Izvetaj 1

PROCJENA ZRELOSTI ZA POLAZAK U KOLU

Bei Anja Tuzla, januar 2010. Godina

SAETAK

U planu ovog rada je bila je procjena zrelosti djeteta za polazak u kolu. Ispitanik u toj procjeni bio je djeak G. E. koji ima 5 godina i nepunih 9 mjeseci. Pri ostvarivanju eksperimenta koriten je: Upitnik za roditelje, Test za ispitivanje informisanosti, Vizuelna memorija, Slaganje kocki i Test ifra

S obzirom da ispitanik dolazi iz porodice u kojoj su oba roditelja kolovana i zapoljena, povoljna socio ekonomska situacija, tj. iz porodice u kojoj vladaju povoljni sredinski uticaji, ispitivanje je zasnovano na pretpostavci da je ispitanik spreman za polazak kolu, odnosno, pretpostavlja se da ispunjava odreene kriterijume za polazak u kolu. Dobijeni rezultati su pokazali da je ispitanik spreman za polazak u kolu jer je na, gotovo, sve postavljene zadatke dao taan odgovor. Prije svega, ispitaniku je obijanjeno zato se ispitivanje sprovodi, to je u velikoj mjeri olakalo dalji rad. Kljune rijei: kola, roditelji, zrelost, porodica, sredinski uticaji, Key words: intelligence, maturity, parents and school, family, test

SUMMARY
The aim of this work is to provide maturity estimation for a primary schoolchild. G. E., a 5 (five) year old boy was tested. The methods used in this procedure were: Queationnaries for parents, Maturity tests, General knowledge tests, Tests at visual memory, Cube tests and Code tests

1. UVOD
Veoma je znaajna procjena djetetove zrelosti za polazak u kolu, jer je sam polazak u kolu jedan od vanih trenutaka u ivotu. Dijete ulaskom u kolu postaje dio organizirane i strukturirane sredine, izlae se sistemu vrednovanja i natjecanja, uz mogunost doivljavanja neuspjeha i kritike. U koli se prvi puta susree s obvezama, s osjeajem odgovornosti i novom organizacijom ivota. Vano je da znamo koliko je dijete sposobno da prihvati svu odgovornost i sve obaveze koje mu se tada nameu. Budui da ivimo u eri cjeloivotnog obrazovanja, izuzetno je vano odmah na poetku razviti ljubav i potrebu za znanjem, ali isto tako i olakati te prve dane kole i vaspitanja. Stoga nam je osnovni cilj da odredimo da li je dijete spremno za polazak u kolu ili ne. U ovom radu je ispitivan G.E. koji ima 5 godina i nepunih 9 mjeseci, porijeklom iz Bosanske Krupe. Kako bismo doli do rezultata, odnosno kako bi mogli da odgovorimo na postavljeni cilj koristili smo etiri vrste testova i to: 1. Test informisanosti 2. Test vizuelne memorije 3. Test slaganja kocki 4. i test ifra. Ispitanik je uradio sve testove i na osnovu njegovih tanih odgovora smo zakljuili da je spreman za polazak u kolu, te da e njegov uspjeh biti odlian.

TEORIJSKA RAZRADA TEME

1.1 ta je to zrela linost?

Tokom cijelog ivota linost se razvija, faktori naslijea, seocijalne sredine i aktivnosti pojedinca djeluju meuzavisno. Moemo osobu ocjeniti kao zrelu linost ako je dolo do dovoljne razvijenosti osnovnih psihikih funkcija i dispozicija, detaljne povezanosti izmeu naslijeenog i dispozicionog svojstva, zadovoljavajue integriranosti u drutvu. Ovakvo odreenje istie tri odlike zrelosti linosti: intelektualnu, emocionalnu i konativno - socijalnu zrelost. Meutim, opravdaniji pokazatelji zrelosti su: odnos prema svijetu, prema sebi i prema drugima. Maslow navodi da zrelu linost karakteriu slijedee osobine: Realistinost u ocjenjivanju stvarnosti, prihvatanje sebe i drugih onakvi kakvi jesu, spontanost u akcijama, socijalna osjeanja i simpatija prema ljudima, demokratizam i odsustvo etnikih i rasnih predrasuda, jasni moralni principi, smisao za humor (ali bez isamijavanja drugih ) i stvaralatvo. (Stojakovi, 2008; str. 42.) Zrela linost ima proiren oseaj vlastitog ja. Osoba koja je zrela za polazak u kolu, sama moe upravljati svojim ponaanjem, ima formirane sopstvene stavove i jasnu imaginaciju o realnosti. Dijete prije polaska u kolu mora biti na odreenom nivou zrelosti. Dijete mora savladati itanje, pisanje i druge aktivnosti koje ga ekaju samim polaskom u kolu. (ehovi, 2007) Istraivanjima je utvreno da su zrele osobe orjentisane da vole druge, da ne nanose bol drugima, ali ele da pomognu drugima. Zrele osobe imaju odreene krize, ali mnogo bre izlaze iz njih priznajui sebi greke. Ovakve linosti su poeljne meu drugovima, vole da rade i ue. Teko je povui granicu izmeu normalnog i nenormalnog ponaanja, navodi ehi (1997). Imamo i nekoliko kriterijuma normalne linosti: Intelektualna linost - ovakva linost je sposobna da rjeava probleme, samostalno donosi odluke i procjenjuje kako sebe tako i svoju okolinu. Socijalna linost - ovakva linost je u skladu izmeu drutvenih i linih interesa, ima interesovanje za probleme i njihovo rjeavanje.

Emocionalna linost - ovakvu linost karakterie elja i volja za ivotom i odsustvo pretjerane agresivnosti, fobinosti, ambicioznosti... Moralna linost - ovakvu linost karakterie prihvatanje i izvravanje drutveno korisnih normi ponaanja. Psihoseksualna zrelost - ovakva linost ima pozitivan i dobar stav o pripadnicima suprotnog pola i prilagoena je njima.

Kada se posmatra dijete, da li je zrelo za polazak u kolu, ono se posmatra kroz slijedee aspekte: 1. Fizika zrelost Fizika zrelost djeteta mora dosegnuti odreenu razinu da bi ono moglo podnijeti tjelesne i psihike napore koji ga oekuju u koli. Fiziki zrelim smatra se dijete koje zadovoljava stupanj tjelesne razvijenosti s obzirom na hronoloku dob (prosjena visina za djeake je 120 cm, a za djevojice 117 cm; prosjena teina estogodinjeg djeteta iznosi oko 20 kg). 2. Intelektualnu zrelost Odgovarajua intelektualna zrelost podrazumijeva razvijenost opaanja, stabilnost panje (koncentracija), govornu razvijenost, te razvijanost miljenja i pamenja. etnja, pranje, odijevanje, pospremanje stana ili SDB i druge prilike omoguavaju da u prirodnoj atmosferi vjebamo opaanje djece. Razliite slagalice, domino, konstrukcijske igre bolja su priprema za uenje, itanje i pisanje nego forsirano uenje slova. Za uenje vjetine itanja i pisanja vano je vidno i sluno opaanje. Tanost sluanja razvija se i itanjem ili prianjem razliitih pria i pjesmica, govornim igrama, igrama rijeima. Panja je bitna funkcija djeje intelektualne zrelosti. Kod estogodinje djece prevladava nehotina (nenamjerna) panja. To utjee na organizaciju i metode odgojno - obrazovnog rada u koli. Nastava mora biti zanimljiva, sadrajno i metodiki primjerena djeci tog uzrasta (u poetku aktivnost treba trajati 25 - 30 minuta, a kasnije i due). Govor je jedan od bitnih uvjeta ljudske komunikacije, prenoenja iskustva, uenja. Djeji govor moe se razviti jedino u socijalnom okruenju. Dijete e govorom izraziti svoje osjeaje, namjere ili zahtjeve, ali isto tako razumjeti tui govor.

Za

poetak

kolovanja

posebno

su

vane

misaone

funkcije

djeteta.

Miljenje kod prvaia jo je na tzv. KONKRETNOJ RAZINI (npr. broj 3 su tri prstia, broj 4 su etiri prstia itd.). Sposobnost usvajanja apstrakcije i generalizacije na samom su poetku. Djeci je teko odrediti bitne karakteristike pojava u kojima treba odvojiti ono to je nebitno slui ili osnovnim manje misaonim vano da bi dobili nadreeni sintezom, pojam. i Intelektualna zrelost za kolu podrazumijeva da se dijete u procesu miljenja ve donekle operacijama, analizama, apstrakcijama generalizacijom. 3. Emocionalna zrelost Emocije ili osjeaji osobito su vani za socijalni (drutveni) ivot djeteta. Emocionalna zrelost znai da dijete reagira primjereno odreenoj situaciji kao i veina djece njegove dobi. Djeca poinju racionalno objanjavati svoje i tue ponaanje, a to onda omoguuje i kontrolu tog ponaanja. Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za uenje, slabo kontrolira svoje postupke pa i kolsku disciplinu teko podnosi. Emocije olakavaju djetetu da prepozna sebe i svoje postojanje, dakle pomau razvijanju svijesti o sebi. 4. Socijalna zrelost Socijalna zrelost najue je vezana za emocionalnu zrelost. To podrazumijeva da prvokolac ima svoj krug prijatelja s kojima se igra i drui i koji ga prihvaaju kao ravnopravnog partnera, ali isto tako podrazumijeva prilagoavanje na drutvene obaveze i njihovo to temeljitije ispunjavanje u onoj mjeri u kojoj je to u stanju veina djece te dobi. Vano je usmjeriti dijete da samo vodi brigu o svojim stvarima. Dijete postepeno razvija razliite socijalne vjetine, kao to je npr. suradnja, poputanje, iskazivanje vlastitih potreba, stvaranje prijateljstava. Potrebno je kod djece kontinuirano razvijati samopouzdanje i osjeaj vlastite vrijednosti. Vano je nauiti dijete da potuje i tolerira razliitost meu djecom i da u tim razliitostima otkriva neije kvalitete. Djeci se isto tako mora dopustiti pravo na samou (to ne znai usamljenost) nego treba potivati njihovu intimu. Potrebno im je i odreeno vrijeme da se prilagode novim

situacijama, te da razviju toleranciju na frustraciju. S vremenom e se spontano ukljuiti u grupu, prihvatiti pravila ponaanja i razviti osjeaj pripadnosti.

1.2 Aspekti zrelosti za kolu Inteligencija Inteligencija je pojam koji se razliito koristi i razliito definie. Neki je definiu kao sposobnost adaptacije na nove situacije, drugi kao sposobnost ucenja, trei kao sposobnost vladanja sloenim i apstraktnim materijalom. ( Kre, Krefild, 1957; str. 559. ) Smatra se da starija djeca mogu da rijee vie problema nego mlaa djeca, kao i to da djeca kako rastu postaju sve bistrija, a ako se vodimo ovom pretpostavkom starija djeca bi trebala da dobija veu ocjenu na testovima inteligencije. Uglavnom se testovi inteligencije sastoje od relativno velikog broja razliitih lanova ili zadataka, a rezultat na testu inteligencije se zasniva na ukupnom broju zavrenih zadataka. (Kre, Krefild, 1957.) Rjeenje problema moemo nai u koeficijentu inteligencije koji se izraunava po formuli: IQ = (MD/HD) x 100 Koeficijent inteligencije za osobe koje imaju jednaku mentalnu i hronoloku dob iznosi 100, dok je za osobe kod kojih je vea hronoloka dob, koeficijent inteligencije iznad 100. (ehovi, 2007)

ehi (1997) navodi da su se u nekim klasifikacijama inteligencije i danas zadrali termini kao to su: idiot, debil, imbecil to nam svjedoi o grubosti ranijih klasifikacija. Ako se inteligencija mjeri testovima opte inteligencije iji je maksimalni rezultat IQ = 150, onda u kategoriju mentalno subnormalnih mogu ui oni iji su rezultati: 0 - 19 IQ osobe koje imaju ovaj kolinik inteligencije nisu sposobne za samostalan ivot i rad. Kod njih se radi o tekoj subnormalnosti a uzrok tome je patoloko stanje mozga. 20 - 49 IQ ove osobe mogu raditi neke osnovne poslove, ali se ne mogu opismeniti. Razni genetiki faktori su uzroci srednje subnormalnosti. 50 - 70 IQ - ovakve osobe se mogu opismeniti i mogu raditi neto odgovornije ali lake poslove. Ovdje se radi o kategoriji lake mentalne subnormalnosti, to se dovodi u vezu sa poremeajem lijezda sa unutranjim luenjem kao i genetiki faktori.

70 - 80 IQ - djeca iz ove grupe su nepoeljna, ovdje spadaju djeca bez roditelja kao i djeca nezrelih i agresivnih roditelja. Ovo je kategorija ispod prosjenosti, tj. kategotija tuposti. 81 - 90 IQ - kod ove djece je slabije razvijeno apstraktno miljenje, djeca u ovoj kategoriji imaju potekoe u praenju neto sloenijih nastavnih jedinica. Ova kategorija je kategorija neto ispod prosjenih, uzroci su slini kao i u prethodnoj kategoriji samo su neto intenzivniji.

91 - 110 IQ - u ovu kategoriju spada 50 % populacije, to je kategorija prosjene inteligencije. 111 - 120 IQ - djeca u ovoj kategoriji ukoliko su motivisana bez problema i potekoa zavravaju osnovnu i srednju kolu. Ovo je kategorija neto iznad prosjene inteligencije. 121 - 150 IQ - ova kategorija zahtjeva da se uenici angauju da bi dole do izraaja sve njihove sposobnosti. Ovo je kategorija visoke opte inteligencije.

Saradnja kole i roditelja Saradnja kole sa porodicom zapravo je zajednika aktivnost roditelja, nastavnika i uenika na ostvarivanju odgojno obrazovni zadataka. Roditelji i nastavnici se staraju da djete zavoli kolski rad, rado ide u kolu, s lakoom i lakoom udovoljava svojim kolskim obavezama, kulturno se ponaa u koli i na ulici. Od kole i nastavnika se oekuje raznovrsna i sadrajna saradnja sa roditeljima uenika. (Potkonjak, imlea, 1989.)

Zrelo ponaanje djece, posebno pred polazak u kolu, takoer zavisi i od nivoa zrelosti njegovih roditelja. Niska intelektualna, emocionalna, moralna i psihoseksualna zrelost roditelja je najtea socijalna situacija koja moe zadesiti neko dijete u njegovom razvoju. (ehi, 1997.; str. 13.) Od kljune je vanosti za djeiji razvoj i odgojno djelovanje roditelja. Ako dijete nema odgovarajue odgojno djelovanje od roditelja, imat e dosta vie potekoa u koli nego djeca koja nisu imali takav problem. Snaga odgojnog djelovanja porodice proizilazi iz slijedeih razloga: - dijete je u porodici odmah po roenju; - porodini odgoj je najvaniji odgoj koji se prua djetetu. 9

Za odgoj djeteta je bitno kakav je sistem porodice, da li dijete ivi s oba roditelja, da li su odnosi u porodici skladni. (Tomi, 2005.) Siromatvo 60 - tih i 70 - tih godina prolog vijeka u SAD - u djeca sa niim socio - ekonomskim statusom su bila oznaavana kao kulturno hendikepirana i vladalo je miljenje da zbog tog ekonomskog statusa ne postiu i nee postii dobre rezulatate u kolovanju. Danas se odbacije taj stav i uzima se u obzir nekompatibilnost meu kulturama, tj. kultura iz koje dijete dolazi i zahtjev kole. (Baucal,Tovilovi ,2007.)

1.3 Mogunost procjene zrelosti za polazak u kolu

Prvi kolski dani mogu biti uzbudljivi, ali i popraen strahom i neugodom. Veina djece prihvati ovo novo ivotno razdoblje posve prirodno i smireno, no isto tako ovo razdoblje moe biti teko pogotovo onoj djeci koja do polaska u kolu nisu bila polaznici vrtia i kod kojih se javljaju strahovi od novog i nepoznatog. esto osjeaj nelagode i straha imaju i roditelji koji su zabrinuti kako e se njihovo dijete prilagoditi zahtjevima kole, hoe li biti uspjeno i hoe li nai prijatelje. Ova obostrana zabrinutost utie na osjeaj zadovoljstva, motivaciju za uenje i ukupan stav prema koli. Zbog ovih injenica vrlo je vano prije polaska djeteta u kolu na odgovarajui nain procijeniti zrelost djeteta za kolu, a istovremeno otkriti i eventualne potekoe, koje se u koli mogu jo vie produbiti te ih je potrebno pravovremenim i najprimjerenijim postupcima otkloniti. Prvi takav test je uraen od strane francuskog psihologa Alfreda Binea. Tokom stvaranja prvog testa ispitivanje spremnosti djece da pohaaju kolu, Bine je na osnovu svojih prijanjih istraivanja odbacio, tada dominantan pristup mjerenja inteligencije koji se zasnivao na fizikim karakteristikama. Nakon odbacivanja ovog pristupa, Bine pravi test koji predstavlja kolekciju raznih intelektualnih zadataka pomou kojih je mogue ispitati u kojoj mjeri dijete moe da misli uspjeno i rjeava zadatke.

10

Odreeni zadaci su bili povezani sa odreenim kalendarskim uzrastom uz pretpostavku da veina djece (u tom kalendarskom uzrastu) uspijeva da rijei zadatke, dok mlaa djeca imaju problema pri rjeavanju istih. Bine je ponudio veoma jednostavno rjeenje za odreivanje spremnosti djece za polazak u kolu. On je, naime, pretpostavio da e djeci koja imaju mentalni uzrast daleko ispod kalendarskog uzrasta, biti teko da budu uspjena u normalnim razredima.

2. CILJ
Cilj rada je ispitati stepen zrelosti djeteta za polazak u kolu na osnovu testova informisanosti, vizuelne memorije, slaganje kocaka i ifre.

11

3. METODOLOKI OKVIR RADA

3.1. Ispitanici
U ispitivanju procjene zrelosti za polazak u kolu uestvovao je ispitanik G. E. koji ima 5 godina i nepunih devet mjeseci porijeklom iz Bosanske Krupe.

3.2. Instrumenti
Prilikom istraivanja koriteni su slijedei instrumenti: 1. Test informisanosti - (test praktinog znanja i socijalne adaptacije) namijenjen procjeni opte informisanosti u funkciji adaptacije na zahtjeve svakodnevne situacije 2. Test vizuelne memorije - (test sposobnosti upamivanja i panje) ovaj test nam govori o tome da li dijete ima dovoljno razvijenu sposobnost memorije ili panje, te da li e imati potekoa u praenju nastavnih sadraja ili ne. 3. Test slaganje kocke (vizuo motorne koordinacije, perceptivne organizacije i sposobnosti planiranja) govori nam o vizuomotornoj kordinaciji i perceptivnoj organizaciji, te da li e dijete imati sposobnost planiranja i dueg usmjerenog psihikog napora. 4. Test ifra - (test sposobnosti uenja iz iskustva, koncentracije i vizuo - motorne koordinacije) ovaj test pomae nam da dobijemo vie podataka o kognitivnim i konativnim karakteristikama djeteta. Ovo je jednim dijelom i test opte sposobnosti, grafomotorne sposobnosti, brzine, tanosti, koncentracije. Te upitnik za roditelje koji nam slui za dobijanje dodatnih informacija o samom djetetu, koji se odnosi na razvoj djeteta te soijalne i ekonomske uslove.

3.3 Postupak
Istraivanje procjene zrelosti za polazak u kolu je provedeno 04. 01. 2010 u Bosanskoj Krupi. Ispitivan je G.E . Ispitivanje je trajalo manje od 60 minuta. Atmosfera u toku ispitivanja je

12

bila prijatna, te nije bilo problema oko saraivanja. Djeak je bio jako radoznao i htio je da odgovori na postavljena pitanja. Svaki zadatak je objanjen detaljno. Pokazano je kako treba da izgleda ispitivanje. Na pojedinim testovima neophodno je bilo skretanje panje ispitanika na ogranieno vrijeme, to za njega nije predstavljalo potekou. Ispitanik je sve shvatio i odradio zadatak onako kako se i trailo od njega.

4. REZULTATI Protokol podaci sa testiranja Opti podaci o djetetu

1. Prezime i ime djeteta: G. E. 2. Dan, mjesec, godina i mjesto roenja: 07. 04. 2004., Biha 3. Ime oca: Vejsil, zaposlen VS; Ime majke: S. , zaposlena VS 4. Datum testitranja: 04. 01. 2010. Dijete je : A Stidljivo Preosjetljivo Plaljivo Razdraljivo Tvrdoglavo Nedrutveno Sebino Sklon plau 1. Mnogo 2. Prilino 3. Malo 4. Rjetko 5. Nikao X X X X X X

X X

B Gricka nokte Sisa prst Muca Nemirno spava Odbija hranu

1. Mnogo

2.Prilino

3.Malo

4. Rjetko

5. Nikako X X X X X

13

C Ljubomoran Odbija poslunost Sklon laganju Agresivan Oteuje namjetaj i

1. Mnogo

2.Prilino

3.Malo

4. Rjetko X X

5. Nikako X

X X

igrake Povuen U igri eli da X je glavni

Test 1: Informisanost
Zadatak 1. Koje boje je paradajz? 2. Od koje ivotinje dobijamo mlijeko? 3. Za koliko novaca moe kupiti vie vakaOdgovori Zelene i crvene Krave Za 10 KM

za 5 ili 10 KM? 4. Nabroj tri boje. Crvena, uta i bijela 5. Zato ljudi moraju da rade? Da kupe ips i sok i da zarade puno para. 6. U vodi pored riba , moe da ivi jo: 1. 2. aba vrabac, 2. aba, 3. koza, 4. maka 7. Kako se zove tvoj grad? 8. Zato treba prati ruke prije jela? Bos. Krupa Kad ne bude prao ruke , onda e ti bakterije

osuiti ruke. 9. Koja je ovo novanica (50 KM)? Oi5 10. Da pas ne ugine mora mu se dati da jede Da pije i kaki u WC 14

i ......

Test 2: Vizuelna memorija

Pokuaj I 1. 2. 3. 1-3 1-5-9 1-3-9-7 + 1 1 2 Pokuaj II 2-6 1-3-7 2-6-1-5 + 1 1 1 Pokuaj III 8-4 9-1-6 3-2-8-7 + 1 1 2 Uspjeh 3 3 1

4.

1-7-93-5

1-5-9-7-2

8-4-2-6-1

Ukupno:

Test 3: Slaganje kocaka

Zadatak Vrijeme 1 4 42 2 32 23 3 16 06 4 10 84 5 74 01 6 1 50 1. pokuaj 2. pokuaj Ukupno 9 1 1 1 2 2 2 7 O4 23 23

Test 4: ifra
Djeak je sve sloio za 120 sekundi i 01 stotinku. Za prvi i drugi red mu je trebalo vie vremena i grijeio je jer nije iao redom, pa se morao vraati zbog preskakanja, ali je zato trei red znao 15

napamet. Peti red je sloio za 25 sekundi i 1 stotinku, esti red za 15 sekundi i 74 stotinke. U ovom testu je osvojio ukupno 14 bodova.

5. DISKUSIJA

1. Test informisanosti Na osnovu analize dobijenih rezulata ispitanik je na prvom testu osvojio 9,5 od ukupnih 10 bodova. to govori o njegovoj visokoj prediktivnoj validnosti za uspjeh u koli, te dobroj adaptaciji na zahtjeve svakodnevne sredine. U terminima socijalne adaptiranosti rezultati pokazuju da je ispitanik razvio osjeaj kooperacije,dominantno ponaanje, te da nije bio zanemarivan od strane roditelja niti sredine, tj. nije postojala izolacija(zbog hronine bolesti, smti, razvoda...) . Ispitanik nee imati problema sa praenjem nastave i u zadovoljavanju kolskog programa. 2. Test vizuelne memorije Od ukupnog 12 bodova, ispitanik je osvojio 7. Dobijeni rezultat potvruje injenicu da djeca tog uzrasta imaju znatno pobljanu panju, uz istovremeno odstranjivanje ometajuih podraaja. Naglo poboljanje pamenja nastaje usljed sve ee upotrebe ponavljanja u sebi. Prosjean estogodinjak e od npr. 15 proitanih rijei zapamtiti 4. Ispitanik na osnovu dobijenih rezulatat nee pokazati potekoe u praenju nastave, upamivanju sadraja, te nee postojati potreba stvaranja posebnog programa za istog. Budui da ispitanik nije socijalno i edukativno bio depriviran, niti je odrastao u uslovima siromatva rezultati su zadovoljavajui, u skladu sa pretpostavkom. 3. Test slaganje kocaka

16

Vremenski ogranien test. Koritene su kosove kocke. Nakon demonstracije poelo se sa ispitivanjem. Teina rezultata je rezultirala slijdeim rezulatom ukupno 14 bodova, djeak je osvojio 9. Ispitanik je pazio na injenicu da je zadatak vremenski odreen. Prva tri zadatka je rijeio iz prvog pokuaja, jako brzo. etvrti i peti zadatk iz drugog pokuaja, dok esti zadatak nije nikako uspio. Najvie mu je vremena tu otilo 1 min 04 sekunde. Ostale zadatke je rijeio u okviru propisanog vremena. Rezultati potvruju utjecaj obrazovanosti roditelja na njegov uspjeh u ovom testu. Ispitanik nije pokazao potekoe u opaanju dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih predmeta. Zbog naviknutosti na manipulaciju igrakama i na tip zadataka puzzle, nije imao potekoa sa rjeavanjem zadatka. Visok rezultat potvruje sposobnost dueg usmjerenog psihikog napora, razvijenu motornu koordinaciju i perceptivnu organizaciju i na osnovu toga se moe pretpostaviti (oekivati) uspjeh u matematici. 4. Test ifra

Takoer vremenski ogranien test, na kojem je ispitanik od ukupno 15 osvojio 14 bodova. Na osnovu dobijenog rezultata moe se zakljuiti da djeak moe ostati skoncentrisan ako se to od njega trai, te da nee imati problema pratiti i odgovarati zahtjevima kolskog programa. Nije pokazana socijalna ili edukativna deprivacija, niti je postojala odsutnost mogunosti za vjebanje (dosta igraaka razliitih oblika, primjerenih za ispitanikov razvoj). Upitnik za roditelje Dobijeni su podatci o dodatnom ranom razvoju ispitanika te podatci o Razlog spremnosti, odnosno visokih rezultata objanjavaju slijedee injenice: materijalno stanje porodice je vrlo dobro, ivi u vlastitoj kui sa potpunom porodicom, roditelji visokoobrazovani, razvijan pozitivan stav prema koli i vaspitanju, adekvatna odgojna klima. socijalnim i ekonomskim uslovima. Isti su potvrdili i potkrijepili jako dobre dobijene rezultate testiranjem.

17

6. ZAKLJUAK
Veoma je bitno da se prije polaska u kolu svakog djeteta izvri ispitivanje za procjenu zrelosti. To je bitno iz razloga jer na taj nain se kod djeteta provjeravaju njegove sposobnosti, dolaze do izraaja i samim tim dijete pokazuje sve ono to zna i to je do tada nauilo. Cilj je bio procjeniti zrelosti djeteta za polazak u kolu, a zavretku istraivanja je pomogao djeak G. E. koji ima 5 godina i nepunih 9 mjeseci iz B.K.

18

7. LITERATURA
1. ehi, E. (1997). Indikatori djece za polazak djeteta u kolu. Sarajevo: Psihoteka nauka i nastava. 2. Stojakovi,P.(2008)Psihologija za nastavnike.Banja Luka:PRELOM 2. Tomi, R. (2005). Poremeaji u ponaanju dece i mladih. Tuzla: d.o.o OFF-SET. 3. Tovilovi , S. ,Baucal , A. (2007). Procena zrelosti za kolu.Beograd : Centar za primenjenu psihologiju 3. ehovi, M. (2007). Osnovi ope, razvojne i pedagoke psihologije. Tuzla: OFF-SET

19

8. PRILOZI
- Ispunjen list za odgovore - Upitnik za roditelje

20