golih muškaraca , scene sporta , ek unutar raznih radionica
• Bila je veća važnost keramičara od slikara jer se morao brinuti za nabavku matriajla
, stanje na tržištu , uspjeh izrade… a nama je slikar danas važniji
KRONOLOGIJA : 1.faza najstarija pojava 630-600/10
• ×630/20 pojavljuje se tehnika urezivanja×
• dominiraju prikazi velikih životinjskih frizova
• jedan od najvećih predstavnika 630/20 je bio tzv. Berlinski slikar , najbolji prijelaz
protoatičko u atičko arhajsko crno figuralno ( najbolje pokazuje taj prijelaz ) detalje
urezuje a slika kao prije protoatički,rozete
• drugi predstavnik je slikar Nesosa ( naziv je dobio po borbi Herakla i Nesa , veće
posude i životinje , preferira dvostruko urezane linije – temelj atenskog slikarstva
dodatno naglašavanje ( korintski stil ima samo jedan urez ) , jedan od prvih žene boji
bijelo a muškarce crveno
• obojica stvaraju u vrijeme dominacije korintskog stila

2.faza razdoblje 600-570

• po prvi put se počinju ozbiljno natjecati s korintom
• slikar Gorgone 600/580 najveći nasljednik Nesosa prikazuje više životinjskih likova
od ljudi
• slikar Sofilos najznačajniji u 2. razdoblju jer se prvi potpisuje pravim imenom ( 2
puta potpisan kao slikar i 1 kao keramičar preferira veće posude pr. dinos , veća
upotreba boje , javljaju se teme iz književnosti ženidba Peleja i Tetide koji su Ahilovi
roditelji ; prvi primjer friza sa puno ljudskih figura
3. faza 570-550 BC
• potpuno zanemarivanje životinjski prizora
• Ergotimos – Kleitias 2× potpisani na tzv. Fransoa vazu ( nađena u oko 200
fragmenata ) , koja je otkrivena 1845.g. u Italiji u Etruščanskoj grobnici . Tip kratera s
volutama ukupno 270 ljudskih i životinjskih figura u 11 frizova , 121 natpis nad
likovima ali i npr. natpis žrtvenik , fontana . 1 friz je ispunjen fantastični bićima a
ostali mitološke teme , lov na Kalidonskog vepra od strane heroja . Minijaturno
sliakrstvo vs Gorgone
• Inovacija prikaza «osjećaja» vide se emocije – žive scene ( pr. kad oni ljudi silaze s
broda gore ruke , bacanje u vodu…)
• Slikar s akropole – dobio naziv po jednom dinosu koji prikazuje borbu ratnika . Oko
570/60 ; Nearkos -×do unuka Antenora mu ide obiteljska tradicija×

4. faza 550/30
• Vrhunac crno figuralnog stila
• Lidos , Amazis , Egzekija
• Lidos – sačuvan mu je potpis na dvije posude , zadnji tradicionalni atenski slikar sa
velikim životinjskim frizovima
• Amazis – potpisao 8 posuda , keramičar i slikar . Obožava urezivat fina obilježja
odjeće , oružja . Jedan od prvih uveo scene svakodnevnog života pr. Menade i Dioniz
• Egzekija – najveći , grupa E majstora pod njegovim utjecajem razvila , 550/30 ,
jedan od prvih pokušava prikazati odjeću u 3D ali mu to crno f. teh nedopušta te će to
tek biti moguće uvođenjem crveno f. tehnike , pojava cjelovite slike u unutrašnjost
posude ( oni dupini i brod okolo crveno ) . Nakon njega crno figuralni stil gubi na
popularnosti

• Nikostenov potpis je najčešći – više 10-aka a po stilu mu se mogu pripisati stotine

posuda . Razvio je specijalni oblik amfore tzv. Nikostenova amfora

• IZA 530 DOLAZI CRVENO FIGURALNI STIL U RADIONICI ANDOKIDES ;

Andokidov slikar predsatvnik bilinguarnog slikarstva – jedna strana crno a druga
crveno figuralna
• Obrisna tehnika figure u boji posude , okolo crno pa je onda naslikana odjeća i
detalji – vjerniji prikaz draperije
• Zna se srest tehnika urezivanja koja s vremenom nestaje pa crveno figuralni postaje
isključivo slikarski stil
• ×do 500 BC crno figuralni stil ostaje u upotrebi ali za siromašniji sloj koji si ga sada
može priuštiti kad vlada crveni×
• na Panatenejskim igrama svi su dobivali crno figuralne amfore