1.

DEFINIRANJE POLICY PROBLEMA

Definirati problem znai ocrtati razliku izmeu onog gdje smo i onoga kuda elimo stii. Racionalni odluitelj mora uiniti upravo to: odrediti svoje ishodite i budue ciljeve birajui alternative za dolazak do cilja. Policyanalitiar e rijetko sam odabirati problem analize. Najee e mu on biti zadan. Potrebno pokazati: 1. opseg problema (koliko ljudi je zahvaeno, koliki su trokovi...) 2. proirenost i raspored u zajednici (nacionalni ili lokalni problem, gdje je njegov intenzitet najvei...) 3. vremenske pokazatelje (koliko, dugo traje, ciklian ili ne, koliko bi mogao jo trajati ako se nita ne poduzme...) Prilikom definiranja problema provjeravaju se dvije poetne vrijednosti. Efikasnost - relativno jednostavan pristup u kojemu se u omjer stavljaju uloena sredstva i dobiveni rezultati, potrebno je postii to vei output uz to manji input. Pravednost kada je pravednost dominantna vrijednost u policy problemu bit e vjerovatno potrebna dravna regulativa i intervencija. Takva intervencija je usmjerena na redistribuciju poeljnih vrijednosti u drutvu. Sljedei korak je lociranje problema u prostoru i vremenu kakva je povezanost tog problema s drugim podrujima? Utiu li promjene na tim podrujima i na na problem? Glavna pitanja pri definiranju problema: 1. 2. 3. 4. 5. Koliko je ljudi obuhvaeno problemom? Koliki su trokovi po posmatranoj jedinici? S kolikim se sredstvima raspolaze? Ima li prostora za proirenje ili je potrebno smanjenje? Kakva je politika slika problema? Itd.

Glavno pravilo je RAZMILJAJ! Najvjerovatnije analitiar zna o problemu mnogo vie nego to na prvi pogled izgleda.

2.

ETIKA PRAVILA STRUKE Policy prijedlozi trebaju maksimizirati zadane ciljeve, Rjeenja ne smiju pomoi grupama iji su ciljevi nezakoniti, Nastojati osigurati pravednost distribucije poeljnih vrijednosti u drutvu, Uzeti u obzir posljedice I nepredviene trokove. 1

3.

OBILJEJA POLICY ANALIZE

Poblie odreenje policy-analize kao poddiscipline politike znanosti mogue je prikazati i njezinim ogranienjima i omeenou: 1. Srednjom razinom i dometom politikih odluka izmeu ustavnih odluka, 2. Procesualnim obiljejem politikog odluivanja i djelovanja, velikim brojem aktera i odluivakih toaka. 3. Rije je o multidimenzionalnoj analizi koja u sebi sadrava ekonomske,socijalne, politike, pravne, etike, nacionalne i ostale mogue dimenzije. 4. Ciljanom racionalnou i problemskim (vrijednosnim) usmjerenjem koje ne odabire uvijek istraiva, nego mu ga moe zadati naruitelj analize.

Ciljevi policy analize: mogu biti razliiti prikupljanje injenica I stavova, izrada moguih rjeenja, ocjena uspjenosti zakona itd. Vrste naruuitelja: unutar org. u kojoj analitiar radi ili izvan nje Institucijski ambijent u kojem se analiza provodi: ministarstvo, nevladina organizacija, politika stranka itd. Metodoloki pristup I tehnike: politoloki, ekonomski, pravni itd.

4.

POLICY IZVJETAJ

Analitiko-istraivaki napor dobiva konaan oblik u policy izvjetaju. To je analitiarev konani proizvod koji predaje naruitelju, korisniku ili nalogodavcu. U policy izvjeu su saeti svi elementi provedene analize, 2

ukljuujui i zakljune preporuke ili ocjene. To je mjesto ne kojem e analitiar jasno I nedvosmisleno prikazati tok I rezultate svoje analize I odgovoriti na sva psotavljena pitanja na poetku istraivanja. Tehnologija izrade policy izvjetaja: KOMUNIKACIJA S NALOGODAVCIMA da bi istraivanje bilo kompletno I da bi nalogodavac bio u konanici zadovoljan bitno je da se ostvari komunikacija izmedju analitiara I nalogodavca kako bi analitiar dobivao smjernice na ta tano da obrati panju (elje nalogodavca) a kako bi istovremeno I nalogodavac bio bolje upuen u samu analizu I bolje je u konanici shvatio.
1.

FORMA IZVJEA Forma izvjea ima jedan jedini zadatak a to je to bolje I efikasnije prikazati rezultate analize. Izvjetaj ne smije imati vie od 15 do 20 str.
2.

Prva str. nakon naslovne sadri informacije o naruitelju studije I neke druge bitnije informacije (finansiranje,zahvale itd). Nakon toga slijedi saetak izvjetaja (executive summary). U njemu moraju biti jasno napisani GLAVNI STAVOVI ANALIZE. Nakon saetka slijedi sadraj izvjetaja. Ostali dijelovi moraju imati jasno prepoznatljive I poglavljima odijeljene cjeline (najvanije informacije na poetak a nakon toga argumentacija I dokumentacija). STIL IZVJETAJA izvjetaj mora biti jezgrovit I konkretan. Bez obzira koliko analitiar zna o njemu I bez obzira koliko elio istai sve njegove strane najbitnije je da ga napise kratko, jasno, jezgrovito I pojmovima koje svako moe da razumije.
3.

VREMENSKO OGRANIENJE Sjajno napravljena analiza nee biti od koristi ako nije stigla na vrijeme, dok e ona manje dobra a uraena na vrijeme, puno vie posluiti nego besprijekorna koja kasni.
4.

USMENO IZLAGANJE danas se sve ee koristi I nosi mnoge prednosti jer je lake neto prezentovati usmeno pred ljudima koji imaju mogunost postavljati pitanja I dobiti bolja objanjenja za nejasne stvari. Takoer se analitiar moe posluiti projekcijom ali ne smije biti dua od 20 minuta jer onda pada koncentracija.
5.

5.

PRIMJENE POLICY METODA

Postupci I metode analize politikog procesa koje analitiar moe primijeniti, mogu se razvrstati u tri grupe: deskriptivne, kauzalne I evaluacijske. Metode iz pojedine grupe dominiraju u odreenim fazama:

Policy proces Metode Deskriptivne Kauzalne 3 Oblikovanje Prevoenje Vrednovanje

Evaluacijske

6.

TOK POLICY PROCESA

Incijativa i definiranje problema

ta je policy problem? po emu je to javni problem? to je to problematino u indikatorima pojave? kako dospijeva na dnevni red odluivakih tijela? tko su glavni autori itd.. Rjeenje za rjeavanje problema? koje se dominantno rjeenje nudi

Kako je oblikovana alternativa (financijsko,pravno,politiko)? Odluivanje

Kako se selekcioniraju razliita rjeenja? koji se kriteriji pri tom moraju zadovoljiti? tko donosi odluke? Realizacija

Tko sudjeluje u provedbi odluke? to je uinjeno i kakvi su uinci? postoji li otpor i sukob u pogledu realizacije? Vrednovanje

Kako se mjeri uinak odluke? kako se provodi monitoring? tko donosi preporuke na temelju rezultata vrednovanja?

7.

VREDNOVANJE POLICY RJEENJA

Ekonomski kriteriji vrednovanja govore nam o tome kako proizvesti usluge i poeljne vrijednosti to racionalnije. U policy analizi jednako je vano za koga proizvesti usluge. Visokoefikasni programi mogu biti politiko i socijalno ne prihvatljivi jer zanemaruju kriteriji pravednosti koja se odnosi na raspodjelu poeljnih vrjednosti izmeu socijalnih grupa. Postoje dvije dimenzije kriterija pravednosti:

Horizontalna jednak tretman slinih subjekata u istoj socijalnoj grupi

Vertikalna distribucija izmeu nejednakih drutvenih slojeva koji se najee razlikuju po imovinskom stanju.

8.

POGREKA TREE VRSTE

Pogrena definicija problemskog realiteta se naziva POGREKOM TREE VRSTE. Metoda se pravilno koristi, ali se rjeava problem koji je definiran na pogrean nain. Nejasno i nepotpuno definiran problem je est sluaj. Kao i u medicini: ispravna dijagnoza bolesti prvi je uvjet uspjenog izlijeenja.

9.

Rjeavanje problema je usko vezano za efikasnost. Objasnite taj odnos.

Efikasnost je relativno jednostavan pristup nu kojemu se u omjer stavljaju uloena sredstva i dobiveni rezultati.Potrebno je postii to vei output uz to manji input.Efikasnost je povezana s djelovannjem trita koje svojom konkurencijom prisiljava na stalno smanjivanje trokova i poveanje rezultata.

10.

TA SU TO POLICY MODELI?

Policy modeli su pojednostavljene predodbe odabranih aspekata problemske situacije za neke posebne svrhe. Model je pojednostavljen prikaz odnosa izmeu elemenata datog referentnog sustava. Dakle modeli su misaone rekonstrukcije stvarnosti.. Najvanija korist je u tome to nam pomau da jasno i precizno razmiljamo o naem problemu.

11.

MODELI MOGU BITI?

Modeli mogu biti iskazani kao:

Fiziki modeli (globus, maketa I sl.) Grafiki modeli (dijagrami, grafikoni, karte I sl.)

Dijagrami toka su najvazniji I njima pokazujemo kretanje ili promjene nekih stanja kroz zadano vrijeme. Ovakvi se slikovni modeli nekad nazivaj I dinaminim modelima. Podvrsta sui m modeli odluivanja

Matematiki izrazi itd.

Modeli se mogu dijeliti I obzirom na svrhe, oblike iskaza I metodoloke funkcije. Deskriptivni modeli opisuju I objanjavaju uzroke I posljedice odluka. Najee se koriste za praenje rezultata neke odluke. Vrijednosni modeli odreuju orginalni optimalni rezultat neke vrijednosti. Ovi modeli za razliku od deskriptivnih modela koji opisuju samo smjer I povezanost, pruaju I informacije o intenzitetu. Prema prezentaciji modeli se mogu iskazati: Verbalno

Simboliki (matematski I kompjutorski) Shematski itd.

12.

TA JE TO ZATVORENIKA DILEMA? OBJASNITI SVE NJENE MOGUNOSTI.

Zatvorenika dilemma je model problemske situacije s dva aktera, ograniene razmjene informacija kojim se testiraju ishodi saradnje ili nesaradnje. U toj igri postoje dva igraa "zatvorenika" i svaki od njih ima dvije mogunosti: suraivati ili ne suraivati s tuiteljem. Prva mogunost: igra A odabire suradnju, drugi igra B takoer se odluuje za saradnju, I obojica dobivaju N(agrada)po 3 boda. Druga mogunost: igra A surauje i ne dolazi do dobitka, a igra B ne surauje i uzima dobit to ga potie na buduu ne suradnju. Trea mogunost: igra A ne surauje, igra B surauje i sada A uzima dobit, a B ostaje na nuli, etvrta mogunost: ako pak obojica ne surauju, svaki uspijeva doi do minimalnog dobitka(K=1). Slobodni jahai pojedinci ubiru korist od kolektivnog dobra a da nita ne ulau u njega. Za policy analitiara ovo je dobar primjer odluivanja u situaciji kada su problemi slabo strukturisani i kada je rezultat odluke neizvjestan.

13.

EASTONOV MODEL INUPTA I OUTPUTA 6

Rad, Davida Estona o vaan je jer on smatra da je policy-proces process koji ukljuuje interakciju kreatora politike s njihovom politikom okolinom. Ovaj model je prilino jednostavan, meutim, takoe je i vrlo vaan, po tome to naglaava da je policy interaktivan proces. Estonov model pretpostavlja I da postoje jasno definirane svrhe I ciljevi. Estonov input-output model stvara krug putem povratne sprege pri emu ishodi politike utiu na budue zahtjeve. Politika se moe shvatiti krug ili proces koji se sastoji od vie faza koje su rijetko odijeljene a to su: 1. 2. 3. 4. 5. Odluivanje da se odlui priznati neki problem Formuliranje alternativnih opcija Donoenje odluka Provedba Ispravci I nadopune

14.

ANKETNA ISTRAIVANJA

Temeljna funkcija ankete je da istraivaeve hipoteze pretvori u pitanja kojima treba doi do informacija za potvrivanje ili odbacivanje postavljenih hipoteza. Prilikom sastavljanja pitanja treba paziti na to da: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Pitanja budu razumljiva U istom bitanju ne budu postavljena 2 pitanja a ponuen jedna odgovor Pitanja budu jasno i kratko postavljena Nejasan vremenski okvir u pitanju moe dovesti do neodreenih odgovora Sugerirajua pitanja mogu iskriviti odgovor (da ili ne) Pitanja ne budu previe struna kako bi ih svi mogli razumjeti Izbjegavati pitanaj koja nude nejasan par za uporedjivanje

Anketa je instrument za mjerenje pulsa demokratije. Anketna istraivanja su omoguila javnosti da govori o svojim interesima, a politikim akterima da slijede te interese obeanjima te d au konalnici dobiju izbornu podrku. Masovni mediji im znatno u tome pomau tako da je anketa postala politika spona pomou koje politiko vodstvo djeluje i oblikuje javne politike u skladu sa eljama i interesima javnosti.

Ankete se sada koriste, ne samo pred izbore ve i izmeu izbornih ciklusa te ih tkao politiari i politike stranke koriste da ispitaju politike konkurente, odabir i definirianje tema i drutvenih problema na kojima e se temeljiti strategija predizborne kampanje itd.

Anketna istraivanja za potrebe stvaranja javnih politika slina su marketinkim istraivanjima. Ankete su korisne za pronalaenje novih informacija i oblika ponaanja korisnika usluga. Njima se nastoje utvrditi potrebe graana i dobiti ocjene djelovanja postojeih programa. Kada je za neki program potrebno uestvovanja graana, putem ankete se mogu istraiti njihovi stavovi o tom pitanju i spremnost d auestvuju u izradi programa.

15. 1. 2. 3. 4. 5.
6. 7.

STANDARDNA PRAVILA I UPUTE ZA PISANJE UPITNIKA Pitanja moraju biti razumljiva. U istom pitanju ne smiju biti postavljena dva pitanja, a omoguen samo jedan odgovor Pitanja moraju biti relativno kratka i jasna. Nejasni vremenski okvir u pitanju moze dovesti do openitih i neodreenih odgovora Vrijednosno optereena i sugestivna pitanja mogu snano iskriviti rezultate u eljenom smjeru. U policy-korisnim anketama pitanja su esto previe struna ili se oekuje veliko znanje ispitanika.

Izbjegavati pitanja koja nude nejasni par za usporedbu. Smatrate li da se u BiH ivi bolje nego u drugim dravama?

16.

STRATIFICIRANI SLUAJNI UZORAK

Sluajni uzorak moe biti jednostavan kada iz neke vee populacije kao to je popis biraa ili popis vlasnika telefoskog prikljuka sluajni odabirom izdvojimo uzorak. Stratificirani sluajni uzorak ima istu logiku izbora ali je populacija jasnije omeena i opisana. To moe biti dio ukupne populacije izdvojen prema kriteriju spola, dobi ili nekom drugom obiljeju.Stratificirani sluajni uzorak omoguuje neto tanije rezultate istraivanja s kvalitetnjim usporedbama izmeu odabranih strata uzorka.

17.

REPREZENTATIVNI UZORAK

Reprezentativni uzorak primjenuje se najee, tako to se dobije odabirom relativno malog broja jedinica iz vee populacije tako da sve jedinice u velikoj populaciji imaju jednaku vrijednost da mogu biti odabrane u 8

uzorak. to znai, da je temeljno pravilo da svaki lan populacije koju istraujemo ima jednaku mogunost istu razinu sluajnosti, da bude odabran u uzorak.

18.

INTERVJU

U policy-analizi je intervju nezamjenjiv nain prikupljanja podataka, a odnosi se prije svega na intervijuiranje lanova policy-zajednica, policy-aktera te poduzetnika, politiara ili pripadnika te odluivake elite, ovo je njea istraivaka metoda za prikupljane novih podataka u anlizi procesa odluivanje. Intervju se primjenjuje kada o odreenoj temi nismo mogli prikupiti dovoljno informacija iz literature, dokumenatam putem interneta i sl. Najee je tada rije o relativno novom problemu ili kad ej nakon prouavanja sekundarnih izvora ostalo mnogo nejasnih i otvorenih pitanja. Intervju je kvalitativna metoda. Za intervju biramo one sagovornike za koje znamo da su kompetentni za onu temu o kojoj istrazujemo I za koje znamo da nam mogu dati veliki broj tanih I pouzdanih informacija dakle experti iz odreene istraivane oblasti. Pitanja koja postavljamo ispitaniku pozeljno je da budu jasna I nedvosmislena kako bi dobili iste takve I odgovore. Na intervju je potrebno doi ranije kako ne bi doslo do problema tehnicke prirode.

19.

DELFI METODA

Delfi metodom se potiu, razvijaju, razmjenuju i sentitiziraju sudovi o razvoju i buduem stanju neke pojave ili procesa. Njom je trebalo prevladati komunikacijske tekoe u toku rada: dominaciju jedne osobe u grupi, konfornizma, osobne sukobe hijerarhijske odnose u grupi itd. Delfi metoda je zapoela svoj razvoj angairanjem strunjaka za evaluaciju podataka pomou kojih se nastojalo prognozirati budue stanje. Standardna delfi metoda je izmijenjena za potrebe policy analize I kao takva se nekad naziva policy-delfi metoda. Njen je osnovni zadatak otkriti I prikupiti suprostavljene, konfliktne poglede o moguem rjeenju problema I buduem stanju pojave. Neki od elemenata klasine delfi metode su zadrzani kao sto je kontrolirani feedback I kontinuirano informiranje, a neki su modificirani. Delfi metoda se provodi tako da analitiar u prvoj fazi odabere problem istraivanja. Slijedi odabir uzorka aktivnih sudionika (metoda snjene lavine prvi ispitanici identificiraju dva sljedea ispitanika, jendog koji se slae s njima I jednog koji s ene slae). Uzorak ne bi trebao sadrati vie od 30 ispitanika. Nakon prvog kruga analiziraju se prikupljeni odgovori I koriste se. Nakon toga poinje se s drugim krugom anketiranja. U njemu se ispitanici informiraju o miljenjima drugih sudionika te se od njih trai da daju dodatne komentare i ocjene. Broj krugova anketiranja zavisi od sloenosti problema, ali je to najee od 3 do 5 krugova. Obino se delfi analiza zavrava javnom raspravom to je dobro jer se svi sudionici sastaju I mogu uti druga miljenja I stavove. Delfi metodom se nastoji provocirati kreativno miljenje o buduem stanju.

20.

ANALIZA TROKOVA I KORISTI

Analiza trokova i koristi pokuava procijeniti sve aspekte problema I poredati ih prema vanosti. Ona polazi od predpostavke da se sve moe kvantificirat ii tako mjeriti te da se mogu usporeivati vrlo razliiti imbenici i 9

prioriteti. Ovu analizu esto primjenuju politiari kako bi se donjela odluka o javnim projektima, kao npr. nove ceste, nasipa zrane luke itd. tako to ova analiza uzima u obzir ekonomske trokove zatim ih usporedi s ekonomskim koristima koje su srednjorone ili dugorone.

21.

TRI USLOVA ZA USPJENO POLICY RIJEENJE

Prvi uvjet pri izradi uspjenog rjeenja, policy-alternative, je njezina tehnika provedivost. Imamo li na raspolaganju svu potrebnu tehniku opremu? Neke se stvari ne mogu provesti jer se danas smatraju neostvarivim; eksploatacija morskog dna na velikim dubinama, zaustavljanje epidemije AIDS-a jeftinim cjepivom itd.Drugi je uvjet postojanje dovoljnih financijska sredstava i ekonomskih izvora. Rije je o razliitim sredstvima kojima raspolaemo ili ne raspolaemo. Mogu biti mjerljivi (novac, radna snaga, energija, vrijeme itd) i nemjerljivi (motivacija, organizacijska sposobnost itd.). Trei uvjet politika podobnost policy-alternative, ovaj je uvjet vaan zato to se policy odvija primarno unutar politikog sustava i politike arene. Ako je ne prihvate oni koji donose odluke politiari, birai I ostali politiki akteri, mali su izgledi da e rjeenje biti prihvaeno I sprovedeno.

10