Opis: 160 stranica

Datum objave: lipanj 2008

I ODREĐENJE PRAVA DRUŠTAVA

1.POJAM PRAVA DRUŠTAVA
= je grana prava kojom se uređuju privatnopr. udruž. osoba stvorenih pr.poslom radi postizanja
određ. zajednič. cilja

ELEMENTI DRUŠTVA ? / OBILJEŽJA PREMA KOJIMA SE TAKVA DRUŠTVA

ODREĐUJU? / KOJA DRUŠTVA MOGU BITI SAMO S 1 ČLANOM? = DD i DOO
1.postoje članovi (ugovorne strane) = društva moraju imati čl. Članovi druš. mogu biti fizič. ili
pr.osobe. IZNIMKA: čl. zadruge – samo fizič.o.
Članstvo nije ograničeno na domaće osobe, tj. hrv.državljane odn. hrv.pr.osobe,dakle pr.osobe
koje su registrirane u RH i upisane u odgovarajući registar.
IZNIMKA: inozemne o. ne mogu biti čl. druš. za uzajamno osigur.
1.ORTAKLUK → 2 ČLANA
2.JTD → 2 ČLANA
3.KD → 2 ČLANA
4.GIU → 2 ČLANA
5.TD → 2 ČLANA
6.DD → 1 ČLANA
7.DOO → 1 ČLANA
8.DRUŠ. ZA UZAJ.OSIGUR. → 250 ČLANOVA – NE MOGU INOZ.O.
9.ZADRUGA → 3 – SAMO FIZIČ.O.
10.ZADRUŽNI SAVEZ → ČLANSTVO DOSTUPNO SAMO PRAV.O.
( ZADRUGAMA)
ŠTO PODRAZUMIJEVA KARAKTERISTIKA DA SU SVA DRUŠTVA PRIVATNOPR.
ZAJEDNICA?
2.djeluju na privatnopr.osnovi = odnosi među njima u druš. su uređeni pravilima privat.prava. Pr.
druš. ne uređuje zajed. jav.pr. (drž., županiju, grad, općinu, crkvu). U hrv.pr. privatnopr. udruženje
nije ni udruga, jer pravila Z. o udrugama upućuju na to da je riječ o osobi jav.pr.

ŠTO JE DRUŠTVO? / DA BI MOGLI GOVORITI O DRUŠTVU, MORAJU SE ISPUNITI 3

PRETPOSTAVKE? / RATIO OSNIVANJA DRUŠTVA?
1.postoje članovi (ugovorne strane)
2.djeluju na privatnopravnoj osnovi, ali tako da je riječ o:
• udruženju osoba kao pr.zajednici
• da ono počiva na pr.poslu = to je u pravilu ug. Okolnost da je osnova udruživ. u druš.
pr.posao znači da ono nastaje voljom svojih osnivača
• da je usmjereno postizanju određ.zajednič.cilja = druš. su usmjerena na ostvariv. zajed.
svrhe njihovih čl. Usmjerenost na zajed. svrhu osoba koje osnivaju druš. i je razlog za nj.
osnivanje.
Svrha osniv. druš. mora biti dopuštena – to je svaka ona koja nije suprotna Ustavu, prisilnim
propisima i moralu druš.
Zajed. svrha čl.druš. postaje istodobno i svrha druš. – to može biti gospod.svrha ali može biti i
neka 2 npr. promicanje zajednič. kultur., športskih, promidžbenih i 2 interesa i ciljeva.
Kod nekih druš. svrha udruživ. čl. nije određena propisom pa to može biti bilo koja dopuštena
svrha (kod ortakluka).
KOLIKO IMA DRUŠTAVA U HRVATSKOM PRAVU ? = 10
1.ORTAKLUK
2.JTD
3.KD
4.GIU
5.TD
6.DD
7.DOO
8.DRUŠ. ZA UZAJAMNO OSIGUR.
9.ZADRUGA
10.ZADRUŽNI SAVEZ

MOGU LI SE OSNIVATI ONA DRUŠTVA KOJA NISU PREDVIĐENA ZAKONOM?

= Ne, numerus clausus.
U hrv. su pravu druš. numerus clausus (lat. zatvoreni broj). Stoga se, pored nabrojanih, ne bi
mogao stvoriti neki 2 oblik druš.
Svako od navedenih druš. je uređeno Zakonom, to znači da se ne bi moglo osnovati neko druš.
koje Z. ne bi bilo propisano.
Samo radi zaštite čl. i 3-ih, tipovi druš. uređuju se Zakonom.

NAJVAŽNIJI TIP DRUŠTAVA?

DD.

2. PRAVNE ZAJEDNICE KOJE NISU DRUŠTVA (COMMUNIO INCIDENS)

= neko pravo zajednički pripada osobama koje nisu međusobno povezane ostvarivanjem određ.
zajedničkog cilja. Često nastaju bez volje sudionika (ne pr.poslom), pa se ne temelje na ug. kojim
se postavlja određ. zajed. cilj. Npr.
1. suvlasništvo nastalo spajanjem ili miješanjem stvari
2. nasljednička zajednica
3. bračna stečevina

Imovina → nije prijeko potrebna da bi se radilo o društvu

→ postojanje zajedničke imovine još ne znači da je riječ o društvu (npr. suvlasništvo,
nasljednička zajednica)
Zajednice = se uređuju posebnim propisima (pa ih se nalazi u stvarnom, obveznom, obiteljskom i
nasljednom pravu) → npr. propisi o suvlasništvu, o obvezama s više vjerovnika, o imovin.
odnosima brač. drugova, nasljedničkoj zajednici i ti su propisi namijenjeni dotičnoj pr.zajed. ali
se supsidijarno primijenjuju i na društva jer je pr. društava dio pr.zajed.
Svako društvo je i zajednica, ali zajednica ne mora biti društvo.

DRUŠTVIMA SE NE SMATRAJU:
1. pr.osobe javnog prava (RH, županija, općina, grad i Grad Zagreb)
2. sindikati, udruge poslodavaca, polit. stranke i vjerske zajednice
3. ustanove
4. udruge
5. Hrv. Narodna banka i 2 pr.osobe s jav.ovlastima osnovane zakonom, nekim 2 aktom drž.
ili tijela l.s. za koje nije propisom određeno da su TD
6. HGK, Hrv. Obrtnička komora, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika
7. suvlasništvo, nasljednička zajednica , bračna stečevina
8. zaklade, fondacije i investicijski fondovi jer ih tvori imovina bez članova
 9. radni odnosi, obvezni odnosi na temelju ug. o razmjeni robe i usluga za novac ili neku 2
protučinidbu (prodaja, zakup, pružanje usluga) jer se ne radi o or.zajednici niti se teži za
ispunjenjem zajednič.cilja, nego je riječ o golom ispunjenju činidbe i protučinidbe (ali bi
društvo bilo moguće ako se udruži više osoba na 1 ugovornoj strani s ciljem da isporuče
neku robu ili pruže uslugu – npr. konzorcij za izvođenje radova)
PO ČEMU SE DRUŠTVO RAZLIKUJE OD USTANOVA?
Njima se određuje kada su posrijedi osobe javnog pr., pravne tvorevine kojima se ne može
pripisati svojstvo druš. u smislu u kojemu se taj pojam ovdje rabi, jer su druš. samo one osobe
privat.pr. koje za to ispunjavaju već spomenute uvjete.
Ustanova nije privatnopr. zajed, već javnopr.

3.EUROPSKO PRAVO DRUŠTAVA

Zadaća EU = izjednačavanje pr. unutar Unije, pa ta asocijacija u sklopu toga ima važne zadaće i
na području pr. druš.
Usprkos tome, ne postoji tzv. Europsko pr.druš. – riječ je o nacion.pr. zemalja čl. čija rješ. Unija
želi izjednačiti onoliko koliko može. Riječ je o zaštitnim normama na tom području kako bi se
izbjegle zloporabe i zaštitili čl.druš. i 3-će osobe. Takva zadaća ostvaruje se na 3 načina:
1. donošenjem smjernica = Vijeće EU donosi smjernice za izjednačavanje pr. u zemljama
članicama kojima se postavljaju za njih obvezni ciljevi, ali im je prepušten izbor načina i
sred. kojima će to postići.
Tako ostaje očuvan suverenitet nacion.zakonodavca iako je on dužan u roku
određ.smjernicom svoje propise prilagoditi onome što je njome određeno.
2. stvaranjem nadnacion. pr.druš. = riječ je o usamljenim propisima, njihova primjena
praktički nije moguća bez primjene ostalih propisa nacion.pr.
3. sklapanjem međ.konvenc. = nakon ratifikac. postaju unutraš. pr. koje ima prednost pred
ostalim nacion.pr. npr. konvenc. o uzajamnom priznanju druš. i prav.osoba

4. IZVORI PRAVA DRUŠTAVA

POSTOJI LI JEDINSTVENI ZAKON ZA SVA DRUŠ. U RH? / JESU LI SVA DRUŠTVA
UREĐENA ZTD-OM? = Ne / KOJIM SE ZAKONOM UVODE TRG.DRUŠ. I KADA? Z. o
poduzećima 1989.

TEMELJNI IZVORI PRAVA DRUŠTAVA? /NABROJI ZAKONE KOJI REGULIRAJU

DRUŠTVA?
1. ZTD – primjenjuje se od 23.11.1993.
2. ZOO
3. Z. o zadrugama
4. Z. o osiguranju
5. Z. o bankama
6. Z. o odvjetništvu
7. Z. o športu
8. Z. o obrtu
9. Z. o zdrav.zaštiti
10. Z. o jav.bilježništvu
11. Z. o porez. savjetništvu
PROVEDBENI PROPISI?
1. Z. o računovodstvu
2. Z. o reviziji
3. Z. o drž. reviziji
 4. Z. o jav.bilježništvu
5. Z. o sudskom registru
6. Pravilnik o načinu upisa u sud.r.
7. Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti uključujući tu klasif.
8. Z. o porezu na dobit
9. Z. o zaštiti tržišnog natjecanja
10. Stečajni zakon
11. Ovršni zakon
12. Z. o tržištu v.p.
13. Z. o investicijskim fondovima
14. Z. o preuzimanju dd-a
15. Z. o radu
PORED PROPISA SVAKO PR. ČINE I :
1) običaji – u RH nemaju toliko značenje kao što je to u nekim 2 granama pr. npr. u trg.
2) sudska i arbitražna praksa – relativno siromašne jer je pr.druš. pr.grana koja je u našoj
zemlji novost
3) pravna književnost - relativno siromašne jer je pr.druš. pr.grana koja je u našoj zemlji
novost

5. ODNOS PRAVA DRUŠTAVA I 2-IH GRANA PRAVA

Pravo društava = je dio privatnog prava pa to dijelom određuje njegovo mjesto u pr.sustavu, ali se
isprepliće s granama privatnog i javnog prava, i posebno s propisima građanskog i trgovačkog
prava.

1.PD i Građansko pravo = supsidijarna primjena GP

Obvezno pravo:
• posebno sloboda ugovaranja ( npr. valjanost očitovanja volje)
• odgovornost za objavu javnih poziva, obavijesti, pobijanje i ništavost ug.
Stvarno pravo:
• unošenje stvari u društvo, stjecanje stvarnog prava poslovanjem društva
• nasljeđivanje

2.PD i Trgovačko pravo

Prije bili 1 grana, ali temeljna razlika je ta šta je PD statusno (bavi se udruženjima) ,a TP
odnosima društva (trgovac) s drugima + pr.poslovima (ugovorno)

3.PD i Privredno pravo

PP = uređuje se gospodarski poredak gdje je riječ o javnopravnom uređenju gospodarstva.
Npr. propisi o zaštiti tržišnog natjecanja kojima se s javnopr. stajališta da bi se zaštitilo važno
društv. dobro (slobodno tržišno natjecanje), može utjecati na ocjenu valjanosti spajanja i
pripajanja društava te ostalih oblika koncentracija.
Kako PP sadrži uglavnom propise prisilnopravne naravi, njime se zapravo postavljaju ograničenja
autonomiji društava.

4.PD i Obiteljsko pravo

Činjenica da su fizič. osobe članovi društva ima za posljedicu da i pravila OP mogu biti
mjerodavna za prosudbu nekih pitanja iz područja PD.
To će biti glede ocjene:
• tko ima pr. na udio ili poslovni udio u društvu ako on ulazi u bračnu stečevinu osoba koje
su u brač. zajednici,
 • tko i kako odlučuje o pravima koja spomenute osobe iz toga imaju,
• kako se ta pitanja procjenjuju kada je riječ o izvanbrač.zajed.

5.PD i Radno pravo

RP će dati odgovore na pitanja :
• tko je s društvom u rad.odnosu
• kakav je odnos između člana organa i društva, posebice kada je riječ o članovima organa
društva koji mogu, ali i ne moraju biti u rad.odnosu s društvom
• primjenjuju li se neke norme rad.prava i na odnos članova organa i društva, iako nije riječ
o rad.odnosu
• što je s rad.odnosima zaposlenih u slučaju statusnih promjena pripajanja ili spajanja
društava
• što je s rad.odnosima zaposlenih tada kada nositelj unosi svoje poduzeće u 2 društvo
6.PD i Propisi kojima se uređuje financijsko tržište
Na društva se primjenjuju propisi kojima se uređuje fin.tržište (propisi o v.p., burzama,
investicijskim fondovima, preuzimanju dioničkih društava, bankama) koji mogu utjecati na
prijenos udjela u društvu ako su oni izraženi v.p.

7.PD i Porezno pravo

PP utječe na izbor oblika TD, nj. preoblikovanje i povezivanje društava u koncern ili na 2 način,
na to hoće li se i što će se unijeti u društvo kao ulog.
Zato PP djeluje kao ograničenje autonomije pri odlučivanju za poduzimanje nekog koraka samo
toliko koliko daje razloge za poduzimanje ili protiv poduzimanja neke radnje što je inače uređeno
pr. društava.

8.PD i Građansko procesno pravo, posebice insolvencijsko pravo

Tu valja spomenuti primjere kada se sporna pitanja u društvu rješavaju pred sudom u parnič. ili
izvanparnič. post. ili pred arbitražom, posebice kada je riječ o pobijanju odluka skupštine ili
izricanju privremenih mjera.U propisima kojima se uređuje pr. društava na brojnim se mjestima
izričito propisuje nadlež. suda za rješavanje određ. sporova ili stanja.

9.PD i Međunarodno privatno pravo

Kod inozemnih i transnacionalnih društava na području PD primjenjuju se pravila mpp-a da bi se
odredilo mjerodavno pr. za društvo i odnose društva s nj. članovima.
Riječ je o pronalaženju mjerodavnog pr. za ocjenu sposobnosti pr.osobe i pravila mjerodavnih za
njezin nastanak, djelovanje i prestanak.
Rezultat u pronalaženju mjerodavnog prava ovisit će o tome primjenjuje li se prema pravilima
konkretnog mpp-a neke zemlje teorija osnivanja ili teorija sjedišta.

10.PD i Upravno pravo

Za obavljanje nekih djelatnosti propisano je da se prije toga mora dobiti suglasnost, odobrenje ili
2 akt drž.organa ili neke institucije pa se društvo koje se osniva radi toga ne može upisati u sud.r.
Zabrane se često izriču upravnim propisima, djelovanje Komisije za v.p., Agencije za zaštitu
tržišnog natjecanja.
Ustavno načelo slobode poduzetništva – ono je brana pretjeranom ulaženju drž. u djelovanje
društava, što ona najčešće čini donošenjem upravnih mjera pozivajući se pri tome i na to da time
baš štiti interese društava.

11.PD, Kazneno i Kazneno procesno pravo

Oni će biti mjerodavni za ocjenu može li netko biti imenovan članom uprave i nadzornog odbora
dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću, ne može se imenovati:
• kažnjavana osoba za k.d. povrede obveza vođenja trg. i poslov. knjiga
• pogodovanja vjerovnika
• zloporabe u post. prisilne nagodbe i stečaja
• izdavanja i neovlaštenog pribavljanja posl. tajne i prijevare
• kvalificirani oblik tog djela s nazivom prijevara u gospod. poslovanju

6. DRUŠTVO S NEDOSTATKOM
Njemačka sudska praksa je razvila učenje o tzv. druš. s nedostatkom kojim se nastoji pomiriti
druš.stvarnost i pravila obvez.pr.
Prema tom učenju ništavost ug. na kojemu se temelji druš. još ne uklanja i društvenopr.odnos.;
druš.postoji, ali ima nedostatak.
U tome je odlučan 1.korak bio učinjen presudom njemač.najvišeg sudišta u predmetu u kojemu se
odlučivalo o manama volje pri sklapanju ug. kojim je bilo osnovano KD.
Presudom je bio zauzet stav da postojanje mane volje treba smatrati važnim razlogom za
prestanak druš.
Ne radi se o tome da je samim poništenjem ug. prestalo i druš., nego da na temelju toga tek treba
poduzeti radnje na temelju kojih ono prestaje.
Nakon toga o tom se pitanju razvila bogata sudska praksa, prema kojoj druš. postoji u unutraš.
smislu i prema 3-ima, dok se nakon zahtj. nekoga od čl.druš. ne utvrdi da postoje mane i ug. ne
poništi, ali i tada se, suprotno pravilima obvez.pr., postojanje druš. ne uklanja za prošlo vrijeme
(ex tunc), nego samo za buduće (ex nunc).

II PODJELA DRUŠTAVA

1.PREMA PRAVNOJ OSOBNOSTI

DRUŠTVA PRAVNE OSOBE DRUŠTVA KOJA NISU PRAVNE OSOBE
1.sva trg.društva 1.ortakluk
JTD, 2.tajno društvo
KD, 3. i sva preddruštva društava pravnih osoba
D.D.,
D.O.O.,
GIU
2.DRUŠTVO ZA UZAJAMNO OSIGURANJE
3.ZADRUGA
4.ZADRUŽNI SAVEZ
Njihovim udruživ. stvara se novi pr.subjekt koji
Njihovim udruživ. ne stvara se novi pr.subjekt,
je odvojen od čl. nego je društvo ovisno o članovima i tijesno je
za njih vezano, jer ga oni tvore.
Između društva i nj.članova mogu se sklapati Imovina društva je zajednička imovina
pr.poslovi. članova, oni su zajedno nositelji pr. i obveza
nastalih djelovanjem društva.
Društvo se upisuje u sud.reg., upisom stječe Članovi vode društvo i ono je o njima ovisno,
svojstvo pr.osobe. pa se stoga za promjenu članstva traži
suglasnost članova.

2.PREMA TEMELJNIM OBILJEŽJIMA

DRUŠTVA OSOBA, KOJA SU A DA NISU TRG. DRUŠTVA ? = ORTAKLUK, TD,
ZADRUGA, ZADRUŽNI SAVEZ
DRUŠTVA OSOBA DRUŠTVA KAPITALA
1.ortakluk – nisu pr.osobe 1. d.d. i nj. preddruštvo
2.tajno društvo – nisu pr.osobe 2.d.o.o. i nj. preddruštvo
3.jtd i nj. preddruštvo 3.društvo za uzajamno osiguranje i nj.
4.kd i nj. preddruštvo preddruštvo
5.giu i nj.preddruštvo
6.zadruga i njezino preddruštvo
7.zadružni savez i nj.predruštvo

Temeljna obilježja: Temeljna obilježja:

1. bitna su osob.svojstva članova 1.da su pr.osobe osim preddruštava
2.društvo mora imati najmanje 2 člana 2.imaju temeljni kapital
3.za postojanje društva nije bitan kapital 3.da se za osnivanje društva ne traži više osoba
4. jača povezanost interesa čl. 4.da članovi društva ne odgovaraju za
nj.obveze, osim u iznimnom slučaju (onaj tko
zloupotrebljava okol. da kao član trg.društva ne
odgovara za obveze društva ne može se pozvati
na to da po zakonu ne odgovara za te obveze)
5. osobni angažman i doprinos članova 5.da članovi snose ograničeni rizik za
poslovanje društva,i to samo s onim što su
uložili u društvo
6.postoji osobna neograničena solidarna 6.da kontrola ulaska i izlaska iz društva nije
odgovor.članova vlastitom imovinom za bitna, a uspostavlja se samo onda ako se to
obveze društva odredi društvenim ug. ili statutom
7.članska se prava ako se drukčije ne ugovori 7.da nije bitan osobni doprinos rada članova u
redovito određuju po osobama društvu, jer ono ima org. u kojima ne moraju
biti članovi društva
8.u načelu se bez suglasnosti ostalih članova ne 8.ne primjenjuju se na njih odredbe ZOO o
može prenijeti udio u društvu na nekog 2 ortakluku
9.članovi imaju široku autonomiju uređenja
odnosa u društvu
10.u nedostatku zakonodavnih rješ. kojima se
uređuje pojedini tip društva primjenjuju se
odredbe ZOO kojima se uređuje ortakluk

3.TRGOVAČKA I NETRGOVAČKA
JESU LI SVA TRG.DRUŠTVA PRAVNE OSOBE? = DA / KOJIMA SE BAVI PR. DRUŠTAVA
A DA NISU TRG. DRUŠTVA ? = NETRGOVAČKA DRUŠTVA
TRGOVAČKA DRUŠTVA NETRGOVAČKA DRUŠTVA
1.jtd – društva osoba 1.tajno društvo
2.kd – društva osoba 2.ortakluk
3. giu – društva osoba 3.društvo za uzajamno osiguranje
4. d.d. – društva kapitala 4.zadruga i
5. d.o.o. – društva kapitala 5. zadružni savez

4.UNUTRAŠNJA I VANJSKA DRUŠTVA

UNUTRAŠNJA DRUŠTVA
= su društva koja djeluju samo između članova
i ne ulaze u odnose prema 3-ima
( npr.tajno društvo) pa ih stoga ne može
zastupati nitko od članova ni bilo koja 2 osoba.
Riječ je o odnosu među članovima društva.
U odnose prema 3-im osobama ulaze članovi
društva samo u svoje ime i pri tome ne mogu
djelovati za društvo
Ona nikada nisu u obliku pr.osobe
VANJSKA DRUŠTVA
= su društva koja ulaze s 3-im osobama u
pr.odnose, tj. sudjeluju u pr.prometu.
( npr.sva društva pr.osobe, ortakluk)
Svako je vanjsko društvo po naravi stvari i
unutarnje, jer budući da je riječ o udruženju
osoba, ne može biti samo vanjsko.
Djeluje kao unut.društvo između članova, a kao
vanjsko nastupajući prema 3-ima.

5.PREMA CILJU
DRUŠTVA KOJA SU POGODNA ZA DRUŠTVA ZA KOJU SU PROPISIMA
OSTVARENJE SVAKOG DOPUŠTENOG GLEDE TOGA POSTAVLJENA
CILJA I OBAVLJ, DJELAT. KOJIMA SE TO OGRANIČENJA
POSTIŽE
U pravilu su društva podobna za ostvarenje Samo za neke tipove društva propisana su
svakog dopuštenog cilja ogranič. (npr.giu, društvo za uzajamno
osiguranje, zadruga)
Samo se iznimno postavljaju ogranič. tako da
se propisuje koji je tip društva pogodan za
obavljanje određ. djelatnosti

KOJA SU 2 NAČINA SUDJELOVANJA DRŽAVE U NASTANKU DRUŠTVA PRAVNE

OSOBE?
1. NORMATIVNI SUSTAV = mi smo usvojili norm.sustav osnivanja tako da se koncesijski
sustav primjenjuje samo iznimno, ako je to za neki slučaj posebno propisano.
Za norm.s. → karakteristično je da sud prilikom upisa društva u sud.r. samo ispituje jesu
li ispunjene sve pretp. koje se traže za osnivanje pr.osobe. → utvrdi li da jesu mora
obaviti upis u sud.r. Za to se ne traže suglasnost ni odobrenje vlasti ni nekoga 2 tko
obavlja jav.ovlaštenja.
Sud ne može prosuđivati je li nešto gospodarski ili s neke 2 str. opravdano, tj. ne može
postupati po nač. oportuniteta, nego isključivo po načelu legaliteta.
Registarski sud ispituje jesu li obavljene sve radnje koje su potrebne za osnivanje,
uključujući i uplate uloga, ako se i koliko traže zakonom i pr.poslom koji je osnova upisa.
 Upisom u sud.r. sprječava se nesigurnost u pr.prometu do koje bi došlo kada bi u njemu
sudjelovala osoba glede koje bi postojala sumnja u njezinu pr.osobnost.
2. SUSTAV KONCESIJE = temelji se na činj. da je za osnivanje pr.osobe potrebno
odobrenje ili suglasnost drž.org. ili neke pr.osobe koja ima jav.ovlasti, a dominirao je pri
osnivanju pr.osoba još u 19.st. kada ga je zamijenio normativ.sustav. Danas se još
primjenjuje samo u strogo propisanim slučajevima.
ZTD sadrži odredbu prema kojoj se kada je za pojedine djel. zakonom propisano da se
mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili 2 akta drž.org. ili neke institucije,
djelat. upisuje u sud.r. samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole tog org. ili
institucije.
Odobrenje odn. suglasnost redovito se vežu za ono čime se ona bavi, a samo posredno i
za tip osobe ako neke djel. mogu obavljati samo propisom određ. tipovi društava.Npr.:
• za osnivanje banke je potrebno odobrenje za rad koje daje HNB
• za osnivanje društva za osiguranje potrebno je odobrenje Direkcije za nadzor
društava za osiguranje
• Glede jtd i kd koje obavljaju zaštitarsku djel. – polic. uprava daje odobrenje za
početak rada takvog trg.dr.

III TRGOVAČKA DRUŠTVA

1.TRGOVAC
= je ako ovim Z. nije drugačije određeno fizič. ili prav.o. koja samostalno trajno obavlja
gospodar.djelat. radi ostvarivanja dobiti
• proizvodnjom
• prometom robe ili
• pružanjem usluga na tržištu
OSOBE KOJE SE BAVE SLOBODNIM ZANIMANJIMA uređenim poseb.propisima smatraju
se trgovcima u smislu ovoga Z. samo ako je to u tim propisima određeno.
INDIVIDUALNI POLJODJELCI nisu trgovci u smislu ovoga Zakona.

KUMULATIVNE PRETPOSTAVKE PO ZTD-U? /UVJETI ZA POSTOJANJE TRGOVCA:

1. trg. može biti fizič. ili prav.o.
2. da samostalno i trajno obavlja gospod.djel.
3. da to čini radi stjecanja dobiti
4. da to čini proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu

RAZLIKA TRGOVAC – PODUZETNIK?

PODUZETNIK = može biti bilo koja osoba koja se smatra trgovcem (trg.druš. ili trg. pojedinac).
Poduzetnik nastupa u pr. prometu i isključivi je nositrelj svih pr. i obveza.

DA LI SU ODVJETNICI TRGOVCI?
Odvjetnici nisu trgovci jer to ne uređuje Z. o odvjetništvu. Odvjetnici su poduzetnici i udružuju se
u JTD.

DA LI JE PREDDRUŠTVO TRGOVAC?
Preddruštvo, iako još nije pravna osoba = trgovac.

2.TRGOVAČKO DRUŠTVO
= je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ovim Zakonom.

PREDMET DJELATNOSTI TRG.DRUŠTVA?

Trg.druš. može se osnovati za obavljanje gospod. ili bilo koje 2 djelat.
Trg.d. je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospod. ili neku 2 djel.

4. PRAVNA OSOBNOST TRGOVAČKOG DRUŠTVA

KAKO TRG.DRUŠTVO STJEČE SVOJSTVO PRAVNE OSOBE, A KAKO GA GUBI?
Trg. druš. svojstvo pr.o. stječe upisom u SR, a
gubi ga brisanjem iz r.
Upis trg.druš. u SR je konstitutivne prirode.
Stjecanjem pr.osobnosti trg.druš.dobiva status prav.subjekta – to je bitno jer je pr.subjektivitet
trg.druš. odvojen od subjektiviteta osoba koje su čl. tog druš.; pr. i fizič.o.

Kao pravni subjekt, trg.druš. ima pr. i posl. spos:

1) PRAVNA SPOS. = znači da ono može biti nositelj pr. i obveza
2)POSLOVNA SPOS. = prijeko potrebna pretp. da trg.druš. ta pr. i obveze može stjecati svojim
djelovanjem odn. očitovanjem volje.
Pr. i posl.spos. omogućavaju trg. druš. da:
1) može u pr.prometu stjecati pr. i preuzimati obveze
2) može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari
3) može tužiti i biti tuženo pred drž. i izbranim sudom i sudjelovati u 2 postupcima
13. ODGOVORNOST TRG. DRUŠ. I NJ. ČL. ZA OBVEZE DRUŠTVA
TRG.DRUŠ. ODGOVARA ZA SVOJE OBVEZE – cijelom svojom imovinom. Od navedenoga
pravila
o odgovor. trg.druš. za obveze nema iznimke.
Trg.druš. ne odgovara za svoje obveze TK. Odgovor. je druš. šira i obuhvaća svu imovinu druš., a
ne
samo onu koja je nastala ulozima kojima je TK stvoren.

KAKO ZA OBVEZE TRG.DRUŠ. ODGOVARAJU NJ. ČLANOVI?

1. ČL. JTD – osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom
2. KD - KOMPLEMENTARI odgovaraju za obveze druš. osobno, solidarno i
neograničeno
cijelom svojom imovinom
KOMANDITOR – ne odgovara za obveze druš. ako je u cjelini uplatio
ulog na koji se obvezao društ.ug. – ako ne uplati – odgovara vjerov.druš.
 neposredno i solidarno s ostalim čl. druš. do visine ugovorenoga uloga
umanjenoga za uplaćeni dio.
KADA KOMANDITOR IPAK ODGOVARA ZA OBVEZE DRUŠ.
MADA JE ISPLATIO ULOG U CIJELOSTI - ako se komand. isplati
nj.ulog, to prema vjerov. druš. djeluje kao da ulog nije uplaćen – isto
vrijedi i kada koman. sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je nj.
uplaćeni udio u kapit. druš. zbog gubitka smanjen.
Koman. nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih GFI primio
u dobroj vjeri kao udio u dobiti druš.
U odnosu prema vjerov. druš. u kojemu ni 1 od komplem. nije fizič.o.,
smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao društ.ug.,
ako društvo u komplementaru drži udjele – to ne vrijedi u slučaju ako je
komplem. JTD ili KD u kojima je čl. koji osobno odgovara za obveze
druš. fizič.o
3. DIONIČARI DD, ČL.DOO I KOMANDITORI U KD – ne odgovaraju za obveze druš.
izuzev kada je to određeno ovim Z.
IZNIMKA:
onaj tko zloporablja okol. da kao čl.trg.druš. ne odgovara za obveze druš. ne može se
pozivati na to da po Z. za te obveze ne odgovara.
Riječ je o slučaju kada dolazi do probijanja pr.osob. odn. zida pr.subjektiviteta trg.druš.
Smatra se da je ispunjena pretp. za odgovor.čl.druš.ako:
1)koristi druš. za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen
2)koristi druš. da bi oštetio vjerov.
3)ako protivno Z. upravlja imovinom druš. kao da je to nj. imovina
4)ako u svoju korist ili u korist neke 2 osobe umanji imovinu druš., iako je znao ili morao
znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze

Različ. su moguć. zloporabe okol. da čl.druš.kapit. ne odgovaraju za obveze druš.:

1.jedini čl. DOO svojim djelov. stvara privid pr.identiteta između sebe i druš.
2.privid pr.identiteta nastaje ako dolazi do miješanja odn. nema dovoljno očitog
razgraničenja između imovine druš. i druš.kapit.
3.pitanje odgovor. čl.druš. za obveze druš.kapit. može se postaviti i kada druš. nema samo
1 čl.

PROBOJ PR.OSOBNOSTI ODN. ZIDA PR. SUBJEKTIVITETA KOD DRUŠTVA KAPITALA /

NAVEDI SLUČAJEVE KADA DO TOGA DOLAZI?
DIONIČARI DD, ČL.DOO I KOMANDITORI U KD – ne odgovaraju za obveze druš. izuzev
kada je to određeno ovim Z.
IZNIMKA:
onaj tko zloporablja okol. da kao čl.trg.druš. ne odgovara za obveze druš. ne može se pozivati na
to da po Z. za te obveze ne odgovara.
Riječ je o slučaju kada dolazi do probijanja pr.osob. odn. zida pr.subjektiviteta trg.druš.
Smatra se da je ispunjena pretp. za odgovor.čl.druš.ako:
1)koristi druš. za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen
2)koristi druš. da bi oštetio vjerov.
3)ako protivno Z. upravlja imovinom druš. kao da je to nj. imovina
4)ako u svoju korist ili u korist neke 2 osobe umanji imovinu druš., iako je znao ili morao znati da
ono neće moći podmiriti svoje obveze

Različ. su moguć. zloporabe okol. da čl.druš.kapit. ne odgovaraju za obveze druš.:

1.jedini čl. DOO svojim djelov. stvara privid pr.identiteta između sebe i druš.
2.privid pr.identiteta nastaje ako dolazi do miješanja odn. nema dovoljno očitog razgraničenja
između imovine druš. i druš.kapit.
3.pitanje odgovor. čl.druš. za obveze druš.kapit. može se postaviti i kada druš. nema samo 1 čl.

3. TRGOVAC POJEDINAC
= je fizič.o. koja samostalno obavlja gospod.djelat. u skladu s propisima o obrtu, i upisana je u SR
kao trg.pojedinac.

KAKO SE STJEČE SVOJSTVO TRG.POJEDINCA?

Svojstvo trg.pojedinca stječe se upisom u SR, koji može biti:
1.FAKULTATIVNI UPIS = fizič.o. koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se
upiše u SR kao trg.pojedinac ako njen godiš.prihod prelazi svotu od 2.000.000kn, a
2.OBVEZAN UPIS = dužna je zatražiti taj upis ako joj godiš.prihod prelazi svotu od
15.000.000kn – mora podnijeti prijavu za upis u SR u roku od 60 dana nakon podnošenja financ.
agenciji GFI u kojima je iskazan godiš.prihod

ŠTA MORA SADRŽAVATI PRIJAVA ZA UPIS U SR?

1. tvrtku
2. sjedište
3. predmet poslov. trg.pojed.
4. podatak o godišnjem prihodu
5. naziv registra i
6. broj pod kojim je fizič.o. koja ima nakanu poslovati kao trg.pojed. u njemu upisana kao
obrtnik; a prijavi se prilažu i :
7. izvod iz registra
8. GFI podneseno agenciji kojim se dokazuje da je ostvaren godiš.prihod

KOJI SE PODACI UPISUJU U REGISTAR?

1. tvrtka
2. sjedište
3. predmet poslov. trg.pojed.

TKO JE FIZIČKA OSOBA PRIJE UPISA U SR?

Obrtnik.

KAKO PRESTAJE SVOJSTVO TRG.POJEDINCA?

Svojstvo trg.pojedinca prestaje brisanjem iz SR do kojega može doći:
1.NA TEMELJU PRIJAVE – ako po ovome Z. više ne postoji obveza da u SR bude upisan kao
trg.pojedinac, on može prijavom koju podnese registar.sudu tražiti da ga se briše iz toga r. Trg.
pojedinac mora prijavi priložiti posljednje GFI koje je podnio agenciji
2.PO SLUŽ.DUŽ. = reg.sud će po služ.duž. brisati iz SR trg.pojedinca za kojeg dobije GFI iz
kojega proizlazi da više ne ispunjava uvjete za upis u SR.

DA LI SE NA TRG.POJED. PRIMJENJUJE ZTD?

Da, na trg.pojed. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe 1.dijela ovoga Zakona.

OBRTNIK I TRG.POJED.?
OBRTNIK = svaka fizič.o. koja samostalno i trajno obavlja dopuštenu gospod. djelat. sa svrhom
postizanja dobiti, koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

KAKO ODGOVARA OBRTNIK , A KAKO TRG.POJEDINAC?

OBRTNIK = za obveze nastale u obavljanju obrta odgovara samo unesenom imovinom
potrebnom za obavljanje obrta
TRG.POJEDINAC = odgovara za svoje obveze uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta
prije upisa u SR kao trg.pojed. osobno, cijelom svojom imovinom.

PO ČEMU JE BITNO DA JE TRG.POJED.?

Po pitanju odgovornosti, trg. pojedinac odgovara osobno, dok društvo (trgovac) ne odgovara
osobno.
5. PPREDDRUŠTVO
= je druš. koje postoji od sklapanja pr.posla na kojemu se temelji druš. do nj. upisa u SR

ULOGA PREDDRUŠTVA?
Obavljanje svega što je potrebno da bi se upisom osnovalo društvo pr.osoba.

KAD PRESTAJE PREDDRUŠTVO?

Časom upisa druš. u SR prestaje preddruštvo – ono se ne upisuje u SR

KAKO NASTAJE PREDDRUŠTVO?

1. sklapanjem društ.ug. odn.
2. usvajanjem statuta
3. preuzimanjem svih d. od strane osnivača trg.druš.
Na odnos između osnivača druš. prije nj. upisa u SR primjenjuju se odredbe društ.ug. odn.
statuta

KAKO NASTAJE PREDDRUŠTVO KOD 2 DRUŠTAVA? / ŠTO JE POTREBNO DA BI

NASTALO PREDDRUŠTVO DD-A? / PREDDRUŠTVO DOO-A?
1. PREDDRUŠTVO JTD I KD - nastaje sklapanjem ug. o osnivanju društva, za što se ne
propisuje poseban oblik iako će se zbog upisa društva u sud.r. to morati učiniti u
pisanom obliku.
2. PREDDRUŠTVO GIU - nastaje sklapanjem ug. o osnivanju giu u obliku
javnobilježničke isprave
3. PREDDRUŠTVO DD - koje se osniva simultano mjerodavan je trenutak kada osnivači
kod jav.bilj. preuzmu sve dionice društva, izjave da osnivaju d.d. te usvoje i potpišu
statut., a ako je riječ o sukcesivnom osnivanju, kada kod jav.bilj. usvoje statut i preuzmu
dio dionica
4. PREDDRUŠTVO DOO - nastaje sklapanjem društv.ug. u obliku javnobilježničke isprave
5. PREDDRUŠTVO DRUŠ. ZA UZAJAMNO OSIGUR. - nastaje sklapanjem ug. o
osnivanju društva i usvajanjem statuta.
6. PREDDRUŠTVO ZADRUGE - sklapanjem ug. o osnivanju zadruge u obliku
javnobilježničke isprave
7. PREDDRUŠTVO ZADRUŽ.SAVEZA - nastaje sklapanjem ug. o osnivanju saveza, za
što se ne propisuje poseban oblik iako je jasno da on mora biti sklopljen u pisanom
obliku

IMA LI PREDDRUŠTVO PRAVNU OSOBNOST?

Preddruš. nema pr.osob., a trg.druš. ju ima.
Organizac. oblik trg.druš. ustanovljen preddruš., dakle
1)sklapanjem društ.ug.
2)usvajanjem statuta i
3)preuzimanjem svih dionica
nastavlja se u trg.druš. – pravnoj osobi, koja nastaje upisom u SR.
Prava i obveze preuzete djelovanjem preddruš. u ime trg.druš., prije upisa u SR smatraju se pr. i
obvezama tog trg.druš.

DA LI PREDDRUŠTVO MOŽE PRAVNO DJELOVATI?

Ne.
Budući da preddruštvo nema pr.osob., ono ne može biti nositelj pr. i obveza. Zato preddr. u ime i
za račun trg.druš. stječe pr. i preuzima obveze koje na trg.druš. prelaze u trenutku nj. upisa u SR.
Sve dok trg.druš. upisom u SR ne stekne pr.osobnost, osnivači su povezani samo na
obveznopr.osnovi tj. na ugovornoj osnovi. U času upisa u SR obveznopr. odnos između osnivača
druš. prerasta u statusnopravni.

ČIJA SU PRAVA STEČENA U IME TRG. DRUŠTVA PRIJE NJEGOVA UPISA U SR?
Pr. stečena u ime trg.druš. prije nj. upisa u SR zajednička su nepodijeljena imovina osnivača.

TKO ODGOVARA ZA OBVEZE?

Za obveze koje se preuzmu u ime trg.druš. prije nj. upisa u SR odgovaraju:
1. onaj tko ih je preuzeo u ime društva i
2. osnivači
3. preuzme li ih više osoba – one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom
imovinom

TKO VODI POSLOVE PREDDRUŠTVA KOD 2 DRUŠTAVA?

1. poslove predd. nastalog sklapanjem društ. ug. o osniv. JTD – vode čl. JTD
2. KD – komplementari
3. GIU – nj. uprava odn. njezini čl.
4. DD – uprava odn. čl. uprave
5. DOO – uprava odn. čl.

KADA SE OSOBE ODGOVORNE ZA OBVEZE PREDD. OSLOBAĐAJU

ODGOVORNOSTI?
Osobe odgovorne za obveze predd. oslobađaju se odgovor. za njih upisom trg.druš. u SR

PREUZMU LI SE UG. SKLOPLJENIM S VJEROVNIKOM ZA TRG.DRUŠ. OBVEZE TAKO

DA ONO NAKON UPISA U SR STUPI NA MJESTO DUŽNIKA, DA LI JE ZA TAKVO
PREUZIM.OBVEZE POTREBNA SUGLAS. VJEROVNIKA?
Preuzmu li se ug. sklopljenim s vjerovnikom za trg.druš. obveze tako da ono nakon upisa u SR
stupi na mjesto dužnika, za takvo preuzim. obveze nije potrebna suglasnost vjerovnika ako:
1. se obveza preuzima u roku od 3.mjeseca od upisa u SR i
2. ako druš. ili dužnik u tome roku to priopće vjerovniku

DA LI SE PRIJE UPISA TRG.DRUŠ. U SR, U NJ. IME I ZA NJ. RAČUN MOGU SKLAPATI
UG. I PODUZIMATI PR.RADNJE?
Prije upisa trg.druš. u SR, u nj. ime i za nj. račun mogu se sklapati ug. i poduzimati pr.radnje.
Moguće je da imovina druš. u času nj. upisa u SR kada ono stekne pr.osob. i preuzima pr. i
obveze koje su prethodno bile preuzete u nj. ime i za nj. račun bude manja od iznosa određ. druš.
ug. ili izjavom o osniv. druš. odn. statutom druš. – osnivači druš. dužni su u korist druš. uplatiti
iznos koji nedostaje.

RAZLOZI ZA PRESTANAK PREDDRUŠTVA?

1. upis druš. pr. osobe u SR
2. odluka čl. o odustajanju od osnivanja druš. pr.osobe i
3. pravomoć. odluka suda kojom se odbija upis druš. pr. osobe u SR
 6. PODRUŽNICA
= dio druš. koju mogu radi obavljanja djelat. izvan svoga sjedišta osnovati trg.pojedinac i
trg.druš. Osniva se da bi mogla obavljati djelat. izvan sjedišta.

DA LI PODRUŽ. IMA POSEB. PR.OSOBNOST?

Podruž. nema poseb.pr. osobnost. Poslovanjem podruž. pr. i obveze stječe trg.druš.

KAKO SE OSNIVA PODRUŽNICA?

1. odlukom trg.pojedinca ili
2. nadlež. org. trg. druš. u skladu sa izjavom o osniv. druš., društ. ug. odn. statutom
Odluku o osniv. podruž. mora ovjeriti jav.biljež.

ŠTA ODLUKA O OSNIV. PODRUŽ. MORA SADRŽAVATI?

1. tvrtka i sjedište njezina osnivača te tvrtka i sjedište podružnice
2. predmet poslov. osnivača i djelat. koje će se obavljati u podruž.
3. ako je osnivač podruž. druš. kapitala
• visina tk druš. i
• iznosa uloga koji su uplaćeni
ako je osnivač druš.osoba
• imena čl.druš. koji za obveze druš. odgovaraju osobno ili
• ime trg.pojedinca
4. ime odn. imena i prebival. osoba u podruž. ovlaštenih da u poslov. podruž. zastupaju
osnivača

UPIS PODRUŽNICE U SR?

Podruž. se upisuje u sudske registre
• suda nadlež. po mjestu sjedišta osnivača i
• suda nadlež. po mjestu sjedišta podruž.

TKO PODNOSI PRIJAVU ZA UPIS PODRUŽ. U SR?

Prijavu za upis podruž. u SR osnivač podnosi sudu nadlež. po mjestu sjedišta osnivača – tom
sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u SR.
Prijavi se prilaže odluka o osniv. podruž.

ŠTA SE MORA NAVESTI U PRIJAVI ZA UPIS PODRUŽ. U SR?

1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka , sjedište i djelat. podruž.
2. ime odn. imena, a kod podruž. koju osniva inoz.osoba državlj. i prebival. osoba u podruž.
određenih odlukom o osniv. podruž. da zastupaju osnivača

KAKO PRESTAJE PODRUŽNICA?

1. ako odluku o tome donese njezin osnivač i
2. ako osnivač prestane postojati odn. izgubi svojstvo trg.pojed.

DA LI PODRUŽ. MOŽE IMATI SVOJU POSEBNU TVRTKU?

Podruž. može imati svoju poseb.tvrtku, ali ona mora sadržavati:
1. tvrtku ili skraćenu tvrtku trg.druš.
2. naznaku djelat. podruž. te
3. riječi iz kojih se vidi da se radi o podruž.

KADA PODRUŽ. POSLUJE POD SVOJOM TVRTKOM ŠTA MORA NAVESTI?

1. svoje sjedište i
2. sjedište osnivača

ČIME SE UTVRĐUJE DJELATNOST PODRUŽNICE?

Djelat. podruž. trg.druš. , koja mora biti obuhvaćena nj. predmetom poslovanja, utvrđuje se u:
1. izjavi o osniv.druš. ili u
2. druš.ug. odn.
3. statutu druš. ili
4. odlukom koja se donosi na temelju tih akata i upisuje se u SR

ŠTA JE SJEDIŠTE PODRUŽNICE?

SJEDIŠTE PODRUŽNICE = je mjesto određeno odlukom njezina osnivača

MOGU LI STRANCI U RH OSNIVATI PODRUŽNICE?

DA
 7. INOZEMNA TRG. DRUŠTVA I INOZEMNI TRG. POJEDINAC
INOZ. TRG. DRUŠ. = je druš. koje je valjano osnovano po pr. zemlje u kojoj ima registrirano
sjedište izvan RH.
INOZEMNI TRG.POJEDINAC = je fizič.o. kojoj se to svojstvo priznaje izvan RH u zemlji u
kojoj ima registrirano sjedište i gdje vodi poduzeće što posluje u RH.
INOZEMNE OSOBE = (inoz.trg.druš. i inoz.trg.pojed.) pod uvjetima propisanima Z.,
izjednačene su u poslovanju na području RH sa domaćim osobama.

ŠTA PREMA ZAKONU INOZ.OSOBE U RH MOGU OSNOVATI?

1. predstavništvo
2. trg.druš.
3. podružnicu

PODRUŽNICA INOZEMNE OSOBE?

Inoz.trg.druš. i inoz.trg. pojedinci ne mogu u RH obavljati djelat., dok tamo ne osnuju podruž.
Podruž. inoz.osobe mora poslovati prema hrv.propisima, pa je i porez.obveznik u RH.
Na osniv. i upis podruž. primjenjuju se propisi po kojima podruž. osnivaju domaća društva.
Osnivač podnosi registar.sudu na čijem području treba da bude sjedište podruž. prijavu za njezin
upis u SR.
Prijavi se prilažu u izvorniku i u ovjerovljenome prijevodu na hrv.jezik:
1.izvod iz registra u kojemu je upisan osnivač iz kojega se vidi nj. pr. oblik i vrijeme kada je
upisan u taj r. ili ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav r. – valjane isprave o osniv.
javno ovjerene po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registr. sjedište iz kojih su vidljivi nj. pr.
oblik i vrijeme osniv.
2.odluka osnivača o osniv. podruž.
3.prijepis izjave o osniv., društ. ug ili statuta osnivača, javno ovjereni
4.javno ovjereno skraćeno posljednje GFI osnivača

KAD ĆE REGISTARSKI SUD ODBITI UPIS PODRUŽNICE U SR?

Ako osnivač ne dokaže:
1.da je valjano osnovana i da postoji u zemlji u kojoj ima registrir. sjedište te da tamo redovito
posluje
2.da je za obavlj. poslova u RH odredila osobe ovlašt. za zastup. koje u RH imaju prebiv. te
3.da je osobama iz RH u zemlji u kojoj ta inoz.o.ima sjedište omogućeno osnivati podruž. pod
uvjetima pod kojima je to u RH i njoj omogućeno (zahtjev za uzajamnošću)

KAD SE SMATRA DA JE ZAHTJEV ZA UZAJAMNOŠĆU ISPUNJEN?

Smatra se da je zahtj. za uzaj. ispunjen ako sud inoz.o. osnivača podruž. ne pozove da podnese
dokaz o tome. U slučaju sumnje postoji li uzajam. – nju na zahtj. registar. suda potvrđuje Min.
pravosuđa
Ako se uzajamnost i ne može dokazati – podruž. se ipak može upisati u SR na temelju odobrenja
Min. gospodarstva
Uzajam. nije potrebno dokazivati – ako osnivač podruž. ima sjedište u zemlji članici svjetske
trgovinske organizac.

KAKO PRESTAJE PODRUŽ. INOZ. OSOBE?

1.ako odluku o tome donese njen osnivač
2.ako osnivač prestane postojati odn. izgubi svojstvo trg.pojed.

KAD MINISTAR. GOSPOD. MOŽE DONIJETI RJEŠ. O UKIDANJU PODRUŽ. INOZ.O.?

1. ako podruž. protuzakonitim postupanjem ugrozi opće dobro, a nadlež.org. osnivača ne
opozove osobe koje su to učinile
2. ako osnivač prestane postojati u zemlji u kojoj ima sjedište ili po propisima te zemlje
izgubi posl.spos. ili pr. raspolaganja imovinom ili se nad njime otvori steč.post.
3. ako više nema osoba koje u podruž. zastupaju osnivača, a on ne imenuje nove u roku od
3.mj. nakon što ga pozove registar.sud
4. ako drž. kojoj pripada osnivač više ne poštuje uzajamnost
8. INOZEMNA ULAGANJA
INOZEMNI ULAGAČ = svaka pr. osoba čije je registrirano sjedište izvan RH i svaka fizič.o.
koja je strani državljanin, izbjeglica ili apatrid, ako stječe udio ili d. u druš. ili u njega ulaže na
ugovornoj osnovi.
Inoz.ulag. smatra se i državljanin RH koji ima trajno boravište izvan RH.
Izbjeglice i apatridi, ako imaju preb.u RH, imaju položaj kao i državljani RH.

POLOŽAJ INOZ. ULAGAČA?

1. inoz.ulagač, pod uvjetom uzajam. koja se pretpostavlja, osniva ili sudjeluje u osniv.
trg.druš. u RH, u njima stječe pr. i preuzima obveze pod istim uvjetima i ima isti položaj
kao i domaća osoba
2. uvjet uzajam. ne primjenjuje se na inoz.ulagača koji ima sjedište odn. trajno boravište u
zemlji članici svjetske trgov. organizac. ili je njezin državljanin
3. inoz. druš. kapitala može biti članom koji za obveze druš. osobno odgovara u druš. osoba
s registriranim sjedištem u RH samo onda ako je uz nj. u druš. barem još 1 čl. domaće
druš. kapit. ili domaća fizič.o. koja osobno odgovara za te obveze.

KAD MOŽE U RH OBAVLJATI DJELATNOST?

Ako osnuje podružnicu

ŠTO MORA UČINITI DA BI OSNOVAO PODRUŽNICU?

• mora imati 1 svoj dio u RH
• mora djelovati po propisima koji vrijede u RH
• i biti upisan u SR

9. PREDSTAVNIŠTVO
Inoz.o. koje obavljaju gospod.djelat. (inoz.trg.dr. i inoz. trg. pojedinci) mogu u RH osnovati i
predstavništvo. Osnivači predstav. inoz.o. ne stječu pr. na obavlj. gospod. djel. u RH jer je
preduvjet za to osniv. podruž.

PREDSTAVNIŠTVO = je niži organizac. oblik od podruž., a osniva se radi obavljanja:

1. prethodnih i
2. pripremnih radnji u svezi s obavlj. gospod.djelat. npr. radi istraživ. tržišta, obavljanja
promidžbenih i informativnih poslova te predstavljanja

KOJA JE BITNA PRETP. DA BI SE OSNOVALO PREDST. U RH?

Bitna pretp. da bi se osnovalo predst. u RH jest postojanje uzajamnosti – što znači da
hrv.osobama treba biti omogućeno da pod istim uvjetima osnivaju predst. u zemlji iz koje dolazi
osoba koja želi osnovati predst. u Hrv.
Uvjet uzajam. ne primjenjuje se – kada je riječ o osnivačima inoz.o. koje imaju sjedište odn.
trajno boravište u zemlji članici svjetske trgovinske organizac.

GDJE SE UPISUJE PREDSTAVNIŠTVO?

Predst. se upisuje u registar predst. stranih osoba koje vodi Min. gospodar.
Pobliži uvjeti i post. osniv. predst. uređeni su uredbom o uvjetima za osniv. i rad predst. stranih
osoba u RH.

DA LI JE PREDST. PRAVNA OSOBA?

Predst. kao ni podruž. nije pr.osoba, nego dio trg.druš. koje ju je osnovalo.
Nema pr.osob. te su pr. i obveze predst. pr. i obveze njezina osnivača.

10. IMOVINA
IMOVINA U GOSPOD. SMISLU = je skup dobara koja pripadaju određ. pr. subjektu
IMOVINA U PRAVNOM SMISLU = se određuje kao skup subjekt. imovin.pr. toga pr.subjekta.
Imovina se može smanjiti ili povećati jer u nju mogu ulaziti nova pr. ili iz nje izlaziti ona koja se
u njoj nalaze.

ŠTO ČINI IMOVINU?

Imovinu čini ukupnost pr. koja pripadaju nekoj osobi.

IMOVINSKA MASA?
Imovinsku masu čine:
1. stvari
2. prava i
 3. novac
4. imovinsku masu čine predmeti na koje se odnose imovin.pr. koja ulaze u imovinu nekog
pr.subjekta – povećavanjem odn. smanjenjem imovine istodobno se povećava odn.
smanjuje imovin.masa.

DA LI SE OBVEZE DRUŠTVA NALAZE U IMOVINI?

Ne.
Obveze ne čine imovinu nego su njezini tereti. Govori se o aktivi i pasivi imovin.mase jer
imovinu čine uvijek samo pr.
Pokaže li se da su obveze osobe veće od njezinih pr., riječ je o prezaduženosti koja može dovesti
do stečaja.

KAKO IMOVINA TRG. DRUŠTVA IZVORNO NASTAJE?

Imovina trg.druš. izvorno nastaje time što nj. čl. odn. dionič. ulažu neka svoja imovin.pr. u druš.
(npr.novac), a u zamjenu za taj svoj ulog stječu u društvu članska prava. Time ono što su čl.
uložili u druš. prestaje biti dijelom njihove imovine, a postaje imovinom društva.
Mijenja se sadržaj nj. imovine u kojoj se više ne nalazi ono što su uložili u druš., nego je ona u
tome dijelu predstavljena udjelom u trg.druš.
Udjel nekog čl. u trg.druš. = čini skup nj. članskih pr. u tome druš., ali i članskih obveza prema
društvu

DA LI SE PRODAJOM STVARI SMANJUJE IMOVINA?

Ne.
Prodajom stvari iz imovin.mase druš. imovina druš. se prestruktuira. Iz nje izlaze pr. koja druš.
ima na stvarima što ih prodaje, a u nju ulazi novac koji je za to dobiven.

VLASNIŠTVO?
VLASNIŠTVO = stvarno pr. nad određ. stvari odn. kao skup maksimalnih ovlašt. neke osobe u
pogledu određ. stvari.
Član trg.druš. odn. nj. dioničare ne treba smatrati niti zvati vlasnicima druš.
Vlasniš. ne postoji nad pravima, ona se mogu samo imati. IZNIMKA: jedino pr. industr. i
intelektualnog vlasniš.
Predmet pr. vlasniš. mogu biti samo pokretnine i nekretnine.

KAKVA SU PR. ČLANOVA U DRUŠTVU?

1. imovinska i
2. upravljačka
Članstvo u trg.druš. daje osobama koje ga imaju subjekt. pr. u druš. i u odnosu prema njemu, ali
nameće i obveze.

IMOVINA – KARAKTERISTIKE?
1. JEDINSTVENA = imovina trg.druš. je jedinstv. – to znači da 1 trg.druš. kao i bilo koji 2
pr.subjekt može imati samo 1 imovinu, koju čine subj.imovin.pr. koja mu pripadaju.
Stvari, pr. i novac koji čine imovin.masu mogu pripadati samo 1 osobi.
Ono što se nalazi u imovini trg.druš. ne može se nalaziti i u imovini čl. toga druš.
Čl.druš. ne mogu raspolagati nj. imovinom – posljedica okol. da je trg.druš. pr.osoba,
poseban pr.subjekt, strogo odijeljen od pr.subjektiviteta nj.čl.
Čl. mogu raspolagati svojim udjelom u trg.druš.
 2. PROMJENJIVA = imovina trg.druš. je promjenjiva. Poslovanjem druš., sklapanjem
pr.poslova, u nju ulaze nova pr., a iz nje izlaze neka koja su se u njoj do tada nalazila.
Time se imovin.masa smanjuje ili povećava.
U trenutku osniv. trg.druš. nj. imovinu čini ono što su čl. u nj. uložili, a potom se ona
mijenja poslov.druš.

DA LI SE LEASING I ZAKUP NALAZE U IMOVINI?

Ne.
Leasing i zakup predstavljaju obveze prema 2 ugovor.strani i pojavljuju se kao tereti imovin, a
imovinu čine samo prava.

KOLIKO IMOVINE MOŽE IMATI 1 OSOBA?

1 trg.druš. kao i bilo koji 2 pr.subjekt, može imati samo 1 imovinu, koju čine subjekt. imovin.pr.
koja mu pripadaju.

DA LI JE PROMJENA IMOVINE PROMJENA TK?

NE

11. POJAM I ULOGA TEMELJNOG KAPITALA TRG.DRUŠ.KAPITALA

Druš. osoba nemaju, a druš. kapit. imaju TK. TK izražava se u novcu i izričaj je vrijed. onoga što
čl. druš.kapit. ulažu u druš. prilikom nj. osniv. odn. poveć. TK.

TK ima 2 gl.uloge:
1.on je protuteža okol. da čl. druš. ne odgovaraju za obveze druš.
2.pokazatelj vjerovnicima kolika je odn. kolika je bila u nekom trenutku imovina druš.

Imovina druš. barem je jednaka TK u trenutku osniv.druš. pod pretp. da je tada uplaćen cijeli TK
odn. u trenutku kada je TK druš. mijenjan. U tome određ. času imovina druš. može biti veća, ali
ne i manja od TK.

TK je računovodstvena kategorija; izražava se u:

1.statutu dd odn. u
2.društv.ug. doo
3.u poslov.knjigama druš. i
4.upisuje se u SR
Da bi se izmijenilo TK, valja istodobno mijenjati i statut odn. društv.ug.

DA LI JE TK AKTIVA ILI PASIVA?

TK je pasiva, imovina je aktiva.

DA LI JE TK I IMOVINA 1 TE ISTA STVAR?

Ne. TK je pasiva, imovina je aktiva.

DRUŠTVO NE ODGOVARA TK-OM NEGO?

Imovinom.
12. ODNOS IZMEĐU IMOVINE I TK

IMOVINA TK
1.njome druš. raspolaže i bitna je za 1.je računovodstvena kategorija
sigur.vjerov.druš.
2.čini aktivu druš. – vrijed.aktive se mijenja 2.ulazi u pasivu druš.
poslovanjem druš. i ne iskazuje se u statutu
3.ona nije stalna veličina jer je zbog poslovanja 3.određen je u statutu druš., upisan u SR i vodi
podložna promjenama se u poslov.knjigama
4.promjene u aktivi znače njezino
prestruktuiranje, jer iz imovin.mase druš. izlazi
1 imov.vrijed., a u nju ulazi 2

DA LI SE VJEROVNICI NAMIRUJU IZ TK?

Ne.
Vjerovnici se namiruju iz imovine (aktiva).

ODNOS IZMEĐU TK I IMOVINE KOD OSNIVANJA?

Imovina ne smije biti manja od TK.

AKO JE UPLAĆENA 1/4 TK ŠTA ONDA ČINI IMOVINU?

1. taj novac i
2. tražbina prema članu

ZAŠTO JE TK SAMO RELAT. ZAŠITA VJEROVNICIMA?

Jer imovina samo kod osnivanja ne mora biti jednaka.

KOJA JE SVRHA TK?

Osiguranje vjerovnika.

NA KOJI NAČIN SE POSTIŽE?

Na taj što se namiruju vjerov. iz imovine, a TK je stalna veličina.

NA KOJI NAČIN SE OSTVARUJE ZAŠTITA VJEROV.?

Dva načela:
1. nač. unosa TK
2. nač. održanja TK

DA LI STVARI I PR. ULAZE U TK?

Ulazi novč. izričaj vrijed. u kunama.

14. PODUZEĆE
= sredstvo putem kojeg poduzetnik djeluje na tržištu

PODUZEĆE = je organizirana gospod. cjelina koju čine sastojci:

 1. objektivni – sredstva rada (prostorije, oprema), stvari i prava. Za poduz. je bitno da ono
njima raspolaže kako bi moglo djelovati.
2. subjektivni – ono što pokreće djelov. obj.sred. kao ideje, nastojanja i umijeće, rad da se
poduz. ideje provedu u život
3. ustrojbeni – spoj obj. i subj. sastavnica u cjelinu, određiv. načina kako će se spojiti rad i
sred. i usmjeriti ih prema ostvarenju poslov.zamisli

GOSPODARSKO I PRAVNO ODREĐENJE PODUZEĆA?

GOSPODARSKO = ustroj, kojemu je cilj da na tržištu uz naplatu nudi svoje gospod. činidbe
PRAVNO = organizirana pravna cjelina, preko koje nositelj poduzeća djeluje na tržištu

KOJA SU 2 ČINITELJA BITNA U PODUZEĆU?

U poduzeću su bitna 2 činitelja:
1. KAPITAL = GOSPODAR PODUZEĆA – je onaj kome pripada kapital što se
upotrebljava u poduzeću (nositelj poduzeća) , pripadaju mu i koristi nastale njegovim
djelovanjem ; on snosi i poslov. rizik , a posljedica toga je da odgovara za obveze koje
preuzme
2. RAD = ZAPOSLENI , koji u poduz. djeluju svojim radom, posredno sudjeluju u
poslov.uspjehu onoliko koliko on utječe na polit. plaća i rad.mjesta koja se u njemu
provodi

NOSITELJ PODUZEĆA? / TKO GA MOŽE STEĆI?

Može biti fizič. i pr.o., poduz. nema pr.osobnost pa u pr.odnose ulazi nositelj poduzeća.
Nositelj može biti:
1. fizič. i pr.osoba
2. trgovci
3. trgovci pojedinci
4. trg.druš.
5. preddruštvo
6. druš. za uzajamno osigur.
7. zadruga
8. ortakluk
9. zadružni savez
10. jtd
11. kd
12. giu
13. dd
14. doo
TD - NE MOŽE BITI NOSITELJEM PODUZEĆA !

TKO MOŽE BITI NOSITELJ PODUZEĆA, A DA NIJE TRGOVAC?

Poduzetnik

RASPOLAGANJE PODUZEĆEM U PROMETU?

NOSITELJ – može raspolagati poduz., ali ograničeno njegovom naravi. Nema upisa u sudski
registar, iznimno - upisuju se ug. o raspolaganju poduz., ako je riječ o poduzetničkim ugovorima.
Poduzeće - nije moguće dati u zalog – ali se može založiti pojedine stvari koje ga čine.
Onaj tko preuzima obv. da prenese 2. poduz., obvezuje se zapravo da će pojedinačno prenijeti
stvari, pr., i dr. gospod. vrijed. koje čine poduz.
Pri prijenosu - valja RAZLIKOVATI:
1. raspolaganje kojim nositelj OTUĐUJE P. (konačno) = poduz. se može otuđiti po različ.
pr. osnovama:
• darovanjem
• prodajom
• zamjenom
• unošenjem kao uloga u trg.druš. te
• stjecanjem svih udjela u druš.
Svim poslovima kojima se otuđuje poduz. – zajednič. je gospod. cilj da se time postiže stjecanje
imovine i vlasti nad poduz.
2. samo PREPUŠTA 2. NOSITELJU P. na NEKO VRIJEME - zasniva se obvezni odnos
trajnije naravi, u kojem je novi nositelj obvezatan da na kraju ugovor. roka vrati poduz.
njegovom ranijem nositelju; npr.:
• pr. nazadkupnje,
• zakup na 99 godina
3. daje samo PLODOUŽIVANJE P. -tu je rijec o osobnoj služnosti, može trajati koliko se
to ug. odredi.
U slucaju pod 1. i 2. - mijenja se nositelj poduzeća.

DA LI SE UG. O RASPOLAG. PODUZ. UPISUJU U REGISTAR?

Nema upisa u SR, iznimno – upisuju se ug. o raspolaganju poduzećem, ako je riječ o
poduzetnič.ug.

PRIJENOS PODUZEĆA – ŠTA JE S UG. O RADU?

Zaposleni moraju sklopiti ug. o radu s novim nositeljem poduzeća. Preuzimanje zaposlenih
provodi se tako da svakom od zaposlenih kojega preuzima novi nositelj prestaje ug. o radu
sklopljen s dotadašnjim nositeljem poduz., na neki od načina propisanih ZOR, a zatim se sklapa
novi ug. sa stjecateljem poduz., njegovim novim nositeljem.
U našem radnom pravu nije prihvaćeno rješ. prema kojem se prijenosom poduz. prenose i radni
odnosi osoblja koje je zaposleno kod nositelja.

PRIJENOS PODUZEĆA?
I PRIJENOS PODUZEĆA POJEDINAČNIM SLJEDNIŠTVOM - SINGULARNOM
SUKCESIJOM :
1. prodajom, darovanjem, zamjenom - kao trajnim prijenosom
2. stjecanjem udjela u TD
3. unosom poduz. kao uloga u dr.
4. zakupom kao prijenosom na određeno vrijeme
5. davanjem plodouživanja nad poduz. koje može biti trajno ili na određ. vrijeme
6. davanjem poduz. povjereniku

II PRIJENOS PODUZEĆA SVEOPĆIM SLJEDNIŠTVOM - UNIVERZALNOM

SUKCESIJOM
1. nasljeđivanjem (ako je njegov nositelj fiz. os.)
2. pripajanjem ili spajanjem njegova nositelja s 2. nositeljem ili nositeljem poduz.
3. podjelom nositelja poduz. uz njegov prestanak
4. prijenosom imovine
GDJE SE PODUZEĆE SPOMINJE U ZAKONU?
1. TVRTKA = tvrtka trg.druš. može se prenijeti na drugog samo zajedno s poduzećem ili
bitnim pretežnim dijelom poduz.
2. U SR UPISATI ĆE SE I KASNIJE PRIJAVLJENA TVRTKA AKO PODNOSITELJ
KASNIJE PRIJAVE
• trg.druš.
• trg.pojed.
• druš. za uzajamno osig.
• zadruga
dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije prijave tu tvrtku, odn. njene bitne sastojke
upotrebljavao na tržištu kao oznaku svog poduz.
3. TRGOVAČKI PUNOMOĆNIK - je radnik u trg.druš. ili 2 osoba koju trgovac ovlasti da
vodi cijelo ili dio nj. poduzeća
4. TD – nastaje ug. kojim 1 osoba - tajni član ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće
2 osobe (poduzetnika)
5. U IZVJEŠĆU O OSNIVANJU DD ako je u druš. uloženo poduz.mora se navesti prihod
poduz. u posljednje 2.god. s pozivom na GFI toga poduz.
6. SKUPŠ. DOO odlučuje o davanju prokure ili trg.punomoći za sve pogone koje treba dati
uprava
7. UG. O PRIJENOSU CIJELE DOBITI smatra se i ug. kojim se dr.kapitala obvezuje da
će svoje poduz. voditi za račun 2 društva – ug. o vođenju vl. poduz.
8. GIU ne može ostvarivati neposred. ni posred. ovlasti vođenja ni nadzora nad djelov.
poduz., ni držati udjele ili dionice u poduz. čl.
9. INOZ.TRGOVCEM POJEDINCEM smatra se fiz.o. kojoj se to svojstvo priznaje izvan
RH u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište i gdje vodi poduzeće što posluje u RH
10. NA VIŠE MJESTA U PRIJELAZNIM I ZAVRŠNIM ODREDBAMA

DA LI PODUZ. IMAJU PR.OSOBNOST?

Ne.
U pr. odnose ulazi nositelj poduz.

KAKO SE ZOVE DIO PODUZ.?

Pogon

KOJI PODUZETNIČKI UG. TO SPOMINJE?

• ug. o zakupu poduz. ili pogona
• ug. o prepuštanju poduz. ili pogona

RAZLIKA IZMEĐU ZAKUPA I PRODAJE PODUZEĆA? / MOŽE LI SE ZAKUPITI

PODUZEĆE?
ZAKUP PODUZ. = 1 je od ug. kojim se poduz. prepušta na korištenje 2 nosit. na određ. vrijeme
ZAKUPAC STJEČE:
• pr. korišt. poduz. i
• ubiranja poslov. rezultata – za to plaća ugovorenu naknadu i prepušta mu se poduzeće
kao cjelina, ubire plodove i stječe i obveze
Ug. se zakupcu prepušta poduz. kao cjelina sa svime što u njega ulazi.

ZAKUPODAVAC PRENOSI ZAKUPCU U POSJED:

1. nekretnine
 2. opremu i 2 uređaje te
3. vlasniš. nad obrtnim sred.

RAZLIKA OD PRODAJE:
1. na zakupodavca se ne prenosi vlasniš. nekretnina i pokret.stvari, osim onih koje čine
obrtni kapital
2. zakupac je za vrijeme trajanja zakupa nj. nositelj, za to vrijeme prestaje biti nositelj
poduz. zato se takav ug. i upisuje u SR
3. davanjem poduz. u zakup može se prenijeti i tvrtka zakupodavca
4. nakon prestanka ug. ili proteka vremena za koje je poduz. dano u zakup, zakupac ga mora
vratiti zakupodavcu koji nakon toga opet postaje nositelj poduz.
Poduz. se mora vratiti kao funkcion. cjelina – to se čini prenošenjem stvari, pr. i novca
onako kako je to na početku zakupa zakupodavac prenio na zakupca

ZAKUP PODUZEĆA – U KOJEM SE STANJU MORA VRATITI?

Onako kako je dano.
KAKO SE MOŽE PODUZ. RASPOLAGATI U PR.PROMETU?
1. darovanje
2. zamjena
3. prodaja
4. zakup
Kad se poduz. daje u zakup to je poduz. ug. i to je neoboriva presumpcija.

JEL SE MOŽE S PODUZ. DISPONIRATI U PR.PROMETU?

Da, može se unijeti u trg.druš.

GDJE SE U PRAKSI KORISTI PRODAJA PODUZEĆA?

U stečaju tzv. preustroj u stečaju

NASTUPA LI PODUZEĆE U PR.PROMETU?

Ne, nego nositelj poduzeća

KADA SE U PRAKSI KORISTI PRODAJA PODUZEĆA I PRIMJERI? / RAZLIKA IZMEĐU

PRODAJE PODUZEĆA I STJECANJA UDJELA U NOSITELJU PODUZEĆA?
ŠTA JE POTREBNO ZA VALJANOST UG. O PRODAJI PODUZEĆA?
PRODAJA PODUZ. – najvažniji je način prijenosa poduz. 2 nositelju. Ug. o prodaji prodavatelj
se obvezuje da će u korist kupca učiniti sva potrebna raspolaganja za to da mu prenese sve ono
što čini poduzeće.
Prodaja se može ostvariti 1 ili s više ug. – pri tome se moraju ispuniti pretp. koje se propisima
zahtijevaju za prijenos svakog pojedinog predmeta ili više njih. Oblik ug. nije propisan –u praksi
sve pismeno.
Na prodaju poduz. potrebno je primijeniti odredbe o prodaji ZOO.
Predmet prodaje je poduz., ali kako ono obuhvaća stvari, pr. i obveze i dr. dobra koja ga čine, to
se sve mora točno odrediti i prenijeti onako kako se to pravno može učiniti.
O prodaji poduz. može se govoriti ako se kupcu prenosi sve što je obuhvaćeno poduz. ili barem
bitan pretežni dio toga. U suprotnom može biti riječ o prodaji ili o 2 odgovarajućem prijenosu
pojedinih stvari, pr. ili dr.dobara.

PRODAJA / UG. O ZAMJENI–za prijenos poduz. ne plaća se cijena u novcu, nego se protučin.
sastoji u davanju nekog 2 dobra pa i poduzeća.
PRODAJA / UG. O DAROVANJU – prijenos poduzeća, a da se s 2 str. ne daje nikakva protučin.

Treba ga razlikovati od STJECANJA UDJELA U NOSITELJU PODUZEĆA (ENGL. SHARE

DEAL) kojim se može postići isti gospod. cilj, tj. dobiti vlast nad poduzećem, ali s različ.
pr.stanjem glede nositelja poduz.

DUE DILIGENCE - ISPITIVANJE STANJA PODUZEĆA PRIJE PRODAJE?

Ispituje se stanje poduzeća, te da se sve što je pravno relevantno obuhvati ugovorom ili većim br.
ug. kako bi se izbjegla neizvjesna stanja i nepotrebni sporovi.
Provodi se interdisciplinarno, prema područjima koja se ispituju (npr. tehnički, komercijalni,
financijski..). Navode se skupine nekih važnijih podataka koje valja ispitati prije sklapanja ug. o
prodaji poduzeća npr:
1. upisi u zem. knjigama glede nekretnina – da bi se utvrdilo vlasništvo, hipoteke,
prvenstveni red i dr. ograničenja
2. svi ugovori koje je nositelj sklopio u poslovanju poduzeća
3. stanje tražbina i dr. prava koja se prenose
4. potreba pribavljanja odobrenja i suglasnosti vlasti za obavljanje djelatnosti
5. stanje upisa u sudski registar (poduzetnički ugovori, podružnice)
6. sudjelovanja u 2 društvima i poduzećima kako bi se utvrdili udjeli koji su obuhvaćeni u
poduzeću, ocijenila njihova kvaliteta
7. prava industrijskog vlasnistva (upis, stanje obveze glede upisa, trajanje i opseg zaštite)
8. stanje narudžaba i skladišta
9. stanje teh. sredstava
10. podaci o teh. unapređenjima i razvoju
11. rad uprave, stanje računovodstva, financijska izvješća
12. bitni podaci o osoblju i stanju kolektivnih ugovora, politici plaća i naknadama zaposlenima
13. stanje kredita i pr. 3 osoba
14. stanje povezanih društava te pr. i obveze koje iz toga proizlaze
15. politika cijena, kalkulacija, davanja rabata, provizija
16. struktura i kretanje troškova u nekom prošlom razdoblju, trenutno stanje i predviđanje za
ubuduće prema pojedinim proizvodima
17. stanje osiguranja imovine, poslovanja, zaposlenih
18. stanje eventualnih sporova

STJECANJE TVRTKE – VEZA S PODUZEĆEM?

Samo zajedno s poduz. ili s pretežnim dijelom poduz.

AKO SE UNOSI PODUZEĆE U DD ŠTA TREBA PROVESTI?

Reviziju osnivanja koju obavlja revizor kojeg imenuje sud

JE LI PODUZEĆE TRGOVAC?
Nije

TKO JE PODUZETNIK?
Može biti bilo koja osoba koja se smatra trgovcem (trg. pojedinac, trg.druš.) Poduzetnik nastupa u
pr. prometu i isključivi je nositrelj svih pr. i obveza.

METODE PRI PROCJENI PODUZEĆA?

1.STATIČKA = prema s. metodi u poduz. se procjenjuje vrijed. onoga što ono ima uzevši u obzir
i obveze koje ga opterećuju. Riječ je o pravima koja su u imovini nositelja poduz. i obvezama
kojima je nj. imovina opterećena u vezi s djelov. poduz. Određuje se vrijed. supstancije poduz.
Primjenom s. metode pristupa se kao da se poduz. likvidira.
2.DINAMIČKA = prema d. metodi ocjenjuje se vrijed. poduz. koje nastavlja djelovati i
procjenjuje se koliko to poduz. pridonosi i koliko se može očekivati da će pridonijeti svome
nositelju . Uzimaju se u obzir nj. ugled. položaj na tržištu, klijentela, poslov. očekivanja.
Primjenom d. metode pristupa se kao da poduz. nastavlja s poslovanjem.
D. metoda može dovesti do vrijed. koja je veća ili manja od one koja bi se dobila upotrebom
metode prema kojoj se ocjenjuje stanje kao da poduz. prestaje djelovati i da se likvidira.
Unosi li se poduz. u trg.druš. kao ulog, s time da ono nastavi s nj. poslovanjem, koristit će se
dinam.metoda.

15. SUDSKI REGISTAR

= je javna knjiga koja sadrži podatke i isprave o subjektima za koje je zakonom određeno da se
upisuju u registar.

SUDSKI REGISTAR SE SASTOJI OD:

1.GLAVNE KNJIGE = je dio r. koji sadrži podatke o subjektima upisa propisane zakonom.
Sastoji se od r. uložaka u koje se upisuju podaci o pojedinom subj. upisa za koji je upis u r.
propisan zakonom. 1 r. uložak sadrži podatke o 1 subjektu upisa.
Reg. sud vodi gl. knjigu usporedno u:
• pisanom obliku → vodi se kao ispis podataka upisanih u rač.
• elektron.računalu → knjiga vođena na računalu povezuje se u jedinstvenu bazu podataka
za RH tako da sadrži podatke upisane u gl.knjigama svih r.sudova, a vodi se u Trg.sudu u
Zagrebu
2.ZBIRKE ISPRAVA = je dio r. koji sadrže dokaze bitne za upis podataka o subj. upisa u
gl.knjigu:
• prijavu za upis,
• dokaze priložene uz prijavu,
• 2 dokaze dostavljene ili sastavljene i
• post. upisa te
• rješ. i zaključke r.suda donesene u post. upisa u r.
Vodi se u pisanom obliku, a može se voditi i na računalu.
3.S.r. se koristi UPISNICIMA I POMOĆNIM EVIDENCIJAMA.

FUNKCIJE SR?
1.JAVNA FUNKCIJA = svakome tko to želi omogućuje se da uvidom u taj r. bude obaviješten o
stanju upisa glede subjekta upisa. To se može postići samo time da se propiše obveza prema kojoj
svaki od subjekata za kojeg se podaci upisuju u s.r. mora
• podnijeti prijavu za upis i
• tražiti da se nj. osnivanje upiše u s.r. kao i
• sve kasnije promjene tada upisanih podataka te
• upis novih podataka koji pri osnivanju nisu bili upisani. Tako se postiže iskaz
svakodobnog stanja subjekta upisa.
Valja razlikovati:
• podatke koji su prikladni za upis i čiji je upis obvezan i
• podatke koji nisu prikladni za upis pa se stoga i ne upisuju u r.
2.KONTROLNA FUNKCIJA = prijava za upis može biti takva da ne sadržava podatke koji
odgovaraju stvarnom stanju. Zato je sud dužan utvrditi je li prijava istinita tj. odgovaraju li podaci
iz prijave stvar.stanju, kako bi s.r. mogao javnosti iskazati stvarno stanje subjekta upisa.
Sud to čini:
• ispitivanjem jesu li ispunjene sve propisane pretp. koje se traže za upis, pa utvrdi li da
jesu, dopušta da se u s.r. upiše podatak čiji se upis traži prijavom za upis, a nekada to čini
i po služ.duž.
• od utvrđiv. odgovara li zahtjev za upis ispravama koje se prilažu uz prijavu i
• jesu li te isprave točne s obzirom na njihov sadržaj i s obzirom na post. prema kojemu su
sastavljene, odn. prema kojemu su donesene.
• usprkos tome, stanje se upisa ne mora uvijek podudarati sa stvar.stanjem, iako se polazi
od pretp. da upis u s.r. vjerno odražava stvarnost. Pr. poredak , za slučajeve kada se ta 2
stanja razlikuju, propisuje uvjete uz koje prema 3-ima djeluje stvar. stanje, a ne stanje
upisa.

SUBJEKTI UPISA U SR?

Subjekti upisa u s.r. su:
1. jtd
2. kd
3. giu
4. dd
5. doo
6. trgovac pojedinac
7. ustanova
8. zajednica ustanova
9. zadruga
10. zadružni savez
11. podružnica domaće i strane osobe
12. društvo za uzajamno osig.
13. javno društvo za osiguranje

SR VODE TRG. SUDOVI KOJIH JE U RH 13:

1. Bjelovar
2. Zagreb
3. Karlovac
4. Sisak
5. Slavonski Brod
6. Osijek
 7. Zadar
8. Šibenik
9. Split
10. Dubrovnik
11. Pazin
12. Rijeka
13. Varaždin

NAČELA UPISA U SR?

1.NAČELO JAVNOSTI = svaka osoba može u rad. vrijeme suda i u prisutnosti ovlašt. djelat.
suda obaviti uvid u:
• podatke upisane u r.
• isprave na temelju kojih je obavljen upis te
• isprave pohranjene u r.
• OSIM isprava glede kojih je Z. isključena primjena nač.jav.r.
Svaka osoba može dobiti ovjereni prijepis ili presliku podataka iz r. i isprava na temelju kojih je
obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za određ.trgovca.
Sud ne smije od osobe koja traži uvid u r. i isprave, odn. ovjereni prijepis ili presliku podataka iz
r. i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to traži.
ZA OSTVARIVANJE OVOG NAČ. TRAŽI SE:
• da je podatak upisan u SR
• da je na propisan način objavljen – ako su te pretp. ispunjene – nitko se ne može pozivati
na to da mu nisu poznati podaci upisani u SR
Svaki upis u SR Trg. sud objavljuje u NN.

2.NAČELO JEDINSTVENOSTI = SR se u cijeloj zemlji vodi na jedinstven način. To se

posebno vidi iz izloženog ustroja r. i jedinstvene baze podataka u koju se unose podaci iz svih s.r.
te obveze svakog r.suda da omogući uvid u gl. knjigu koja se vodi na računalu i izdavanje izvatka
iz te knjige, bez obzira na to u kojem je r.sudu subjekt upisa upisan u taj r.

3.NAČELO OBVEZNOSTI UPISA I NAČELO PRVENSTVA

NAČELO OBVEZNOSTI = na temelju podnesene prijave, u SR moraju se upisati podaci o
osobama određeni zakonom, a po služ.duž. sud to čini na vl. inicijativu samo kada je to posebno
predviđeno Z.. Prijava se podnosi u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretp. potrebne za
upis koje su propisane ZTD-om.
Prijava za upis u SR podnosi se onom Trg.sudu koji je za to nadležan, ovisno o mjestu sjedišta
trg.druš. odn. trg.pojed. za kojega se upis traži.
Obveza upisa propisuje se metodom enumeracije.
NAČELO PRVENSTVA = ako se radi o upisima koji se međusobno isključuju, sud mora obaviti
onaj upis za koji je sudu prije podnesena prijava, ako su ispunjene sve pretp. koje se traže za
takav upis.
To je posljedica nač. PRIOR TEMPORE POTIOR IURE.

4.NAČELO ZAKONITOSTI = u SR se upisuju samo:

• osobe određ. zakonom i
• podaci o njima koje propisuje zakon
Sudionicima u post. upisa u SR nije ostavljena nikakva autonomija.
Nač.zakonit. očituje se i u tome da sud prilikom upisa u SR. primjenjuje normativni sustav, tj.
ocjenjuje jesu li ispunjeni zakonom propisani uvjeti.
5.NAČELO UPISA = upis u SR ima pr. učinak prema subjektu upisa i prema 3-im osobama
Glede učinka prema 3-ima valja razlikovati:
• vrijeme do propisane objave upisa → upis djeluje samo prema 3-oj osobi koja je za upis znala
• ono nakon toga → upis djeluje prema svim 3-im osobama
Glede učinka potrebno je razlikovati:
1.upise s konstitutivnim učinkom → kada upisom nastaje odn. prestaje neko pr. stanje npr. upisi
osnivanja i prestanka društava
2.deklaratornim učinkom → upisi kojima se samo upisom u s.r. javno daje 3-ima do znanja da je
došlo do nekih promjena npr. davanje prokure i opoziv prokure

6.NAČELO ISTINITOSTI (STVARNOSTI) = podaci koji se prijavljuju za upis u SR moraju biti

istiniti.
Podatak upisan u SR treba odgovarati stvarnom stanju .
3-ća osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu, zbog toga što se pouzdala u stanje upisa.

7.NAČELO POVJERENJA = korigira primjena nač.istinitosti upisa, prema 3-oj osobi koja nije u
dob.vjeri glede onoga što je upisano u s.r., neće djelovati upis koji ne odgovara stvarnosti.

POSTUPAK PRI UPISU U SR?

Post. za upis u s.r. vode trg. sudovi. U r. stvarima nadležan je r. sud na čijem je području sjedište
subjekta upisa.
U r.stvarima u 1° odlučuje sudac pojedinac, a u
2° vijeće sastavljeno od 3-ice sudaca.
Post. je hitan. R. sud o biti zahtjeva npr. dopušta ili odbija zahtjev za upis odlučuje rješ., a o
pitanjima upravlj. post. zaključkom.

Nakon što sud donese rješ. o upisu, provodi ga tako da obavlja upis koji postaje pravovaljan kada
ga sudac elektronički potpiše u gl.knjizi vođenoj na računalu. Za upis se u pravilu ne čeka da rješ.
o upisu postane pravomoćno. Sudac je dužan istodobno potpisati ispis upisa za gl.knjigu vođenu
u pisanom obliku.
Prije nego što donese rješ. o upisu, r.sud ispituje je li udovoljeno pretp. o kojima ovisi
dopuštenost prijave i osnovanost zahtj. za upis.
Prijava je dopuštena:
1. ako ju je podnijela ovlašt.osoba
2. ako je podnesena u obliku javno ovjerene isprave, osim ako zakonom nije drukčije
propisano
3. ako je prijava s prilozima podnesena u potrebnom br. primjeraka
4. ako su isprave priložene kao dokaz donesene u propisanom post.
5. ako ima propisani sadržaj
6. ako su uz prijavu priložene propisane isprave u izvorniku, ovjerenome prijepisu ili u
ovjerenoj kopiji
7. ako je u suglasnosti s odredbama akta kojima se određ. podaci ili promjene upisuju u r.
8. ako su ispunjene i 2 pretp. za dopuštenost prijave
Ako sud utvrdi da je prijava dopuštena i da su ispunjene sve pretp. za upis – sud donosi rješ. za
upis.
Nakon pravomoć. rješ., sud svaki upis objavljuje u NN.

GDJE SE OBJAVLJUJU PODACI IZ SR?

U NN.

TKO SE MOŽE POZVATI NA STANJE UPISA U SR?

Svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u SR glede pr. odlučnih podataka i činj. koji se
sukladno ovome i 2-im Z. upisuju u SR, osim one osobe kojoj se dokaže da joj je bilo poznato da
se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u r.
U pogledu radnji poduzetih prije 16-dana nakon dana objave upisa, 3-oj se osobi ne mogu
suprotstaviti upisani podaci ni isprave iz objave ako dokaže da za njih nije mogla znati.

VRSTE UPISA U SR?

1.PREDBILJEŽBA
2.UKNJIŽBA = upisuju se osnovni podaci
3.ZABILJEŽBA = neka privremena mjera

16. TVRTKA
= je ime pod kojim trg.druš. posluje i sudjeluje u pr.prometu. Tvrtka trg.druš. mora se jasno
razlikovati od tvrtke 2 trgovca upisane u SR kod istoga registar.suda.

SADRŽAJ TVRTKE:
1. naznaka kojom se pobliže obilježava ime trg.druš.
2. naznaka predmeta poslovanja druš. te
 3. oznaka prav.oblika druš.
Uz obvezatne sadržaj tvrtka mora sadržavati i ove sastojke:
4. tvrtka JTD – riječi JTD ili naznaku JTD
5. tvrtka KD – komanditno druš. ili oznaku KD
6. tvrtka DD – dioničko druš. ili DD
7. tvrtka DOO – druš. s ogranič.odgovor. ili DOO
8. tvrtka GIU – na poč. ili na kraju riječi gospod.inter.udruž. ili oznaku GIU
9. ako je čl. u JTD ili komplementar u KD neko druš., u tvrtki se mora navesti tvrtka ili
skraćena tvrtka tog druš.

ŠTA MORA SADRŽAVATI TVRTKA TRG. POJEDINCA?

• njegovo ime i prezime
• oznaka t.p.

ŠTA MORA SADRŽAVATI TVRTKA PODRUŽNICE?

• tvrtku ili skraćenu tvrtku trg.druš. odn. trg. pojed.
• naznaku djelat. podruž. i
• riječi iz kojih je vidljivo da je riječ o podruž.

ŠTO AKO JE DRUŠTVO U STEČAJU ODN. LIKVIDACIJI?

Ako je druš. u stečaju odn. u likvidaciji, njegovoj se tvrtki dodaje oznaka „u stečaju“ odn. „u
likvidaciji“ te se tako upisuje u SR.

MOŽE LI MESNICA NOSITI NAZIV M.KRLEŽE?

Uz suglasnost nasljednika traži se i suglas. Min. kulture.

RAZLIKA TVRTKA – PODUZEĆE?

Treba je razlikovati od poduzeća.
Društvo posluje preko svog poduz., ali tvrtku nema poduz. već njegov nositelj.
Tvrtka i poduz. su neodvojivi: oboje pripadaju nositelju poduz. i tvrtka se ne može prenositi bez
poduz.
Svako poduz. može imati samo 1 tvrtku, nositelj poduz. ne može pod istom tvrtkom voditi
nekoliko poduz. – nač. jedinstva tvrtke.

S OBZIROM NA SVOJE SASTOJKE, 3 SU VRSTE TVRTKE?

1. OSOBNA – ime osobe
2. STVARNA - naznaka predmeta poslovanja
3. MJEŠOVITA

RIJEČ HRVATSKA I NJEZINE IZVEDENICE, ZASTAVA I GRB RH KAO I NJIHOVO

OPONAŠANJE DA LI SE MOGU UNIJETI U TVRTKU?
Riječ Hrvatska i njezine izvedenice, zastava i grb RH kao i njihovo oponašanje mogu se unijeti u
tvrtku samo uz suglas. Vlade RH ili drž.org. koji Vlada za to ovlasti – Min. zaduženo za poslove
uprave.
Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ili 2 drž.ambleme 2 drž. ili međ.organizac.,
službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, niti ih se može oponašati u heraldičkom
smislu.
IZUZETNO: samo uz dozvolu nadlež.org. odgovarajuće drž. ili međ.organizac. te u slučaju da su
ti sastojci tvrtke već sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača trg.druš. koji se unose u tvrtku druš.
DA LI SE U TVRTKU MOŽE UNIJETI IME ILI DIO IMENA NEKE OSOBE?
Ime ili dio imena neke osobe mogu se unijeti u tvrtku samo uz njen pristanak, ako je umrla –
pristanak njezinih nasljednika.
Ako trg.druš. svojim poslovima ili na 2 način vrijeđa čast i ugled osobe čije je ime uneseno u nj.
tvrtku – ta osoba odn. njezini nasljednici, mogu tražiti brisanje njezina imena iz tvrtke druš.
U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke pov. ili 2 znamenite osobe samo uz njen pristanak,
a ako je ta osoba umrla – samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika.

STJECANJE TVRTKE – VEZA S PODUZEĆEM?

Samo zajedno s poduz. ili s pretežnim dijelom poduz.

DA LI SE TVRTKA MOŽE PRENIJETI PODUZETNIČ.UG? = DA /

PRIJENOS TVRTKE? /KAKO SE MOŽE RASPOLAGATI TVRTKOM?
Tvrtka trg.druš. može se prenijeti na 2 samo zajedno s poduz. ili s bitnim pretežnim dijelom
poduz.
Za prijenos tvrtke koja sadrži ime neke osobe potrebna je izričita suglas. te osobe – a ako je
umrla, suglas. njenih nasljednika

SKRAĆENA TVRTKA?
Trg. druš. može sudjelovati u pr.prometu i pod skrać.tvrtkom. Ona mora sadržavati:
1. karakteristični dio tvrtke i
2. naznaku oblika trg.druš.
Skrać.tvrtka upisuje se u SR.

KAKO SE ODREĐUJE TVRTKA TRG.DRUŠ.?

Tvrtka trg.druš. određuje se:
1. društ.ug.
2. izjavom o osnivanju druš. odn.
3. statutom

KAKO SE MIJENJA TVRTKA?

Tvrtka se mijenja na način određen odredbama:
1. društ.ug.
2. izjave o osniv.druš. odn.
3. statuta druš.
Tvrtka i skrać.tvrtka kao i sve njihove promjene, upisuju se u SR, a prijavu za upis promjene
tvrtke u SR podnosi uprava druš. odn. čl. koji vode poslove druš.

UPORABA TVRTKE?
Tvrtku i skrać.tvrtku trg.druš. dužno je upotrebljavati u obliku i sadržaju u kojemu je upisana u
trg. registru.

JEZIK TVRTKE?
Tvrtka i skrać.tvrtka moraju biti na hrv.jeziku i latiničnom pismu, ali se u SR mogu upisati i u
prijevodu na 1 ili više stranih jezika.
Ako je uz tvrtku ili skrać.tvrtku u SR upisana i tvrtka ili skrać.t. u prijevodu na strani jezik i
pismo, tvrtku ili skrać.t. na stranom jeziku i pismu trg.druš. može upotrebljavati samo zajedno s
tvrtkom na hrv.jeziku i latinič. pismu.

KAD TVRTKA IPAK MOŽE SADRŽAVATI POJEDINE STRANE RIJEČI?

 1. ako one čine ime odn. tvrtku čl.druš. ili robni ili uslužni žig čl. zaštićen u RH, odn. nj.
druš. registriranog u RH
2. ako su te riječi uobičajene u hrv.jeziku
3. ako za njih u hrv.jeziku nema odgovarajuće riječi ili
4. ako su to riječi na mrtvom jeziku npr. latinskom

GDJE SE TVRTKA ILI SKRAĆ.T. MORAJU ISTAKNUTI?

Tvrtka ili skrać.t. moraju se istaknuti u poslov. prostorijama trg.druš.

Na poslov. papiru trgovca (pismima, računima) moraju se otisnuti: (narudžbe se smatraju

posl.pismom):
1. nj.tvrtka
2. sjedište
3. sud kod kojega je upisan u SR
4. broj pod kojim je to učinjeno
5. tvrtka i sjedište prav.osoba kod kojih se vode nj. računi i
6. brojevi tih računa

Na poslov.papiru društ.kapit. moraju se uz te podatke navesti:

7. iznos TK druš. s naznakom je li u cijelosti uplaćen – a ako nije – s naznakom koji dio
toga kapitala nije uplaćen
8. ukupan broj izdanih dionica, a izdaje li druš. d. s nomin.iznosom – ti iznosi ,ako se radi o
poslov.papiru DD
9. prezime i najmanje početno slovo imena čl.uprave druš., a kod DD – i predsjednika NO

Na poslov.papiru JTD i KD – moraju se otisnuti i imena svih čl.trg.druš. koji osobno odgovaraju
za obveze druš.
Na poslov.papiru GIU – mora se navesti i podatak o skupnoj ovlasti za zastup., ako su čl. uprave
ovlašteni tako zastupati udruženje
Na dopisima koje upućuje osobama s kojima se nalazi u poslov.odnosu ili s kojima je već
započeo prijepisku – trgovac može upotrebljavati poslov.papir na kojemu su otisnuti samo
• nj.tvrtka ili
• skrać.t. i sjedište

NAČELA TVRTKE?
1.NAČELO JAVNOSTI = tvrtka se mora upisati u SR i kao tvrtka vrijedi samo ona tvrtka koja je
tamo upisana. Kako je SR jav.knjiga, time je ispunjena pretp. javnosti tvrtke. Javnost se ogleda i u
tome što se mora upotrebljavati u obliku i sa sadržajem koji je upisan u SR, a postupanje suprotno
tome kažnjivo je kao prekršaj.

2.NAČELO JEDINSTVENOSTI = svaki dio trg.druš. mora poslovati pod istom tvrtkom, s time
da joj se može dodati oznaka koja upućuje na to da se radi o dijelu druš.

3.NAČELO PRVENSTVA = ako se sudu radi upisa u SR prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se
međusobno jasno ne razlikuju , sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena.
IZNIMNO – upisat će se kasnije prijavlj.tvrtka ako podnositelj kasnije prijave dokaže da je u
vrijeme podnošenja ranije prijave tu tvrtku odn. njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu kao
oznaku svoga poduz. ili kao robni ili uslužni znak za označav. svojih proizvoda ili usluga te da je
to činio prije podnositelja ranije prijave.
4.NAČELO ZAKONITOSTI = sud će odbiti upis u SR tvrtke koja nije u skladu s odredbama
ovoga Z.

5.NAČELO RAZLIČITOSTI I ISKLJUČIVOSTI

NAČELO RAZLIČITOSTI = sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede
predm.poslov. trg.druš., utiska o identitetu ili povezanosti s 2 druš., da vrijeđaju pr. intelektualnog
i industrij. vlasniš. ili 2 prava 2-ih osoba.
IZNIMNO: povezana druš. mogu u svojim tvrt. upotrebljavati zajednič. sastojke
Ako je u tvrtki sadržano ime čl.trg.druš. koje je jednako ranije upisanoj tvrtki 2 druš. ili imenu 2
osobe sadržanome u ranije upisanoj tvrtki 2 druš., u tvrtku koja se kasnije upisuje moraju se
unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju.
NAČELO ISKLJUČIVOSTI = u isti SR ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj
tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke – sud na to pazi po služ.duž.
Ako je u SR u koji treba upisati tvrtku podruž. takva tvrtka već upisana – tvrtka podruž. mora
sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od već upisane tvrtke

6.NAČELO ISTINITOSTI = podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti

7.NAČELO STALNOSTI = trg.druš. nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unatoč:

• istupanju nekih čl. iz druš. ili
• pristupanju novih čl. u druš. i
• ako su čl. druš. čije su ime ili tvrtka sadržani u tvrtki druš., promijeni svoje ime ili tvrtku
• u slučaju istupa iz druš. ili smrti čl.druš. čije je ime sadržano u tvrtki, trg.druš. može
nastaviti poslovati pod istom tvrtkom – ako za to dade pristanak taj čl. druš., a ako je
umro – nj. nasljednici

DA LI SE PROMJENOM PREDM. POSLOV. MIJENJA I TVRTKA DRUŠ.?

Da. Ako druš. obavlja samo 1 djelat. i ta se djelat. s vremenom promijeni, promijenit će se i tvrtka
druš. pošto tada ta djelat. predstavlja predmet poslov.

Tvrtka se neće promijeniti ako druš., mijenja 1 od više djelat., i to onu na koju se u tvrtki druš. ne
upućuje naznakom predmeta poslov.

ZAŠTITA TVRTKE?
ZTD na 2 načina štiti tvrtku koja je upisana u SR:
1.registar.sud po služ.duž. pazi na to da u SR ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije
upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke
2.trgovac kome 2-ga osoba upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je upisana u SR istoga
ili 2-ga suda
• vrijeđa nj.pr. ili
• ugrožava nj. položaj u tržiš. utakmici ili
• postoji opasnost da nj.pr. i položaj u tržiš. utakmici budu povrijeđeni odn. ugroženi ili se
• 2-ga osoba upotrebom tvrtke nepovlasno koristi nj. poslov. ugledom ili
• ga prisvaja
može tužbom zahtijevati da 2 osoba:
• prestane upotrebljavati tu tvrtku
• da se tvrtka te 2 osobe izbriše iz SR
• te da ju se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke
Tužba se podnosi sudu koji vodi SR u koji je upisana tvrtka 2 osobe, a može se podnijeti u roku
od 3.god. od upisa 2 tvrtke u SR.
Trgovac može zaštitu svojih pr. glede upotrebe i upisa tvrtke ostvarivati i na temelju:
o propisa o zaštiti tržiš. natjecanja te
o 2-ih propisa o zaštiti intelektualnog i industrij. vlasniš.

ZAŠTITA TVRTKE U KOJIM ZAKONIMA?

1. ZTD
2. Z. O TRGOVINI
3. Z. O ŽIGU
4. KZ

17. PREDMET POSLOVANJA

= je skup njegovih djelat. upisanih u SR.
Predmet poslov. može biti obavlj. svake dopuštene djelat., a dopuštena je svaka djelat. koja nije
Z. zabranjena ili nije suprotna moralu druš. Time je postavljeno nač. poduzetnič.slobode u
obavlj.djelat.
IZNIMKA: ako je to propisano Z., neke djelat. mogu se obavljati samo u određ.oblicima trg.druš.
te da se pojedine djelat. mogu obavljati samo na temelju suglas., dozvole ili 2 akta nadlež.tijela .
Takve djelat. mogu obavljati samo trg.druš. za koja je to Z. određeno, odn. samo ako za to dobiju
propisanu suglas. , dozvolu ili 2 akt nadlež.tijela.

UPIS PREDMETA POSLOVANJA U SR?

Predmet poslov. trg.druš. upisuje se u SR naznakom djelat. koje ga čine.
Ako je za pojedine djelat. Z. propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglas., dozvole ili
2 akta nadlež.tijela, upis te djelat. u SR provest će se samo na temelju prethodne suglas. ili
dozvole toga nadlež.tijela.

KAD TRG.DRUŠ. MOŽE POČETI OBAVLJATI DJELAT. IZ SVOGA

PREDM.POSLOVANJA?
Ako je Z. propisano da trg.druš. može početi obavljati djel. iz svoga predm.poslov., koje su
upisane u registru nakon što registar.sudu podnese odluku nadlež.tijela kojom se utvrđuje da su
ispunjeni tehnič, zdrav., ekološ. i 2 uvjeti propisani za obavlj. tih djelat., ono ne smije početi
obavljati takvu djelat. prije nego što registar.sudu podnese takvu odluku.

PORED DJELATNOSTI KOJE SU UPISANE U SR DA LI DRUŠTVO MOŽE OBAVLJATI I 2

DJELATNOSTI?
Pored djelat. koje su upisane u SR druš. može obavljati i 2 djelat. koje služe obavljanju upisanih
djelat. ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz djelat. koje su upisane – pomoćne
djelat.
Djelat. koje čine predmet poslov. trg.druš. upisuju se u SR prema odluci o nacion.klasif. djelat.
donesenoj na temelju Z. o nacion.klasif.djelat.

DA LI SU VALJANI PR.POSLOVI KOJE TRG.DRUŠ. SKLOPI IZVAN DJELAT. UPISANIH

U REGISTAR?
Da.
Valjani su pr.poslovi koje trg.druš. sklopi s 3-im osobama izvan djelat. koje su upisane u SR.

ČIME SE UTVRĐUJE PREDMET POSLOV. TRG.DRUŠ.?

Predmet poslov. trg. druš. utvrđuje se:
1. izjavom o osniv. druš. ili
2. druš.ug.
3. statutom druš.

ŠTO AKO DRUŠTVO OBAVI DJELAT. ZA KOJU NIJE REGISTRIRANO?

Prema ultra vires bili bi ništavi.

DOKTRINA ULTRA VIRES?

Naše pravo nije prihvatilo DOKTRINU ULTRA VIRES.
Ona se razvila u engl.pravu kao izraz zaštite čl. društva koje djeluje kao od njih odvojena
pr.osoba.
U 2.pol.19.st. razvilo se učenje da su ništave pr.radnje koje poduzme pr.osoba izvan okvira svoga
predmeta poslovanja utvrđenog u aktima društva, pa ih čak ne mogu ratihabirati ni svi čl. društva.
Time je predmet poslovanja određivao pr.spos. pr.osobe.
Ta se doktrina primjenjivala i glede ovlasti organa društva da ga zastupa, pa je on mogao djelovati
za društvo, stječući pr. i preuzimajući obveze, samo u okviru predmeta poslovanja društva.

Posljedica tog učenja bilo je unošenje velikih klauzula o predmetu poslovanja u društ.ug. i statute,
u kojima su se nabrajali brojni poslovi koji bi teoretski mogli doći u obzir da ih pr.osoba sklapa.
Time su postajale vrlo nepregledne.
18. SJEDIŠTE
= mjesto u kojemu je uprava druš. i odakle se upravlja nj. poslovima ili mjesto u kojemu druš.
trajno obavlja svoju djelatnost → STVARNO SJEDIŠTE
FORMALNO SJEDIŠTE → u praksi se i događa da se za društvo, kada se zbog zatrpanosti suda
spisima ili zbog 2 razloga ne može brzo ishoditi upis osnivanja u SR suda na poručju kojega bi
ono trebalo imati svoje sjedište, formalno aktom odredi sjedište na području onoga suda gdje se
prije može ishoditi upis i tako osnuje društvo, iako za to mjesto nisu ispunjene spomenute pretp.
za određenje sjedišta.
Društvo tako može početi s radom, iako se nj. poslovima upravlja iz 2 mjesta, stvarno željenog
sjedišta društva tzv. stvarnog sjedišta ,nakon čega ono odredi novo sjedište i traži da se promjena
sjedišta upiše u SR; nakon upisa se form.sjedište podudara sa stvarnim.

KOLIKO SJEDIŠTA MOŽE IMATI TRG. DRUŠTVO?

Trg. druš. može imati samo 1 sjedište, koje se upisuje u SR.

ŠTA SE SMATRA SJEDIŠTEM?

1.AKO JE UPRAVA TRG. DRUŠ. U MJESTU RAZLIČ. OD MJESTA KOJE JE KAO
SJEDIŠTE DRUŠTVA UPISANO U SR ILI
2.AKO DRUŠTVO TRAJNO OBAVLJA SVOJU DJELAT. U MJESTU RAZLIČ.OD MJESTA
KOJE JE KAO SJEDIŠTE DRUŠ. UPISANO U SR?
Sjedištem se smatra mjesto upisano u SR, ali se 3-će osobe glede pr.posljedica ovisnih o sjedištu
druš. mogu pozivati na mjesto u kojemu je uprava druš. i odakle se upravlja poslovima druš. ili na
mjesto u kojemu druš. obavlja svoju djelat.

ČIME SE ODREĐUJE SJEDIŠTE?

1.izjavom o osniv. druš. ili
2.druš.ug.
3.statutom druš.

KAKO TRG. DRUŠ. MOŽE PROMIJENITI SJEDIŠTE?

Trg. druš. može promijeniti sjedište na način određen
1.izjavom o osniv. druš. ili
2.druš.ug. odn.
3.statutom druš.
na temelju prijave trg.dr. Promjena nj. sjedišta upisuje se u SR.

Postoji slučaj kada promjena sjedišta:

1)IMPLICIRA PROMJENU STATUTA ODN. DRUŠT.UG. = odluku o promjeni sjedišta
donosila bi GS DD-A većinom od ¾ glasova TK zastuplj. na skupš. odn. čl. DOO-a većinom od
¾ danih glasova i to u obliku javnobiljež. isprave.
2)NE IMPLICIRA PROMJENE STATUTA ODN. DRUŠ. UG. = statutom ili druš. ug. treba
odrediti prvo sjedište društva, ali da odluku o nj. promjeni može donijeti i neki 2 org. određen
statutom ili druš. ug.

IZVAN RH? / DA LI MOŽE PREMJESTITI SJEDIŠTE IZVAN RH?

Da. Kada trg. druš. želi prenijeti svoje sjedište iz RH u inoz., za to treba suglas. Min. financija jer
prijenosom sjedišta u inoz. druš. prestaje biti hrv. pr. subjektom, a to bi moglo uzrokovati
nekontrolirano iznošenje kapitala iz zemlje.

ŠTO JE LEX SOCIETATIS I KOJA TEORIJA VAŽI KOD NAS? / TEORIJE O SJEDIŠTU? /
DA BI SE ZNALO ODREDITI OSOBNI STATUS ODREĐ. DRUŠTVA PRIMJENJUJU SE
KOJE 2 TEORIJE? / KOJE DRUŠTVO IMA OSOBNI STATUS U RH ? = PLIVA
LEX SOCIETATIS = sjedište društva može u međ.privat. pravu biti 1 od poveznica za
upućivanje na pravo mjerodavno za društvo tj. za osobni statut društva .To pravo uređuje sva
pitanja vezana za društvo od nj. nastanka do prestanka, npr.
• pravnu, stranačku i procesnu spos.,
• tip i ustroj društva,
• položaj,
• prava i obveze i odgovor. org. i čl.,
• ovlasti za zastupanje,
• načini prestanka društva.

U MPP- u postoje 2 teorije o mjerodavnom pr. za druš.:

1. TEORIJA OSNIVANJA = u anglosaksonskom pr. krugu, mjerodavno je pr. drž. u kojoj je
osnovana
2.TEORIJA STVARNOG SJEDIŠTA = europski pr. krug, uzima se u obzir stvarno sjedište
društva. Ova teorija važi kod nas (RH).

ZAŠTO JE VAŽNO ODREĐENJE SJEDIŠTA DRUŠTVA?

Određenje sjedišta društva je važno jer se prema sjedištu društva određuje:
1. trg.sud nadležan za upis društva u SR.
2. određenje mjesno nadlež. trg.suda za rješavanje sporova između čl. trg.društva
međusobno te između čl. društva i društva
3. opća mjesna nadlež. za sporove koji se vode protiv tuženog društva
 4. određuje se mjesna nadlež.suda za odlučiv. o prijedlogu da se provede ovrha na
pokretninama društva ovršenika za koje nije naznačeno mjesto gdje se nalaze
5. u stečaj.post. isključivo je mjesno nadležan trg.sud na čijem se području nalazi sjedište
društva – dužnika pr.osobe
6. za određenje mjesne nadlež. za rješavanje u upr.post.
7. ponuditelja u vrijeme kada stavi ponudu određuje se mjesto sklapanja ug. ako ga
ugovorne strane ne navedu u ug.
8. mjesto sjedišta dužnika može biti mjerodavno za određenje mjesta ispunjenja obveze
9. sjedište društva može u međ.privat. pravu biti 1 od poveznica za upućivanje na pravo
mjerodavno za društvo tj. za osobni statut društva LEX SOCIETATIS. To pravo uređuje
sva pitanja vezana za društvo od nj. nastanka do prestanka, npr.
• pravnu, stranačku i procesnu spos.,
• tip i ustroj društva,
• položaj,
• prava i obveze i odgovor. org. i čl.,
• ovlasti za zastupanje,
• načini prestanka društva.

DA LI JE DRUŠ. SASVIM SLOBODNO O TOME GDJE ĆE STAVITI SJEDIŠTE?

Ne, ograničeno u pogledu inozemstva.

ODAKLE SE UPRAVLJA POSLOVIMA? / KAKO SE KOD DRUŠTAVA OSOBA ODREĐUJE

SJEDIŠTE (KD, JTD)?
1) JTD = mjesto članova
2) KD = mjesto komplementara
3) GIU = može imati upravu pa onda mjesto uprave

19. ZASTUPANJE
VRSTE ZASTUPANJA?

1. ZASTUPANJE PO ZAKONU =Prema Z. trg. druš. ovlaštene su zastupati osobe koje su za

pojedini oblik dr. određene ZTD-om:
1.JTD – zastupaju čl. druš.
2.KD – komplementari
3.GIU – osobe koje čine nj. upravu
4.DD – njihove uprave
5.DOO – njihove uprave

Zastup. trg. druš. po Z. i ograničenja njihovih ovlasti, ako djeluju prema 3-ima, upisuju se u SR.
Zastup. trg.druš. po Z. crpe svoju ovlast za zastup. neposredno iz odgovarajućih odredaba Z. i za
to im nije potreban neki poseb.akt nadlež. org. druš.
OGRANIČENJE: ne mogu bez poseb.ovlasti trg.dr. nastupati kao 2 ugovor. strana i s druš.
sklapati ug. u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun 2-ih osoba i u ime i za račun 2-ih
osoba.

2.ZASTUPANJE PO PUNOMOĆI = Zakon. zastup. druš. može, u granicama svojih ovlasti, 2

osobi dati punomoć. Punomoć se može dati u granicama ovlasti zastup. koje su upisane u SR.
OGRANIČENJE: ne mogu bez poseb.ovlasti trg.dr. nastupati kao 2 ugovor. strana i s druš.
sklapati ug. u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun 2-ih osoba i u ime i za račun 2-ih
osoba.

3.PUNOMOĆNIK PO ZAPOSLENJU = Osoba čija je dužnost da kao radnik trg.dr. obavlja

poslove koji po redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određ. ug., odn. poduzimanje određ.
pr.radnji, ovlaštena je da kao punomoćnik druš. sklapa i te ug. i poduzima te pr.radnje u
granicama poslova koje obavlja.
OGRANIČENJE: : ne mogu bez poseb.ovlasti trg.dr. nastupati kao 2 ugovor. strana i s druš.
sklapati ug. u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun 2-ih osoba i u ime i za račun 2-ih
osoba.

KOJE POSLOVE MOGU OBAVLJATI; U KOJEM OKVIRU?

Punomoćnik pri zaposlenju ovlašten je kao punomoćnik sklapati ug. i poduzimati pr.radnje samo
u okviru svojih poslova. Njegova ovlast za zastup. ograničena je poslovima koje obavlja i
dužostima koje ima kao djelatnik druš.

NAVEDI PUNOMOĆNIKE PO ZAPOSLENJU?

1. djelatnici na šalterima u pošti ili banci
2. skladištari u skladištu
3. rukovoditelj gradilišta na gradilištu
4. prodavači u prodavaonicama
5. referenti prodaje ili nabave
6. komercijalni direktori

VRSTE PUNOMOĆI?
Njih može dati samo osoba koja se u smislu odredaba ZTD-a smatra trgovcem (trg. dr. i trgovac
pojedinac):

1.OPĆA PUNOMOĆ (GENERALNA) = osoba koja je ovlaštenik iz opće punomoći može

poduzimati samo pr.poslove koji ulaze u redovito poslovanje. Za određiv. pojma redovitog
poslovanja primjenjuje se objekt. mjerilo odn. prosječna mjera ponašanja u struci kojom se
vlastodavac bavi.
Poslovi koji ne ulaze u krug redovitog poslovanja su:
1) preuzimanje mjenične obveze
2) sklapanje ug. o jamstvu
3) o nagodbi i o
4) izbranom sudu te
 5) odricanje od nekog pr. bez naknade
6) otuđenje ili opterećenje nekretnina
7) sklapanje ug. o investicijama
8) o najmu
9) o zajmu
10) o licenci
11) o osnivanju trg.druš.
RAZLIKA IZMEĐU OPĆE I TRG. PUNOMOĆI?
Trg. je šira (uža od prokure) po opsegu jer trg. punomoć. može obavljati i izvanredne poslove.

2.POSEBNA PUNOMOĆ (SPECIJALNA) = za sklapanje poslova koji izlaze iz okvira redovitog

poslovanja punomoćnik mora imati poseb.punomoć, iz koje se vidi da se ona odnosi na točno
određeni posao ili vrstu poslova.

3.VRSTE TRGOVAČKIH PUNOMOĆI?

1.PROKURA =je trg.punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om. Prokura je najšira
trg.punomoć.

TKO MOŽE DATI PROKURU?

Prokuru može dati samo pr. i fizič.o. koja je trgovac u smislu ZTD-a (trg.druš. i trg.pojedinac)

NA KOJI SE NAČIN DAJE PROKURA?

Na način predviđen:
1)izjavom o osniv.druš. ili
2)društv.ug. odn.
3)statutom trg.druš.

U KOJEM OBLIKU SE DAJE PROKURA?

U pisanom obliku

KOMU SE MOŽE DATI PROKURA?

Svakoj punoljetnoj i potpuno poslov.spos.osobi bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje
obavlja, izuzev ako što 2 nije predviđeno izjavom o osniv.druš. ili društv.ug., odn. statutom
trg.druš.

KOMU SE NE MOŽE DATI PROKURA?

Pravnoj osobi

TKO MOŽE BITI PROKURIST?

Svaka punolj. i potpuno posl.spos. fizič.o. Z. u tome ne postavlja nikakva ogranič., ali se ona
mogu odrediti u izjavi o osniv.druš. ili društ.ug. odn. statutu

PROKURA TRGOVCA POJEDINCA?

Trg.pojed. daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na 2 osobu.
Prokura koju je dao trg.pojed. ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu
oduzeta ili ograničena poslov.spos.
U svemu ostalom na prokuru trg. pojed. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o
prokuri trg.druš.

OPOZIV PROKURE?
Prokura se može u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadržaj ug. ili 2 pr. posla na temelju
kojega je dana. Odredbe ug. kojim se trg.druš. odriče pr. da opozove prokuru, kao i odredba
kojom se pr. na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet su ništave.

GDJE SE UPISUJE? = UPISUJE SE U R. PORED PODATAKA O ZASTUP. DRUŠ./ KOJI JE

UČINAK UPISA PROKURE U SR? / OVLASTI, OGRANIČ.,KADA PROKURIST TO
POSTAJE? / UPIS PROKURE U SR?
Davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u SR.
Prijavi za upis u SR prilažu se i :
1)odluka o davanju prokure odn.
2)odluka kojom se ona opoziva
U SR upisuju se ime i prezime prokuriste.
Prema 3-im osobama koje nisu znale niti morale znati da je p. opozvana, opoziv djeluje od dana
upisa opoziva u SR.

KOJE SU 2 VRSTE PROKURE?

1.POJEDINAČNA = neovisno o tome daje li se 1 osobi ili više njih, prokura se smatra
pojedinačnom ako se u njoj izričito ne naznači da je riječ o skupnoj prokuri. Ako je prokura dana
2 ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji
samostalno zastupa trg.druš. u granicama ovlasti utvrđenih ZTD-om
2.SKUPNA = prokura dana 2 ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo ako je tako
izričito naznačeno u prokuri. Izjave volje ili pr.radnje koje učine skupni prokuristi proizvode
pr.učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno ili 1 od skupnih prokurista uz izričitu
prethodnu suglas. ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista

OVLASTI PROKURISTA?
Prokurist može:
1. sklapati sve ug.
2. poduzimati sve pr.radnje u ime i za račun trg.dr. i
3. zastupati ga u post. pred upravnim i 2 drž.org., ustanovama s javnopr. ovlastima, te drž. i
izbranim sudovima

DA LI MOŽE ČLAN NO DOBITI PROKURU?

Ne.

2 UGOVORNA OGRANIČENJA PROKURE S UČINKOM PREMA 3-IMA? / PREMA ZTD-U

SU 2 OGRANIČENJA PROKURE?
1. skupna prokura
2. ograničenje prokure na poslovanje 1 ili više podružnica ima učinka prema 3-im osobama
samo ako je upisano u SR

OBRTNIK I PROKURA?
OBRTNIK PROKURA
OBRTNIK = svaka fizič.o. koja samostalno i PROKURA = je trg.punomoć čiji su sadržaj i
trajno obavlja dopuštenu gospod. djelat. sa opseg ovlasti određeni ZTD-om. Prokura je
svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje najšira trg.punomoć.
proiz., prometom ili pružanjem usluga na
tržištu
Obrtnik ne može dati prokuru, jer se ne smatra Prokuru može dati samo prav. i fizič. o. koja je
trgovcem. trgovac u smislu ZTD-a (trg.druš. i
trg.pojedinac).

POTPIS PROKURISTE?
Prokurist potpisuje trg.druš. svojim
1)imenom i prezimenom
2)naznaku iz koje je vidljiv nj. položaj prokuriste ili
3) uz oznaku p.p.

PRIJENOS PROKURE?
Prokura nije prenosiva na 2 osobu.
1)odredba o prokuri ili
2)izjava trg.druš. kojom se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure
3)izjava druš. kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno
NEMA PRAVNOG UČINKA!!!

MOŽE LI PROKURIST PRENOSITI SVOJE OVLASTI NA 3-ĆE OSOBE? = NE /ZA ŠTO

NIJE OVLAŠTEN PROKURIST? / OGRANIČENJE PROKURE? / ŠTA PROKURIST NE
MOŽE?
Ogranič. ovlasti prokurista u Z. su navedena taksativno pa prokurist ne može bez poseb.ovlasti:
1. otuđiti ni opteretiti nekretnine trg.druš.
2. ne može davati izjave
3. ni poduzimati pr.radnje kojima se započinje steč.post. ili 2 post. koji dovodi do prestanka
druš.
4. ne može davati punomoć za sklapanje poslova 2-im osobama
5. prokura ne daje ovlast za podnošenje prijave za upis u SR
6. prokurist može biti ograničen samo na sklapanje ug. i poduzimanje pr.radnji koje ulaze u
poslovanje 1 ili više podružnica – ogranič. ima učinak prema 3-ima samo ako je upisano
u SR
7. prokurist ne može bez poseb.ovlasti trg.druš. nastupati kao 2 ugovor.strana i s druš.
sklapati ug. u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun 2-ih osoba, ili u ime i za
račun 2-ih osoba.
Ogranič. prokure koja nisu predviđena ZTD nema učinka prema 3-im osobama, bez obzira na to
je li 3-ća osoba za njih znala ili morala znati.
IZNIMKA: slučaj koluzije.

KOLUZIJA?
= prokurist i 3-ća osoba zlouporabom pr. su postupili na štetu zastupanog kako bi sklopili posao
koji je suprotan unutraš.ogranič. koje je zastupani postavio prokuristu.

2.TRG.PUNOMOĆ = Trg. punomoćnik = je radnik u trg.druš. ili 2 osoba koju trgovac ovlasti da
vodi cijelo ili dio nj. poduzeća.

KAKO SE KOD TRG. PUNOMOĆI JAVLJA PODUZEĆE?

Trg. punomoćnik = je radnik u trg.druš. ili 2 osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio nj.
poduzeća.
U KOJEM OBLIKU SE DAJE TRG.PUNOMOĆ?
U pisanom obliku

ZAKONSKA OGRANIČENJA TRG. PUNOMOĆNIKA? /ODNOS TRG.PUNOMOĆI I

PROKURE?
Trg. punomoć uža je od prokure, jer trg.punomoćnik ne može bez poseb.ovlasti:
1. otuđiti ni opteretiti nekretnine svog vlastodavca
2. mjenično niti čekovno ga obvezati
3. preuzeti obveze iz jamstva
4. uzeti za nj. zajam
5. nagoditi se niti
6. voditi spor
7. nastupati kao 2 ugovor.strana i s druš. sklapati ug. u svoje ime i za svoj račun, u svoje
ime a za račun 2-ih osoba, ili u ime i za račun 2-ih osoba
8. ne može ovlasti iz punomoći prenijeti na 2 osobu
Ostala ogranič. nemaju učinak prema 3-im osobama koje za njih nisu znale niti su morale znati

KOJE SU OVLASTI TRG.PUNOMOĆNIKA?

Trg. punomoćnik ovlašten je
1)sklapati sve ug. i
2)poduzimati sve pr.radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduz. ili dijela poduz. na
koje se odnosi nj. punomoć ili koje su za to potrebne

3.PUNOMOĆ TRGOVAČKOM PUTNIKU = trgovac može svome radniku ili 2 osobi dati
punomoć kao trg. putniku. Punomoć trg.putniku se mora dati u pisanom obliku.

KOJA JE NAJUŽA PUNOMOĆ?

Punomoć trg. putniku.

KOJE SU OVLASTI TRG. PUTNIKA? / ŠTA MOŽE U VEZI PRODAJE ROBE?

Trg. putnik je ovlašten u ime i za račun vlastodavca :
1. sklapati ug. o prodaji vlastodavčeve robe
2. isporučivati robu
3. naplaćivati cijenu iz tih ug. te
4. primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ug.
5. davati izjave i
6. poduzimati 2 pr.radnje radi očuvanja vlastodavč.pr. iz ug. što ga je sklopio u nj. ime i za
nj. račun.
Ogranič. ovlasti trg.putnika nema učinka prema 3-oj osobi koja za to nije znala niti morala znati.

NA ŠTO NIJE OVLAŠTEN TRG. PUTNIK BEZ POSEBNE OVLASTI?

1)prodavati robu uz plaćanje na poček ili u obrocima
2)ne može bez poseb.ovlasti trg.druš. nastupati kao 2 ugov. strana i s druš. sklapati ug. u svoje
ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun 2-ih osoba, ili u ime i za račun 2-ih osoba.
 IV DRUŠTVA OSOBA

1. ORTAKLUK
DA LI JE ORTAKLUK DRUŠTVO GRAĐ. ILI TRGOVAČKOG PR.? = GRAĐANSKOG I
UREĐENO JE ZOO.
= je društvo građanskog pr. (nije trg. društvo). Za trgovačko je druš.ort.važan jer se odredbe o
ort. podredno primjenjuju na JTD, KD i GIU, pa ako neko pitanje vezano uz ta druš.nije uređeno
poseb. odredbama ZTD-a a ne rješava ga ni ug. kojim se ta druš.osnivaju (društveni ug.) primjenit
će se na odgovarajući način pravila ZOO-a, kojim je uređen ort.

KAKO NASTAJE ORTAKLUK?

Ortakluk nastaje ug. kojim se 2 ili više fizič. ili pravnih osoba obvezuju uložiti svoju imovinu i
rad radi postizanja zajed.cilja.
CILJ mora biti dopušten što znači da ne smije biti protivan ustavu, prisilnim propisima i moralu
druš. Može se ispuniti jednokratno ili može biti trajnije prirode.

UGOVOR O ORTAKLUKU MOŽE SE SKLOPITI NA:

1.određeno ili na
2.neodređeno vrijeme.
Sklapanjem ug.o ortakluku ne nastaje pr. osoba, jer ort. nema pravnu osobnost. On se smatra
zajednicom osoba i dobara.

ŠTO ČLANOVI (ORTACI) MOGU ULOŽITI U ORTAKLUK?

1. stvari
2. prava
3. novac
4. rad i
5. druge usluge.
Njihov ulog može se sastojati i u preuzimanju obveze da će za ort. obavljati neke poslove odn.
pružati mu svoje usluge. Ulozima članova stvara se početna imovina ortak. koja se naziva
GLAVNICA. Pored nje, imovinu ortakluka čini i ono što se ostvari poslov.ort. Imovina ort.smatra
se zajednič.imovinom ortaka.

TKO SUDJELUJE U VOĐENJU POSLOVA ORTAKLUKA?

U vođenju poslova ort.načelno sudjeluju svi ortaci, ali se ta ovlast može ug.prenijeti na 1 ili više
njih. Na zastupanje ortakluka ovlašteni su svi ortaci, ali se ugovorom može predvidjeti i drukčije
rješenje.

KAKO PRESTAJE ORTAKLUK?

Ortakluk prestaje:
 1. ostvarenjem zajedničkog cilja radi kojega je on osnovan, npr. dovršetkom nekog posla,
2. ako ostvarenje toga zajed.cilja postane nemoguće npr. zbog potresa gradnja zgrade radi
čega je ort.i nastao postala neizvediva - protekom vremena na koje jeugovor o ort.bio
sklopljen.
3. propašću zajedničke imovine ortaka odn.cijele imovine ort.
4. ako se tako sporazumiju ortaci te
5. ako ortakluk čine samo 2 osobe – smrću ili istupanjem iz ortak.fizič.osobe
odn.prestankom pravne osobe koja je ortakluk.

RAZLIKA ORTAKLUKA I JTD?

ORTAKLUK JTD
1. ZOO 1. ZTD
2. društvo građanskog prava 2. trg.druš.
3. nije pravna osoba. 3. pr.odnosi među članovima uređuju se
društ.ug.(jtd nema statuta)
4. mora se osnovati kao trajno druš.(a ne
radi obavljanja par poslova)
5. po svom obliku je trgovac (ono ne mora
obavljati gospod.djel.)
6. samostalno obavlja gospodarsku
djelatnost – društvo je subjekt privatnog
prava
7. pravna je osoba
8. svojstvo pr.osobe stječe upisom, a gubi
brisanjem iz trg.r.(javno je jer se
upisuje)
9. čl.djeluju pod zajedničkom tvrtkom
10. društvo kao pravni subjekt može biti
strankom i odgovara za obveze cijelom
svojom imovinom (time se ne dira u
odgovornost članova preme
vjerovnicima)
11. svaki član jtd odgovara vjerov.druš.za
obveze neograničeno solidarno cijelom
svojom imovinom. Odgovornost
pojedinog člana može se ograničiti na
visinu uloga i za pojedini posao (interna
ograničenja koja ne vrijede prema
vjerovnicima društva)
12. član društva može biti svaka fizička ili
pravna osoba
13. jtd je društvo osoba, osniva se kada su
za postojanje društva važnije osobe
nego uloženi kapital
14. druš.svoju imovinu stječe uplatom
uloga i poslov.druš.i ona se ne upisuje u
trg.reg. član društva ne može
 raspolagati svojim udjelom u društvu
bez sugl.ostalih članova
15. unutrašnji odnosi u društvu temelje se
na načelu ugovorne slobode članova
16. za druš.nisu predviđenji organi jer je
temelj društveni ugovor
17. jtd je tipičan pr.oblik za mala i srednja
društva
18. ztd predviđa moguć.da se i na jtd
primjene propisi zoo-a kojima se
uređuju obvezni odnosi u ortaštvu.

MOŽE LI SE ISKLJUČITI ORTAK IZ ORTAŠTVA? / PRETPOSTAVKE?

Da. Ortak se može isključiti iz ort. ako za to postoje važni razlozi, a osobito zbog:
1)povrede bitne obveze iz ug. o ort.
2)pada pod stečaj
3)potpunog ili djelomičnog oduzimanja poslov.spos.
4)gubitka povjerenja zbog učinjenog kažnjivog djela
Odluku o isključenju ako nije drugačije ugovoreno donose ostali ortaci jednoglasno.
Učinak isključ. nastupa danom priopćenja odluke o isključ. pa i onda kad su bili osporeni, a zatim
potvrđeni kao pravovaljani. Ortak koji je isključen sudjeluje u dobiti i gubitku nastalima do dana
isklj.

IMA LI U DOO NEŠTO SLIČNO – MOGU LI ČL. DOO-A ISKLJUČITI NEKOG?

Čl. DOO-a može se društ.ug. isključiti i tada se moraju odrediti uvjeti, post. i posljedice
isključenja. Čl. DD-a ne mogu isključiti člana.

2. JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO

= je trg.druš.u koje se udružuju 2 ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod
zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno
cijelom svojom imovinom. Član društva može biti svaka fizička i pravna osoba.
JTD uvijek se smatra trgovcem. To društvo je pravna osoba. Pravnu osobnost stječe upisom u sr.,
s gubi je brisanjem iz sr. Prije upisa društva u sr.i stjecanjem pravne osobnosti postoji
PREDDRUŠTVO.

PRIJAVA ZA UPIS U SR JTD?

Prijavu za upis JTD u SR podnose svi njegovi članovi sudu na čijem je području sjedište društva,
a ona mora sadržavati:
1. tvrtku
2. sjedište
3. predmet poslovanja društva
4. ime i prezime i prebivalište odn.
5. tvrtku i sjedište svakog člana društva te
6. imena osoba ovlaštenih da zastupaju drustvo i njihove ovlasti.
Pored ovih podataka u sr.upisuju se i:
7. promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, predmet poslovanja društva
8. stupanje novoga člana u društvo
 9. prestanak članstva u društvu
10. promjene ovlasti za zastupanje društva.
Prijavi se prilaže ugovor o osnivanju društva (društveni ugovor).

OSNIVANJE JTD?
JTD osniva se društvenim ugovorom !

PRAVNI ODNOSI IZMEĐU ČLANOVA?

Pravni odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se utoliko ukoliko čl.svoje odnose u društvu drukčije ne urede
društvenim ugovorom.

1.ULOZI U DRUŠTVU - ako nije drukčije ugovoreno članovi društva moraju unijeti jednake
uloge.
Član može uložiti:
1. novac
2. stvari
3. prava
4. rad i
5. druge usluge ili dobra.
Vrijednost nenovčanih uloga članovi sporazumno određuju u novcu.
Član nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka
društva.
Ako član za društvo učini troškove za koje se prema okolnostima može uzeti da su potrebni ili
ako neposredno zbog obavljanja poslova društva ili zbog opasnosti koje je s tima povezana
pretrpi stetu, društvo mu je dužno to nadoknaditi.
Društvo mu mora platiti i kamate od dana kada su mu nastali izdaci odn.od kada mu je pričinjena
šteta pa sve dok mu se oni ne nadoknade.
Član može na ime troškova koji su potrebni za obavljanje poslova društva zahtijevati da mu
društvo plati predujam.
Član mora društvu bez odgađanja prenijeti sve koristi koje primi od trećih osoba za vođenje
poslova društva i koje ima od vođenja poslova za društvo.

PLAĆANJE ZAKONSKIH ZATEZNIH KAMATA:

1. čl.koji pravodobno ne uplati novč.ulog ili koji
2. novac primljen za društvo ne preda na vrijeme društvu ili
3. koji za sebe neopravdano uzme novac društva ili
4. zakasni s unosom drugih uloga.
Ako društvenim ugovorom nisu ugovorene više kamate od dana kada je morao uplatiti ili unijeti
ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac – društvo može postaviti
zahtjev za naknadu veće stete.
U ispunjenju svojih obaveza član društva dužan je postupati s pozornošću urednog i savjesnog
gospodarstvenika.

2.ZABRANA KONKURENCIJE - član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova
voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva niti u nekom drugom trgovačkom društvu
sudjelovati kao član koji osobno odgovara. Smatra se da je dan pristanak za sudjelovanje u
nekom drugom društvu ako je ostalim članovima pri stupanju toga člana u društvo bilo poznato
da je on član drugog društva, a članstvo u društvu mu nije bilo izričito uvjetovano istupanjem iz
drugog društva.
POSLJEDICE NEDOPUŠTENE KONKURENCIJE:
U slučaju povrede društvo može zahtijevati naknadu štete, ali umjesto nje može zahtijevati:
1. da poslove koje je vodio u vl.ime prizna kao poslove vođene za račun društva
2. da društvu preda ono što je primio od posla koji je obavio za tuđi račun
3. da mu ustupi pravo na ono što bi trebao primiti iz takvog posla.
U ostvarivanju prava društva odlučuju svi članovi  zahtjev društva zastarijeva za 3. mjeseca od
dana kada su članovi saznali za povredu tj.za 5. godina od učinjene povrede.

RAZLIKA VOĐENJA POSLOVA ORTAKLUK I JTD? Ortakluk =U vođenju poslova

ort.načelno sudjeluju svi ortaci, ali se ta ovlast može ug.prenijeti na 1 ili više njih. Na zastupanje
ortakluka ovlašteni su svi ortaci, ali se ugovorom može predvidjeti i drukčije rješenje.
3.VOĐENJE POSLOVA / POSEBNA PRAVA KOJA PRIPADAJU ČLANOVIMA DRUŠTVA
Svaki član društva ima pravo i obvezu voditi poslove društva.
Društvenim ugovorom može se vođenje poslova prenijeti na 1. ili više određenih članova u kojem
slučaju su ostali članovi iz toga isključeni  ali oni imaju pravo da se:
1. osobno obavijeste o poslovima
2. pregledaju poslovne knjige
3. obave uvid u dokumentaciju
4. za sebe sastave godišnje financijsko izvješće.
Ova se prava ne mogu isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi
društva ne vode pošteno ni uredno  pravo na obavještenost.

NAČIN VOĐENJA POSLOVA:

1.POJEDINAČNO  kada su svi članovi društva ili više njih ovlašteni voditi poslove društva,
svaki je od njih ovlašten da ih sam vodi. Ako se neki od članova društva ovlaštenih za vođenje
usprotivi poduzimanju neke radnje ta se radnja ne može poduzeti.
2.SKUPNO  ako je društvenim ugovorom određeno da članovi društva koji su ovlašteni voditi
poslove društva to mogu činiti samo skupno, za poduzimanje svakoga posla potrebna je, osim ako
bi postojala opasnost od odgađanja, suglasnost svih ovlaštenih članova.

OPSEG OVLASTI ZA VOĐENJE POSLOVA – PROKURA  ovlast za vođenje poslova

obuhvaća sve radnje koje se redovno poduzimaju u poslovanju društva.
Za poduzimanje radnji koje prelaze ovaj okvir potrebna je suglasnost svih članova pa i onih
isključenih iz vođenja poslova.
Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove društva, osim
ako bi postojala opasnost od odgađanja. Prokuru može opozvati svaki član društva koji ju je
ovlašten podijeliti sam ili zajedno s drugim članovima.

4. UPUTE OSTALIH ČLANOVA  društvenim ugovorom može se predvidjeti da se članovi

društva ovlaštenih na vođenje poslova društva moraju pridržavati uputa koje daju ostali članovi
društva.
Odstupanje je moguće ako se s obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane  u tom
slučaju mora o tome izvijestiti ostale članove društva i pričekati njihovu odluku.
Moguće je postupanje bez obzira na primljene upute ako bi bilo štetno odgađati s poslom dok se
odluka ne donese i ako se smatra da bi oni odobrili postupanje kada bi im bilo poznato stvarno
stanje.

ODUZIMANJE OVLASTI ZA VOĐENJE POSLOVA  ako za to postoji važan razlog po tužbi

ostalih članova društva, sud će članovima zabraniti vođenje poslova društva.
Takav razlog postoji naročito u slučaju grube povrede obveze ili nesposobnosti člana da redovno
vodi poslove drustva.

OTKAZIVANJE OVLASTI ZA VOĐENJE POSLOVA:

1. član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva ako za to postoji važan razlog 
on se ne može unaprijed odreći toga prava
2. samo tako da za to dade otkazni rok koji ostaim članovima omogućava da poduzmu sve
ono što je potrebno za daljnje vođenje poslova osim ako postoji opravdani razlog za to da
se toga ovlaštenja odrekne i prije isteka takvog roka
3. ako se odrekne bez opravdanog razloga  dužan je društvu nadoknaditi štetu.

5. DONOŠENJE ODLUKA za donošenje odluka društva potrebna je suglasnost svih članova

obaviještenih da sudjeluju u odlučivanju.
Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da se odluke donose većinom glasova, u sumnji se većina
računa prema broju članova

DIOBA DOBITI U JTD?

6. RAČUN DOBITI I GUBITKA krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i
gubitka.
Na temelju toga računa se svakome članu izračunava njegov udio u dobiti ili u gubitku,
srazmjerno njegovom udjelu u društvu.

NAČELA?
7. UDIO U DOBITI I GUBITKU
1.KAPITALNO NAČELO 1/3 dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da
svakome od njih pripada dio koji odgovara njegovom udijelu u kapitalo društva.
Pri izračunavanju udjela u dobiti koji članu pripada, ulozi koje je član tijekom poslovne godine
unio u društvo računaju se u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uplate.
Ako je član u poslovnoj godini smanjio svoj udio u kapitalu  uračunava se tako smanjeni udio u
srazmjeru s vremenom koje je proteklo od učinjenoga smanjenja.
2.PERSONALNO NAČELO dio dobiti tekuće godine koji prelazi udjele u dobiti, kao i gubitak
u toku poslovne godine, dijele se na članove društva na jednake dijelove.
Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu.

ZASTUPANJE KOD JTD?

8.ZASTUPANJE DRUŠTVA  svaki član je ovlašten zastupati društvo ako društvenim
ugovorom nije isključen od zastupanja.
Društvenim ugovorom može se odrediti da:
1. svi članovi ili više njih mogu zastupati društvo samo skupno. Svi koji su ovlašteni mogu
ovlastiti pojedine između sebe da u ime društva poduzimaju određene poslove ili
određene vrste poslova. Za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona
izjavljena 1 od člana ovlaštenih za skupno zastupanje.
2. da su članovi društva, kada više njih ne djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo
zajedno s prokuristom.

9. OPSEG OVLASTI ZA ZASTUPANJE član društva može:

1. sklapati pravne poslove
2. poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega
3. može otuđiti i opteretiti nekretninu
4. dati i opozvati prokuru.
OGRANIČENJE OVLASTI ZA ZASTUPANJE ne djeluje prema trećima.To vrijedi ako se ovlast
ograničenja odnosi samo na:
1. određene poslove
2. a ako se treba ostvariti samo pod određenim okolnostima – za određeno vrijeme ili na
određenom mjestu.

ODUZIMANJE OVLASTI ZA ZASTUPANJE  po tužbi ostalih članova sud će članovima

društva zabraniti zastupanje ako za to postoji važan razlog:
1. teška povreda obveza ili
2. nesposobnost člana da uredno zastupa društvo.

TKO I KAKO ODGOVARA U JTD-U? / ODGOVORNOST JTD ZA OBVEZE? / RAZLIKA U

ODGOVORNOSTI KOD JTD I GIU?
10.ODGOVORNOST ZA OBVEZE DRUŠTVA =
1. JTD odgovara za obveze  cijelom svojom imovinom
2. svaki član odgovara vjerovnicima  cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim
članovima društva
3. tko pristupi već postojećem društvu  odgovara kao i ostali članovi za obveze društva
nastale prije njegova pristupanja društvu (cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim
članovima društva)
4. odgovornost društva je akcesorna riječ je o odgovornosti za tuđu obvezu (obvezu
društva) , to znači da obveze članova društva slijede sudbinu obveza društva.

KOJA PRAVILA OBVEZNOG PRAVA SE PRIMJENJUJU?

Pravilo o solidarnom jamstvu.

ŠTO ZNAČI SOLIDARNO?

Na odnos između članova društva i društva u pogledu ispunjenja obveze društva valjalo bi na
odgovarajući način primijeniti odredbe o obveznim odnosima o solidarnom jamstvu (jamstvo
nastaje temeljem ugovora između jamca i dužnika , dok odgovornost članova proizlazi iz
zakona).

KOJI PRIGOVORI SE MOGU STAVLJATI?

Član društva može staviti vjerovniku koji od njegovih zahtjeva da mu ispuni obvezu društva:
1. prigovore koje može istaći društvu i svoje osobne prigovore
2. može odbiti ispunjenje obveze ako bi društvo imalo pravo pobijati valjanost pravnog
posla
3. ima pravo iz predhodnih stavaka i onda ako vjerovnikova tražbina može podmiriti i
prijebojem s dospjelim tražbinama društva.

11.PRESTANAK DRUŠTVA  razlozi za prestanak JTD su:

1. istek vremena za koje je osnovano
2. odluka članova društva
3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sr.bio nezakonit
4. stečaj društva
5. smrt odn.prestanak nekoga od čl.društva ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora
6. ostvarivanje stečaja na nekim od članova društva
7. otkaz nekoga od člana društva ili njegovog vjerovnika
8. pravomoćna odluka suda.
12.PRIJAVA ZA UPIS NASTANKA RAZLOGA ZA PRESTANAK DRUŠTVA U SR
• Sudu se podnosi prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u sr.  osim ako
ono prestaje zbog toga što se nad njime provodi stečajni postupak jer to sud upisuje po
službenoj dužnosti.
• Isto vrijedi i za istupanje i isključenje člana iz društva  prijavu mogu podnijeti svi
članovi društva.
• Ima li smrt člana za posljedicu prestanak društva ili istupanje iz društva  prijavu se
može podnijeti sudu a da u tome ne sudjeluju nasljednici koje su u podnošenju prijave
spriječile posebne zapreke.
• Prestane li društvo odlukom suda  prijavu može podnijeti svaki član društva.

13.LIKVIDACIJA  provodi se nakon nastanka razloga za prestanak društva.

Ako članovi ne dogovore drukčiji način obračuna i podijele ili nad društvom ne otvore stečaj.
(likvidacija je fakultativan postupak)
Ako društvo prestane zbog otkaza kojega izjavi vjerovnik nekog od člana ili zbog toga što je nad
nekim od članova društva otvoren stečaj, likvidacija se ne mora provesti samo ako se s time
suglasi vjerovnik ili stečajni upravitelj.

TKO SU LIKVIDATORI JTD?

LIKVIDACIJU PROVODE:
1. svi članovi društva kao likvidatori  ako odlukom člana ili društvenim ugovorom nije
određeno da je provedu članovi društva ili druge osobe.
2. trgovački sud na prijedlog neke od tih osoba može zbog važnih razloga imenovati osobe
koje nisu članovi društva.

OPOZIV LIKVIDATORA  likvidatori se opozivaju jednoglasnom odlukom osoba (čl.društva)

ili odlukom suda. Iz važnih razloga likvidatore može na prijedlog nekoga od sudionika opozvati i
sud.
Likvidatori se upisuju u sr.

POSLOVI LIKVIDATORA:
1. da dovrše tekuće poslove društva i sklapaju nove poslove, ako su oni potrebni za
dovršetak već započetih poslova
2. da naplate tražbine društva i podmire njegove vjerovnike
3. da unovče preostalu imovinu društva
4. da zastupaju društvo
5. da sastave financijska izvješča na početku likvidacije i nakon njezina okončanja
6. da članovima društva vrate stvari koje su oni društvu dali na korištenje
7. da nakon podmirenja dugova društva preostalu imovinu podijele članovima društva
razmjerno njihovim udjelima u kapitalu društva
8. da nakon dovršetka likvidacije podnesu prijavu za upis brisanja društva iz sr.
Ako se odlukom člana društva ili društvenim ugovorom ne odredi da likvidatori mogu radnje koje
se tiču likvidacije obavljati pojedinačno, oni ih mogu obavljati samo skupno, ali mogu nekoga
između sebe ovlastiti da u likvidaciji obavi određene poslove ili određene vrste poslova.
Ograničenje ovlasti likvidatora nemaju učinak prema trećima.
14.ZASTARA
1. zahtjevi prema članu društva zastaruju za 5. god. od prestanka društva ili od izlaska člana
iz društva, ako tražbina prema društvu ne zastaruje u kraćem roku
2. zastara počinje teći 1. narednog dana od dana u kojemu su prestanak društva ili prestanak
članova upisani u sr
3. ako vjerovnikova tražbina prema društvu dospjeva nakon upisa zastara počinje teći od
dana dospjelosti.

OD ČEGA SE SASTOJI TVRTKA JTD?

Obvezni sadržaj tvrtke trgovačkog društva:
1. naznaka kojom se pobliže obilježava ime trgovačkog društva
2. naznaka predmeta poslovanja društva
3. oznaka pravnog oblika društva
4. tvrtka jtd mora sadržavati riječi javno trgovačko društvo ili naznaku jtd
5. prezimena svih članova fizičkih osoba ili samo 1 odn.više njih uz dodatak i drugih.

3. KOMANDITNO DRUŠTVO
 = je trgovačko društvo u koje se udružuju 2 ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod
zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i
neograničeno cijelom svojom imovinom (KOMPLEMENTAR), a najmanje 1 odgovara za obveze
društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvu (KOMANDITOR)
KD je uvijek trgovac. To je drustvo pravna osoba, pravnu osobnost stječe upisom u trg.reg., a
gubi je brisanjem iz r. Prije toga postoji PREDDRUŠTVO.

ČLANOVI KD?
Član kd kako komplementar tako i komanditor mogu biti fizičke i pravne osobe.

1.OSNIVANJE KD
Kd osniva se društvenim ugovorom. Njime se moraju odrediti:
1.članovi ili članovi drustva koji imaju položaj komplementara kao i
2.članovi ili članovi društva koji imaju položej komanditora.

KOJA SE PRAVILA PRIMJENJUJU NA KD? KAKO SE UREĐUJU ODNOSI?

Svi odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom. Odredbe zakona
primjenjuju se samo ako društvenim ugovorom nije što drugo određeno, osim ako iz pojedine
odredbe ne proizlazi drugačije.
Odredbe zakona o unutrašnjem uređenju društva su dispozitivne prirode. Ako se neko pitanje ne
uredi društvenim ugovorom a ne uređuje ga ni zakon na kd supsidijarno će se primijeniti i
odredbe ZTD-a o jtd.
Odredbe kojima se uređuje odnos društva prema trećima a napose odgovornost članova za obveze
društva su KOGENTNE tj.prisilne prirode  to znači da članovi društva ta pitanja ne mogu
urediti na drukčiji način nego što to predviđa zakon.

2.UPIS U SUDSKI REGISTAR

Prijavu za upis KD u sr podnose svi komplementari, a ona mora sadržavati:
1. tvrtku
2. sjedište
3. predmet poslovanja društva
4. ime i prezime i prebivalište odn.
5. tvrtku i sjedište svakog člana društva te
6. imena osoba ovlaštenih da zastupaju društvo i njihove ovlasti
7. promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, predmeta poslovanja društva
8. stupanje novoga člana u društvo
9. prestanak članstva u društvu te
10. promjene ovlasti za zastupanje društva
11. podaci o komanditorima
12. visini uloga svakoga od njih.
Prilikom objave upisa društva objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova imena i ulozi u
društvu.

3.VOĐENJE POSLOVA U KD? / TKO VODI POSLOVE U KD?

Društvom upravljaju komplementari.
Komanditori nisu ovlašteni upravljati poslovima društva.

DA LI KOMANDITORI IMAJU UTJECAJA NA VOĐENJE POSLOVA DRUŠTVA AKO IM

NIJE DANA PROKURA?
Komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara osim:
1. odlukama i postupcima koji se odnose
 2. ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja društva.

NA KOJE ODLUKE MOGU UTJECATI? Redovne-ne, izvanredne-mogu. Opseg ovlasti

komplementara u vođenju poslova društva isti je kao i članova jtd.
Glede mogućnosti da se vođenje poslova društva povjeri samo nekom komplementarima ili da se
ovlaste 2 osobe pa i komanditori vrijedi sve kao i za jtd.
Glede davanja i opoziva prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih voditi poslove
društva tj. komplementara.

4.PRAVO NADZORA
Komanditor ima pravo zahtjevati da mu se predaju:
1.prijepis ili preslika godišnjih financijskih izvješća društva radi provjere njihove ispravnosti, te
da mu se u tu svrhu dozvoli
2.uvid u poslovne knjige društva.

Kada postoji opravdani razlog , sud će na zahtjev komanditora :

1.u svako doba naložiti društvu da komanditoru priopći financijska izvješća društvu u pisanom
obliku,
2.te da mu se dade druga razjašnjenja i
3.omogući uvid u poslovne knjige društva i 2 isprave.
Komanditor nema posebna prava koja pripadaju članovima društva (pravo na obavještenost).

5.ZABRANA KONKURENCIJE
Zabrana konkurencije ne odnosi se na komanditore.

6.UDIO U DOBITI I GUBITKU

Komplementar i komanditor sudjeluju u dobitku i gubitku kd. (primjena odredbi jtd).

KRITERIJ PODJELE DOBITI U KD?

Dobitak se komanditoru isplaćuje ako je u cijelosti uplatio ulog na koji se obvezao  ako to nije
učinio dobitak tekuće godine pripisuje se njegovom udjelu u kapitalu društva sve dok ne dosegne
ugovoreni iznos koji se obvezao uplatiti.
Kad uplate dosegnu iznos ugovorenog uloga, daljnji dobitak mu se isplaćuje.

Komanditor sudjeluje i u snošenju gubitaka, ali samo do visine svog udjela u kapitalu društva , a i
sa neuplaćenim dijelom iznosa koji se društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog.

PODJELA DOBITI KOD KD? PO KOJA DVA NAČELA SE DIJELI DOBIT U KD?
7.OBRAČUN UDJELA U DOBITI I GUBITKU =
1.KAPITALNO NAČELO 1/3 dobiti svake tekuće godine dijeli se članovima razmjerno
njihovim udjelima u kapitalu društva neovisno da li je komplementar ili komanditor  mora se
voditi računa o promjeni njegovog udjela u kapitalu društva tijekom godina za koju se dobit
isplaćuje
2.NAČELO PRIMJERENOSTI  2/3 dobiti društva dijeli se članovima prema omjeru udjela
koji odgovara konkretnim okolnostima.

8. ISPLATA DOBITI
Komanditorima se udio u dobiti isplaćuje u roku određenom u društvenom ugovoru ili odlukom
komplementara, ako taj rok nije određen ugovorom.
Kada o roku za isplatu dobiti odlučuju komplementari, taj rok za komanditore ne može biti dulji
od 60 dana od dana usvajanja financijskih izvješća društva.
Komanditor nema pravo na isplatu udjela u dobiti sve dok mu je na temelju sudjelovanja u
snošenju gubitka društva udio u kapitalu društva smanjen ispod iznosa koji se ugovorom o
osnivanju društva obvezao uplatiti kao svoj ulog.
Ako društvo kasnije u poslovanju iskaže gubitak komanditor nije dužan vratiti dobit koja mu je
ranije bila isplaćena.

ZASTUPANJE KD? ŠTO JE S KOMANDITOROM, KAKVA IM SE PUNOMOĆ MOŽE DATI?

9.ZASTUPANJE = Komanditor nije ovlašten zastupati društvo. IZNIMNO: komanditor se može
odlukom svih komplementara dati prokura i trg.punomoć. Kd zastupaju isključivo
komplementari.

TKO ODGOVARA ZA OBVEZE KD? KOMANDITNA ODGOVORNOST?

10. ODGOVORNOST ZA OBVEZE DRUŠTVA =
1. KD odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom
2. KOMPLEMENTAR uvijek odgovara za obveze neograničeno solidarno cijelom
svojom imovinom. Odgovornost je akcesorna i solidarna.
3. KOMANDITOR ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se
obvezao društvenim ugovorom. Ako ne uplati odgovara vjerovniku društva neposredno i
solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenog uloga umanjenog za
uplaćeni dio. Mjerodavan je iznos komanditnog uloga koji je upisan u sr osim ako se na
uobičajeni način ne objavi ili društvo vjerovniku na drugi način ne priopći da je taj ulog
veći.
Odredba ugovora između članova društva kojom se komanditor oslobađa obveze uplate svog
uloga ili mu se ta obveza odlaže nema učinka prema vjerovnicima društva.

KADA KOMANDITOR ODGOVARA ZA OBVEZE DRUŠTVA MADA JE ISPLATIO ULOG U

CIJELOSTI?
Ako se komanditoru isplati njegov ulog to prema vjerovnicima društva djeluje kao da ulog nije
uplaćen.
Isto vrijedi i kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je njegov uplaćeni udio u
kapitalu društva zbog gubitka smanjen.

Komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih gfi primio u dobroj vjeri kao
udio u dobiti društva.

U odnosu prema vjerovnicima društva u kojem ni jedan od komplementara nije fizička

osoba,smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, ako
društvo u komplementaru drži udjele  to ne vrijedi u slučaju ako je komplementar jtd ili kd u
kojima je član koji osobno odgovara za obveze društvo fizičke osobe.

Osoba koja u svojstvu komanditora kasnije postane član kd odgovara i za one obveze koje je
društvo preuzelo prije njenog pristupa društvu.

11.PRESTANAK KD
Smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka društva!
Razlozi prestanka kd:
1. istek vremena za koje je osnovano
 2. odluka člana društva
3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sr bio nezakonit
4. stečaj društva
5. smrt odn.prestanak nekog od člana društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog
ugovora
6. ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva
7. otkaz nekog od člana društva ili njegovog vjerovnika
8. pravomoćna odluka suda

KOJE RADNJE MOGU PODUZETI KOMANDITORI / KOMPLEMENTARI?

KOMANDITORI: KOMPLEMENTARI:
1. pravo nadzora 1. vode poslove
2. ne odgovara za obveze 2. zastupaju društvo
3. pripada mu dobit

4. GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE

= je pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i promicale
obavljanje gospodarske djelatnosti koje čine predmete njihova poslovanja te da bi poboljšale ili
povećale njihov učinak, ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit (već stječe dobit za
svoje članove)

ZAŠTO SE OSNIVA GIU?

GIU je interesni oblik povezivanja gospodarskih subjekata na određeno vrijeme na
statusnopravnoj osnovi. Uvijek je trgovačko društvo.

CILJ OSNIVANJA GIU?

Cilj osnivanja je: Olakšavanje i razvijanje obavljanja gospodarske djelatnosti članova udruženja
(manja i srednja društva, trgovca pojedinca i osobe koje se kao profesionalci bave slobodnim
zanimanjem).

TEMELJNI KAPITAL KOD GIU?

GIU osniva se bez temeljnog kapitala.
Djelatnost udruživanja mora biti u vezi s gospodarskom djelatnosti njegovih članova kao
pomoćna djelatnost njihovim djelatnostima.
Prava članova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima.
Drukčija odredba je ništava. Na GIU se supsidijarno primjenjuju odredbe zakona o JTD.

1.PREDMET POSLOVANJA  mora biti u svezi s gospodarskom djelatnosti koje obavljaju

članovi udruženja s time da uz to može obavljati samo pomoćnu djelatnost.
Djelatnosti kojima bi se udruženje moglo baviti:
1. nabava i prodaja
2. istraživanje tržišta
3. promiđba
4. kooperacija na razini istraživanja
5. izvedba zajedničkih projekata
6. razmjena informacija.
Udruženje ne može:
 1. ostvarivati neposredne ni posredne ovlasti vođenja ni nadzora nad djelovanjem poduzeća
ni njegovih članova, 2-ih društava i fizičkih osoba
2. neposredno ni posredno držati dionice ili udjele u poduzeću člana ni u 2-im poduzećima,
izuzev kada je to potrebno radi ostvarenja cilja udruženja, ali samo za račun člana
3. biti član drugog udruženja
4. pribavljati sredstva na tržištu kapitala.

2.OSNIVANJE UDRUŽENJA  GIU nastaje sklapanjem ugovora o osnivanju, koji mora biti
sastavljen u obliku javnobilježničke isprave i mora sadržavati:
1. tvrtku udruženja
2. sjedište udruženja
3. predmet poslovanja zbog kojega se udruženje osniva
4. tvrtku odn.ime i prezime i pravni oblik, sjedište odn.prebivalište članova udruženja, te
registar i broj pod kojim su u tom registru upisani
5. vrijeme trajanja udruženja ako se ono ne osniva na neodređeno vrijeme.
Podaci iz ugovora i njihove izmjene imaju učinak prema 3-ima od dana objave.
Prijavu za upis udruženja u sr kao i sve promjene podataka koji se upisuju podnose svi članovi
uprave udruženja.
Udruženje se upisuje u SR suda na čijem se području nalazi sjedište udruženja navedeno u
ugovoru o osnivanju.

TKO MOŽE BITI ČLAN GIU?

3.ČLANOVI GIU  mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost.
U udruženje se mogu učlaniti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim
propisima.
Članom udruženja može se postati:
1. sudjelovanjem u osnivanju udruženja
2. ustupanjem sudjelovanja u udruženju  svaki član udruženja može djelomično ili u
cjelini ustupiti svoj udio u udio u udruženju drugom članu ili trećoj osobi. Ustup je
moguć samo ako se s time suglase svi ostali članovi udruženja.
3. primanjem novog člana u udruženje  o primanju novoga člana jednoglasno odlučuju
svi članovi udruženja.

Članski status u udruženju prestaje:

1. OTKAZOM ČLANA  član može otkazati članstvo u udruženju po odredbama
sadržanim u ugovoru o osnivanju udruženja , a ako u njemu o tome nema odredaba, uz
suglasnost ostalih članova udruženja. Svaki član može otkazati članstvo iz važnog
razloga.
2. ISTUPANJEM ČLANA  član istupa iz udruženja u:
a. slučaju smrti
b. ako više ne ispunjava uvjete za člana
c. ako članstvo otkaže njegov vjerovnik
d. ako je nad njime otvoren stečajni postupak
3. ISKLJUČENJEM ČLANA IZ UDRUŽENJA član se može isključiti iz udruženja:
a. iz razloga sadržanih u ugovoru o osnivanju udruženja
b. ako grubo povrijedi svoje obveze
c. ako prouzroči teške smetnje u radu udruženja ili
 d. ako postoji opasnost da će te smetnje prouzročiti.
Član se može po tužbi većine ostalih članova udruženja isključiti odlukom suda, osim ako ug. o
osnivanju udruženja ne određuje nešto drugo.

ORGANI GIU?
4.ORGANI UDRUŽENJA
1.ČLANOVI KOJI DJELUJU ZAJEDNO  svaki član ima 1 glas. Ugovorom o osnivanju
udruženja može se određenom članu dati i više glasova pod uvjetom da 1 član ne može sam imati
većinu glasova.Članovi mogu samo jednoglasno donositi odluke o:
1. izmjeni predmeta poslovanja udruženja
2. izmjeni broja glasova koji pripadaju članovima udruženja
3. izmjeni uvjeta za donošenje odluka
4. produženju trajanja udruženja iznad vremena određenog ugovorom o osnivanju
5. izmjeni doprinosa svakoga pojedinoga člana udruženja za financiranje udruženja
6. izmjeni bilo koje druge obveze člana osim ako ugovor o osnivanju određuje što drugo
7. svakoj drugoj izmjeni ugovora o osnivanju osim ako ugovor određuje što drugo
U svim slučajevima za koje se zakonom ne određuje da se odluke moraju donijeti jednoglasno,
ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti uvjeti koji se moraju ispuniti za odlučivanje i većina
koje je potrebna za donošenje svih ili određenih odluka.
Ako ugovor o tome nema odredaba, odluke se donose jednoglasno.
Na poticaj člana uprave ili na zahtjev članova udruženja član odn.članovi uprave dužni su se
posavjetovati sa članovima udruženja kako bi donijeli odluku.
2.UPRAVA KOJA SE SASTOJI OD 1 ILI VIŠE ČLANOVA  članovi uprave udruž. imenuju
se:
1. ugovorom o osnivanju udruženja ili
2. odlukom članova udruženja.
Poslove udruženja vode 1 ili više fizičkih osoba koje se u upravu udruženja imenuju ugovorom o
osnivanju udruženja ili odlukom članova.
Član uprave ne mogu biti osobe koje po odredbama ztd-a ne mogu biti članovi uprave ili
nadzornog odbora trg.društva.
ČLAN UPRAVE MOŽE BITI svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna.
ČLAN UPRAVE NE MOŽE BITI OSOBA:
1. koja je kažnjena za kd prouzrokovanja stečaja
2. povrede obveze vođenja poslovnih knjiga
3. oštećenje vjerovnika
4. pogodovanje vjerovnika
5. zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja,
6. neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz
kaz.zakonika RH i to za vrijeme od 5. god.po pravomoćnosti presude kojom je osuđena.
U to vrijeme se ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili
7. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti
ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta
zabrana.

ČLAN NADZORNOG ODBORA NE MOŽE BITI:

1. član uprave društva
2. član NO u 10 društava
3. član uprave društva koje je ovisno u odnosu na D.D.
4. član uprave 2 društva kapitala u čijem se no nalazi član uprave društva
5. osoba koja ne ispunjava uvjete za člana uprave.
ČLANOVI UPRAVE UDRUŽENJA OVLAŠTENI SU:
1. voditi poslove udruženja  poslove udruženja vode 1 ili više fizičkih osoba koje se u
upravu udruženja imenuju ugovorom o osnivanju ili odlukom članova
2. zastupati udruženje  udruženje prema 3.ima zastupa samo osoba koja čini upravu
udruženja, a ako ih je više svaka od njih
3. podnijeti prijavu za upis udruženja u sr kao i prijavu za upis promjena svih podataka koji
se u reg.upisuju i
4. provesti likvidaciju udruženja, ako ta zadaća ugovorom o osnivanju ili odlukom članova
udruženja nije dodjeljena 2 osobama

3.DRUGI ORGANI,KOJI SE MOGU PREDVIDJETI UGOVOROM O OSNIVANJU

UDRUŽENJA  u tom se slučaju određuju i njihove ovlasti.

ODGOVORNOST ČLANOVA GIU? RAZLIKA U ODGOVORNOSTI KOD JTD I GIU?

5.ODGOVORNOST ČLANOVA UDRUŽENJA ZA OBVEZE UDRUŽENJA
1. ČLANOVI GIU ODGOVARAJU ZA OBVEZE UDRUŽENJA  neograničeno cijelom
svojom imovinom. Odredbe zakona su prisilnopravne prirode
ŠTO AKO VJEROVNIK HOĆE NAMIRITI ŠTETU PROTIV NJEGA?
2. DO OKONČANJA LIKVIDACIJE udruženja vjerovnik može po svome izboru zahtjevati
ispunjenje obveze od svakog člana udruženja, ako predhodno u pisanom obliku pozove
udruženje da podmiri svoju obvezu, a ono to ne učini ni u primjerenome roku po primitku
poziva. (odgovornost članova je supsidijarna: odgovaraju međusobno solidarno i
solidarno s udruženjem)
3. NOVI ČLAN UDRUŽENJA  odgovara i za obveze udruženja koje su nastale prije
njegova pristupanja udruženju. Klauzulom sadržanom u ugovoru o osnivanju ili
odredbom o pravnom aktu kojim se novoga člana prima u udruženje može ga se
osloboditi od odgovornosti za obveze. To oslobođenje ima učinka prema 3-ima samo ako
je objavljeno

6.PRESTANAK UDRUŽENJA  giu može prestati:

1.ODLUKOM ČLANOVA  odluka se donosi jednoglasno osim ako ugovorom o osnivanju nije
drugčije određeno. Članovi moraju donijeti tu odluku ako je:
• isteklo vrijeme trajanja određenog ugovora o osnivanju ili je nastupio neki 2
razlog koji je u njemu predviđen za prestanak udruženja ili
• ostvaren predmet poslovanja udruženja ili ga se više ne može ostvariti. Ako član
u roku od 3 mj.od ispunjenja uvjeta ne donesu odluku o prestanku udruženja,
svaki član može tražiti da sud donese takvu odluku
• ako ono više ne zadovoljava uvjete za njegovo postojanje
2.ODLUKOM SUDA  po tužbi svakoga člana udruženja ili 3-će osobe koja za to ima pravni
interes ili nadležne vlasti sud mora donijeti odluku o prestanku udruženja ako su učinjene
povrede odredaba o predmetu poslovanja giu ako ono više ne zadovoljava uvjete za postojanje,
osim ako se učinjeni nedostatak ne otkloni prije nego što se ta odluka donese. Po tužbi svakoga
člana sud može donijeti odluku o tome da udruženje prestaje zbog važnog razloga.
3.STEČAJEM  ne treba provesti likvidaciju

7.LIKVIDACIJA  prestanak dovodi do likvidacije udruženja.

Likvidaciju provode članovi uprave udruženja ako se to ugovorom o osnivanju udruženja ili
odlukom člana ne povjeri 2-im osobama.
Podaci o likvidatorima udruženja i promjene tih podataka upisuju se u sr.
Udruženje ima pravnu i poslovnu sposobnost sve do okončanja likvidacije.

8.PODJELA DOBITI
GIU ne stječe dobit za sebe, nego za svoje članove. Dobit koja se ostvari obavljanjem djelatnosti
udruženja jest dobit članova i dijeli se među članovima u omjeru određenom ugovorom o
osnivanju udruženja  a ako o tome u njemu nema odredaba  na jednake dijelove.

Iznos za koji izdaci prelaze prihode udruženja treba da snose njegovi članovi u omjeru koji je
predviđen ugovorom o osnivanju  a ako o tome u njemu nema odredaba  na jednake
dijelove.

KOJE JE DRUŠTVO SLIČNO GIU?

Zadruga.

5. TAJNO DRUŠTVO
= nastaje ugovorom kojim 1 osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće 2
osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku
poduzetnika.

GDJE ULAZI I OD ČEGA SE SASTOJI ULOG TAJNOG ČLANA?

Ulog taj.čl. ulazi u imovinu poduzetnika. Td nema vlastitu imovinu. Ulog taj. člana može se
sastojati u:
1. novcu
2. stvarima
3. pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu.
DA LI JE TD PRAVNA OSOBA?
TD nije pravna osoba i nema tvrtku.
U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnog člana.
TD nije trgovačko društvo već ugovorni odnos.
TD je samo unutarnje društvo koje se u odnosima s 3-ima i ne pojavljuje.

TKO MOŽE BITI TAJNI ČLAN?

Tajni član može biti bilo koja fizička i pravna osoba.

TKO JE PODUZETNIK?
PODUZETNIK može biti bilo koja osoba koja se smatra trgovcem (trgovačko društvo ili trgovac
pojedinac).
Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza.

1.ODNOSI IZMEĐU PODUZETNIKA I TAJNOG ČLANA

TD nastaje ugovorom kojim se uređuju i odnosi između poduzetnika i tajnog člana. U tome je
tajnom članu i poduzetniku dana maksimalna autonomija jer su odredbe ZTD-a dispozitivne
prirode.
Ako se neka pitanja ne urede ugovorom, a nisu riješena odredbama zakona, na odnos tajnog člana
i poduzetnika primjenjuju se propisi kojima se uređuje ortakluk.

2.U ODNOSIMA S TREĆIMA POJAVLJUJE SE SAMO PODUZETNIK

Tajni član bi mogao djelovati samo kao zastupnik TD temeljem punomoći (prokure ili trgovačke
punomoći) koju bi mu dao poduzetnik. Pri tome ne djeluje na temelju svojstva tajnog člana.

3.ODGOVORNOST ZA OBVEZE
Za obveze TD odgovara samo i isključivo poduzetnik, jer jedino on nastupa u pravnom prometu.
Vjerovnici i znaju samo za poduzetnika pa zato i ne bi mogli tražiti da obvezu koja nastane
poslovanjem TD ispuni tajni član.

4.PRAVO NADZORA
Tajni član ima pravo zahtijevati:
1. da mu se preda prijepis godišnjih financijskih izvješća radi provjere njihove ispravnosti,
2. da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige i
3. dadu potrebna razjašnjenja.
Kada za to postoji opravdani razlog, sud će na zahtjev tajnog člana u svako doba naložiti :
1. poduzetniku da tajnom članu priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku
2. da mu dade 2 razjašnjenja i
3. omogući uvid u poslovne knjige društva i u druge isprave.
Ova prava tajnog člana ne mogu se ugovorom isključiti ni ograničiti.

5.TAJNI ČLAN NEMA POSEBNIH PRAVA KOJA ČLANOVIMA DRUŠTVA PRIPADAJU 

Pravo na obavještenost !

6.DOBIT I GUBITAK
Način sudjelovanja tajnog člana u dobiti i gubitku koji se ostvare poslovanjem poduzetnikovog
poduzeća utvrđuje se ugovorom . Ako udio tajnog člana nije određen ugovorom smatrat će se da
je ugovoren udio koji je primjeren konkretnim okolnostima.
Ugovor o TD može se isključiti obveze tajnog člana da snosi gubitak iskazan poslovanjem
poduzetnikovog poduzeća.
Ugovorom se može isključiti pravo tajnog člana na udio u dobiti.
Ako nije sto drugo ugovoreno tajni član istim udjelom sudjeluje i u gubitku i u dobiti ostvarenom
poslovanjem poduzetnikovog poduzeća.

7.RAČUN DOBITI I GUBITKA

Na kraju poslovne godine utvrđuje se dobit ili gubitak poduzetnikovog poduzeća, te se tajnom
članu isplaćuje njegov udio u dobiti.
Tajni član sudjeluje u gubitku poduzetnikovog poduzeća samo do iznosa uplaćenog uloga odn.do
visine uloga koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o TD.
Za iznos gubitka iskazanog poslovanjem poduzetnikovog poduzeća smanjuje se ulog tajnog
člana.
U slučaju gubitka tajni član nije dužan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaćena, ali će se
njegov udio u dobiti pripisati njegovom ulogu ako je taj zbog gubitka bio smanjen i to sve dok se
ne dosegne iznos koji se tajni član obvezao uplatiti kao ulog u TD.

8.PRESTANAK DRUŠTVA
Razlozi za prestanak društva su: ( do prestanka dolazi po sili zakona od 1 – 5)
1. protek vremena na koji je sklopljen ugovor o TD
2. ostvarivanje cilja zbog kojeg je sklopljen ugovor o TD  ako je ostvarivanje cilja postalo
nemoguće bez obzira na to je li ugovor sklopljen na određeno ili na neodređeno vrijeme
3. smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba
4. ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost
5. otvaranje stečajnog postupka nad poduzetnikom ili tajnim članom
6. otkaz ugovora o TD  svaki član društva može bez otkaznog roka otkazati ugovor o TD
i kada je on sklopljen na određeno vrijeme, ako za to postoji važan razlog. Ništava je
odredba ugovora kojom se isključuje ovo pravo.

9.OBRAČUN I DOVRŠETAK ZAPOČETIH POSLOVA

U slučaju prestanka društva poduzetnik i tajni član sastavit će obračun , te će poduzetnik tajnom
članu isplatiti njegov ulog zajedno s pripadajućom a još neisplaćenom dobiti.

Ako ulog tajnog člana nije bio uplaćen u cjelini ili ako je bio smanjen zbog gubitka, tajnom članu
isplatit će se dobit u dijelu u kojemu prelazi iznos uloga na koji se tajni član obvezao ugovorom o
TD.
Ulog i udio u dobiti tajnom članu isplaćuje se u novcu izuzev ako ugovorom o TD nije što drugo
predviđeno.
Poslovi koji nisu bili dovršeni u času prestanka društva dovršit će se u skladu s ugovorom o TD.

10.STEČAJ PODUZETNIKA
U slučaju stečaja poduzetnika tajni član ima glede prava na povrat svoga uloga, položaj
stečajnog vjerovnika, ali samo u odnosu na onaj dio uloga koji prelazi iznos njegovog udjela u
gubitku.
Tajni član dužan je u stečajnu masu uplatiti ulog na koji se obvezao ugovorom, ali samo u dijelu u
kojemu ga već nije uplatio i u dijelu u kojemu sudjeluje u snošenju gubitka iskazanog
poduzetnikovog poduzeća.

ZAŠTO TD NIJE I VANJSKO DRUŠTVO?

Zato jer prema trećima nastupa preko poduzetnika.

SMRT TAJNOGA ČLANA?

Smrt tajnoga člana ne dovodi do prestanka društva!
 V DRUŠTVA KAPITALA

1. DIONIČKO DRUŠTVO
= je trgovačko društvo u kojemu čl. (dioničari) sudjeluju s ulozima u TK podjeljenom na D.
DD može imati samo 1 dioničara. DD je prav. osoba- pr. osob. stječe upisom u SR a gubi je
brisanjem iz r. Prije upisa društ. u SR postoji preddruštvo

ODGOVORNOST ČL. DD ZA OBVEZE DRUŠTVA?

1.DD odgovara za svoje obveze – cijelom svojom imovinom
2.Dioničari – ne odgovaraju za obveze druš.- IZNIMNO: ako zloporabljuju okol. da za obveze
druš. ne odgovaraju

OBILJEŽJA DD-A PO KOJIMA SE ONO RAZLIKUJE OD 2-IH DRUŠ.:

1. da je prav. osoba
2. da je trg. druš.
3. da je druš. kapitala
4. da ima TK podjeljen na dionice
5. da dioničari ne odgovaraju za obveze druš.
6. da je statut temeljni ustrojbeni akt druš.

TK, MINIMUM
Temeljni kapital = je u novcu izražena vrijed. onoga što čl. druš. (dionič.) moraju unijeti u druš.
na ime uplate nomin. iznosa d.
TK i D., osim onih bez nomin. iznosa moraju glasiti na nomin. iznose izražene u kunama
Najniži iznos TK je 200.000 kn

IMOVINA DRUŠTVA, DA LI SE ISKAZUJE U STATUTU I DA LI JE PODLOŽNA

PROMJENAMA? /RAZLIKA IMOVINE I TK?/ ZAKLJUČAK DA TK NIJE IMOVINA? / DA
LI JE TK PROMJENJIVA KATEGORIJA? = NEPROMJENJIVA
IMOVINA TK
1.njome druš. raspolaže i bitna je za 1.je računovodstvena kategorija
sigur.vjerov.druš.
2.čini aktivu druš. – vrijed.aktive se mijenja 2.ulazi u pasivu druš.
poslovanjem druš. i ne iskazuje se u statutu
3.ona nije stalna veličina jer je zbog poslovanja 3.određen je u statutu druš., upisan u SR i vodi
podložna promjenama se u poslov.knjigama
4.promjene u aktivi znače njezino
prestruktuiranje, jer iz imovin.mase druš. izlazi
1 imov.vrijed., a u nju ulazi 2

FUNKCIJE TK:
1.RAČUNOVODSTVENA (KNJIGOVODSTVENA) = stavka pasive u poslov.knijigama – tim
se kapitalom ne odgovara za obveze
2.JAMSTVENA (GARANCIJSKA) = služi zaštiti vjerov. društva i svojevrsna je naknada za to
što dionič. ne odgovaraju za obveze društva.
3.NAJVAŽNIJA FUNKCIJA = obračunska osnova za isplatu svih prava tj. izračunavanje svih pr.
i obveza
TEMELJNA NAČELA PRAVA DD-A
2 NAČ. GARANCIJSKE FUNKC. I KOJA JE NAJVAŽNIJA FUNKC.?= NAČ.UNOSA TK/
KOJA SU 2 NAČELA KOJIMA SE POKUŠAVA ZAŠTITITI VJEROVNIKA?
1. NAČ. UNOSA TK = ZTD priječi da se u druš. unese manje od onoga što je iskazano kao TK,
tj. da početna imovina druš. bude manja od TK.
Nač. unosa kapit. 1 je od temeljnih nač. pr. d.d.-a; iz njega proizlazi:
1. zabrana izdavanja d. ispod pari
2. obveza preuzim. svih d. prije upisa druš. u sr
3. obveza da se u statutu navedu:
a) poseb. pogodnost koja se daje pojedinome dionič. ili 3-oj osobi
b) troš. osniv. i nakn. u vezi s osniv. ako se nadoknađuju dionič. ili 3-im osobama
c) ulaganje stvari i pr. te
d) preuzim. stvari
4. izvješće o osniv. i revizija osniv.
5. odredbe o uplati d.
6. sudsko ispitivanje jesu li uredno uneseni ulozi i odgovara li vrijednost unesenih stvari i pr.
nomin. iznosima d. koje se za to daju
7. odgovor. osnivača i 2-ih osoba te prednika dionič. za uplatu uloga, čime se djeluje i
preventivno
8. zabrana oslobađanja dionič. od obveze uplate uloga
9. zabrana prijeboja tražbine druš. s naslova uplate uloga i tražb. dionič. prema druš.
10. zabrana druš. da upisuje vl. d.
11. obveza čl. preddruš. da druš. uplate iznose koji u vrijeme upisa druš. u sr nedostaju od onoga
što je određ. u statutu druš.

KAKO SE ODRŽAVA TK?

2.NAČELO ODRŽANJA TK = ono se vidi iz načina kako se moraju sastaviti financ. izvješća
druš.. Zakonom se zabranjuje poduzimanje nekih radnji kojima se u praksi može osujetiti
garancijska uloga vrijed. onoga što je uneseno u druš. na ime uplate tk.
Tako je druš. zabranjeno:
1.da dionič. vrati ono što je unio kao ulog i da plati kamate na ulog
2.da stječe ili uzima u zalog vl. d. , osim kada je to z. dopušteno
3.da prije prestanka druš. podijeli dividendu koja ne proizlazi iz računa dobiti i gubitka
4.da se koristi sred. zakon. rezervi protivno ztd-u

OFF SHORE DRUŠTVA?

Izvlačenje sredstava iz društva moguće je takvim poslovima i kada nije riječ o koncernu, pa nije
rijetko da se za to koriste i tvrtke u inozemstvu, posebice za to su pogodna tzv. off shore društva
za koja se praktički ne može utvrditi tko je u njima član.
To su uobičajene metode naručivanja poslova koji se obično ne obave ili se samo prividno obave,
kao što su:
• marketinška istraživanja
• izrada studija i dr.
ali se zato uredno plate tako da se prihod u društvu iskazuje samo provizija iz takvih
poslova, a pravi prihod u društvu izvan zemlje.
Ne može li se utvrditi da se radi o istim čl.druš., vjerovnici se ne bi mogli koristiti tužbom na
temelju proboja odgovornosti, ali bi mogli upotrijebiti neko od 2-ih pr.sred. kao što su tužbe
protiv čl. uprave i osoba koje su iskoristile utjecaj u društvu.

DIONICA?
= je v.p. koji izdaje dd, a glasi na dio tk druš. i imatelju daje pr. članstva u druš.

3 ZNAČENJA DIONICE / ZNAČAJ DIONICE? = D. ima trojako značenje; ona je:

1. DIO TK DRUŠ. – tk dd podijeljen je na d. Zbroj nomin. iznosa svih d. koje je dd izdalo mora
odgovarati nj.tk. Svaka d. predstavlja razmjeran dio tk druš. Druš. može izdati:
1. D.S. NOMIN. IZNOSOM
1. nom. iznos d. ne može biti manji od 10kn - ništava je d. čiji je nomin. iznos manji od 10 kn -
izdavatelji takvih d. solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem d.
2. nomin. iznosi d. koji su veći od 10 kn - moraju glasiti na iznose koji su višekratnici iznosa od
10 kn
2. D. BEZ TOG IZNOSA
D. bez nomin. iznosa sudjeluju u tk druš. u jednakome dijelu. Iznos tk koji otpada na 1 d. ne
može biti manji od 10 kn - ništava je d. čiji je nomin. iznos manji od 10 kn.
Udio u tk određuje se kod:
1.d.s. nomin. iznosom odnosom njihova nomin. iznosa i nomin. iznosa tog kapitala
2.a kod d. bez nomin. iznosa - brojem d.

ŠTO ZNAČI NOMIN. IZNOS D.?

Nomin.iznos d. = iznos na koji glasi – ne treba izjednačavati s njezinom vrijednošću, tj. cijenom
koja se za nju plaća na tržištu u određ. trenutku.
Njezina aktualna vrijed. može biti veća, jednaka ili manja od nomin. iznosa na koji d. glasi.
Promjenom tržišne vrijed. d. ne mijenja se njezin nomin. iznos

IZNOS ZA KOJI SE D. IZDAJE (AGIO) = AŽU

Iznos za koji se d. izdaje = je iznos koji netko mora za nju platiti da bi ju stekao odn. da bi postao
dioničar prilikom osniv. druš. ili povećanja nj. Tk. AGIO = unosi se u kapitalnu dobit, ulazi u
imov. masu druš. i ostaje u druš. te čini nj. vl. kapital, ali ne čini tk. AGIO = je premija pri
izdavanju d. preko pari tj. na iznos viši od nomin.

TRŽIŠNA ILI PROMETNA VRIJEDNOST D?

Vrijednost d.- d. će vrijediti onoliko koliko se za nju može dobiti na tržištu, što može, ali ne mora
odgovarati nomin. iznosu
Kod. d. koje kotiraju na burzi to je njihova burzovna cijena, a kod ostalih cijena koja se postiže u
prometu d. izvan burze

DA LI DD MOŽE IZDATI SAMO 1 D.?

Moguće je da druš. s 1 dioničarem izda samo 1 dionicu

KOLIKO MOŽE BITI DIONIČARA?

Minimalno 1
NA KOJI SE IZNOS D. MOŽE IZDATI?
D. se može izdati za:
1. iznos na koji glasi (nomin. iznos)
2. za iznos koji je viši od nominal. (izdavanje super pari)
Razlika između:
1. nomin. iznosa i
2. iznosa za koji se d. izdaje – AGIO = unosi se u kapitalnu dobit, ulazi u imov. masu druš. i
ostaje u druš. te čini nj. vl. kapital, ali ne čini tk. AGIO = je premija pri izdavanju d. preko pari tj.
na iznos viši od nomin.
Dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od najnižeg iznosa tk 200.000 kn.
D. se ne mogu izdati za iznos koji je niži od nomin. iznosa, odn. iznosa tk koji otpada na pojedinu
d. bez nomin. iznosa
Dopušteno je izdavanje d. za viši iznos, do dijela tk koji na njih otpada
2.SKUP ČLANSKIH PR. I OBVEZA U DRUŠ. KOJA PRIPADAJU NJEZINU IMATELJU =
ona se stječu time što netko uloži dio svoje imovine u druš. (stvari, pr. ili novac), ta imovina
postaje dijelom imovine druš., a u zamjenu za to ulagatelj dobiva članstvo u druš.
Članstvo u DD može se steći:
1)ORIGINARNO = je stjecanje u slučaju preuzimanja d. prilikom nj. osniv. ili poveć. TK
2)DERIVATIVNO = članstvo se stječe stjecanjem d. od dotadašnjeg dionič.

3.KORPORACIJSKI VRIJEDNOSNI PAPIR = u njoj su kao v.p. sadržana članska pr. i obveze
dioničara u društvu. Prenošenjem d. kao v.p. prenose se i članska pr. i obveze
Pod d. kao v.p. podrazumjeva se = isprava od d. ili elektronički zapis u kompjuterskom sustavu
središnje depozitarne agencije(SDA)
Izdavanje isprave o d. je deklarat. prir.,nije nužno za stjec. i prijenos članstva u dd

SASTOJCI DIONICE KOJA NIJE IZDANA U NEMATERIJALIZIRANOM OBLIKU:

1. oznaku da je riječ o d. i njezin nomin. iznos, ako druš. izdaje d. s nomin. iznosom
2. oznaku vrste i roda d.
3. tvrtku i sjedište izdavatelja d.
4. tvrtku odn. ime osobe na koju glasi d. na ime ili naznaku da glasi na donositelja
5. datum izdavanja i broj d.
6. faksimil potpisa statutom ovlašt. osoba izdavatelja d.

SASTOJCI DIONICE IZDANE U NEMATERIJALIZIRANOM OBLIKU:

1. oznaku da je riječ o d. i njezim nomin. iznos, ako druš. izdaje d. s nomin. iznosom
2. oznaku vrste i roda d.
3. tvrtku i sjedište izdavatelja d.
4. tvrtku, odn. ime osobe na koju glasi d. na ime ili naznaku da glasi na donositelja
5. datum izdavanja

MOŽE LI JOŠ NETKO OSIM DD IZDAVATI D.? = NITKO / ŠTO ZNAČI IZDAVANJE D., A
ŠTO IZDAVANJE ISPRAVA D.?
1.IZDAVANJE DIONICA
Odluku o izdav. d. donose
1. GS ili
2. osnivači druš., u skladu sa statutom.
Izdav. d. pod određ. uvjetima podložno je odobrenju komisije za v.p. RH. Izdav. d. je prijeko
potrebna pretp. za nastanak dd, jer bez d. ne može postojati ni druš.. Ztd dopušta da se u statutu
druš. odredi da će ono pod uvjetima poseb. zakona izdati:
1. isprave o d. ili
 2. d. u nematerijaliz. obliku → 1) glase na ime
2) ne sadrže ni serijski ni kontrolni broj niti
3) potpise ovlaštenih osoba
4) neograničeno su prenosive u pr.prometu
To znači da se d. vode i evidentiraju elektronskim zapisom i ne izdaju u obliku isprave
Z. o tržištu v.p.: Nematerijalizirani v.p.= je elektronički zapis na računu v.p. u kompjutor. sustavu
SDA kojim se nj. izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadržanu u nematerijaliz. v.p.
U javnoj ponudi mogu se izdavati samo nematerijal. v.p.
Nematerijaliz. v.p. koji unutar iste vrste i istog roda daju ista pr. u pr. prometu su zamjenjivi bez
ogranič.,tako da bilo koja obveza može biti ispunjena prijenosom bilo kojeg v.p. iste vrste i istog
roda, pa vjerov. ne može potraživati pojedinačno određ. nemater. v.p.

ŠTO JE SDA?/ ULOGA SDA?/ ZA KOJA DRUŠT.?= ZA DRUŠ. KOJA IZDAJU D. U

NEMATER. OBLIKU
SDA (središnja depozitna agencija)= je pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova
1.depozitorija nemater. v.p. ( odgovarajući upisi podataka u elektronič. zapise radi stjecanja,
promjene ili prestanka vlasniš.,založnih i 2-ih pr. na nemater. v.p.)
2.poslova prijeboja (prijeboj je uspoređiv. podataka po skloplj. pr. poslovima s nemater.v.p.,
utvrđivanje rokova podmirenja pr.poslova te izračun obveza za podmirenje)
3.namire sklopljenih pr. poslova s tim papirima ( namira = je posredov. i nadzor plaćanja i
prijenosa v.p. u svezi s pr. poslovima s v.p.)

USTROJSTVO SDA
SDA= je dd koje osnivaju, odn. čiji dioničari mogu biti:
1. RH
2. ovlašt. druš.
3. burze i
4. uređena jav. tržišta
5. druš. za upravlj. fondovima,
6. banke izdavatelji nemater. v.p. te
7. 2 pr. osobe koje imaju status čl. SDA
Pojedini dioničar SDA može imati toliko d. s pr. glasa koje predstavljaju najviše do 10% od
ukupnog broja glasova na GS - ova odredba ne odnosi se na RH
Vlada RH dužna je poduzeti mjere da se dionička struktura dd SDA Zagreb uskladi s odredbama
z. o tržištu v.p. u roku od 6. mj od dana stupanja na snagu ovog z.
Poslovanje , način obavlj. poslova te pr. i obveze svojih čl. SDA je dužna propisati svojim
statutom, pravilima, uputama i cjenikom, koje odobrava komisija - o zahtj. za odobrenje akata
komisija odlučuje u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtijeva + zahtj. se prilaže
dokaz o uplati administr. pristojbe.

2.IZDAVANJE ISPRAVE O DIONICAMA

Po prir. se stvari u nemater. obliku ne mogu izdavati d. koje glase na donositelja- za takve se d.
moraju uvijek izdati isprave o d. Dijelovi isprave o d. su:
1.PLAŠT D.= mora sadržavati sve sastojke koje ima i d. neovisno o tome izdaje li se isprava o
d.:
1. oznaka da je riječ o d. i njezin nominal. iznos, ako druš. izdaje d. s nomin. iznosom
2.oznaku vrste i roda d.
3. tvrtku i sjedište izdavatelja d.
4. tvrtku odn. ime osobe na koju glasi d. na ime (dioničara) ili naznaku da glasi na donositelja
5. datum izdavanja i broj
6. faksimil potpisa statutom ovlaš. osoba izdavatelja d.
2.KUPONSKI ARAK= služi za naplatu dijela dobiti koja pripada dioničaru tj. dividendi
Svaki kupon za naplatu dividendi mora sadržavati :
1. redni br. kupona za naplatu dividende
2. br. d. na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplaćuje dividenda
3. tvrtku izdavatelja d.
4. faksimil potpisa statutom ovlašt. osoba izdavatelja d.
Kuponski arak sadrži kupone ( 10 ili više) kojima se naplaćuje dividenda
Pojedini kupon daje pr. na naplatu konkretne dividende
KUPONI= su v.p. koji glase na donositelja, čak i ako d. uz koju se vežu glasi na ime=>to
olakšava njihov prijenos i kolanje u pr. prometu
3.TALON = služi imatelju d. da na temelju nj. ostvaruje pr. na nove kuponske arke, ako su
iskorišteni svi raniji kuponi koji služe za naplatu dividende. Talon je legitimacijski papir.
Talon mora sadržavati:
1.br. d. na koju se odnosi

PRIVREMENICE= dioničarima se u određ. slučajevima umjesto d. mogu izdati i privremenice

PRIVREMENICE = su potvrde o njihovim udjelima u d.d. To se čini ako d. još nisu u
cijelosti uplaćene tj. ako dioničar nije unio u druš. sav ulog na koji se obvezao.
Privremenice moraju glasiti na ime => jer druš. jedino tako može znati od koga potražuje uplatu
neuplaćenog dijela nomin. iznosa d.

PRIVATNO IZDAVANJE D.
Z. o tržištu v.p. propisao je obveznim izdavanjem nematerijaliziranih v.p. samo kada se izdaju uz
jav. poziv.Iz toga proizlazi da nema:
1)obveze izdavanja d. u nematerijaliz. obliku kada se izdaju privatnim izdanjem, ali ni
2)zapreke za to da dd izda d. u tom obliku kada ih izdaje privatnim izdanjem, ako tako samo
odluči

Pojam privatnog izdanja odredila je komisija za v.p. pravilnikom o sadržaju skraćenog prospekta i
o uvjetima izdavanja v.p. privat. izdanjem.
Prema tom pravilniku PRIVAT. IZDANJEM V.P. SMATRA SE = takvo nj. izdavanje u kojem su
nakon okončenja razdoblja ponude a prije početka upisa i uplate unaprijed poznati i određeni
ulagatelji te visina nj. uplata
Hoće li biti riječi o privat. izdanju ili o javnoj ponudi odlučuje dd i to mora odrediti u odluci o
izdavanju d., s time da kod privat. izdanja u njoj mora odrediti osobe koje sudjeluju u takvom
izdanju te oblik i visinu iznosa njihova sudjelovanja.

Takvo je izdanje moguće samo ako u njemu sudjeluju:

1. postojeći dionič. u okviru svoga pr. prvenstva pri upisu novih d. društava
2. najviše 40 vanjskih ulagatelja ( prav. i fizič. o. koje nisu dionič. druš. i nemaju svojstvo
institucionalnih ulagatelja i postojećim dionič. koji upisuju više d. od onih koji su imali
pr. upisati na temelju svoga pr. prvenstva upisa novih d. druš. i
3. neograničeni br. institucionalnih ulagatelja
Ponude osim postojećim dionič., ne smiju se uputiti većem br. od 300 fizič. i prav. o. u razdoblju
trajanja ponude za upis, a br. onih koji tako steknu d. do zaključenja privat. izdanja isključujući
postojeće dionič. i institucion. ulagatelje, ne smiju prelaziti 40 fizič. i prav.o.
Ako su ispunjene spomenute pretp., dd nije obvezno izdati d. u nematerijaliz. obliku

D. u nemater. obliku:
1. glase na ime i
2. ne sadrže serijski i kontrolni broj niti
3. potpise ovlaš. osoba
4. neograničeno su prenosive u pravnom prometu.

Skraćeni prospekt – izdaje se samo kad se radi o privat.izdanju d.

Ako vrijed. cjelokupnog privat.izdanja prelazi 2.000.000 kn, društvo je obvezno izraditi i komisiji
na odobrenje podnijeti skraćeni prospekt.

VRSTE DIONICA
KOJE VRSTE D. POZNAJE ZTD? = 1. D. NA IME I DONOSITELJA
2. REDOVNE I POVLAŠTENE ( KUMULATIVNE I PARTICIPATIVNE)

1. D. NA IME
D. moraju glasiti na ime:
1.ako se izdaju prije uplate punog iznosa za koji se izdaje te kada se izdaje kao nemater. v.p. Iznos
djelomič. uplate mora se naznačiti na ispravi o d., a ako se d. izdaje kao nemater. v.p. -> upisati na
račun v.p. u kompjuter. sustavu zakonom ovlaštene pr. osobe na kome je d. elektronički zapisana
2.ako se izdaju d. koje se mogu prenositi samo uz suglas. druš.(vinkulirane d.)
3.ako se dioničaru, pored obveze uplate u tk, tj. uplate d., nameću i dodatne obveze , koje se
mogu sastojati u ispunjenju određ. činidbi koje nisu u novcu
4.ako se izdaju d. koje njihovu imatelju daju pr. imenovanja čl.NO
5.ako se izdaju samo u nemat. obliku jer tada mogu glasiti samo na ime
D. moraju glasiti na ime = ako je za njihov prijenos potrebna suglas. druš.
6.ako su bile izdane u pretvorbi društvenih poduzeća uz popust ili su se plaćale u obrocima

PRIJENOS DIONICA? / NA IME? => SAMO CESIJOM

PRIJENOS D. KOJE GLASE NA IME:
1. Indosamentom = indosament=> je pr. institut koji omogućava prijenos v.p. -> znači da
postojeći imatelj d. prenosi d. na 2 tako što na ispravi o d. navede ime novoga imatelja d. i potpiše
se
2.Cesijom = obavlja se prema pravilima ZOD-a
3. D. na ime za koje nisu izdane isprave o d. -> mogu se prenositi samo
cesijom

2. D. KOJE GLASE NA DONOSITELJA= pogodnije su za brzo kolanje u pr. prometu. Njihov se

imatelj legitimira kao dioničar društva predočenjem isprave o d.

PRIJENOS D. KOJE GLASE NA DONOSITELJA:

Prenose se predajom isprava o d. ( tradicijom) -> njihov se prijenos vrši s 1 imatelja na 2 ->
obavlja se jednostavnom fizič. predajom isprava o d.

AKO JE UPISANO U SDA?

Za prijenos d. koje su zabilježene elektronič. zapisom u kompjuter. sustavu SDA-> traži se
odgovarajući unos u taj sustav na računu stjecatelja.
D. za koje nisu izdane isprave o d. a nisu niti elektronič. zabilježene u kompjuter. sustavu SDA->
prenose se cesijom

ZA KOJE SE D. MOŽE ODREDITI DA TREBA SUGLAS.?= GLASE NA IME, ALI NISU

IZDANE U NEMAT. OBLIKU
VINKULIRANE DIONICE?
Načelno vrijed slob. raspolag. d. pa svaki dioničar u pravilu slobodno odlučuje hoće li i na koga
prenjeti d. kojih je imatelj.
No, STATUTOM DRUŠ. može se odrediti da je za prijenos d. koja nije izdana u nemater. obliku
-> potrebna suglasnost druš. -> te se dionice nazivaju VINKULIRANE D.
Razlozi zbog kojih bi se mogla uvesti vinkulacija d. su:
1.težnja da se spriječi da dioničarima postanu osobe za koje se to ne želi
2.da bi se društvo zaštitilo od preuzimanja nepoželjnih osoba npr. konkurenti, inozemni ulagači
3.da bi se zadržao postojeći krug dioničara
4. da bi se ispitala i osigurala sposobnost plaćanja dionič. pri stjecanju d. koje nisu potpuno uplać.
5.da bi se zadržali odnosi sudjelovanja u društvu, najprije da bi se spriječilo da neki od dionič.
postane većinski
6.da bi se osiguralo da društvo ima dionič. koji mu mogu ispuniti dodatne obveze
Suglasnost daje uprava.

Statutom se može odrediti da o davanju suglas. odlučuje:

1.NO ili
2. GS
U statutu se mogu odrediti razlozi zbog kojih se može odbiti davanje suglas. za prijenos d. Ako u
statutu nisu određeni razlozi, davanje suglas. za prijenos d. može se odbiti samo:
1.kada je to u interesu druš., a naročito kad bi se s obzirom na
2.strukturu dioničara njenim prijenosom moglo ugroziti ostvarenje cilja druš. ili
3. nj. gospod. opstojnost. Statutom se ne mogu odrediti stroži razlozi za odbijanje suglas. za
prijenos d.

KOJE D. NE SMIJU BITI VINKULIRANE?

One kojima se mora moći slobodno trgovati – na javnoj ponudi – izdaju ih JDD-a.

DA LI JE MOGUĆNOST VINKULIRANJA VEĆA U DD NEGO U DOO?

NE!
Kod DD – zabranjuje se samo prijenos d. na ime i ta zabrana vrijedi inter partes, a
Kod DOO – se odnosi na zabranu prijenosa poslov. udjela i ta zabrana vrijedi erga omnes.

INSIDER TRADING? / ZAKONSKA OGRANIČENJA U PROMETU DIONICAMA

Z. o tržištu v.p. propisuje ogranič. glede:
1) RASPOLAGANJA POVLAŠTENIM INFORMACIJAMA = može bitno utjecati na trgovinu
d. i koristi se za stjecanje probitaka na štetu 2-ih sudionika u trgovini d.
Za ostvarenje ovog nač. potrebna je i jednaka dostupnost informacijama jer o ° obaviještenosti
ovisi i donošenje poslov.odluka
Osobe koje raspolažu povlaštenim informacijama (INSIDERI) = su sve one koje su u obavljanju
svojih radnih zadaća, profesije ili dužnosti saznale povlašt.informac:
• čl.upr. i NO ili 2-ih odgovarajućih tijela izdavatelja v.p.
 • 2-ge osobe koje u obavljanju svojih radnih zadaća, profesije ili dužnosti saznaju
povlašt.informac. bez obzira na to jesu li zaposlenici DD koje je izdalo d. – revizori,
pr.savjetnici, porez.savjetnici, odvjetnici, suci, arbitri
Z. poznaje i osobe koje su to samo posredno:
• osobe koje su te informac. doznale od onih koji njima prvenstveno raspolažu s time da im
je poznata narav tih informac.
Osobama koje prvenstveno raspolažu povjerljivim informac. i osobama koje su to doznale od njih
zabranjeno je:
1) koristiti se prednostima koje pruža uvid u povlašt.informac. prilikom kupnje i prodaje v.p.
2) odavati povlaš.informac. 3-im osobama
3) koristiti se prednostima koje pruža uvid u povlašt.informac. prilikom davanja savjeta 3-im
osobama
4) društva za poslovanje v.p. koja saznaju za povlaš.informac. zabranjeno im je kupovati i
prodavati za vl.račun i davati investicijske savjete o v.p.
2) MANIPULIRANJA CIJENAMA = je zabranjeno! Da ne bi nastala neistinita slika tržišta, za
pojedini v.p. nije dopušteno:
• obaviti transakciju tako da se pri tomu ne promijeni stvarni imatelj papira
• dati nalog za kupnju ili prodaju v.p. znajući da je 2-ga osoba ili ista dala ili će dati nalog
za prodaju ili kupnju tog papira po pribilžno istoj cijeni

Radi sprječavanja manipulacije cijenama zabranjeno je i obavljati transakcije v.p.:

• da bi se povećala cijena tog papira te potaknuli 2-gi investitori da ga kupe
• da bi se smanjila cijena tog papira te potaknuli 2-gi investitori da prodaju taj v.p.
• da bi nastao privid aktivne trgovine tim v.p. i tako potaknuli 2-gi investitori da kupuju ili
prodaju taj v.p.
3) ŠIRENJE NEISTINITIH INFORMACIJA = zabranjeno je da bi se time utjecalo na cijenu v.p.
Postupanje protivno tome kažnjivo je kao prekršaj i kao kazn.djelo.
4) TRGOVINE MOTIVIRANE PROVIZIJOM = je zabranjeno. Stoga je prilikom obavljanja
poslova upravljanja portfeljom v.p,. zabranjeno prodavati te papire ili davati naloge za njihovu
prodaju iz tog portfelja, odn. kupovati papire ili davati nalog za njihovu kupnju za portfelj
isključivo s namjerom stjecanja provizije koja se za to naplaćuje
5) REDOSLIJEDA OBAVLJANJA TRANSAKCIJAMA V.P. = propisan je Z. kada je to
potrebno da bi se zaštitili klijenti tih druš.
Prvo su dužne obaviti transakcije koje proizlaze iz naloga klijenta, a potom transakcije za vlastiti
račun.
Suprotno postupanje kažnjivo je kao prekršaj.

ČLANSTVO U DD-U
= je pr. položaj osobe u privatno pravnoj zajed. osoba oblikovanoj kao dd na temelju pripadanja
osobe toj zajed.

STJECANJE ČLANSTVA U DD-U

1. IZVORNO ( ORIGINARNO)
a) sudjelov. u osniv. druš. i
b) sudjelov. u poveć. tk druš. ulozima
2. IZVEDENO ( DERIVATIVNO)
a) stjecanjem d. od prijašnjeg dionič. ili druš. kada ono prenosi vl. d. koje je samo steklo. Do toga
može doći:
1. pr. poslom i
2. sljedništvom zbog smrti dionič. fizič. o. ili statusne promjene dionič. prav. o.

PRESTANAK ČLANSTVA U DD-U:

1. smrću dionič.
2. prestankom dionič. prav. o.
3. otuđenjem d.
4. isključenjem dionič. ( kaduciranjem)
5. povlačenjem d. smanjenjem tk druš.
6. prestankom druš.

OBVEZE DIONIČARA
TEMELJNE ČLANSKE OBVEZE DIONIČARA?
Glavna obveza dioničara
1.OBVEZA UPLATE ULOGA
Ta obveza nastaje preuzimanjem d. pri osnivanju druš. ili upisom d. pri poveć. tk druš.. Obveza
dionič. je da na račun druš. uplate iznos za koji su d. izdane ili da mu prenesu stvar ili pravo ako
uplaćuju d. ulaganjem stvari ili prava

2. DODATNE OBVEZE PROPISANE STATUTOM

Ako je za prijenos d. potrebna suglas. druš., statutom se dionič. može propisati obveza da su
pored uplate u tk druš. dužni uz naplatu ili bez naplate ispuniti činidbe koje nisu u novcu. Obveze
dionič. i njihov opseg moraju se naznačiti u d. i u privremenicama.
U statutu se može propisati ugovorna kazna za slučaj da se dodatne obveze ne ispune ili da se ne
ispune onako kako je to određeno.

3. OBVEZA NA LOJALNO POSTUPANJE PREMA DRUŠTVU I 2-IM DIONIČARIMA

1) U svakom druš., pa i u dioničkom, postoji obveza čl. druš. na lojal. postupanje prema druš. i 2-
im čl. druš. -> ona se temelji na tome što se čl. druš. udružuju u pr. zajed. radi postizanja nekog
njihovog zajednič. cilja, pa moraju i pridonijeti stvaranju tog cilja, premda njihov doprinos tome
ne mora biti jednak. Njihov zajednički cilj postaje ciljem druš., nj. konstitut. elementom.
2) Obveza lojal. postup. služi zaštiti interesa druš. i 2-ih čl. , jer se među njima i
uspostavljaju odnosi u druš.
3) Obveza lojal. postup. služi
a) zaštiti manjinskih dionič.
b) tu obvezu ima i manjin. dionič. u odnosu prema 2-im dionič.
4)ZTD posebno uređuje neke slučajeve nelojalnog postupanja dionič., tako povredu obveze lojal.
postup. čini:
1. Dionič. koji glasovanjem na GS pokuša za sebe ili za koga 2 postići korist na štetu druš.
ili 2-ih dionič., a odlukom koja se na GS donese to se i postiže, osim ako se 2-im dionič.
primjereno nadoknadi šteta koja im se time nanosi
2. Dionič. koji je iskoristio svoj utjecaj i naveo ČL. UPR. ili NO, prokurista ili
punomoćnika da poduzmu nešto na štetu druš. ili njegovih dionič., za štetu se odgovara i
2-im dionič.
3. Povezana druš.- kada vladajuće druš., koje nema sklopljen ug. o vođenju poslova
ovisnoga druš., tome druš. dade upute na koje je zbog svog položaja u njemu ovlašteno,
pa mu se njihovim provođenjem nanese šteta, mora se obvezati da će mu tu štetu
nadoknaditi, jer inače nema obveze postupanja po dobivenim uputama
4. Odgovornost u faktičnom koncernu vladajućeg druš. ovisnome druš. i nj.
dionič. zbog toga što ga je potaknuo na poduzim. ili propuštanje radnji kojima
mu je nastala šteta pa mu se ta šteta ne nadoknadi.

POSLJEDICE POVREDE OBVEZE ZA LOJALNIM POSTUPANJEM MOGU BITI:

1.postavlj. zahtj. da se propusti poduzeti neka radnja, tzv. članska actio negatoria
2.postavlj. zahtj. za naknadu štete
3.podizanje tužbe kojom se pobija odluka GS donesena suprotno načelu lojalnog postupanja
4.obveza manjinskog dionič. da glasuje za neku odluku

RASPOLAGANJEM DIONICOM
Moguće je:
1.PRIJENOSOM D. NA NOVOG DIONIČARA
D. koja glasi na ime =
1.prenosi se indosamentom: za prijenos nije dovoljan samo indosament na ispravi o d., nego se
mora prenijeti i vlasniš. nad ispravom što znači da se isprava mora predati stjecatelju.
2. dopušten je i bianco indos. -> time se povećava prenosivost d. jer bianco i. može d. dalje
prenositi cesijom. Valjani imatelj d. koja glasi na ime = je onaj tko je u posjedu isprave o d. i koji
svoje pr. može dokazati neprekinutim nizom indos., s time da posljednji može biti i bianco indos.
3.d. koja glasi na ime može se na 2 prenijeti i ustupom (cesijom)
D. koja glasi na donositelja =
1. prenosi se predajom isprave o d. po pravilima koja važe za predaju pokretne stvari. Posjed
isprave o d. stvara presumpciju da osoba koja ju posjeduje ima članstvo u druš. Ta presumpcija
vrijedi i prema prijašnjem imatelju d. kojemu je ona ukradena ili inače nestala.
2. članstvo u druš. na temelju d. koja glasi na donositelja može se prenjeti i ustupom( cesijom)
jer se radi o pr. za čije postojanje nije bitno da je izdana isprava o d. i to čak ni onda kada je ona
izdana

2. PLODUŽIVANJEM D.
Pr. ploduživanja na d.=> stječe se raspolag. dionič. d. tako da svoje člansko pr. u druš. optereti
ploduž. u korist 2 osobe. Ploduživanje se može zasnovati i na pojedinim pr. koje ulazi u člansko
pr. u druš. (npr. pr. na dividendu)
Tu ne spadaju:
1. naknada za ispunjenje dionič. dodatne obveze prema druš.
2. razlika u cijeni po kojoj je d. kupljena i zatim prodana
3. sudjelov. u ostatku likvidacijske i stečaj. mase druš. jer se tu radi o
nadomjestku članstva.
Izda li druš. nove d. na temelju poveć. tk iz sred. druš., plodouživ. ima pr. tražiti da mu dionič.
dade plodouživ. i na nove d. dionič. koje je stekao na temelju onih na kojima postoji pr.
plodouživ.
Pr. glasa u GS druš. pripda samo dionič.
Plodouživ. nema vl. pr. na obavještenost u druš.

3. ZALOŽNO PR. NA D.=>može se zasnovati onako kako se prenosi i d.

A) za stjec. založ. pr. na d. koja glasi na ime za koju su izdane isprave o d. traži se:
1. sporazum dionič. i založ. vjerov. o zasnivanju toga pr.
2. prijenos u obliku založ. indosamenta
B) za stjec. založ. pr. na d. koja glasi na donositelja primjenjuju se propisi o stjec. založ. pr. na
pokretnim stvarima pa je potrebno:
1. da se preda isprava o d. i
2. postigne sporazum dionič. i založ. vjerov. o tome da se na toj d. zasniva založ. pr. u nj. korist

ZALOG D.?=> MOGUĆ

Založ. vjerov. stječe prema druš. zahtijev za isplatu dividende. Obveže li se da to neće činiti , ne
pripada mu dividenda, ali je ona obuhvaćena založ. pr.
Založ. pr. proteže se na zahtj. dionič. za isplatu ostatka likvidac. i stečaj. mase, na d. koje dionič.
dobije s naslova poveć. tk druš. iz vl. sred. u dijelu u kojemu se odnose na d. koje je dao u zalog,
ali ne i na zahtj. za plaćanja za ispunjenje dodatne obveze dionič.
TKO IMA UPRAVLJAČ. PR. U TOM SLUČAJU?
Upravlj. pr., a napose pr. glasa ne pripadaju založ. vjerov. Dioničar može raspolagati založenom
d. ako se time ne dira u već zasnovano založno pravo. Založ. vjerov. nema vl. pr. pobijati odluke
GS.

4.FIDUCIJARNI PRIJENOS? =
Fiducijarni prijenos d. u svrhu osiguranja=> uređen je ovršnim z.
Potreban je:
1. prijenos d. vjerov. onako kako se d. inače prenosi i
2. potrebno je ispuniti dodatne pretp.
Dionič. i predlagatelj osigur. moraju pred sudom unosom u sudski zapis. ili kod jav. bilj. sklopiti
sporazum o prijenosu d. radi osigur., čime se ona prenosi, o čemu sud odn. jav. bilj. izvješćuje
druš. radi upisa prijenosa d. u registar d. uz zabilježbu da je to učinjeno radi osigur.
Ako se tim sporazumom drugačije ne odredi, dionič. zadržava pr. glasa i pr. na dividendu sve dok
predlagatelj osigur. kome je d. prenesena na fiducijar. osnovi ne postane punopravnim dionič.

KAD SE D. DA U FIDUCIJU?
=> Prijenos vlasništva na protivnika osiguranja

REGISTAR D.
= DD koje izdaje d. što glase na ime dužno je voditi registar d. No, preporučuje se da se u r.d.
upisuju i d. koje glase na donositelja ali samo kao evidencija da su izdane i koje brojeve nose.
R.d. postaje mjesto gdje se dobiva potpun pregled nad svim izdanim d.
Svrha vođenja r. d.: da DD u svako doba zna tko u njemu ima članska prava.

1. D. koje glase na ime upisuju se u r. d. druš. s:

1. oznakom imena
2. prebivališta
3. tvrtke i sjedišta imatelja d.

D. bez nomin. iznosa

1. njihov broj

D. s nomin iznosima
1. nj. broj i
2. nomin. iznos

2. U odnosu prema druš. vrijedi kao dioničar

1. koji ima d. što glasi na ime samo onaj tko je upisan u r. d.
2. ako je druš. izdalo d. u nemater. obliku => mjerodavno je stanje na računu dioničara za kojeg d.
društ. vodi zakonom ovlašt. prav. o.

3. Kada se prenosi d. koja glasi na ime => brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provode se u r.
=> na temelju zahtj. kome se mora pridonjeti dokaz o tome da je d. prenesena . Financ. instituc.
koje skrbe o d. koje glase na ime dužne su uz
a) naknadu za to potrebnih troškova dati druš.
b) sve potrebne podatke za vođenje r. d.

4. Ako je netko po mišljenju druš. neopravdano upisan kao dioničar => društvo može brisati upis
samo onda ako je prije toga o tome obavijestio dioničara i dalo mu primjereni rok za prigovor =>
ako dioničar prigovori nakanjenome brisanju u roku koji mu je dan => ne može ga se brisati iz r.
d.

5. Svaki dioničar ima pr. zahtjevati od druš. da ga:

1. Izvjesti o podacima u r. d. koji se na nj. odnose i
2. Tko su imatelji i kojih d. u druš.
Druš. smije podatke iz r. upotrebljavati samo u ostvarenju svojih zadataka u odnosu na dioničare
=> u ostale svrhe ako se dioničar tome ne usprotivi => mora im se na primjereni način obavijestiti
o pr. da se tome mogu usprotiviti.

PRAVA IZ DIONICA, REALIZACIJA?

NAČ. JEDNAKOG POLOŽAJA DIONIČARA?
= pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u društvu = nač. jednakog položaja
dioničara. Položaj dioničara => nj. pr. i obveze u druš., ovise o njihovu udjelu u tk i da se za
jednake uloge u druš. ne mogu stjecati različ. pr.
Dionič. se štiti od zahvata org. druš., najprije GS na kojoj bi dio dionič. mogao zadrijeti u prava
2-ih dionič., a da za to ne postoji interes druš. kojim bi se to opravdalo.
Povreda nač.jednakog postupanja s dionič,. pretpostavlja:
1) da postoji nejednako postup. prema nekom dionič.
2) da za takvo postup. nema stvarnog razloga i
3) da takvo postup. ne smije biti dopušteno odredbom statuta koja je pravno dozvoljena niti s
pristankom dionič.
Postojanje nejed.postup. ocjenjuje se po objekt.mjerilu; ne uzimaju se u obzir subj.elementi kao
što su nakana, znanje, svijest
To nač. ne znači apsolutnu zabranu da se s dionič. ne može nejednako postupati, jer se u Z.
izričito propisuje da se s njima mora tako postupati „pod jednakim uvjetima“

PR. IZ D. MOGU SE PODJELITI NA:

1. UPRAVLJAČKA:
1. ono koje daje pravo glasa na GS druš. ( najvažnije pr.)
2. pr. sudjelov. u GS druš. i pr. na raspravljanje
3. pr. na obavještenost
4. pr. na pobijanje odluka GS

2. IMOVINSKA:
1. Najvažnije imovin. pr. dioničara je pr. na isplatu dijela dobiti druš. ( dividende). Dividenda se
izražava u % nominal. iznosa d. npr. dividenda od 2% znači 2% nomin. iznosa.d.
2. pr. na plaćanje naknade za ispunjenje dodatnih obveza prema druš.
3. prvenstveno pr. upisa novih d. druš.
4. pr. na isplatu dijela sudjelovanja u tk druš. u slučaju nj. smanjenja
5. pr. na isplatu ostatka likvidacijske i stečajne mase druš.
6. pr. vanjskog dioničara na primjerenu naknadu i otpremninu
7. pr. dionič. koji istupa iz druš. zbog nj. priključenja 2 druš. na primjerenu otpremninu
8. pr. dionič. koji je na propisani način glasovao protiv odluke o preoblikovanju dd u doo da mu
druš. otkupi nj. udio i za to plati primjerenu naknadu
9. pr. dionič. koji nije glasovao za odluku o preoblikov. dd u jtd i nije postao čl. tog druš. na
novčanu naknadu
PODJELA DOBITI
Način podjele dobiti može se odrediti STATUTOM => ako se to ne učini => udjeli dioničara u
dobiti određuju se prema tk druš. koji otpada na njihove d.
Ako ulozi u tk nisu uplaćeni u cijelini ili nisu uplaćeni za sve d. u istome omjeru => dioničari
sudjeluju u podjeli dobiti u omjeru onoga što su uplatili. Ulozi učinjeni u tijeku poslov. god.
uzimaju se u obzir prema vremenu koje je proteklo od uplate.

Prije isplate dobiti GS druš. mora usvojiti račun dobiti i gubitka, koji pripremaju UPRAVA i NO
=> račun mora pokazati da je poslov.druš. ostvarena dobit.
Tada dioničari imaju pr. da im se isplati dio dobiti, ali tek nakon što se u skladu sa z. i statutom
druš. određ. iznosi unesu u rezerve druš. i pokriju gubici iz prethod.poslov.god.
Nakon što se to učini, GS može odlučiti što će učiniti s preostalim dijelom dobiti => ako ne
odluči da se ona uporabi u 2 svrhe => GS može odrediti da se dobit isplati dioničarima.

ISPLATA DIVIDENDE KOD DD-A? / RASPOREDBA DOBITI KOD DD-A I DOO-A

Dionič. imaju pr.sudjelovati u dobiti koju ostvari dd > to im pr. pripada po z. a može se ograničiti
statutom druš. samo kada to dopusti z. i u opsegu koji je njime određen.

ZTD sadrži ogranič. glede isplate divid. propisujući da se ona može isplatiti samo iz dobiti koja
proizađe iz računa dobiti i gubitka.
Polazna je osnova za pr. na isplatu divid. da postoji dobit podobna za to da se iz nje isplati divid.
ZTD propisuje da o GFI i o uporabi dobiti odlučuje GS druš.

Ovlast GS druš. da odlučuje o upotrebi dobiti ograničena je na 2 načina:

a) obvezom druš. da propisani dio dobiti unese u zakon. i u ostale rezerve i
b) ovlastima upr. i NO da najviše ½ dobiti rasporede u ostale rezerve

ZTD propisuje da je druš. dužno unositi u zakon. rezerve 5% dobiti tekuć. god. umanjene za
iznos gubitka iz predh. god., ali samo dok te rezerve zajedno s kapital. dobiti ne dosegnu visinu
od 5% tk druš.
Dio tih rezer. koji prelazi iznos propisan z. ili statutom može se upotrijebiti za:
a) pokrivanje gubitka iz tekuće god., ako se to ne može učiniti iz dobiti predhodne god.
b) pokrivanje gubitka iz predhodne god., ako se to ne učini iz dobiti tekuće god.
c) poveć. tk iz sred. druš.
Da se ne bi izigralo ogranič., z. propisuje da je z. rezerve ne mogu koristiti u svrhe pod a i b ako
se druš. istodobno koristi rez. druš. za isplatu divid.
Time se zapravo propisuje ogranič. za isplatu divid. ako postoji nepokriven gubitak koji se mora
pokriti na račun z. rezervi.

MOŽE LI SKUPŠ. DONIJETI ODLUKU DA SE NE ISPLAĆUJE DIVIDENDA?

GS je inače ovlaštena odlukom o upotrebi dobiti odlučiti da se u rezerve druš. unose iznosi koje
ona smatra potrebnima, ali uvijek uz ogranič. Izvan ogranič. GS, ako je na to ovlaštena statutom
može odlučiti da se dobit upotrijebi i u 2 svrhe, pa da se i ne podijeli dionič. kao divid.

Time se štite pr. dionič. na divid. => to im se pr. daje z., a može se ograničiti statutom, dakle
odlukom gs koju usvajaju dionič., iako s obzirom na većinu potrebnu za donošenje odluke o
usvajanju statuta na to ne moraju pristati svi dionič.

Dobit se dijeli dionič. prema odnosu nominal. iznosa d. koje im pripadaju=> time se postiže da
omjer kojim d. sudjeluju u tk druš. služi i za ostvarenje pr. na divid.
Pr. na divid. pripada i na temelju d. izdanih s naslova poveć. tk druš. u tijeku poslov. god. za koje
se obračunava divid., pa čak i ako je do poveć. tog kapitala došlo nakon isteka te god., a prije
donošenja odluke gs o upotrebi dobiti.

Pr. na divid. ima dionič. koji je to u vrijeme kada se divid. isplaćuje. Pr. na isplatu dividende =>
pr. je dionič. i ima ga onaj tko ima članska pr. u druš. u vrijeme kada se za točno određ. d.
isplaćuje divid. Divid. se ne obračunava na temelju tzv. vl.d., jer iz njih druš. ne pripadaju
nikakva pr.

Zahtj. prema druš. za isplatom divid. nastaje tek kada gs donese odluku o upotrebi dobiti kojom
određuje da će druš. dionič. isplatiti divid. Dospjeće obaveze druš. za isplatom divid. nastaje
donošenjem odluke gs o upotrebi dobiti. Divid. se isplaćuje u novcu.

Z. dopušta i da se tijekom poslov. god. isplaćuje predujam divid.

Upr. bi to mogla činiti samo ako je na to ovlaštena statutom.
Primi li dionič. isplatu divid. protivno ZTD-u dužan ju je vratiti druš. samo ako je znao ili je
morao zanti da nije imao pr. primiti isplatu.
Za zahtj. za isplatu divid. vrijedi opći zastarni rok od 5 god.

PREDUJAM NA IME DIVIDENDE

Statutom se može ovlastiti upravu da po proteku poslov.god. iz predvidivoga dijela netto dobiti
isplati dioničarima predujam na ime dividende.

Uprava može isplatiti predujam samo onda ako privremeni račun dobiti i gubitka za proteklu
poslovnu godinu pokazuje dobit.
Na ime predujma može se isplatiti najviše1/2 iznosa umanjenog za iznose koji se po Z. i statutu
moraju unijeti u rezerve društva.
Uz to isplata predujma ne može preći iznos1/2 prošlogodišnje dobiti.

Za plaćanje predujma potrebna je suglasnost NO.

ŠTO JE ROD?/ KOJI SU RODOVI D. KOJI MOGU BITI PREDVIĐENI? = REDOVNE I
POVLAŠTENE
ROD DIONICA
D. koje daju ista pr. čine rod d. Bitno je znati je li druš. izdalo d. više rodova i koliki je njihov
broj, jer ZTD na nekoliko mjesta traži da imatelji određ. roda d. glasuju i donose odluke o
pojedinim pitanjima na poseb. skupš., na kojoj sudjeluju samo imatelji toga roda d. ili da to čine
na gs odvojeno od imatelja ostalih d.
To je npr.:
1. pri odlučiv. o izmjeni statuta kojom bi došlo do promjene dotadašnjeg odnosa među rodovima
d. na štetu nekog roda d.
2. pri povećanju tk druš. ulozima
3. ako se donosi odluka o isključenju pr. prvenstva dotadašnjih dioničara pri upisu novih d.
prilikom povećanja tk
4. pri uvjetnom poveć. tk
5. kada se daje ovlast upravi da u određ. roku poveća tk
6. pri donošenju odluke o izdavanju zamjenjivih obveznica ili obveznica s promjenjivom
kamatom
7. pri redovnom odn. pojednostavlj. smanjenju tk
8. pri smanjenju tk povlačenjem d.

REDOVNE I POVLAŠTENE DIONICE

S obzirom na sadržaj pr. koja daju, d. mogu biti:
1. REDOVNE => su d. koje imatelju daju:
1. pr. glasa u gs druš.
2. pr. na isplatu dijela dobiti druš. ( dividenda)
3. pr. na isplatu dijela ostatka likvid. odn. stečaj. mase druš. => onog dijela imovine druš.
koji preostane nakon što se u slučaju nj. likvid. ili steč predhodno podmire potraž.
vjerov.

2. POVLAŠTENE => su d. koje imatelju daju neka povlašt. pr.:

1. pr. na dividendu u unaprijed utvrđ. novč. iznosu ili u % od nomin. iznosa d.
2. pr. prvenstva pri isplati dividende
3. isplati ostatka likvid. odn. stečaj. mase
4. 2 pr. u skladu s z. i statutom druš.
Povlaš. d. mogu biti:
A) KUMULATIVNE = daje imatelju d. u skladu s odlukom o izdavanju d. pr. naplate
kumuliranih neisplać. dividendi prije isplate dividendi imateljima redov. d.
B) PARTICIPATIVNE = daje imatelju d. u skladu s odlukom o izdavanju d. pr. da pored
određ. dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redov. d.

KAKVA ĆE TO PR. BITI? => IMOVINSKA I ZTD IH NAVODI (4)

PRAVA IMATELJA POVLAŠTENIH DIONICA
Moraju se odrediti u odluci o izdavanju d.
Povlaštenost d. tj. poseb. pr. iz povlašt. d. mogu se ograničiti ili ukinuti => samo uz suglas.
imatelja tih d. koji odluku o tome donose na:
1. poseb. skupš. tih dioničara ili
2. poseb. glasovanjem na gs druš. => za donošenje odluke potreban je većina od najmanje ¾
danih glasova. Statutom se ne može odrediti da je za to potrebna veća većina niti se može
zahtjevati ispunjenje dodatnih pretp.
Suglas. nije potrebna ako je pri davanju povlaštenosti ili isključi li se kasnije pr. glasa, pri tome
isključenju bilo izričito predviđeno izdavanje takvih d.
Povlašt. dioničarima ne može se oduzeti pr. da stječu d. koje se tako izdaju
Ukine li se povlaštenost d. => one postaju d. s pr. glasa.

POVLAŠT. D. BEZ PR. GLASA?

Povlaš. d. daju dioničarima sva pr. iz d. koje imaju i 2 dioničari, ali se može odrediti da one ne
daju pr. glasa. u GS druš.=> povlaš. d. bez pr. glasa

POVLAŠ. D. KOJE NE DAJU PR. GLASA KADA STIJEČU PR. GLASA?

Ako se povlašt. dioničarima bez pr. glasa u 1. god. ne isplati ili im se samo djelomič. isplati
povlaš. iznos na ime dobiti => pa im se to ne nadoknadi u narednoj god. pored punog iznosa koji
treba da prime za tu god. => oni stječu pr. glasa u gs i imaju ga sve dok im se ne isplate zaostaci.
U tom slučaju povlaš. d. se uzimaju u obzir pri izračunav. veličine sudjelov. u tk koja se traži po
statutu druš.

KADA D. NE DAJU PR. GLASA? / DA LI SE POVLAŠ. D. MOGU IZDATI I KAO D. BEZ

PR. GLASA? => DA
PRAVO GLASA
Svaka d. daje pr. glasa u skupš. druš.
Bez pr. glasa mogu se izdati samo povlaš. d.. Ukupni iznos tk koji se odnosi na takve d. ne može
preći ½ iznosa tk druš.
Zabranjeno je izdavanje d. koje za isti iznos tk koji se na njih odnosi daju različ. pr. glasa u skupš.
druš.

SPORAZUM DIONIČ.?
Osnivači prilikom davanja izjava o usvajanju statuta, a poslije i dionič. mogu sklopiti posebne
sporazume glede osnivanja i svojih odnosa u druš.
Riječ je o obvez. odnosima među dionič. čime se ne zadire u statut druš.

Dionič. slobodno na ugovor. osnovi uređuju svoje odnose, ali ne i ono za što se z. traži da se uredi
statutom.
Stoga ne bi obvezivale odredbe ug. kojima bi se uredila pitanja što se po z. moraju urediti
statutom.

Njima dionič. mogu urediti:

1. kako će glasovati u pojedinim pitanjima
2. kakav će sastav no predlagati i o njemu glasovati
3. kakav će biti sastav upr. za koju će glasovati njihovi predstavnici u no
4. međusobnu razmjenu informacija
5. stvaranje neformalnih konzultativnih tijela u kojima će sudjelovati
Na takve sporazume dionič.:
1. primjenjuju se odredbe zoo-a,
2. oni se ne upisuju u sr. i
3. ne dostavljaju registar. sudu

Sporazumi su :
1. samostalni
2. odvojeni od statuta i
3. mogu se sklopiti u bilo kojem obliku
Njihova povreda dovodi do odgovor. za štetu ostalim sudionicima. Ne prelazi na osobu kojoj
dionič. prenese d., pa čak ni onda ako ona zna za sporazum.

NEDJELJIVOST DIONICE
1. Zakonom je određeno da je d. nedjeljiva => to znači da se pr. iz. d. ne mogu odvajati na način
da bi iz iste dionice jedna osoba imala npr. pravo glasa, a druga pravo sudjelovanja u dobiti
društva.
Odredba ZTD-a o nedjeljivosti dionica prisilnopravne je naravi, spada u biti d. i ima dvojako
značenje (posljedica postupanja protivno toj odredbi jest nevaljanost pr. radnje koja se tako
poduzme):
1)nominalna nedjeljivost = znači da ona nominalno glasi na dio TK koji se ne može dijeliti na
manje
dijelove iste d.
2)sadržajna nedjeljivost = glede pr. i obveza koja proizlaze iz nje, d. prema društvu čini cjelinu

2. Ako na d. ima više ovlaštenika, oni mogu pr. iz. d. ostvarivati samo preko zajedničkog
zastupnika
Za obveze iz d. svi ovlaštenici odgovaraju -> kao solidarni dužnici
Ako druš. treba dionič. izjaviti volju, a ovlaštenici na d. ne odrede zajedničkog zastup. ->
dovoljno je da
je volja očitovana 1 ovlašteniku

CIJEPANJE DIONICA (npr. umjesto 100 kn, = 2x50 kn

Pravilo o nedjeljivosti d. nije zapreka za to da se umjesto postojećih d. izdaju i dionič. raspodjele
nove d. nastale podjelom (cijepanjem) tih d., tj. da se tk druš. prestruktuira
To se čini na temelju ODLUKE GS O IZMJENI STATUTA I SMANJENJU NOMIN. IZNOSA
D. tako da svaki dioničar dobije veći br. d. od onih koje je imao, s time da mu se dadu d. čiji je
ukupni nomin. iznos jednak ukupnom nomin. iznosu d. što ih je ranije imao.
Takva podjela d. dopuštena je samo za d. iste vrste i istog roda.
Nije potrebno da se s time suglase svi dioničari, jer im se podjelom d. ne čini nikakva šteta.

SPAJANJE DIONICA (obrnuti postupak, 2x50 = 100 kn)

Spajati se mogu samo d. iste vrste i istoga roda.
Nomin. iznos svake d. mora odgovarati zbroju nomin. iznosa onih d. čijim spajanjem je nova d.
nastala
Spajanje se provodi na TEMELJU ODLUKE GS DD-A O IZMJENI STATUTA, ali je za to
potreban pristanak svakog dionič. koji ima d. koje se spajaju jer pri spajanju postoji opasnost da
se izgubi pravo.

VLASTITE DIONICE
D.ne daju nikakva prava ako ih drži samo druš.=tada je riječ o vlastitim d. Pr. iz tih d. miruju;
iznova se aktiviraju kada ih društvo otuđi. a steknu ih 2 osobe.
Kada druš. drži vl. d.-> ne može iz njih ostarivati nikakva prava tj. :
1. ne može imati pravo glasa na vl. GS.
2. ne može stjecati dividendu iz njih

ORIGINARNO? => NIKADA

D.D. vl. d. nikada ne može stjecati originarnim putem->to je izraženo zabranom društva da upiše
vl. d., pa druš. vl. d. ne može upisati prilikom osniv. ili poveć. tk.->tim se pravilom ostvaruje nač.
unosa i očuvanja tk druš.
DERIVATNO? => SAMO U ODREĐENIM SLUČAJEVIMA?
Druš. u pravilu, vl. d. ne može steći ni derivativ., dakle od 2-ih osoba. Iznimke postoje, a
određene su taksativno, što znači da bi D.D. moglo steći samo u z. navedenim slučajevima (=>7)

KOJE PRETP. MORAJU POSTOJATI DA BI DRUŠTVO MOGLO STJECATI VL. DIONICE?

Društvo može stjecati vl. d. samo:
1.ako je stjec. potebno da bi se od druš. otklonila teška šteta koja neposredno predstoji
2.ako d. teba ponuditi da ih steknu zaposleni u druš. ili u nekome od druš. koje je s njime
povezano
3.ako se d. stječu zato da bi se po odredbama ZTD-a dioničarima dala otpremnina
4.ako je stjec. nenaplativo ili ako stjecanjem financ. instituc. kupuje d. komisiono
5.na temelju univerz. prav. sljedništva ili
6.na temelju odluke GS o povlačenju d. po propisima o smanjenju tk društva
7.na temelju ovlasti GS za stjecanje d. koja vrijedi najviše 18 mj. i određuje najnižu i najvišu
cijenu koja se može platiti za te d. te udio tk koji se odnosi na te d. s time da ne može prijeći 10.
dio tk.
Društvo ne može stjecati vl. d. da bi njima trgovalo
Pri stjec. d. primjenjuje se odredba da pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u
društvu -> smatra se da je tako postupljeno ako se d. stječu na organiziranom tržištu v.p. -> za
drukčije stjec. d. potrebna je odluka GS
- GS može ovlastiti upravu da povuče vl. d. a da za to nije potrebna njena posebna odluka

KOJI JE MAKSIMALNI IZNOS => 10% TK

Ako se vl. d. stječu radi:
1.otklanjanja teške štete od druš. ili
2.zato da bi se ponudile zaposlenima u druš. ili
3.ako se stječu da bi se dioničarima dala otpremnina, njihov ukupni nominal. iznos ne smije ni u
kojem času prijeći 10% tk društva.
No, stjecanje vl. d. do toga iznosa -dopušteno je samo ako druš. u trenutku nj. stjecanja ima
propisane rezerve koje za tu svrhu smije
koristiti

1.stjecanje vl. d. radi otklanjanja teške štete ili

2.da bi se ponudile zaposlenima u druš. ili
3.kada je stjecanje nenaplativo ili
4.kada ih financ. instituc. stječe pri komisionoj kupnji
dopušteno je samo ako su d. u cijelosti uplaćene.

ŠTO AKO JE DRUŠ. STEKLO D. NEOVLAŠTENO? DA LI JE VALJANO TAKVO STJEC.?

=> DA
/ ŠTO AKO SE STEKNU VL. D. SUPROTNO ZAKONU?
OTUĐENJE I POVLAČENJE VLASTITIH DIONICA
Ako druš. protivno opisanim pravilima stekne vl. d., mora ih otuđiti u roku 1. god. dana

ŠTO AKO SE STEKNE VIŠE OD DOPUŠT. IZNOSA? => MORA SE OTUĐITI U ROKU 3.
god
Ako tk druš. koji otpada na d. koje druš. na dopušteni način stekne, još ih drži prelazi 10% tog
kapitala -> druš. mora u roku od 3. god. nakon stjecanja d. otuđiti onaj dio d. koji prelazi taj
postotak
Ako se vl. d. ne otuđe u roku od 1. god. odn. 3. god. društvo ih mora povući

STJECANJE VL. D. PREKO 3-ih

Stroga opisana zakon. pravila o stjec. vl. d. D.D. vrijede i ako se te d. stječu preko 3-ih osoba =>
d. stječe onaj tko djeluje u vl. ime ali za račun d.d.

ŠTA SE JOŠ RAČUNA U VL. D.?

=> one koje netko drži za društvo

KVALIFICIRANO OSNIVANJE DD-a

S obzirom na formalnosti koje valja obaviti pri osnivanju DD-a, razlikuju se:
1.JEDNOSTAVNO OSNIVANJE=> o nj. je riječ kada se DD osniva preuzim. obveze budućih
dionič. da će d. uplatiti u novcu
2.KVALIFICIRANO OSNIVANJE=> kada se u statutu DD predvide odredbe koje bi mogle biti
opasne za zaštitu dionič. i vjerov. druš.; to su npr. slučajevi:
1.kada se d. uplaćuju dijelom ili u cijelosti unosom stvari i pr. u druš.
2.kada se preuzimaju stvari i pr.
3.kada se nekom dionič. daju posebne pogodnosti.
Z. za te slučajeve propisuje poseb. formalnosti koje dodatno treba ispuniti -> riječ je o slučaju
kada se provode sve radnje kao i pri jednostav. osniv., s time da se moraju obaviti još i neke 2
radnje; npr. revizija osniv.

KVALIFICIRANO OSNIVANJE DD-A čl.176 / ULAGANJE STVARI I PRAVA /

PREUZIMANJE STVARI I PRAVA
Ako dionič. uplaćuju uloge tako da nomin.iznos za koji se d.izdaju ne uplaćuju u novcu
(ulaganjem stvari ili pr.) ili ako druš. preuzima postojeće ili buduće stvari ili imovin. pr.
(preuzimanje stvari i pr.) u statutu se moraju utvrditi:
1.stvar ili imov.pr. koje se ulaže ili preuzima,
2.osoba od koje druš. stječe stvar ili pr. i
3.ukupan iznos d. te
4.njihove pojedinačne nomin.iznose, odn.
5.br.d. bez nomin.iznosa koje treba dati za ulaganje ili
6.naknada koju treba dati za preuzimanje stvari ili pr.
Ako druš. treba preuzeti stvar ili imovin. pr. za koje se plaća naknada što je treba priračunati
ulogu dionič., to se smatra ulaganjem stvari odn. pr.
Uložiti ili preuzeti mogu se samo stvari ili imovin.pr. kojima se može utvrditi gospod.vrijed.
Obveza da se pružaju usluge ne može biti predmetom ulaganja ni preuzimanja stvari odn.pr.
Prema druš. bez učinka su ug. o ulaganju i o preuzimanju stvari odn. pr. i pr.radnje kojima se oni
ostvaruju ako nisu utvrđeni u statutu druš. u smislu ZTD-a

OSNIVANJE D.D.
Tko se smatra osnivačima D.D.- a?
OSNIVAČI / OSNIVAČIMA DRUŠTVA:
1. NE smatraju se svi dioničari, nego samo oni koji usvoje nj. statut
2. a kada se druš. osniva sukcesivno osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, nego u
stvarima i pr.,
iako ne sudjeluju u usvajanju statuta.Statut druš. mora usvojiti najmanje 1 osoba.

ODGOVORNOST OSNIVAČA
Osnivači solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je pričinjena zbog:
1.netočnosti ili nepotpunosti podataka što su ih dali u svezi s osniv. druš.
2.da uprava druš. može slobodno raspolagati s iznosima uplaćenim za d. druš.
3.ako osnivači s nakanom ili grubom nepažnjom oštete društvo ulogom u stvarima, odn. u
pravima, preuzimanjem stvari odn. pr. ili troškovima osnivanja
4.nastane li druš. šteta zbog toga što dionič. nije sposoban za plaćanje ili nije sposob. uložiti stvar
odn. pr.
Pojam osnivača DD važan je zbog okol. da je pr. glasa osnivača na osnivačkoj skupštini, kada se
društvo osniva sukcesivno, u nekim pitanjima ograničeno i zbog njihove obveze snošenja određ.
troš. vezanih uz reviziju osniv.

DD može nastati na nekoliko načina; prema ZTD-u do toga dolazi:

1. preoblikovanjem nekog 2 trg.druš. u DD
2. spajanjem dionič. društava
3. osnivanjem
OSNIVAČI DD-a:
1. svaka fizič. i prav.osoba
2. može biti i samo 1 osoba
3. inoz.osobe uz uvjet uzajamnosti koja se pretpostavlja
4. prav.osobe javnog i privat.prava
5. trg.druš. u likvidaciji jer ono u toj fazi djeluje kao i prije likvidacije
6. osoba koja nema poslov.spos. ili joj je ogranič. – za nju će pr.relevantne izjave volje
glede osniv. DD-a dati njezin zakon.zastup. ili skrbnik
7. ortakluk pa i preddruštvo nekog 2 društva
8. prividni osnivači – osobe koje daju pravno relevantne izjave za osniv. DD-a u svoje ime
ali za tuđi račun

USVAJANJE STATUTA DRUŠTVA

ZTD predviđa simultano i sukcesivno osniv. D.D. -> oba načina otpočinju usvajanjem statuta
1. SIMULTANO = statut usvajaju svi oni koji su dioničari druš. u času kada se ono smatra
osnovanim tj. u času upisa druš. u SR, jer su preuzeli sve d. druš.
2. SUKCESIVNO = statut usvajaju samo neki dioničari, koji preuzimaju dio d. i upućuju jav.
poziv za
upis preostalih d. (prospekt). Osobe koje putem jav. poziva upisuju d. ne usvajaju statut!
SIMULTANO OSNIVANJE
Radnje koje je potrebno obaviti kada se druš.
osniva simul. su:
1.davanje izjave osnivača da preuzimaju sve d.
druš. i da se obvezuju da će ih uplatiti
(preuzimanje d.)
2.usvajanje i potpisivanje statuta – (osnivači
usvajaju i potpisuju statut te daju izjavu o
preuzimanju d. i izjavu da osnivaju druš. kod
jav.biljež.)
3.davanje izjave osnivača da osnivaju DD
4.uplata dionica ( novcu, dijelom u novcu a
dijelom ulogom stvari odn. pr. i ulogom u
stvarima i u pravima)
5.imenovanje 1.NO druš. i 1. UPRAVE druš. te
revizora za 1. ili preostali dio
1.poslov.god.(osnivači 1.NO moraju imenovati
u ispravi ovjerenoj od jav.bilježnika; čl.1.NO
može se imenovati najdulje za vrijeme do
održavanja 1.GS druš. koja odlučuje o nj. radu
u 1.poslov.god., odn. u dijelu poslov.god. za
koji su bili imenovani. NO imenuje
čl.1UPRAVE).
6.izrada izvješća o osniv.druš. i provođenje
reviz.osnivanja
7.podnošenje prijave za upis druš. u SR
SUKCESIVNO OSNIVANJE
Kod sukcesivnog osniv.druš.:
1.osnivači daju izjavu da usvajaju statut druš. i
potpisuju ga (izjave o usvajanju statuta te o
preuzimanju dijela d. osnivači daju kod
jav.biljež.)
2.osnivači daju izjavu da preuzimaju obvezu
uplate dijela d.druš.
3.osnivači upućuju jav.poziv (prospekt) za upis
preostalog dijela d.
4.ulozi se uplaćuju na način kako to određuje
ZTD, u skladu s izjavom osnivača o
preuzim.obveze uplate dijela d.
5.održava se osnivačka skupština druš. i na njoj
se donose odluke za koje je ona nadležna
6.izrađuje se izvješće o osniv.druš. i provodi
revizija osniv.
7.svi čl.uprave i NO druš. podnose prijavu za
upis druš. u SR
ŠTO JE PROSPEKT/ TKO GA IZDAJE?=
KOMISIJA ZA V.P.
Prospekt je javni poziv za upis d. i mora
sadržavati:
1.tvrtku, sjedište i predmet poslov.druš. koje se
osniva
2.iznos TK druš.
3.br., vrstu i ako se izdaju d. više rodova –
rodove d. koje se nude za upis, njihov
nomin.iznos, ako se izdaju d. s nomin.iznosom,
u protivnom njihov br. i iznos za koji se izdaju
te br., vrstu i rod d. koje su preuzete bez
jav.poziva za upis d.
4.dan kada je usvojen statut
5.ime, odn.tvrtku, prebiv. odn. sjedište osnivača
6.mjesto gdje se upisuju d. s napomenom da se
tamo mogu razgledati statut, izvješće o osniv. i
izvješće o reviziji
 7.vrijeme početka i kraja upisa
8.dan kada prestaje obveza upisnika ako se do
tada druš. ne prijavi za upis u trg.centar
9.iznos koji treba uplatiti za upisane d. prije
upisa druš. u SR i posljedice ako se to
pravodobno ne učini
10.podatke o poseb.pogodnostima, ulozima u
stvarima i u pr., preuzimanju stvari,
troš.osnivanja, poseb.plaćanjima i naknadama
11.način sazivanja osnivač.skupštine
12.najveći iznos troš.osniv. koji idu na teret
druš.
NIŠTAV JE JAVNI POZIV KOJI:
Ne sadržava sve podatke ili koji ograničava
obvezu upisnika

RAZLIKA SIMULTANOG I SUKCESIVNOG OSNIVANJA

SIMULTANO SUKCESIVNO
Sve d. upisuju osnivači Osnivači upisuju dio, a za upis preostalog dijela
d. obraćaju se javnosti jav.pozivom.
Ako se ne upišu sve d. i ne uplati se ono što se
mora uplatiti prije podnošenja prijave za upis u
r. osniv. DD nije uspjelo.

STATUT DRUŠ. USVAJA SE davanjem izjave osnivača o usvajanju statuta u ispravi, koja se
sastavlja
kod jav. bilježnika. Punomoćnici moraju imati punomoć ovjerenu od javnog bilježnika.
Svi osnivači ne moraju biti istodobno prisutni kod jav. bilježnika, ali se statut smatra usvojenim
tek kada
ga potpiše posljednji osnivač

U ISPRAVI SE MORAJU NAVESTI:

1. osnivači i nj. prebiv.
2. ako druš. izdaje d. s nomin. iznosom -> ti iznosi, u protivnom br. d., iznos za koji se
izdaju, i ako se izdaju d. više rodova -> rod d. koje preuzima svaki dioničar
3. uplaćeni iznos tk
4. izjava osnivača da prihvaćaju statut

OBVEZNI SADRŽAJ STATUTA? FORMAL. I MATER. ODREDBE STATUTA?

STATUT MORA SADRŽAVATI ODREDBE O:
1.tvrtku i sjedište društva
2.predm. poslov.
3.iznos tk
4.podjeli tk na d. s nomin. iznosima ili na one bez tog iznosa, kod d. s nomin. iznosima o tim
iznosima i ukupnom broju d. svakog nomin. iznosa
5.podatak o tome izdaju li se d. koje glase na donositelja ili koje glase na ime
6.br. čl. uprave i NO
 7.načinu i obliku objave priopćenja druš.
8.vremenu trajanja i prestanku druš.

RAZLIKA STATUTA I DRUŠTVENOG UG.:

STATUT MOŽE SADRŽAVATI ODREDBE KOJE ODSTUPAJU OD ODREDBI ZTD-A –
SAMO kada je to u z. izričito određeno.
Ako to nije izričito isključeno ovim z., statutom se mogu urediti i 2 pitanja. Odredbe statuta
donesene protivno spomenutim ogranič. su ništave.
9. poseb. pogodnosti ako se daju nekom dionič. ili 3-oj osobi
10. troš. i nakn. u vezi s osniv. druš. ako ih ono nadoknađuje dionič. ili 3-im osobama
11. stvari i pr. koji se ulažu u druš. ili ih druš. preuzima, osobe od kojih ih stječe te d. koje za to
stječe
12. osobe ili d. na temelju kojih d.dionič. ima pravo imenovati čl. NO

FORMAL. I MATER. ODREDBE STATUTA?

MATERIJALNE ODREDBE => su one kojima se uređuje odnos između druš. i nj. osnivača odn.
poslije
dionič. Tu treba ubrojiti sastojke koje mora imati svaki statut (8) bez kojih nije riječ o statutu
D.D.-a

FORMALNE (FAKULTATIVNE) ODREDBE => npr.

1. odredbe o predsjedniku GS
2. trajanju poslov. god.
3. o rješavanju sporova
4. preuzimanju stvari i prava
U formalne odredbe treba ubrojiti one koje se odnose na pitanja što se inače uređuju 2-im aktima

IZMJENA STATUTA
Statut se može izmijeniti odlukom GS. GS može ovlastiti NO da izmijeni statut – samo ako se
radi o usklađivanju nj. teksta.

Za odluku GS o izmjeni statuta potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje
¾ TK zastupljenoga na GS pri odlučivanju o statutu. Statutom se može odrediti da je za to
potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretp.

Ako bi izmjenom statuta došlo do promjene dotadašnjeg odnosa među rodovima d. na štetu nekog
roda d., za donošenje odluke potrebna je suglas.dionič. onoga roda d. na čiju se štetu treba
izmijeniti statut. Ti dionič. daju suglas. u obliku posebne odluke.

Registar.sudu mora se podnijeti prijava za upis svake izmjene statuta u SR. Prijavi se mora
priložiti potpuni tekst statuta koji je ovjeren od jav.bilj. Ako je za izmjenu statuta potrebno
odobrenje drž.org. – prijavi se mora priložiti i to odobrenje. Odnosi li se izmjena na podatke čiji
se sadržaj mora objaviti – mora se objaviti i ta promjena. Izmjena statuta je valjana – tek od
njezina upisa u SR

KADA UPRAVA POSREDNO MIJENJA STATUT?

Kod poveć. ili smanj. TK.

ODGOVORNOST ČLANOVA DRUŠTVA KOD DRUŠTVA KAPITALA

DD DOO
1.OSNIVAČI = solidarno odgovaraju druš. 1.ČL. DRUŠ. I ČL. UPR. = ako su u osniv. druš.
za štetu koja mu je pričinjena zbog: dani pogrešni podaci kao solidar. dužnici dužni su
1. netočnosti ili nepotpunosti podataka što su ih dali u druš. uplatiti iznose koji nisu uplaćeni, nadoknaditi
svezi s osniv. druš. i plaćanja koja su učinjena u osnivanj. druš. i nisu
2. odgovaraju i za to da upr. druš. može slob. prihvaćena kao troš. osniv. druš., a odgovaraju i za 2
raspolagati s iznosima uplaćenim za d. druš. štetu koja bi time bila pričinjena
3. ako nakanom ili grubom nepažnjom oštete druš.
ulogom u stvarima odn. u pr., preuzim. stvari odn. 2. ako je druš. s nakanom ili grubom nepažnjom
prava ili troš. osniv. oštećeno ulozima ili troš. osniv. druš., SVI ČL. =>
4. dionič. nije sposoban za plaćanje ili nije sposoban odgovaraju za štetu kao solid. dužnici
uložiti stvar odn. pr. -> solidarno oni osnivači koji su
prihvatili sudjelov. dionič. za kojeg su znali da nije
sposoban za plać. niti za to da ispuni preuzetu činidbu 3.OSOBE ZA ČIJI SU RAČUN ČL. DRUŠ.
2.OSOBE ZA ČIJI SU RAČUN OSNIVAČI PREUZELI TEMELJ ULOGE
PREUZELI D. = solidar. odgov. druš. za štetu = odgov. za štetu kao solid. dužnici
3.ONAJ (solidar. odgov. za štetu)
1. tko je pri primitku plać., koja protivno propisima
nisu prihvaćena kao troš. osniv., znao ili je prema
okolnostima morao znati da se radi o nakanjenoj utaji
ili tko je svjesno sudjelovao u utaji
2. tko je svjesno sudjelovao u nanošenju štete druš. s
nakanom ili s grubom nepažnjom ulaganjem ili
preuzim. stvari i prava.
3. tko prije upisa druš. u SR ili u 1. 2. god. nakon tog
upisa javno objavi da će d. staviti u promet, ako je
znao ili je s pozornošću urednog i savj. gospodar.
morao znati za netoč. ili za nepotpunost podataka koji
su dani u svrhu osniv. druš. ili za štetu pričinjenu
druš. ulaganjem ili preuzim. stvari i pr.
4.ČL. UP. I NO => solidarno odgovaraju druš. za
štetu koja mu je pričinjena time što su pri osniv.
povrijedili svoje obveze

Druš. se može odreći zahtj. za nakn. štete ili o nj.

sklopiti nagodbu tek po proteku 3. godine od
nastanka zahtj. ali samo onda ako se s time suglasi
GS druš. i ako tome ne prigovori manjina koja
raspolaže d. koje predstavljaju najmanje 10.dio tk
druš., a prigovor se ne unese u zapisnik sa skupš. ->
to vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je
odgovoran za naknadu štete nesposoban za plać. i
ako, da bi otklonio otvaranje stečaja sklopi nagodbu
sa svojim vjerovnikom.
5. TKO
1. s nakanom koristeći svoj utjecaj u druš. navede čl.
uprave ili NO, prokuristu ili punomoćnika da
poduzmu nešto na štetu društva ili nj. dionič.
2. za štetu odgov. kao solid. dužnici i čl. upr. i NO
ako povrijede svoje dužnosti
3. i onaj tko je imao koristi od štetne radnje ako je s
nakanom u tome sudjelovao => odgovara kao solid.
dužnik
 ODGOVORNOST ZA ŠTETU PREMA DRUŠTVU I DIONIČARIMA? /
MOŽE LI DIONIČAR POSTAVITI ZAHTJEV ZA NAKNADU ŠTETE PREMA DRUŠTVU?
Oštećenik je društvo – zahtjev koji postavlja društvo njegov je vl.zahtjev prema čl.uprave –
zahtjev se
podiže zbog povrede obveze čl.upr., iz odnosa što ga imaju s druš. na temelju imenovanja da
djeluju kao
čl.org. društva.

Dioničar bi mogao zahtijevati naknadu štete kada je riječ o šteti zbog poduzimanja nečega na
štetu društva, ako je do toga došlo iskorištavanjem utjecaja u druš., pa time dionič. nastane šteta
neovisno o šteti učinjenoj društvu. To je samo šteta koja se pretrpi izvan slučaja smanj. vrijed.d.,
jer bi u takvom slučaju dionič. mogao postaviti zahtjev samo prema društvu. To bi npr. moglo biti
kada dionič. s obzirom na to svojstvo dade društvu zajam za premošćenje koji zbog kasnijeg
stečaja društvo ne može vratiti jer je bio dan nalog da se podmire nedospjele umjesto spomenute
dospjele obveze društva.

POSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA NAKNADU ŠTETE

Društvo može postaviti zahtjev za naknadu štete protiv:
1.osnivača
2.čl.upr.
3.vjerovnika
4.čl.upr. i NO te
5.onoga tko s nakanom koristeći svoj utjecaj u druš. navede čl.upr., ili NO, prokuristu ili
punomoćnika da poduzmu nešto na štetu druš. ili nj. dionič.
ako tako odluči GS običnom većinom glasova ili ako to zatraže dionič. čije d. predstavljaju
najmanje 10.dio TK pod uvjetom da su dionič. druš. najmanje 3.mj. prije održavanja GS na kojoj
to zahtijevaju
Zahtj. se može postaviti u roku od 6.mj. od dana održavanja GS.

Za zastup. druš. u tome GS može imenovati POSEBNE ZASTUPNIKE DRUŠTVA.

Ako GS odluči odn. manjina dionič. zatraži postavljanje zahtj., Trg. sud može na prijedlog
spomenute manjine dionič. ili dionič. koji imaju d. koje se odnose na TK u iznosu od najmanje
8.000.000kn imenovati 2-ge zastupnike druš. ako smatra da bi to bilo korisno za ostvarenje zahtj.
druš.
Udovolji li sud zahtj. – troš. tog post. snosi druš.
Druš. je dužno imenovanim zastupnicima platiti naknadu za njihov rad i nadoknaditi troš. koje
imaju u vezi sa zastup.
Visinu naknade i iznos troš. koje treba nadoknaditi određuje sud.

Ako druš. ne postavi zahtj. u roku 6.mj. od dana održav. GS, Trg. sud će na prijedlog dionič. čije
d. predstavljaju iznos od najmanje 20.dijela TK druš. ili najmanje nj. iznos od 4.000.000kn
imenovati POSEBNE ZASTUPNIKE, postoje li činj. koje opravdavaju osnovanu sumnju da je
druš. nepoštenim djelov. ili grubom povredom Z. ili statuta nanesena šteta.
Zastupnici koje imenuje sud dužni su postaviti zahtj. za naknadu štete u ime druš. ako svojom
stručnom prosudbom ocijene da postoje izgledi za uspjeh u sporu.
Zahtijeva li manjina dionič.. da se postavi zahtj. prema osobama iz st.1. pa druš. ne uspije sa
svojim zahtj. ili uspije samo djelomično, dionič. koji su zahtijevali da se postavi zahtj. dužni su
druš. solidarno nadoknaditi time pričinjene troš. u mjeri u kojoj su oni veći od onoga što je
dobiveno u sporu.

Ako tužba druš. bude odbijena, dionič. koji su zahtijevali postavlj.zahtj. dužni su druš.
nadoknaditi sve troš. spora, troš. suda oko imenov. zastupnika te troš. i naknadu isplaćenu za rad
zastupnika.

NASTAVAK OSNIVANJA. D.D.-a čl. 194. a

UG. KOJE DRUŠ. u 1. 2. godine nakon što se upiše u SR sklopi s osniv. ili dionič. na čije d.
otpada više od 10-ine iznosa tk druš. kojima druš. stječe stvari i pr. za cijenu jednaku ili višu od
iznosa 10-ine tog kapitala valjani su ako ih:
1.odobri GS i kada
2. ih se upiše u SR
Pr. radnje koje druš. poduzme u ispunjenju takvih ug. nemaju pr. učinak dok GS ne odobri ug. i
dok ga ne upiše u SR

UG MORA BITI SKLOPLJEN u pisanom obliku -> ako z. nije propisano da ga se mora slopiti u
obliku
javnobilježnič. isprave. Druš. mora omogućiti svakom dionič. uvid u takav ug. u poslov.
prostorijama u
sjedištu druš. i na nj. zahtjev bez odgađanja, besplatno dati nj. presliku

Prije odlučiv. na GS o davanju odobrenja na ug., UPRAVA MORA:

1.iznijeti razloge sklap. ug. i
2.obrazložiti odredbe ug., te
3.podnijeti dionič. pismeno izviješće o tom ugovoru i u njemu iznijeti svrhu u koju se stječe stvar
ili pr.
4.prije donošenja odluke GS mora se podnijeti izviješće revizora osniv. koji su pregledali ug. i
stvar, odn. pr. koje se njime treba steći

ODLUKA KOJOM SE ODOBRAVA UG. VALJANA JE ako je za nju glasovalo toliko čl. GS
koji predstavljaju najmanje ¾ tk zastupljanog na GS na dan donošenja odluke,
a ako se odluka donosi u roku od 1. god. dana -> od dana upisa druš. u SR, najmanje ¾ od
ukupnog tk
druš. Statutom se može odrediti veća većina i ispunjavanje poseb. uvjeta.
Ovjerovljena preslika ug. prilog je i sastavni dio zapis.
NAKON ŠTO GS ODOBRI UG. UPRAVA MORA podnijeti prijavu za nj. upis u SR
Prijavi se mora priložiti :
1.ug. u originalu ili u preslici koju ovjeri jav. biljež.
2.primjerak zapis. s GS sastavljen i potpisan od strane jav.bilj.
3.izvješće o tom ug.

SUD MOŽE ODBITI UPIS UG. U SR – osim iz razloga zbog kojih i inače može odbiti upis ako:
1.revizor osniv. ili je to očigledno izjavi da je izvješće uprave nepotpuno
2. sadrži pogrešne podatke ili
3.je protivno propisima ili
4.je za stvar ili pr. koje treba steći ugovorena neprimjereno velika cijena
U SR SE UPISUJU: =
1. datum sklap. ug. i datum održav. GS koja ga je odobrila
2. stvar ili pr. koji se stječu na temelju ug.
3. cijena koja se za to plaća
U OBJAVI UPISA MORA SE NAVESTI: =
1. datum sklapanja ug.
2. datum kada ga je odobrila GS
3. stvar ili pr. koji se na temelju nj. stječu
4. osoba od koje ih druš. stječe i
5. cijena koja se za to plaća

OVE SVE ODREDBE NE ODNOSE SE NA: =

1.ug. kojima se stvari ili pr. stječu u okviru tekućeg poslovanja druš.
2.u ovršnom postupku ili
3.na burzi

BAŠ SVAKI UG. KOJI SE SKLOPI S DIONIČ. PREKO 10%? =Ne baš svaki ug.

UPLATA DIONICA
OBVEZA UPLATE D. / KAKO SE UPLAĆUJU D.?/ MORA LI D. BITI U CIJELOSTI
UPLAĆENA
KADA SE OSNIVA DD? = OVISNO O TOME KAKO SE UPLAĆUJU D. – 3 SLUČAJA.
D. SE UPLAĆUJU:
1. NOVCEM – d. se uplaćuju u novcu z. određenim sredstvom plaćanja na račun DD kod
financ.instituc. u RH.
Prije upisa druš. u SR mora se, ako se ulozi uplaćuju u novcu – uplatiti najmanje ¼
najnižeg iznosa te d. za koju se ona može izdati, bez obzira na to je li riječ o d. u
nemater.obliku ili o d. za koju se izdaje isprava o d., a ako se d. izdaje za viši iznos od tog
iznosa i cijeli iznos koji prelazi taj iznos.
2. Ako se d. uplaćuje DIJELOM U NOVCU, A DIJELOM ULOGOM STVARI ODN. PR. ,
prije upisa druš. u SR mora se u potpunosti uplatiti i onaj dio koji se ne uplaćuje
ulaganjem stvari ili pr.
KAD SE D. NE UPLAĆUJU U NOVCU, KAD SE TREBA 2 DIO UPLATITI? = U
ROKU OD 5.GOD. OD UPISA DRUŠ. U SR
3. Prije upisa druš. u SR ULOG U STVARIMA I U PRAVIMA mora se unijeti u cjelini.
Ako se ulaganje stvari i pr. sastoji u preuzimanju obveze da se druš. prenese neka stvar –
ta se činidba mora ispuniti u roku od 5.god. od upisa druš. u SR
Na stvari i na pr. koji se unose kao ulog ne može se za tražbinu koja se ne odnosi na
predmet unosa ostvarivati pr.zadržanja. To se na odgovarajući način primjenjuje i na
uplate u gotovini.
Vrijed. stvari odn. pr. koje se ulaže – mora odgovarati iznosu za koji se d. izdaje.

POSLJEDICE NEPRAVODOBNE UPLATE

Dionič. su dužni uplatiti d. na POZIV UPRAVE.
Ako u statutu nije drugačije određeno – dionič. treba u GLASILU DRUŠ. pozvati da uplate d.
Dionič. koji d. ne uplate na vrijeme – dužni su od dospjelosti obveze do njezinog podmirenja
platiti druš. zatezne kamate po stopi određenoj z., ako statutom za to nije propisana viša stopa.

KADUCIRANJE – ISKLJUČENJE DIONIČARA ZBOG NEPRAVODOBNE UPLATE

DIONICA
1.dionič. koji pravodobno ne uplate iznos koji se od njih traži da uplate može se
PREPORUČENIM PISMOM dati naknadni rok s prijetnjom da će im se po bezuspješnom
proteku toga roka oduzeti d. i ono što su već uplatili. Davanje naknadnog roka treba objaviti u
glasilu druš.
2.ako one ne ispuni svoju obvezu ni u tome roku – može ga se isključiti iz druš.. Tom se dionič. d.
oduzimaju, a iznos koji je već uplatio ostaje druš.

ZABRANA OSLOBOĐENJA OD ISPUNJENJA OBVEZE DIONIČARA

Dionič. ni njihove prednike ne može se osloboditi obveze da uplate d., jer bi to bilo u suprotnosti
s nač. unosa TK u druš.
Tome nač. pridonose i odredbe koje priječe da se uplaćeni iznosi dionič. vraćaju ili da im se na
njih plaćaju kamate.

IZVJEŠĆE O OSNIVANJU
Osnivači moraju podnijeti pisano izvješće o provedenom osnivanju.
U izvješću o osniv. treba navesti bitne okol. o kojima ovisi primjerenost činidbi za ulaganje stvari
odn. pr. i za njihovo preuzimanje:
1. pr.poslovi s kojima druš. namjerava steći ulog u stvarima odn. u pr.
2. troškovi nabave ili izrade u posljednje 2.god. za dobra koja se ulažu
3. ako je u druš. uloženo poduzeće – nj. prihod u posljednje 2.god. s pozivom na GFI toga
poduzeća
4. da li su i u kojem opsegu pri osniv. bile preuzete d. za račun čl. uprave ili NO
 5. da li je i na koji način neki čl. uprave ili NO dobio poseb.pogodnost ili je za pripremu
osniv. dobio obeštećenje ili naknadu

ZABRANA POVRATA PLAĆENOG I PLAĆANJA KAMATA NA ULOG TE POVRAT ZAJMA

KOJIM SE NADOMJEŠTA KAPITAL =
Dionič. se ne smiju vratiti uplaćeni ulozi. Vraćanjem uplać.uloga ne smatra se plaćanje cijene kod
stjecanja vl.d.

Dionič. se ne mogu obećati ni platiti kamate na ono što su uložili u druš.

Na povrat zajma kojim se nadomješta kapital druš. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe
ZTD-a o zajmu kojim se nadomješta kapital čl.408 ako je zajam dao dionič. čije se d. odnose na
najmanje ¼ TK druš., a ono bez tog zajma u svom poslovanju ne bi moglo iskazati dobit.

čl.408
Čl. koji druš. u vrijeme kada je ono u krizi umjesto da mu pribavi vl. kapital, kada bi mu ga inače
uredni gospodarstv. trebali pribaviti, dade zajam, može u steč.post. ostvarivati zahtjev za povrat
zajma samo kao steč.vjerov. nižeg isplatnog reda

3-ća osoba koja druš. dade zajam i kojoj čl.druš. dade neko osigur. za povrat zajma ili joj to jamči
može u steč.post. ostvarivati zahtj. za povrat zajma samo za onaj iznos za koji se nije uspjela
namiriti iz dobivenog osigur. odn. jamstva.

Pravila o nadomještanju vl.kapitala druš. ne vrijede za čl.druš. koji ne vodi nj. poslove a čiji se
poslov.udio odnosi na 1/10 ili manji dio TK druš.

Ako druš. vrati zajam u posljed.god. prije donošenja prijedloga za otvaranje steč.post. ili nakon
podnošenja tog prijedloga, čl. druš. koji je dao osigur. ili jamčio za povrat zajma dužan je tako
isplaćeni iznos vratiti druš.-ta obveza postoji samo do visine iznosa za koji je čl.druš. jamčio
povrat zajma ili koji odgovara vrijed. danog osigur. u vrijeme vraćanja zajma

POSTOJE LI NEKA OGRANIČENJA?

1)ispod 10%tk
2)ne smije biti čl. upr. i no

KREDITI ČL. UPR. I NO / DAVANJE KREDITA ČLANOVIMA UPRAVE I PROKURISTIMA

Društvo može dati kredit
1) čl.uprave
2) prokuristima i
3) čl. njihovih užih obitelji
SAMO NA TEMELJU ODLUKE NO.
Odluka se može odnositi samo na:
1.određene ug. o kreditu ili
2. vrste kredita,
a ug. o kreditu mora se sklopiti najkasnije 3.mj. od dana donošenja odluke kojom se kredit
odobrava.
U odluci se moraju odrediti
• kamate i
• otplata kredita.
Kreditom se smatraju i 2 pravne radnje koje se u gospod.smislu mogu s njime izjednačiti. To ne
vrijedi za kredite koji ne prelaze visinu mjesečne plaće čl.upr.

Ove odredbe primjenjuju se i na davanje kredita vladajuć.druš. takvim osobama u ovisnome druš.
i čl. njihovih užih obitelji te na davanje kredita ovisnoga druš. takvim osobama u vladajuć. druš. i
čl. njihovih užih obitelji. U tim slučajevima odluku o davanju kredita daje NO vladajuć.druš.

Dade li se kredit protivno navedenim odredbama mora ga se bez obzira na odredbe ug. odmah
vratiti, osim ako NO naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita.
DAVANJE KREDITA ČLANOVIMA NO
Društvo može dati kredit
1) čl.NO
2)čl. njihove uže obitelji
SAMO UZ ODOBRENJE TOGA ODBORA.
Odobrenje se može dati samo za:
1.određene kreditne poslove ili za
2. određene vrste tih poslova s time da se
ug. mora sklopiti najkasnije 3.mj. od dana donošenja odluke NO kojom se posao odobrava.
U odobrenju se moraju odrediti
• kamate i
• otplata kredita.
Kreditom se smatraju i 2 pravne radnje koje se u gospod.smislu mogu s njime izjednačiti.

Ove odredbe primjenjuju se i kada vladajuć. druš. daje kredit čl. NO ovisnoga druš. ili čl.
njihovih užih obitelji te kada ovisno druš. daje kredit čl. NO vladajućeg druš. ili čl. njihovih užih
obitelji. Davanje kredita odobrava NO vladajuć.druš.

Dade li se kredit protivno navedenim odredbama mora ga se, bez obzira na odredbe ug. odmah
vratiti, osim ako NO naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita.
UPOTREBA DOBITI =
Neto dobit ostvarenu u poslov.god. druš. je dužno upotrijebiti najprije za:
1. pokriće gubitaka prenesenog iz ranijih godina
2. za unos u zakon.rezerve
3. za unos u rezerve za vl.d., ako ih je druš. steklo ili ih namjerava steći
4. za unos u statutarne rezerve, ako ih druš. ima
UPRAVA pri sastavljanju GFI mora poštivati navedene odredbe.

UPRAVA i NO mogu nakon što utvrde GFI uporabiti iznos neto dobiti koji ostane, za unos u
ostale rezerve iz dobiti, ali ne više od ½ tog iznosa.
Statutom ih se može ovlastiti da za to koriste više ili manje od ½ tog iznosa –ako više – vrijedi
samo dok ostale rezerve iz dobiti ne dosegnu visinu koja je jednaka ½ TK druš. pa oni ne mogu u
njih rasporediti iznos dijela neto dobiti ako spomenute rezerve prelaze visinu ½ tog kapital ili bi
se to dogodilo kada bi se u njih rasporedio dio neto dobiti tekuće god.

Ako GFI u skladu sa Z. utvrdi GS, može odlučiti da neto dobit koja ostane rasporedi u ostale
rezerve iz dobiti, ali ne može uporabiti više od ½ neto dobiti koja ostane nakon njene uporabe za
navedene namjene

Odlukom o uporabi dobiti GS može odlučiti

da se u ostale rezerve iz dobiti rasporedi i dodatni iznos. Odredi li se statutom da se dobit može
uporabiti osim za unos u 2 rezerve iz dobiti i za podjelu dionič. i za 2 namjene (za isplate
zaposlenima, čl.uprave ili NO) GS može odlučiti da ju se uporabi i za te 2 namjene.

Dionič. imaju pr. da im se podijeli dobit osim ako je odlukom GS u skladu sa Z. ili sa statutom
određeno da se dobit uporabi za 2 namjene ili da se ne dijeli dionič. (prenesena dobit)

Osim ako se smanjuje TK druš., dionič. se ne smije isplatiti dividenda ako je u GFI za posljednju
poslov.god. neto aktiva manja od iznosa TK uvećanog za iznos rezervi koje se po Z. ili statutu ne
smiju isplatiti dionič. ili bi postala manjom takvom isplatom.
Uzima se u obzir iznos TK umanjen za iznos koji nije uplaćen, ako taj neuplaćeni dio nije iskazan
u aktivnoj strani bilance.
Iznos koji se isplaćuje dionič. ne smije biti veći od iznosa dobiti iskazane u GFI za posljednju
poslov.god. uvećanog za neraspoređenu dobit iz ranijih god. i sred.rezervi koje se mogu koristiti
za isplate dionič., umanjen za gubitke iz ranijih poslov.god. te iznose koji su po Z. ili statutu bili
uneseni u rezerve druš.

Prije prestanka druš. dionič. se može podijeliti samo dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka
Statutom se može predvidjeti da GS može donijeti odluku o isplati dobiti dionič. u stvarima.

ŠTA JE TO TEKUĆA DOBIT?

Vidljiva je iz računa dobiti i gubitka npr. iz tog računa dobiti i gubitka vidi se iznos od npr. 10
mil. kn = upr. i NO moraju podmiriti gubitke, 5% rezervi, 5% TK, rezerve za vl.d., ostale
statutarne rezerve

DA LI SVAKO DD IMA STATUTARNE REZERVE?

Ako ih je predvidjelo ima, ako ih nema, onda se u te statutar.rezerve ništa ne odnosi

OD 10 MIL.KUNA, 4 SMO POTROŠILI?

6 mil.kuna, s tim ostatkom raspolaže 1 dijelom uprava i 1 dijelom GS, ali ovisi o tome što će reći
UPRAVA i NO, jer oni mogu ostatak unijeti u rezerve; rez. ne smiju biti veće od ½ TK, a o 2/2
odlučuje GS

REVIZIJA – PROVJERA OSNIVANJA DD-A POSEBNA REVIZIJA

Izvješće o osniv. provjeravaju :
1)ČL.UPRAVE i
2) NO druš.
3) pored njih, reviziju osniv. druš. moraju
provesti 1 ili više revizora (revizori osnivanja)
koje imenuje sud:
1.ako je neki čl.uprave ili NO ujedno i osnivač
druš.
2.ako su u osniv. preuzete d. za račun nekoga
čl. uprave ili NO
3.ako je neki čl.uprave ili NO u osniv. dobio
poseb.pogodnost ili je za osniv. odn. za
pripremu osniv. dobio obeštećenje ili naknadu
4.ako je osniv.druš. bilo ulaganjem ili
preuzimanjem stvari odn. prava
ŠTA TI REVIZORI RADE?
Revizija koju obavljaju čl. uprave i NO kao i
revizija koju obavljaju revizori osnivanja
odnosi se na to:
1.jesu li točni i potpuni podaci osnivača o
preuzimanju d., o ulaganju u TK
2.odgovara li vrijed. ulaganja i preuzimanja
stvari i pr. iznosu TK koji otpada na d. koje za
to treba dati odn. vrijed. činidbi koje za to
treba ispuniti
O obavljenoj reviziji mora se sastaviti
PISANO IZVJEŠĆE u kojemu se moraju
navesti ti podaci, mora se opisati predmet
svakoga uloga u stvari i u pravu ili
preuzimanja stvari i pr. i koje su metode
procjene primjenjene za to da bi se utvrdila
njihova vrijed.
1) GS MOŽE OBIČNOM VEĆINOM
GLASOVA imenovati poseb.r. druš. radi:
1.ispitivanja radnji koje su provedene u
osniv.druš.
2.ispitiv. vođenja poslova druš. te
3.mjera poduzetih za poveć. ili smanj.TK druš.
U GLASOVANJU O IMENOV. POSEB.R. NE
MOŽE U SVOJE NI U TUĐE IME
SUDJELOVATI:
1.čl. UPRAVE odn.
2.NO
ako se ispitivanje revizora odnosi na ocjenu
rada nekoga čl. tih org. ili je u vezi s
pokretanjem sudskog spora između druš. i
nekoga od tih osoba.
2) ODBIJE LI GS IMENOVATI POSEB.R. ,
učinit će to SUD na prijedlog dionič. koji
zajedno imaju d. koje čine najmanje 20.dio TK
druš., ako:
1.postoji opravdana sumnja u to da su pri
osniv.druš.učinjene nepravilnosti ili
2.da su grubo povrijeđeni Z. odn.statut
Podnositelji prijedloga moraju pohraniti u druš.,
kod jav.bilj. ili fin.instituc. koja se bavi
čuvanjem v.p. isprave o d., ako ih je druš. izdalo
za vrijeme dok se ne odluči o njihovu
prijedlogu i učiniti vjerodostojnim da su
najmanje 3.mj. prije održavanja GS bili
dionič.druš.
Prijedlog se mora podnijeti sudu u roku od 15
dana od dana održavanja GS na kojoj je odbijen
prijedlog da se imenuju poseb.r.
IZVJEŠĆE SE DOSTAVLJA SUDU I ZA POSEB.R. MOŽE SE IMENOVATI
UPRAVI druš. Svatko ima kod suda pr. uvida SAMO:
u podneseno izvješće. 1.osoba koja ispunjava uvjete za ovlašt.revizora
i
2.bavi se tim poslom
3) Ako GS imenuje poseb.r., sud će na prijedlog
dionič. čije se d. odnose na najmanje 10.dio TK
druš. ili najmanje na 8.000.000 kn tog kapit.
umjesto nj. imenovati 2 revizora ako se razlog
za to nalazi u osobi revizoru kojeg je imenovala
GS, osobito ako imenov.r. nema potrebna
stručna znanja za obavljanje revizije, ako je
prezauzet ili postoje sumnje u nj. pouzdanost.
Prijedlog se mora postaviti u roku od 14 dana
od dana održav.GS na kojoj je donesena odluka
o imenov.r. Prije donošenja odluke sud treba
saslušati reviz. kojeg je imenovala GS.
NESUGLASJE IZMEĐU OSNIVAČA I
REVIZORA
Revizori mogu zatražiti od osnivača da im
dadu objašnjenja i pruže dokaze koji su
potrebni za to da bi se obavila revizija.
TKO MORA ODOBRITI TO IZVJEŠĆE? /
ŠTO MOŽE NAPRAVITI SUD?
O nesuglasju između osnivača i revizora o
opsegu objašnjenja i dokaza koje trebaju dati
osnivači – odlučuje registarski sud. Odluka
suda ne može se pobijati.
Ako osnivači ne postupe po odluci suda –
revizori neće podnijeti izvješće.
DA LI SE UVIJEK PROVODI REVIZIJA?/
DA LI UVIJEK MORA POSTOJATI
REVIZOR OSNIVANJA?
Da
TKO PROVODI REVIZIJU?
1.revizori osnivanja
2.čl. uprave
3.NO

UPIS DRUŠTVA U SUDSKI REGISTAR = Prijavu za upis druš. u SR podnose :

1)svi čl. uprave i
2)NO

SADRŽAJ PRIJAVE ZA UPIS DRUŠTVA U SR =

1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja druš.
2. iznos za koji su izdane d.
3. ukupni iznos uplate za izdane d. i u čemu su one uplaćene
 4. izjava čl.uprave da su upoznati s obvezom izvješćivanja suda i da nema okol. koje bi bile
protivne odredb. ZTD-a
5. čl.uprave i NO druš. te nj. prebivalište
6. ima li druš. 1 dionič. za fizič.osobu (ime i prezime, prebivalište i broj i oznaku osobne
identifikac. isprave, a za strance i drž. koja ju je izdala),
a za pravnu osobu (tvrtka ili naziv i matični broj subjekta odn. odgovarajući podaci ako je
riječ o stranoj osobi).
Prijavi se prilažu i :
7. statut druš. i isprave na temelju kojih je statut usvojen te
8. isprave na temelju kojih su osnivači preuzeli d.
9. ako se u osniv. daje poseb.pogodnost ili se ulaže, odn. preuzima stvar ili pr. – ug kojima
se to utvrđuje i provodi
10. dokaz o uplaćenom iznosu, unosu stvari i pr. i o tome da druš. može s njima
slob.raspolagati
11. obračun troškova osniv. u kojemu se iskazuju pojedine stavke i ukupnost troškova
12. isprave o imenov. uprave i NO
13. izvješća o osniv. i reviziji s dokumentacijom koja im je priložena
14. ako se za odredbu o predm.poslov. druš. ili za neku 2 odredbu statuta zahtijeva suglas.,
dozvola ili 2 akt drž.org. ili neke instituc. – akt tog org. ili instituc.

ISPITIVANJE PRIJAVE =
SUD je dužan ispitati:
1) je li druš. uredno osnovano i
2) sadržava li prijava Z. propisani sadržaj te
3) jesu li joj priložene propisane isprave

SUD ĆE ODBITI UPIS DRUŠ. U SR AKO:

1) revizori izjave ili ako je očigledno da izvješće o osniv. ili izvješće o reviz. osniv. što su ga
podnijeli čl.uprave i NO nisu točni
2) nisu potpuni ili
3) nisu u skladu s propisima
4) kad revizori osniv. izjave ili je sud mišljenja da je vrijed.predmeta ulaganja stvari odn. pr.
ili preuzimanja stvari odn. pr. bitno manja od iznosa TK koji otpada na d. koje se za to
daju odn. vrijed. protučinidbe
5) ako statut ne sadrži odredbe ZTD-a i 2 Z. kojim se propisuje nj. obvezni sadržaj ili
6) ako statut sadrži odredbe kojima se ograničavaju ili umanjuju pr.vjerovnika ili
7) ako statut sadrži odredbe koje ga čine ništavim

KAKO SE UPISUJU D.? = UPISNICOM / UPIS I UPLATA DIONICA /

D. se upisuju i uplaćuju sred.plaćanja i kod financ.instituc. te na način kao i kod simult.osniv.
Finan. instituc. kod koje se obavlja upis d. mora zainteresiranim osobama omogućiti da
razgledaju statut, izvješće o osniv. i izvješće o reviziji.
ŠTA MORA SADRŽAVATI UPISNICA?
Upisnik mora potpisati 3 primjerka izjave o upisu d. (UPISNICA).
1 primjerak upisnice – predaje se upisniku
2 primjerka – namijenjena su za potrebe druš.
Ako se d. upisuje preko punomoćnika, upisnicama koje ostaju druš. treba priložiti i punomoć.

U KOJEM ROKU MORAJU PLATITI D. KOJE SU UPISANE? / ROK ZA UPIS (NEUSPJELI

UPIS)
Ako u roku određenom u jav.pozivu za upis, koji ne može biti dulji od 3.mj. od dana početka
upisa, ne budu upisane i u skladu s prospektom uplaćene sve d. – osnivači druš. mogu u daljnjem
roku od 15 dana samo upisati ili preuzeti sve neupisane d. – ne učine li to – smatra se da
osniv.druš. nije uspjelo te će osnivači pozvati upisnike d. da u roku od 15 dana podignu svoje
uplate.

RASPOREĐIVANJE UPISANIH D. =
Ako sve d. ponuđene u jav.pozivu za upis budu upisane – osnivači moraju u roku od 15 dana od
proteka roka za upis rasporediti d. njihovim upisnicima i sazvati osnivačku skupštinu druš. koja
se mora održati u roku od 2.mjeseca od proteka roka za upis d.
Nepravodobno održav.skupštine – rezultira time da se smatra da osniv.druš. nije uspjelo, pa
osnivači moraju pozvati upisnike d. da u roku od 15 dana podignu svoje uplate.

OSNIVAČKA SKUPŠTINA I NADLEŽNOST OSNIVAČKE SKUPŠTINE =

OS mora se održati u sjedištu druš., ako u prospektu za to nije bilo određeno neko 2.mjesto i na
njoj mora biti zastupljena većina svih d., a ako se d. izdaju u više rodova tada i većina d. svakoga
roda
Otvara ju jav.biljež. kojega na skupštini moraju pozvati osnivači.
Ako ti uvjeti nisu ispunjeni – osnivači mogu u roku od 15 dana ponovno sazvati skupš. s time da
između saziv. skupš. i dana njezina održavanja ne može proteći manje od 8 ni više od 15 dana.
Ako osnivači ponovno ne sazovu OS ili ju sazovu ali ona ne bude podobna za odlučiv. – smatra
se da osniv.druš. nije uspjelo.

NADLEŽNOST OS:
1) OS utvrđuje jesu li upisane odn. preuzete i raspoređene sve d.
2) jesu li uneseni svi ulozi koji su se po ZTD-u i po statutu druš. morali unijeti do
održavanja OS te
3) hoće li s onim što je uneseno, druš. moći slobodno raspolagati nakon što ga se upiše u SR
4) utvrđuje iznos troš. osniv. koji idu na teret druš.
5) izabire one org.druš. koje po Z. i statutu bira GS
Na OS svaka d. daje pr. na 1 glas.
Ulozi u stvarima i pr. – mora se glasovati odvojeno za svaki ulog u stvari ili u pr.
Osnivači i upisnici, odn. preuzimatelji d. na temelju uloga u stvari ili u pr. nemaju pr.glasa.
Osnivači nemaju pr.glasa kada se glasuje o troš.osniv. koji idu na teret druš.

Na OS odlučuje se većinom glasova iz d. zastupljenih na skupš. koje nisu izuzete od glasovanja.

Za izmjenu obvezat.odredb.statuta potrebna je suglas. svih upisnika i preuzimatelja d.; dok je za
promjenu ostalih odredbi statuta potrebno da su na skupš. prisutni ili zastupljeni upisnici i
preuzimatelji d. čiji glasovi predstavljaju najmanje 2/3 TK druš.. Odluka se donosi jednoglasno.
ZAKONSKE REZERVE? / REZERVE DD-A / KOJA DRUŠTVA IMAJU ZAKONSKE
REZERVE?= DD / KOLIKO IZNOSE? = 5% tk DRUŠTVA ILI STATUTOM ODREĐEN VEĆI
DIO TOGA KAPIT.
Druš. je dužno u zakon.r. unositi 20.dio dobiti tekuće god. umanjene za iznos gubitka iz
prethodne god. sve dok te rezerve zajedno s kapitalom dobiti ne dosegnu visinu od 5% tk druš. ili
statutom određen veći dio toga kapitala.

Zakon.r. koje ne prelaze iznos mogu se upotrijebiti za:

1)pokrivanje gubitka iz tekuće god. ako se on ne pokrije iz dobiti prethodne god. niti se to može
učiniti korištenjem 2-ih rezervi
2)pokriv. gubitka iz prethodne god. ako se on ne pokrije iz dobiti tekuće god. niti se to može
učiniti korištenjem 2-ih rezervi

Dio zakon.r. koji prelazi iznos može se upotrijebiti za:

1)pokriv.gubitka iz tekuće god. ako se to ne može učiniti iz dobiti iz prethodne god.
2)pokriv.gubitka iz prethodne god. ako se to ne učini iz dobiti tekuće god.
3)poveć. TK iz sred. druš.

Zakon.r. ne mogu se koristiti za navedene svrhe ako se istovremeno rezerve druš. koriste za
isplatu dividende.

KOD KOJEG OBLIKA SMANJENJA TK SE SPOMINJU?

Pojednostavljenog smanjenja TK

U KOJEM SMISLU?
Da je pojednostavlj. smanj. TK dopušteno samo nakon što se potroši dio kapit.dobiti i rezervi za
koji one prelaze 5% TK koji preostane nakon smanj. kapit. kao i smanj.rezervi
ORGANI DD –A
OBVEZATNI ORG.DD SU:
1.UPRAVA
2.NO
3.GS
Ovlasti org. DD određene su prisilnim propisima i od toga se može odstupiti samo ako to Z.
izričito dopušta – time se želi izbjeći sukob nadlež. između org. Među org. – nema hijerarh.
odnosa; oni imaju različ. zadaće u druš.

1. UPRAVA DD / ČLANSTVO U UPRAVI / SASTAV UPRAVE:

Uprava se sastoji od 1 ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Čl. uprave ne mora
biti hrv.državljanin, nema zapreke da svi čl. budu strani državljani. Ako se uprava sastoji od više
osoba – 1 od njih se mora imenovati za predsjednika.

Čl. uprave može biti svaka fizič.o. koja je potpuno poslovno sposobna; no to ne smije biti osoba:
1.koja je kažnjena za KD prouzrokovanja stečaja
2.povrede obveze vođenja poslov.knjiga
3.ošteć.vjerov.
4.pogodovanja vjerov.
5.zloupotrebe u post.prisilne nagodbe ili stečaja
6.neovlaštenog otkrivanja i pribavlj. poslov. ili proizvodne tajne ili prevare iz Kazn.zakonika RH
i to za vrijeme od 5.god. po pravomoć.presude kojom je osuđena s time da se u to vrijeme ne
računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne
7.protiv koje je izrečena mjera sigur. zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili
djelomično obuhvaćeno predmetom poslov.druš. za vrijeme dok traje ta zabrana
8.čl.NO druš.
U slučaju da nedostaje čl.upr. – NO bi mogao za određ.razdoblje, koje ne smije biti duže od
1.god. imenovati svoga čl. za zamjenika čl.upr. Za vrijeme obavlj. funkc. zamjenika čl.upr., čl.
tako imenovana osoba ne smije obavljati zadaće čl. NO
Posebne uvjete za imenov. čl.upr. propisuje statut:
1)čl.upr. mora biti osoba koja ima određ.iskustvo u obavlj. nekih poslova ili
2)osoba koja ima neko formalno struč.obrazov.
3)čl.upr. imaju zamjenike – oni se smatraju pravim čl. upr. te imaju ista pr. i obveze samo što se u
unutar.hijer. upr. nalaze iza ostalih čl.upr. Zamjenici čl.upr. imenuju se i opozivaju na jednak
način i uz iste uvjete kao i čl.upr.

PRESTANAK ČLANSTVA U UPRAVI

1.istekom mandatnog razdoblja na koji je čl.upr. bio imenovan
2.smrću
3.gubitkom ili ogranič. poslov. spos.
4.preoblikovanjem druš. u 2 druš.
5.prestankom druš. nakon završene likvidacije
6.brisanjem iz SR
7.otvaranjem stečaja
SUSPENZIJA ČLANA UPRAVE
Članstvo u upr. ne prestaje nego se samo suspendira za određ.vrijeme ako se nad druš. provodi
sanacija po Z. o sanaciji određ.poduzeća tj. od objavljiv. odluke o sanaciji do okončanja post.
sanacije.
Ako je NO ovlašten opozvati imenov. čl.upr. treba mu priznati i pr. na njegovo suspendiranje
kada za to postoji važan razlog. U tom slučaju čl. i dalje ostaje na svojoj funkciji samo što ne
smije obavljati ovlasti koje mu pripadaju. Riječ je o privremenoj mjeri koja je blaža od opoziva
imenovanja.
U ZTD-u o tome nema odredaba. Takva se mjera ističe kada još nije sigurno da postoji važan
razlog za opoziv imenov. ali se ozbiljno sumnja da takav razlog postoji. Protiv mjere suspenz.,
čl.druš. ima pr. na sudsku zaštitu. Njome se ide za ukidanjem takve privremene mjere.
IMENOVANJE ČL.UPRAVE / MOŽE LI ČL.UPR. OBAVLJATI POSLOVE PRIJE UPISA U
SR? = MOŽE / KADA SE POSTAJE ČL.UPR.? = KAD PRIHVATI IMENOVANJE /
STAVLJANJE MANDATA NA RASPOLAGANJE KOD UPRAVE? = PONOVNO IMENOV.
NIJE MOGUĆE RANIJE OD 1.GOD. PRIJE ISTEKA NJ. MANDATA
Čl. upr. i predsjednika imenuje:
1) NO najviše na vrijeme od 5.god. s time da ih može ponovno imenovati – ponovno imenov. nije
moguće ranije od 1.god.dana prije isteka nj.mandata.
Vrijeme trajanja mandata – računa se od dana određenog u odluci o imenov.. Za to nije odlučujući
dan kada je donesena odluka o imenov. ili dan kada je imenov. upisano u SR. Upis u SR je
deklarator.prir.
Imenov. čl.upr. smatra se valjanim tek u času kada ono izjavi da prihvaća imenov.
2)Ako neki čl.upr. nije imenovan – u hitnom će ga slučaju na zahtjev zainteresirane osobe
imenovati sud. Što se smatra hitnim slučajem ovisi o konkretnim okol.. Mandat tako imenovanog
čl.upr. traje dok se u skladu sa statutom druš. ne imenuje čl.upr. na čije je mjesto on bio
imenovan.

OPOZIV ČL.UPRAVE / TKO OPOZIVA ČL.UPR. KOD DD-A? / KAD NO OPOZOVE

NEKOG ČL.UPR. ALI GA NE IZBRIŠE IZ SR ? = OPOZIV VRIJEDI OD TRENUTKA
DONOŠENJA ODLUKE I NJ. PRIOPĆENJA ČL.UPR.
NO može opozvati svoju odluku o imenov.čl. upr. ili nj. predsjednika kada za to postoji važan
razlog:
1.gruba povreda dužnosti
2.nesposobnost za uredno obavljanje poslova druš. ili
3.izglasavanje nepovjerenja u GS druš. osim ako je to učinjeno zbog očito neutemeljenih razloga
Opoziv je valjan dok se nj.nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom. Opoziv vrijedi od trenutka
donošenja odluke i nj. priopćavanja čl.upr. Upis u SR – deklarat. učinak.
Opozivom čl. ili predsjednika upr. ne dira se u odredbe ug. kojega su oni sklopili s druš.
Opozvani čl.upr. gubi mandat kada mu opoziv prispije.

U SLUČAJU OPOZIVA ČL.UPR. DD-A, MORA LI NO OBRAZLOŽITI SVOJU ODLUKU;

KAKVO JE STAJALIŠTE SUDSKE PRAKSE? MORA LI SE NAKNADNO TAJ RAZLOG ZA
OPOZIV ISTICATI U NEKOJ BUDUĆOJ PARNICI?
Visoki Trg. sud RH zauzeo je stav da odluka o opozivu čl.upr. mora biti obrazložena, u protivnom
je ništava. Postojanje važnog razloga mora se utvrditi prije nego što se donese odluka o opozivu,
pa naknadno iznošenje tog razloga nije opravdano. To se ne može izbjeći odredbom statuta
društva ni odlukom NO.
AKO NE POSTOJI VAŽAN RAZLOG ZA OPOZIV?
Čl. može tužiti ako ne postoji važan razlog za opoziv, tužbom može tražiti da ga se vrati na posao
i nadoknadi šteta.
ŠTA MOŽE OPOZVANI ČL.UPRAVE?
Može opoziv pobijati tužbom, podiže ju protiv druš. (zastupa ga NO) te ima konstitut.učinak -
(traži se ponovna uspostava imenov. koje je opozvano); može biti:
1.TUŽBA NA UTVRĐENJE = ako se tvrdi da odluka nije valjano donesena ili da je uopće nije
bilo (ali za nju više ne bi bilo osnove nakon što NO donese novu odluku)
2.TUŽBA KOJOM SE TRAŽI UTVRĐENJE DA JE ODLUKA NIŠTAVA i podredno zahtijevati
da se opoziv oglasi nevaljanim.
Ako sud usvoji takvu tužbu – odluka suda djeluje od trenutka pravomoć.odluke.

UPIS PROMJENE U UPRAVI U SR

Nakon svake promjene u svom sastavu kao i promjene ovlasti za zastup. – mora se bez odgađanja
podnijeti prijavu reg.sudu radi upisa te promjene u SR.
Prijavi se moraju priložiti:
1)odluke NO o opozivu imenov. i imenov. čl.upr.
2)ostavka čl.upr. u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici i
3)javno ovjereni potpisi novih čl. uprave te
4)podaci o datumu imenov., ostavke ili opoziva čl. upr.
RAZRJEŠNICA / KADA NETKO DOBIJE RAZRJEŠNICU JE LI TO DOBRO ILI LOŠE? =
DOBRO
GS odlučuje o davanju razrješ. čl.upr. i NO 1x godišnje kada su joj predočena GFI.
O davanju razrješnice pojedinome čl. – glasuje se odvojeno:
1.ako tako odluči GS ili
2.ako to zatraže dionič. čiji udjeli zajedno čine najmanje 10.dio TK druš..
Davanjem razrješ. GS odobrava kako su čl.upr. i NO vodili druš. – to nema značaj odricanja od
zahtjeva za naknadom štete s naslova odgovor. koji se može postaviti prema osobama kojima je
dana razrješ.
Rasprava o davanju razrješ. mora se voditi zajedno s raspravom o upotrebi dobiti. Upr. mora
podastrijeti GS GFI, izvješće o stanju druš. i izvješće NO.
Ako je GS zadovoljna radom nekog čl. upr.-dat će mu razrješ., ako ne – uskratiti će ju, te donijeti
odluku kojom se razrješ. ne daje. (nedavanje razrješ. nema neposred. pr. učinaka – to je važan
razlog za opoziv čl.upr., ali je prijeko potrebna posebna odluka NO)

OSTAVKA ČL.UPRAVE
Čl.upr. može dati ostavku, ali treba imati na umu:
1.kada to čini
2.je li to u nevrijeme odn.
3.povrijeđuju li se time interesi druš. te
4.ima li za to važan razlog
Ostavka predsjednika i čl.upr. daje se u pisanom obliku NO – vrijedi od trenutka kada prispije
NO.
NO mora o podnesenoj ostavci obavijestiti ostale čl.upr. i poduzeti mjere radi upisa promjene u
sastavu upr. u SR.
Za brisanje toga čl. u SR potrebna je odluka NO, ali njome se samo utvrđuje da mu je prestao
mandat u upr. i NO ne treba donositi odluku o opozivu toga čl.upr.

ODNOS ČL.UPRAVE I DRUŠTVA/ MENAĐERSKI UGOVORI / UG. O SLUŽBI?

Odnos čl.upr. i druš. je dvojak:
1.utemeljen je na STATUSNOPRAVNOJ OSNOVI – statusnopr.položaj čl.upr. temelji se na
imenov.čl.upr.od strane NO
2.UGOVORNOPRAV. ILI OBVEZNOPR. OSNOVI = odnos na temelju ug. koji predsj. i svaki
čl. sklapa s druš. o obavljanju poslova u upravi. Ug. se uređuju uzajamna pr. i obveze u različ.
situacijama, dok traje odnos i kada dođe do prestanka odnosa između takve osobe i druš., ovisno
o razlozima zbog kojih je do toga došlo npr. krivnjom ili bez krivnje predsjed. ili čl.upr..
U sklapanju tog ug. društvo zastupa NO u čije će ime djelovati onaj nj.čl. kojega odbor za to
ovlasti, u pravilu nj. predsjednik.
Ug. koji čl.upr. sklapa s druš. nije u hrv.pr. posebno tipiziran, iako bi bilo dobro da se to učini
izmjenom ZOO uvođenjem ug. o službi koji odgovarao tim potrebama.
Ug. o službi nije u nas uređen propisima pa ga treba smatrati ug. autonomnog prava.

ŠTA PROIZLAZI IZ MENAĐERSKIH UGOVORA?

MENAĐERSKI UGOVOR =ug. o službi koje sklapa predsjednik NO DD-a s članom uprave u
ime društva. Iz menađer. ug. proizlazi radni odnos.
Ug. o službi – obveznopr. odnos uprave prema društvu.

OVLASTI UPRAVE:
VOĐENJE POSLOVA DD-A ZASTUPANJE DRUŠTVA / ODGOVOR. ČL. UPRAVE /
KADA UPRAVA ZASTUPA ODGOVOR. ZA ŠTETU
DRUŠTVO KOD DD? PREMA VJEROV. DRUŠ.
UPRAVA poslove druš. vodi UPRAVA zastupa druš. – u Čl.upr. moraju voditi poslove
na vl.odgovor.-to znači da tome je ovlaštena poduzimati druš. kao uredni i savjesni
upr. donosi odluke iz svoje sve pr.radnje zastupanja u gospodarstvenici odn. uredni i
nadlež. samostalno, na poslovima, pred sudom i 2- savjesni voditelji poslova te su
temelju vl.poslov.prosudbe im org.vlasti dužni čuvati poslov.tajnu druš.
što je za druš.korisno i
povoljno i što služi Upr. mora poduzimati radnje Ako tako ne djeluju –
nj.interesima prema 3-ima – sklapanje odgovaraju druš. za štetu kao
pr.poslova – na taj način SOLIDARNI DUŽNICI.
Ako se upr. sastoji od više upr.obavlja svoju 2 važnu Čl. upr. odgovaraju za svaku
osoba – čl.upr. ovlašteni su da zadaću a to je zastup.druš.. vrstu krivnje, koja se
poslove vode SAMO Riječ je o mjerama vođenja pretpostavlja (NAČELO
ZAJEDNO. Statutom se može poslova druš. koje se u PRETPOSTAVLJENE
odrediti i drugačiji način odnosu prema 3-ima iskazuju KRIVNJE) – to znači da druš.
vođenja poslova, ali se ne kroz zastup. – iste se radnje mora dokazati samo
može odrediti da se u slučaju interno smatraju vođenjem postojanje:
različ.mišljenja čl.upr. smatra poslova, a prema van očituju 1.štete
da je donesena odluka za koju se kao zastup. 2.radnju ili
se odlučila manjina. 3.propust čl.upr. te
Ako su glasovi pri Ako se upr. sastoji od više 4.uzročnu vezu između te
odlučiv.jednako podijeljeni a osoba , a statutom se ne radnje i štete
statutom se za taj slučaj predvidi drukčije – ona može Za određiv. postoji li krivnja
drugačije ne odredi – zastupati druš. samo tako da primjenjuje se OBJEKTIVNO
odlučujući je glas ČL. DJELUJU SKUPNO – MJERILO – što znači da se
predsjednika upr. to znači da je očitov.volje pozornost čl.upr. uspoređuje
druš.prijeko potrebno da prema prosječ.ponašanju u
POSLOVNIK O RADU volju očituje svaki čl. upr., struci. Svoje se odgovor.
UPRAVE – TKO GA pri čemu to ne mora biti čl.upr. mogu osloboditi ako
DONOSI, KOJOM istodobno. dokažu da su poslove vodili
VEĆINOM, ŠTA SE Čak i kada se radi o skupnom primjenjujući zahtijevani °
NJ.UREĐUJE, PRIMJERI? zastup., za očitov. volje 3-ih pozornosti.
UPRAVA može donijeti prema druš. dostaje da je o
poslov. o svome radu, ako nj. učinjeno i prema 1 od čl.upr. POSEBNI SLUČAJEVI
donošenje nije po STATUTU ODGOVOR. PO ZTD-U? /
u nadlež. NO ili ako ga i bez Statutom ili odlukom NO KADA SU ČL.UPR.
određivanja takve nadlež. taj ako je na to ovlašten NAROČITO ODGOVORNI
org. ne donese. Pitanja koja se statutom može se odrediti i ZA ŠTETU?
inače uređuju poslovnikom drukčiji način zastup.druš.: Čl.upr. naročito su odgovorni
mogu se urediti STATUTOM. 1)da je za to ovlašten svaki za štetu ako suprotno ovome
Odluka uprave o poslov. mora čl.upr. samostalno Z.:
se donijeti jednoglasno. 2)samo neki od 1.vrate dionič. ono što su
čl.pojedinačno uložili u druš.
Poslov. o radu upr. nije 3)svaki čl.upr. zajedno s 2isplate dionič. kamate ili
obvezan. prokuristom ili dividendu
Uprava ga može donijeti tek 4)po 2 ili više čl.skupno 3.upišu, steknu, uzmu u zalog
ako: ili povuku vl.d. druš. ili nekog
NO ne iskoristi to pravo koje OGRANIČENJE OVLASTI 2 druš.
mu inače pripada po Z. ,a ZA VOĐENJE POSLOVA I 4.izdaju d. prije nego što se za
može mu se dodijeliti i ZA ZASTUPANJE njih uplati u cjelini iznos za
Statutom. Ovlast upr. da zastupa druš. koji su izdane
Nadlež. uprave u tome tek je ne može se ograničiti ali su 5.razdijele imovinu druš.
čl.upr. dužni u odnosu prema 6.obave plaćanja nakon što
 MOŽE LI NO SMANJITI PRIMANJA ČL.UPRAVE ? = MOŽE / NAČELA ZA PRIMANJA
ČL. UPR.
Pri određivanju ukupnih primitaka pojedinoga čl.upr. (plaće, sudjelov. u dobiti, nadoknadi
izdataka, plaćanju premija osiguranja, provizija i svih ostalih davanja) NO mora brinuti o tome da
ukupni iznosi primanja budu u primjerenome odnosu posla koji obavlja čl.upr. i stanja društva.
Ako se nakon što se čl.upr. odrede primanja tako bitno pogoršaju prilike druš. da bi dalje
isplaćivanje primanja za druš. značilo tešku nepravdu, NO odn. na zahtj. toga odbora SUD,
ovlašten je da ih primjereno smanji. Smanjenje primanja nema utjecaja na ostale dijelove ug.
čl.upr. s druš. Čl. upr. ima pr. na raskid ug. s krajem narednog tromjesječja s time da je otkazni
rok za to 6.tjedana.
2. NADZORNI ODBOR
ČLANSTVO U NO
NO ima najmanje 3 člana. Statutom se može odrediti i veći broj čl.NO s time da njihov broj mora
biti neparan. Čl.NO može biti svaka posl.spos.fizič.o.; to može biti i strani državljanin, pa bi i to
mogli biti i svi čl.NO
Najveći br. čl.NO iznosi kod druš. s TK:
1.do 12.000.000 kn – 9 članova
2.do 20.000.000 kn – 15 članova
3.preko 80.000.000 kn – 21 član

DA LI RADNIK MOŽE BITI ČL.NO?

= Može, jer kao dio poduz. ima pr. na zaštitu.

Čl.NO ne može biti osoba:

1.koja je kažnjena za KD prouzrokovanja stečaja
2.povrede obveze vođenja poslov.knjiga
3.ošteć.vjerov.
4.pogodovanja vjerov.
5.zloupotrebe u post.prisilne nagodbe ili stečaja
6.neovlaštenog otkrivanja i pribavlj. poslov. ili proizvodne tajne ili prevare iz Kazn.zakonika RH
i to za vrijeme od 5.god. po pravomoć.presude kojom je osuđena s time da se u to vrijeme ne
računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne
7.protiv koje je izrečena mjera sigur. zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili
djelomično obuhvaćeno predmetom poslov.druš. za vrijeme dok traje ta zabrana
8.osoba, koja je već čl.10 NO DD ili DOO čije je sjedište u RH
9.čl.upr. istog društva
10.čl.upr.druš. koje je ovisno u odnosu na DD
11.čl.upr. 2 druš.kapit. u čijem se NO nalazi čl.upr.druš.
12.osoba koja ne može biti čl.upr.
Za članstvo u NO ZTD ne traži ispunjenje 2 poseb.uvjeta, ali bi se oni mogli propisati u statutu.
Čl.NO ne mogu imati zamjenike

IMENOVANJE ČLANA NO / KAKO SE STATUTOM DAJE DIONIČ. PRAVO IMENOVATI

ČL.NO?/ IMENOVANJE ČL.NO OD STRANE SUDA – NA ČIJI ZAHTJEV SUD NASTUPA?
1.Čl.NO bira običnom većinom glasova GS. GS i ocjenjuje rad čl.NO . Odobrava li ona način na
koji su čl.NO obavljali svoje zadatke, daje im razrješnicu. GS odlučuje o davanju razrješ. čl.upr. i
NO, 1x godišnje kada su joj predočena GFI. U pravilu GS odlučuje o davanju razrješ. svim čl.NO
zajedno, a pojedinačno svakome od njih ako:
1)GS tako odluči ili
2)to zatraže dionič. čiji udjeli čine najmanje 10% TK druš.
2.Statutom se može predvidjeti da određ.dionič. imenuju određ.br.čl.NO. Dionič. kojega se
ovlašćuje da imenuje čl.NO mora se:
• poimence navesti u statutu (to je pr. vezano za osobu – strogo osobno pr. i ne može se
prenijeti na 2)
• moraju se pobliže odrediti d. čiji imatelji imaju to pr.
3.Kada je to tako propisano poseb.Z. u statutu se određuje broj čl. NO koje biraju zaposleni.
4.Pr.imenovanja čl.NO mogu imati samo određ.dionič. ili svakodobni imatelji određ.d. Imateljima
određ.d. može se statutom dati pr. da imenuju čl.NO ako
1.njihove d. glase na ime i
2.ako je za prijenos tih d. potrebna suglas.druš.
Dionič. mogu u NO imenovati najviše 1/3 čl.odbora
5.Nedostaje li u NO broj čl. potrebnih za odlučiv., njih će imenovati SUD:
1.na zahtjev upr.
2.čl.NO ili
3.dionič.
Čl. NO biraju se odn. imenuju najviše na 4.god. i mogu biti ponovno birani odn. imenovani –
mandat započinje u trenutku kada osoba koja je izabrana odn. imenovana čl.NO to prihvati a
može započeti i kasnije ako se tako odredi u odluci o izboru odn. imenovanju.
Upis u SR čl.upr. je deklarat.naravi

OPOZIV ČL. NO/ OPOZIV ČL.NO OD STRANE SUDA – NA ČIJI ZAHTJEV SUD
NASTUPA?
1.GS može opozvati čl.NO i prije isteka mandata za koji je izabran – za odluku o tome potrebna
je većina od najmanje ¾ danih glasova. Statutom se može odrediti veća većina + ispunj.
dodat.pretp.
2.imenovanog čl.NO može u svako doba opozvati ONAJ TKO GA JE IMENOVAO i zamijeniti
ga 2 osobom. Ako više nisu ispunjene pretp. za imenov.čl.NO koje su određene statutom – GS
može imenovanoga čl. opozvati običnom većinom.
3.SUD će
1)na zahtjev NO ili
2)dionič. koji imaju d. na koje otpada najmanje 1/10 TK druš.
opozvati čl.tog odbora ako za to postoji važan razlog.
O postavlj.zahtj. NO odlučuje običnom većinom glasova.
Ako se radi o čl. koji je imenovan u NO, zahtjev sudu mogu postaviti i dionič. koji imaju d. na
koje otpada najmanje 1/10tk druš.
Opoziv se smatra valjanim u trenutku kada se priopći čl.NO.
Odluka o opozivu čl.NO ne mora biti obrazložena – to je zbog toga što se za opoziv čl.NO ne
traži poseban razlog pa se ne mora ni spominjati !

OSTAVKA ČL.NO
Čl.NO može dati ostavku. Ostavka predsjed.čl.NO daje se u pisanom obliku UPRAVI druš. koja
mora o podnesenoj ostavci obavijestiti ostale čl. NO i poduzeti mjere radi upisa promjene u
sastavu NO u SR.

OVLASTI NO / DA LI NO MOŽE SAZVATI GS ? = MOŽE SAZVATI GS , A MORA KADA JE

TO POTREBNO ZA DOBROBIT DRUŠTVA
1.nadzire vođenje poslova druš. te obavještava GS o tome ( može pregledati i ispitati
poslov.knjige, dokumentaciju druš., blagajnu, v.p. i 2 stvari). NO daje nalog revizoru za
ispitivanje GFI druš. i koncerna i podnosi GS pisano izvješće o obavlj.nadzoru.
Z. je izričito određeno da se na NO ne može prenijeti zadatak vođenja poslova druš.
U Statutu se može prdvidjeti da određ.poslove ili određ.vrste poslova UPRAVA može poduzimati
samo uz prethodnu suglas. NO
2.imenovanje i opoziv čl.upr.
3.zastupanje druš. prema čl.upr.
4.sazivanje GS ( NO može sazvati GS, mora to učiniti kada je to potrebno radi dobrobiti druš.,
odluku o tome NO donosi običnom većinom glasova)

NAČIN RADA NO
NO iz reda svojih čl. izabire predsjed. i najmanje 1 nj. zamjenika.
Upr. mora podnijeti registar.sudu prijavu za upis izabranih osoba u SR.
Zamjenik predsj. ima pr. i obveze pred. samo onda ako je predsj. spriječen u obavlj. svoje funkc.

Rad NO odvija se u sjednicama koje se u pravilu sazivaju 1x u 3.mjeseca, a svakako 1

polugodišnje.
Svaki čl.NO ili upr. može uz navođenje razloga i svrhe zatražiti da predsj. sazove sjednicu odbora
– sjednica se mora održati unutar 15 dana od kada je sazvana.
Ako se ne udovolji tom traženju – čl.NO ili upr. mogu sazvati sjednicu NO uz navođenje razloga
sazivanja i dnevnog reda sjednice.

TKO NE MOŽE SUDJELOVATI SJEDNICAMA NO:

1. osobe koje nisu nj.čl. ili
2. čl.upr.druš.
TKO MOŽE SUDJELOVATI SJEDNICAMA NO:
1. izvjestitelji i
2. savjetnici za pojedina pitanja o kojima se odlučuje
3. čl.NO mogu prisustvovati sjednicama svake komisije toga odbora iako nisu nj.čl. ako
predsjednik komisije ne odredi drugačije
4. statutom se može odrediti da u radu sjednice NO umjesto spriječenoga čl.toga odbora
prisustvuje i osoba koja nije čl.odbora ako od spriječenoga čl. odbora dobije za to pisanu
punomoć

NO može imenovati komisije radi pripreme odluka koje donosi i nadzora njihova provođenja.
Komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz nadlež.NO. Komisije su dužne o svom radu redovito
izvješćivati NO.

ODLUČIVANJE U NO:
Ako ovim Z. nije drugačije određeno, NO može donositi odluke ako su za to ispunjeni uvjeti
određeni statutom.
Nema li u statutu o tome odredbi – NO može donositi odluke ako najmanje ½ od propisanog
br.nj.čl. sudjeluje u odlučiv., ali ne manje od 3.
NO može valjano odlučivati i ako nije izabran z.ili statutom propisani br.nj.čl. ako ih je izabrano
najmanje onoilo koliko je potrebno da bi na temelju Z. ili statuta mogao valjano odlučivati.

Ako statutom nije drugačije određeno, odluke NO donose se većinom od danih glasova.
Odsutni čl.NO mogu sudjelovati u donošenju odluka tako da svoj glas dadu pisanim putem. Glas
se pisanim putem može dati putem 2 čl.NO ili osobe koja nije čl.NO ako od spriječenoga
čl.odbora dobije za to pisanu punomoć.

Glas u NO odn.nj.komisiji može se dati:

1)pismom
2)telefonom
3)telegrafom
4)telefaksom
5)korištenjem 2-ih za to podobnih tehnič.sred.

NAGRADA ZA RAD ČLANOVA NO

Članovima NO može se za njihov rad platiti naknada koja se može odrediti i sudjelovanjem
čl.odbora u dobiti društva.
Naknada se određuje:
• statutom,
• a može ju odobriti i GS društva.
Naknada mora biti primjerena poslovima koje obavlja čl.odbora i stanju društva.
Ako je naknada određena statutom, GS može većinom glasova donijeti odluku o izmjeni statuta
kojom se ta naknada smanjuje.

Čl.1 NO naknadu za rad može odobriti samo GS i to istodobno s odlučivanjem o davanju

razrješnice članovima tog odbora.

3. GLAVNA SKUPŠTINA
TKO SUDJELUJE NA GS/ TKO IMA PR.SUDJELOVANJA NA GS?
Pr. sudjelovanja na GS imaju:
1.svi dioničari društva, čak i
2.dioničari koji su imatelji d. bez pr. glasa premda ne mogu sudjelovati u donošenju odluka GS
3.čl.uprave i NO moraju sudjelovati u radu GS
4.statutom se mogu odrediti slučajevi u kojima čl.NO smiju sudjelovati u radu GS putem
prijenosa zvuka i slike (statutom ili poslovnikom o radu GS može se odrediti da se rad GS smije
prenositi zvukom i slikom).

ROK ZA SAZIVANJE GS / HOĆE LI ROK KOJI PUT BITI NEŠTO DUŽI? = HOĆE / KADA
ĆE SE ROK PRODULJITI? / POHRANA DIONICA?
GS mora se sazvati najmanje 1.mjesec dana prije dana njezina održavanja.
Statutom se sudjelov. na GS i korištenje pr.glasa može uvjetovati s time da se
1.d. određeno vrijeme prije održavanja GS moraju pohraniti i
2.da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na GS.
Predviđa li statut takvu odredbu, rok za saziv. GS računa se prema danu do čijeg se isteka moraju
pohraniti d., odn. mora prijaviti sudjelov. na GS.
Zavisi li po statutu sudjelov. u GS ili pr. da se na njoj glasuje od toga da se d. pohrane do
određ.vremena prije GS, uvjetu je udovoljeno ako se to učini najkasnije 7.dana pred održavanjem
GS.
Ako se statutom ne odredi drugačije, tome je uvjetu udovoljeno pohrane li se d. kod:
1)jav.bilježnika ili kod
2)fin.instituc. koja se bavi čuvanjem v.p.
Ako je uvjet da se sudjeluje na GS ili da se na njoj ostvaruje pr.glasa da se dioničari prijave prije
održav.GS, tome je uvjetu udovoljeno ako se to učini najkasnije 7.dana prije održavanja GS.

NADLEŽNOST SKUPŠTINE
GS odlučuje o pitanjima koja su izričito određena Z. i statutom druš., a osobito o:
1.izboru i razrješenju čl.NO
2.upotrebi dobiti
3.davanju razrješnice čl.uprave i NO
4.imenovanju revizora druš.
5.izmjenama statuta
6.poveć. i smanj. TK druš.
7.imenov. revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osniv. druš. ili radnji vođenja poslova druš. i
utvrđivanju naknade za nj. rad
8.prestanku druš.

O PITANJIMA VOĐENJA POSLOVA DRUŠTVA GS MOŽE ODLUČIVATI SAMO ONDA ako

to od nje zatraži uprava druš. koja to može učiniti kada:
1)ne dobije suglas. NO za poduzim. poslova za koje se takva suglas. traži statutom (GS ne može
odbiti odlučivati. Pozit. odluku donosi većinom od ¾ danih glasova) i
2)na vl.inicijativu jer želi čuti mišljenje GS o nekom pitanju koje se tiče vođenja poslova druš.
(GS može odbiti donijeti odluku pa time prepušta upravi da sama odluči što valja poduzeti)

SAZIVANJE GS?
GS se mora sazvati u slučajevima:
1)određenim Z. i statutom kao i
2)uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva
UPRAVA je dužna sazvati GS bez odgađanja nakon što dobije:
1. izvješće NO o GFI
2. izvješće o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod
3. druš. majke koncerna i o GFI koncerna te izvješću o stanju koncerna
GS se mora održati u prvih 8.mj. poslovne godine.
TKO MOŽE SAZVATI GS? / KAKO UPRAVA SAZIVA? / KAKO SAZIVA UPRAVA, KAKO
DONOSI ODLUKU O TOME? = OBIČNOM VEĆINOM / TKO SE SMATRA ČL. UPRAVE
ZA POTREBE SAZIVANJA? = OSOBE KOJE SU U SR UPISANE KAO ČL.UPRAVE
1.UPRAVA društva – koja odluku o tome donosi običnom većinom glasova.
Za donošenje odluke o saziv. GS ovlaštene su osobe koje su u SR upisane kao čl. uprave. Pri
tome se ne dira u pr.ostalih osoba koje su po Z. i statutu ovlaštene sazvati GS.
2.NO društva – uvijek kad je to u interesu društva – običnom većinom
3.LIKVIDATORI društva
4.U STATUTU bi se ovlast za saziv.GS mogla dati i kome 2 npr. predsjedniku NO, određ.
dioničarima poimence i sl.

KAD MOŽE NO SAZVATI GS?

Uvijek kad je to u interesu druš. i odluku o saziv. donosi običnom većinom.

KAD SE GS MORA SAZVATI? / NA KOJI NAČIN DIONIČARI? / KAKO JE SAZIVAJU

DIONIČARI KOJI IMAJU KVALIFICIRANU MANJINU?
GS mora se sazvati:
1.ako to u pisanom obliku zatraže dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od 20.dijela TK
druš. i
2.navedu svrhu i
3.razlog sazivanja te skupš.
Zahtjev treba uputiti UPRAVI.
4.statutom se može odrediti da to pr. imaju i dionič. koji zajedno imaju udjele koji su manji od
20.dijela TK društva.

DIONIČ. MOGU NA ISTI NAČIN ZAHTIJEVATI I DA SE OBJAVI PREDMET ODLUČIV.

NA GS – ne udovolji li se nj. zahtjevu, SUD može ovlastiti dionič. koji su postavili zahtj. da sami
sazovu GS, odn. da objave predmet odlučiv. na toj skupš.; sud može istovremeno imenovati i
predsjednika GS.
U pozivu se mora naznačiti:
1. da se GS saziva po ovlasti suda uz
2.navođenje odluke kojom se ovlast daje.
Troš. saziv. i održ. GS snosi druš. kao i sudske troškove ako sud udovolji zahtj. dion. za saziv.
GS.

Od saziv. do održav. GS mora proteći najmanje 1.mjesec dana; no ako je statutom sudjelov. na GS
uvjetovano pohranjivanjem d. ili prijavom sudjelov. na njoj – rok za saziv. računa se prema danu
do čijega se isteka moraju pohraniti d. odn. mora prijaviti sudjelov. na GS.

POZIV NA GS?
Poziv na GS objavljuje se u glasilu druš.
Odluka o saziv. GS mora sadržavati:
1.tvrtku i sjedište druš.
2.vrijeme i mjesto održav. GS
3.uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelov. u GS te za
4.korištenje pr.glasa

U pozivu se mora navesti:

1.sadržaj odluke o saziv. GS

Od dana objave poziva za GS u poslov.prostorijama u sjedištu druš. moraju se izložiti za

razgledavanje dionič.:
1)GFI
2)izvješće o stanju druš.
3)izvješće NO i prijedlog odluke o upotrebi dobiti kada su predmet razmatranja i odlučiv. na GS
4)na zahtjev svakog dionič. mora mu se staviti na raspolaganje preslika ovih isprava – to vrijedi i
u pogledu GS druš.majke u koncernu za GFI koncerna, izvješće o stanju koncerna i izvješće NO.
GDJE SE ODRŽAVA GS?
Ako u statutu nije drugačije određeno – GS se održava u sjedištu druš.
Kotiraju li d. druš. na burzi – GS se, ako statutom nije drugačije određeno, može održati i u
sjedištu burze.

GDJE SE OBJAVLJUJE POZIV NA GS?

1.u glasilu društva
2.ako su dioničari društva poimenično poznati – GS se može sazvati preporučenim pismom pri
čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva.
Ako na GS sudjeluju ili su zastupljeni svi dionič., ona može donositi valjane odluke i kada se ne
postupi po odredbama ZTD-a o njezinom sazivanju ako se ni 1 dionič. ne usprotivi donošenju
odluka.

DNEVNI RED? / OBJAVA DNEVNOG REDA? / ŠTA SE MORA OBJAVITI UZ DNEVNI

RED? = 1.POZIV ZA GS I 2.PRIJEDLOG ODLUKA ŠTO IH TREBA DONIJETI / DOPUNA
DNEVNOG REDA?
Dnevni red GS mora se objaviti u glasilu druš. zajedno s pozivom na skupštinu, i prijedlogom
odluka što ih treba donijeti.

Ako dionič. koji zajedno imaju udjele u iznosu od 20.dijela TK druš. nakon što je sazvana GS
zahtijevaju da se objavi predmet odlučiv. na GS – to se mora učiniti u roku od 10.dana nakon što
je objavljeno saziv. GS – propust roka ima za posljedicu da predložene točke dnevnog reda nisu
valjano objavljene.
Ako GS treba odlučiti o izmjeni statuta ili o sklapanju ug. koji je valjan samo ako GS na nj. dade
suglas. – moraju se objaviti prijedlog izmjena statuta odn. bitni sadržaj ug.

TKO FORMULIRA PRIJEDLOGE ODLUKA? / DA LI UVIJEK UPRAVA? = I NO

Za svaku točku dnevnog reda o kojoj treba da odlučuje GS , UPRAVA i NO moraju, a ako se radi
o izboru čl. NO i revizora ,samo NO , navesti u objavi dnev.reda i prijedloge odluka što ih treba
donijeti – to ne vrijedi ako je predmet odlučiv. uvršten u dnev.r. na zahtjev manjinskih dionič.

Prijedlog za izbor čl.NO i imenov.revizora mora sadržavati:

1.njihova imena i prezimena
2.zanimanje i prebivalište
3.a kada je riječ o revizoru pravnoj osobi – njenu tvrtku i sjedište
Kada se u NO nalazi i predstavnik radnika – za donošenje odluke tog odbora o stavlj. prijedloga
za izbor čl.NO potrebna je većina glasova čl. koje su u NO izabrali ili imenovali dionič.
Na GS ne može se odlučivati o točkama dnevnog reda koje nisu valjano objavljene

PRIJEDLOZI DIONIČARA? / TKO MOŽE STAVLJATI PROTUPRIJEDLOGE? / ŠTA SU TO

PROTUPRIJEDLOZI?/ DO KADA SE MOGU DATI? =1.NAJKASNIJE 2.TJEDNA PRIJE
ODRŽAVANJA GS ILI 2.NA SAMOJ GS DRUŠTVA
Prijedlozi dionič. s navođenjem njihova
1.imena
2.obrazloženja i
3.eventualnog stava UPRAVE
moraju biti dostupni, ako dionič. najkasnije 2.tjedna prije dana održav. GS dostavi druš. na adresu
za to navedenu u pozivu svoj protuprijedlog prijedlogu odluke koji je dala UPRAVA i NO o nekoj
određ.točki dnev. reda s obrazloženjem.
Ako se dionič. ne koristi svojim pr., to nema za posljedicu gubitak pr. na stavljanje
protuprijedloga na GS druš.

PROTUPRIJEDLOG I OBRAZLOŽENJE NE MORAJU SE UČINITI DOSTUPNIMA:

1.ako bi se objavom počinilo KD ili PREKRŠAJ
2.ako bi protuprijed. doveo do odluke GS koja bi bila protivna Z. ili statutu
3.ako obrazlož. protuprijed. u bitnim pitanjima sadržava očito pogrešne podatke ili podatke koji
mogu zavesti dionič.
4.ako je protuprijed. dionič. utemeljen na istome činj. stanju, bio već priopćen GS
5.ako je isti protuprijed. dionič. s bitno istim obrazloženjem u posljednjih 5.god. najmanje 2x bio
priopćen GS i za nj. su se izjasnili dionič. čije d. čine manje od 20-ine TK druš.
6.ako je vidljivo da dionič. neće sudjelovati u GS niti će ga itko na njoj zastupati
7.ako u posljednje 2.god. na 2 GS dionič. nije sam ni preko zastupnika stavio neki protuprijedlog
kojega je priopćio
Obrazlož. ne treba učiniti dostupnim, ako sadržava više od 5.000 znakova. Postavi li više dionič.
protuprijedl. o istome pitanju, uprava ih može povezati zajedno s obrazloženjima.

TKO VODI GS?

GS vodi PREDSJEDNIK – tu dužnost može stalno obavljati ista osoba – u praksi je to
PREDSJEDNIK NO ili SE ONA MOŽE MIJENJATI ZA SVAKU GS ODN. IZABRATI ZA
ODREĐ.VRIJEME.Način izbora predsjednika bi valjalo odrediti STATUTOM društva.

ZAPISNIK?
Svaka odluka GS mora se navesti u zapis. kojega sastavlja JAVNI BILJEŽNIK.
U zapis. se navode:
1.mjesto i vrijeme održav. GS
2.ime i prezime jav.bilj.
3.način i rezultat glasovanja i
4.utvrđenje predsjednika o donesenim odlukama

Zapis. treba priložiti:

1.popis sudionika na GS i
2.dokaz o saziv. GS – ne treba ih priložiti ako su uz navođenje njihova sadržaja navedeni u zapis.
Zapis. potpisuje JAV.BILJ. Nije potrebno da se navedu svjedoci.
UPRAVA mora bez odgađanja po održanoj GS dostaviti registar.sudu javno ovjereni primjerak
zapis. s prilozima.

TKO IMA PR. GLASA NA GS? / PO ČEMU SE RAVNA?

Svaka d. daje svom imatelju pr.glasa u GS društva. ZTD ne dopušta pluralni votum – zabranjuje
se da se izdaju d. koje za isti iznos TK koji se na njih odnosi daju različ.pr.glasa u skupš.druš.
Tom se odredbom istodobno poštuje nač. da dionič. pod jednakim uvjetima imaju jednak položaj
u druš. jer br. glasova iz d. mora odgovorati njezinom nomin.iznosu.
Ako je neki dionič. uplatio veći iznos u TK druš., trebao bi imati i veće pr.glasa npr. ako imatelj
d. koja glasi na iznos od 100 kn ima pr. na 1 glas u GS druš., tada bi imatelj d. koja glasi na 1000
kn morao imati pr. na 10 glasova

KAKO SE OSTVARUJE PR.GLASA U GS DD-A?

Pr. glasa ostvaruje se prema nomin. iznosima d., a na temelju d. bez nomin.iznosa – prema
njihovu br.

OGRANIČENJE PR.GLASA?
Pr.glasa može se ograničiti STATUTOM – propisivanjem da pojedini dionič. ne može imati više
od određ. najvećeg br. glasova ili % od svih glasova.
Statutom se može odrediti da se d. koje pripadaju nekome dionič smatraju i d. koje netko 2 drži
za nj. račun.
Ako je dionič. trg.društvo – statutom se može odrediti da se d. koje mu pripadaju
1.smatraju i d. društva koje je o njemu ovisno
2.druš. koje u odnosu na nj. vladajuće
3.druš. koje je s njime povezano u obliku koncerna
4.ili d. koje netko 3-ći drži za račun tih društava

Ne mogu se postaviti ogranič. koja bi se odnosila samo na pojedine dionič.

Spomenuta ogranič. nisu dopuštena u pogledu:
1.d. druš. s kojima se trguje na organiziranom tržištu v.p.
2.ni pri donošenju odluka za koje je z. ili statutom propisano da se donose nekom većinom koja
se određuje po TK druš.

KAKO SE STJEČE PRAVO GLASA U DD? / KAD DIONIČAR STJEČE PR.GLASA /ČIME
SE MOŽE UVJETOVATI OSTVARIVANJE PR.GLASA NA GS? = STATUTOM
Pr.glasa stječe se potpunom uplatom uloga.
Statutom se može odrediti da se pr.glasa stječe već kada se za d. uplati Z. ili statutom određ.
najniži iznos uloga.

KAD SE STJEČE PR.GLASA PRIJE POTPUNE UPLATE ULOGA?

Za d. za koju se uplati najniži iznos uloga, stječe se pr. na 1 glas.
Kod većih uloga omjer stečenih pr.glasa ravna se prema veličini onoga što je uplaćeno.

Ako se statutom ne odredi da se pr.glasa stječe prije potpune uplate uloga, a ni 1 d. još nije u
cjelini uplaćena – omjer pr.glasa određuje se prema visini uplaćenih uloga. Uplata najnižeg uloga
daje pr. na 1 glas. Dijelovi glasova uzimaju se u obzir samo onda, ako za dionič. koji ima pr.glasa
daju pune glasove.
Zalaganjem d. dionič. ne gubi pr.glasa.
GLASOVANJE PUTEM PUNOMOĆNIKA NA GS DD-A?
Dioničar može pr.glasa u GS ostvariti i preko PUNOMOĆNIKA. Punomoć se mora dati u
pisanom obliku, ako se statutom ne utvrdi i drukčiji oblik davanja punomoći. Način glasovanja
određuje se statutom.

ISKLJUČENJE PR.GLASA, KOJI SLUČAJEVI ? =3 / KOJI JE NAJČEŠĆI? = ZAHTJEV / SVI

SLUČAJEVI KAD NA GS NE POSTOJI PR.GLASA
Pravila o isključenju predviđa Z. , njima se određuje da:
1.nitko ne može ostvariv. pr.glasa za sebe ni za nekoga 2 kada se odlučuje o tome :
1)da li da mu se dade razrješnica
2)o nj. oslobođenju od neke obveze ili
3)o ostvarenju zahtj. kojega druš. ima prema njemu
Za d. iz kojih dionič. na taj način ne može ostvarivati pr.glasa, to za nj. ne mogu učiniti ni 2
osobe.
2.ništav je ug. kojim se dionič.obvezuje da će glasovati po uputama druš., uprave ili NO društva
ili po uputama ovisnoga društva. Ništav je i ug. s kojim se dionič. obvezuje da će glasovati za
svaki prijedlog uprave ili NO druš.

ODLUČIVANJE NA GS? / KVORUM? / TREBA LI KVORUM U DD? = NE, OSIM AKO JE

TO PREDVIĐENO STATUTOM / KAKO ČL.VIJEĆA DONOSE ODLUKE U DD? =
OBIČNOM ILI KVALIFICIRANOM VEĆINOM
1.KVORUM = je općenito propisani broj čl. nekog kolegijalnog tijela koji mora sudjelovati na
sastanku tog tijela da bi ono uopće moglo raditi i donositi valjane odluke.
= u konkretnom slučaju = znači određen broj od ukupnog broja dionič. odn.
dionič. koji predstavljaju određ. visinu TK u odnosu prema nj. ukupnom iznosu, čija se prisutnost
traži da bi se GS mogla održati i da bi se na njoj moglo valjano odlučivati.

Z. kvorum nije propisan – to znači da uredno sazvana GS, na način kako je to prethodno opisano,
može djelovati i donositi odluke neovisno o tome koliko je dionič. nazočno odn. koliki dio TK
oni predstavljaju.
Statutom se kvorum ipak može odrediti, pa to, ovisi o volji dionič. svakog druš. Odredi li se
kvorum statutom, a na sazvanoj GS kvoruma nema- naredna GS može valjano odlučivati bez
obzira na to je li zahtjev za kvorumom ispunjen, ako statutom za to nije određen neki poseban
kvorum.

2.NAČELO OBIČNE VEĆINE = na GS odluke se donose većinom danih glasova (obična

većina), ako se Z. ili statutom ne odredi da je za to potrebna neka veća većina ili se zahtijeva i
ispunjenje dodatnih pretp.
Za donošenje odluke – dostatno je da je bilo više glasova ZA nego li glasova PROTIV. Pritom se
suzdržani glasovi ne računaju i uzima se kao da nisu ni dani.

3.KVALIFICIRANA VEĆINA = Z. za donošenje pojedinih odluka traži kvalif. većinu.

Tako je npr.
1. većina od najmanje ¾ TK zastupljenoga na GS druš. prilikom donošenja odluke potrebna
pri odlučiv. o izmjeni statuta
2. pri poveć. i smanjenju TK
3. isključ. ili ogranič. pr.prvenstva pri upisu novih d.
4. prestanku druš.
većina potrebna za odluku ovdje se utvrđuje prema TK.
5.većina od ¾ danih glasova traži se za donošenje odluke za opoziv čl.NO i za
6.donošenje odluke kojom GS daje odobrenje da uprava poduzme poslove za koje joj je NO
uskratio suglas. koju je uprava po statutu morala zatražiti

KADA SE ODLUKA DONOSI KVALIF.VEĆINOM, STATUTOM SE MOŽE ODREDITI DA

JE ZA DONOŠENJE NEKIH ODLUKA GS POTREBNA:
1.neka 2 većina ili se
2.može zahtijevati ispunjenje dodatnih pretp.
U pravilu se statutom može tražiti samo da je za donošenje odluke prijeko potrebna veća većina
od one koju propisuje ZTD.
No, kada se radi o odluci o poveć.TK ulozima dopušta se da statut predvidi donošenje odluke i uz
većinu koja je manja od one koju propisuje ZTD (3/4 TK zastupljenog na GS prilikom
donoš.odluke) – ta 2 većina mora biti barem obična većina.
PRAVO NA OBAVIJEŠTENOST
KAKVO JE TO PRAVO? = UPRAVLJAČKO / PR.DIONIČARA DA BUDU OBAVIJEŠTENI? /
PR. NA INFORMIRANOST DIONIČARA? / TKO IM DAJE TO PR? = UPRAVA / GDJE
OSTVARUJU TO PR.? = NA GS
UPRAVA mora na GS dati svakome dionič. na nj. zahtjev obavještenja o poslovima druš., ako je
to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu.
Obveza davanja obavještenja odnosi se i na pr. i poslov.odnose druš. s povezanim druš.
Ako je druš. kroz poslov.god. steklo vl.d., UPRAVA mora u izvješću o stanju druš. navesti:
1. razloge stjecanja
2. broj i nomin. iznos stečenih d., a ako je druš.izdalo d. bez nomin. iznosa - njihov broj i
iznos TK koji na njih otpada
stekne li ih ipak naplatnim putem i
3. ono što je za to dalo
4. vl.d. koje je otuđilo i
5. takve d. koje još drži
UPRAVA DRUŠ.MAJKE U KONCERNU dužna je skupš. tog druš. kojoj se podnose GFI
koncerna i izvješće o stanju koncerna dati obavještenja i o stanju druš. koncerna.

KADA UPRAVA MOŽE USKRATITI DAVANJE OBAVIJESTI?

UPRAVA može uskratiti davanje obavijesti samo:
1. ako bi ono prema razumnoj gospodar.prosudbi moglo štetiti druš. ili s njime povezanom
druš.
2. o poreskim davanjima ili o visini pojedinih od njih
3. o razlici između vrijed. s kojom su pojedini predmeti navedeni u poslov.knjigama druš. i
nj. više vrijed., osim ako GS utvrdi GFI
4. o metodama izrade GFI i procjene vrijed. imovine, prihoda i rashoda ako je navođenje tih
metoda u prilogu spomenutih izvješća dovoljno za to da se dobije prava slika imovin. i
financ.stanja te stanja dobiti druš.
5. ako bi davanjem obavijesti uprava učinila neku kažnjivu radnju

AKO JE NEKOME DIONIČ. ZBOG NJ. SVOJSTVA DIONIČ. DANA OBAVIJEST IZVAN GS,
ona se na GS mora dati svakome dionič. druš. na nj. zahtjev pa i onda kada nije potrebna za
prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu.
AKO JE DIONIČ. USKRAĆENA OBAVIJEST – on može tražiti da se nj. pitanje i razlog zbog
kojega mu je bio uskraćen odgovor navedu u zapis. o radu GS.

ODLUKA SUDA O PRAVU DIONIČARA DA BUDU OBAVIJEŠTENI?

TRG.SUD kao isključivo nadležan odlučuje o zahtjevu dionič. o tome mora li UPRAVA dati
obaviještenja.
Zahtjev može postaviti:
1. svaki dionič. kome nije dano zatraženo obavještenje,
2. a ako je o točki dnev.reda na koju se obaviješt.odnosi na GS donesena odluka , i svaki
dionič. koji je prisustvovao skupš, i u zapis. izjavio svoje protivljenje donesenoj odluci.
Zahtjev se mora podići u roku 15 dana od dana kada je održana GS na kojoj je odbijeno da se
dade obaviješt.
Udovolji li sud zahtjevu, obavijest se daje i izvan GS.
GFI
TKO IH SASTAVLJA? = IZRAĐUJE UPRAVA I DOSTAVLJA NO / KAD UPRAVA NO
PODNESE GFI, ŠTA JOŠ MORA PODNIJETI? = 1.IZVJEŠĆA O STANJU DRUŠ. I
2.PRIJEDLOG ZA UPOTREBU DOBITI
GFI sastavlja UPRAVA u skladu s propisima o računovodstvu.

UPRAVA je dužna podnijeti NO:

1.GFI i IZVJEŠĆE O STANJU DRUŠ. bez odgađanja od kada ih sastavi
2.to vrijedi i za druš.majku u koncernu u pogledu GFI koncerna i izvješća o stanju koncerna
3.prijedlog odluke o upotrebi dobiti koji želi predložiti GS za donošenje:
- podjelu dionič.
- unos u rezerve
- neraspoređenu dobit
4.svaki čl.NO ima pr.pregledati GFI, izvješća o stanju druš. i izvješće revizora. Treba ih dostaviti
svakom čl.NO, a ako taj odbor tako odluči i čl. nj. komisija

NO MORA ISPITATI:
1. GFI
2. IZVJEŠĆE O STANJU DRUŠ. I
3. PRIJEDLOG ODLUKE O UPOTREBI DOBITI
U KONCERNU NO DRUŠ.MAJKE DUŽAN JE ISPITATI I:
1.financ.izvješća na razini koncerna i
2.izvješće o stanju koncerna

AKO GFI ISPITUJE REVIZOR DUŽAN JE:

1.sudjelovati u radu sjednice NO i nj. komisije na kojoj se ona ispituju
2.izvijestiti o svom izvješću
3.dati objašnjenja koja se od nj. traže

NO MORA U PISANOM OBLIKU:

1.izvijestiti GS o rezultatima ispitivanja i u tom izvješću mora navesti:
- na koji je način i u kojem opsegu u toku poslov.god. ispitao vođenje poslova druš.
- u druš. čije d. kotiraju na burzi u izvješću se mora navesti i koje komisije ima NO te
koliko je sjednica tog odbora održano kao i broj održanih sjednica svake komisije
2.NO mora zauzeti stav i o izvješću revizora. U izvješću se mora navesti:
- ima li NO primjedaba na podnesena mu izvješća i
- daje li suglas. na GFI koja mu je podnijela uprava

NO JE DUŽAN SVOJE IZVJEŠĆE DOSTAVITI UPRAVI U ROKU od 1.mjesec dana nakon što
su mu podnesena sva izvješća koja treba ispitati.
Ne postupi li tako – uprava mu je dužna dati dodatni rok za dostavlj.izvješća koji ne može biti
dulji od 1.mjesec dana.
Ne dostavi li NO svoje izvješće ni u tom roku – smatra se da nije dao suglas. na izvješće uprave,
što vrijedi i kada je riječ o GFI druš.majke u koncernu.

UTVRĐENJE GFI OD STRANE UPRAVE I NO?

Dade li NO suglas. na GFI , time su ih utvrdili UPRAVA i NO, ako oni ne odluče da se utvrđenje
tih izvješća prepusti GS.
Odluke UPRAVE i NO o tome moraju se navesti u izvješću NO GS i moraju mu se priložiti.
UTVRĐENJE GFI OD STRANE GS?
GS utvrđuje GFI:
1.kada joj UPRAVA i NO prepuste da to učini ili
2.kada NO ne dade suglas. na izvješća koja joj podnese UPRAVA – isto vrijedi i za GFI
druš.majke u koncernu.

Pri utvrđiv. GFI primjenjuju se propisi kojima se uređuje sastavlj. tih izvješća. GS smije pri
utvrđenju GFI rasporediti u rezerve druš. samo iznose koje u njih treba unijeti po Z. i statutu.

IZMIJENI LI GS GFI KOJE JE ISPITAO REVIZOR, njena odluka o utvrđenju tog izvješća i
odluka o upotrebi dobiti imaju pr.učinak tek nakon što ih ispita revizor i o tome podnese izvješće
bez rezerve.
Te su odluke ništave ako revizor ne podnese izvješće bez rezerve u roku od 2.tjedna od dana
nj.donošenja.

TKO FORMALNIM PRAVOM UTVRĐUJE GFI?

UPRAVA i NO, a može se desiti da i GS

KAKO ĆE DOĆI DO TOGA?

1.UPRAVA ih pripremi
2.podnosi ih NO radi kontrole
3.NO će pregledati

TKO MORA BITI NAZOČAN?

Revizori – postavlja ih UPRAVA i NO prilikom osnivanja

TKO UTVRĐUJE GFI U FORMALNOPRAVNOM SMISLU?

GS, ako to ne učini UPRAVA i NO

KAD ĆE SE SMATRATI DA SU GFI UTVRĐENA?

Ako je NO donio odluku to je dobro, to odobri, tada se GFI smatraju utvrđenima, onda se ona
upišu u SR.
PRIJENOS DIONICA MANJINSKIH DIONIČARA / SQUEEZ OUT
MANJINSKA PRAVA DIONIČARA?/ PRIJENOS DIONICA UZ PLAĆANJE OTPREMNINE?
/ KAKVI TO DIONIČARI IMAJU PRAVO NA OTPREMNINU?
GS može na zahtjev dionič. koji ima d. koje se odnose na najmanje 95% TK druš. (gl.dionič.)
donijeti odluku na temelju koje mu se prenose d. manjinskih dionič. uz plaćanje tim dionič.
primjerene otpremnine u novcu.

Za utvrđenje ima li gl.dionič. d. koje se odnose na najmanje 95% TK druš. primjenjunu se ove
odredbe:
1. koliki udio pripada 1 druš. određuje se kod druš. kapit. na temelju odnosa nominal.iznosa
udjela koji mu pripada prema ukupnome TK 2 druš., a ako je to druš. izdalo d. bez
nomin.iznosa brojem d. koje mu pripadaju.
Vl.udjele druš. treba odbiti od TK. S vl.udjelima druš. izjednačuju se udjeli koji pripadaju
nekome 2 tko ih drži za račun toga druš.
2. kao udjeli koji pripadaju druš. računaju se i oni udjeli koji pripadaju druš. koje je o njemu
ovisno ili koje za nj. račun ili za račun druš. koje je o njemu ovisno drži netko 2. ako
druš. pripada trg.pojedincu i udjeli koji inače ulaze u nj. imovinu.

OTPREMNINA DIONIČARIMA? / OTPREMNINA U NOVCU?

Gl.dionič. određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjin.dionič. i pritom mora
uzeti u obzir prilike druš. u vrijeme donošenja odluke GS. Uprava druš. mu mora pritom dati na
uvid svu potrebnu dokumentac. i pružiti potrebna obavještenja.

Na iznos otpremnine obračunava se kamata u visini eksontne stope HNB uvećane za 2 postotna
poena za vrijeme od upisa odluke GS o prijenosu d. u SR pa do isplate manjinskim dionič. – time
se ne isključuje odgovor. za eventualnu 2 štetu

Prije nego što upr.druš. sazove GS gl.dionič. joj je dužan predati izjavu banke kojom ona
solidarno jamči da će gl.dionič. manjinskim dionič.isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće
kamate bez odgađanja po upisu odluke GS o prijenosu d. u SR.

PRIPREMA GS?
U objavi dnev.reda GS koja odlučuje o prijenosu d. moraju se navesti:
1.tvrtka i sjedište gl.dionič., a ako je to fizič.o., njeno ime, prezime i prebivalište
2.iznos otpremnine koju je odredio gl.dionič.
Gl.dionič. mora GS podnijeti pisano izvješće i u njemu iznijeti pretp. za prijenos d. te obrazložiti
primjerenost otpremnine koju mora isplatiti u novcu. Primjerenost otpremnine moraju ispitati 1 ili
više vještaka koje na zahtjev gl.dionič. imenuje trg.sud.

Od dana saziv. GS u poslov.prostorijama u sjedištu druš. moraju se radi slobod.uvida

dionič.izložiti:
1.prijedlog odluke GS o prijenosu d.
2.GFI i izvješća o stanju druš. za 3.posljednje god.
3.izvješće gl.dionič.
4.izvješće vještaka
Svakome se dionič. na nj. zahtjev mora besplatno i bez odgađanja dati preslike akata.

PROVEDBA GS?
Na GS moraju se objasniti navedeni akti. Gl.dionič. se može omogućiti da na početku
raspravljanja usmeno obrazloži prijedlog odluke o prijenosu d. i primjerenost visine otpremnine
koju za to treba platiti.

UPIS ODLUKE O PRIJENOSU D. U SR?

UPRAVA druš. mora podnijeti prijavu registar.sudu za upis odluke GS o prijenosu d. u SR. Prijavi
se mora priložiti zapis. s GS u kome se navodi odluka o prijenosu d. i prilozi toj odluci u
izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici.
UPRAVA u prijavi daje izjavu da odluka GS nije pobijana u roku u kome se to moglo učiniti ili da
je podignuta tužba za pobijanje pravomoćno odbijena.

Upisom odluke o prijenosu d. u SR sve d. manjinskih dionič. prenose se gl.dionič. Ako su za te d.

izdane isprave, u njih se do prijenosa isprava gl.dionič. upisuje zahtj. manjinskih dionič. za
isplatom otpremnine.

SUDSKO ISPITIVANJE PRIMJERENOSTI OTPREMNINE?

Odluka o prijenosu d. ne može se pobijati tužbom zbog toga što iznos otpremnine koji je odredio
gl.dionič. nije primjeren.
Ako iznos otpremnine nije primjeren – odredit će ga na zahtj. manjinskog dionič. trg.sud.

Ako gl.dionič. ne ponudi iznos otpremnine u novcu ili to ne učini onako kako bi to trebao učiniti,
a tužba kojom se pobija donesena odluka nije podignuta ili se to ne učini u za to propisanom
roku, ona bude povučena ili pravomoćno odbijena – odredit će ga na zahtjev manjinskog dionič.
trg.sud.

Zahtjev se može postaviti sudu samo u roku od 2.mjeseca od dana od kada se smatra da je
objavljen upis odluke o prijenosu d. u SR.
ODLUKE GS S OBZIROM NA NEDOSTATAK / NEVALJANOST ODLUKA GS
Razlozi za nevaljanost odluke GS su:
1. propusti u nj. sazivanju
2. povreda pravila o djelovanju GS i donošenju odluka te proglašavanju donesenih odluka
3. propusti u svezi sa zapis. s GS
4. protivnost odluka moralu te
5. povreda propisa o zaštiti vjerov.društva

Nevaljane odluke GS mogu biti:

1.NIŠTAVE =teži oblik nevaljanosti; ništave = su one odluke GS koje nemaju pr.učinak.
Ništavost nastaje na temelju Z. u času nj. donošenja.
Ništave odluke sud ne bi smio upisati u SR jer se na ništavost pazi po služ.duž.
Na ništavost se može pozivati svaka:
1)zainteresirana osoba i
2)to se može činiti i tužbom za utvrđenje odluke ništavom. Odgovarajuća presuda samo utvrđuje
da je neka odluka GS otpočetka bila ništava.

POGREŠKE U SVEZI S SAZIVANJEM GS DO ČEGA DOVODE – AKO SU PRISUTNI SVI

DIONIČARI? / AKO JE POGREŠKA U SAZIVANJU?
RAZLOZI NIŠTAVOSTI:
1. ništava je odluka GS koja je suprotna odluci o uvjetnom poveć.TK
2. uporabu dobitka iz poveć. TK iz sred. druš. i ne upiše se u SR u roku od 3.mjeseca od
njena donošenja
3. smanjenje i poveć.TK ispod najniže svote TK pri nj. redovitom smanjenju, a ne upiše se u
SR u roku od 6.mjeseci od odluke o poveć.
4. izmijeni li GS GFI koje je ispitao revizor, njena odluka o utvrđenju tog izvješća i o
upotrebi dobiti imaju pr. učinak tek nakon što ih ispita revizor i o tome podnese izvješće
bez rezerve – ako revizor ne podnese izvješće bez rezerve u roku od 2.tjedna od dana nj.
donošenja - te odluke su ništave
5. ako je odluka GS donesena na GS koja nije sazvana na propisani način osim ako su na
njoj sudjelovali svi dionič.
6. ako nije unesena u zapis. na propisani način
7. ako nije u skladu s biti druš. ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se
isključivo ili pretežno štite interesi vjerov.druš. ili su doneseni radi zaštite jav.interesa
 8. ako je suprotna moralu
9. ako je pravomoć. presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena
ništavom
10. ako ju nisu sazvale osobe ovlaštene Z.
11. ako poziv za saziv. nije objavljen u glasilu društva onako kako je to propisano Z.

KADA ODLUKA GS MOŽE KONVALIDIRATI / AKO JE POGREŠKA U SAZIVANJU ? =

NIŠTAVOST ODLUKE
Nakon što se odluka GS upiše u SR ne može se pozivati na njenu ništavost iz razloga nedostatka
zapis.
Ako je odluka GS ništava iz razloga u svezi sa saziv. GS i biti druš., te moralu, na ništ. se ne
može pozivati po proteku 3.godine od njezina upisa u SR.
Ako je u vrijeme isticanja toga roka u tijeku spor povodom tužbe za utvrđenje odluke ništavom –
rok se produžuje sve dok se o tužbi pravomoćno ne odluči ili dok se spor konačno ne riješi na
neki 2 način.

Na štetnost odluka GS mogu se pozivati:

1.dioničari
2.uprava
3.čl.uprave
4.čl.NO

NAJVAŽNIJI PRAKTIČNI RAZLOG NIŠTAVOSTI ? = Ako nije objavljen prijedlog odluke.

2.POBOJNE =odluke GS koje su pobojne mogu se pobijati tužbom za pobijanje.
Uspije li ovlaštenik podizanja te tužbe, presudom se odluka proglašava ništavom. Ta presuda
djeluje prema svakome u druš. i prema svim 3-im osobama izvan druš. Odluka koja je proglašena
ništavom povodom tužbe za pobijanje smatra se ništavom otpočetka (djelov. ex tunc)

Razlozi pobijanja:
1.ako je odluka GS donesena protivno Z. ili statutu
2.što je dioničar glasovanjem na GS pokušao za sebe ili za nekoga 2 postići korist na štetu druš.
ili 2-ih dionič.

KONVALIDIRANJE POBOJNE ODLUKE GS? / Ne može se pobijati odluku GS:

1)ako je ta skupš. potvrdi novom odlukom, a ta se nova odluka ne pobija u roku koji je propisan
za pobijanje ili
2)ako je tužba za pobijanje te odluke pravomoćno odbijena

Ima li tužitelj pr.interes na tome da se pobijana odluka oglasi ništavom za vrijeme do donošenja
nove odluke kojom je pobijana odluka bila potvrđena može tražiti da se pobijana odluka oglasi
ništavom za vrijeme do donošenja nove odluke.

TKO JE AKTIVNO LEGITIMIRAN? / TKO MOŽE POBIJATI ODLUKU GS, KOJI

DIONIČARI I U KOJEM ROKU?
ODLUKE GS MOGU POBIJATI:
1. dionič. koji je sudjelovao u radu GS i svoje protivljenje odluci izjavio u zapis.
2. dionič. koji nije sudjelovao u radu GS jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome
sudjeluje, ako GS nije bila uredno sazvana ili predmet odlučiv. na GS nije bio valjano
objavljen
3. svaki dionič. koji je glasovanjem na GS pokušao za sebe ili za nekoga 2 postići korist na
štetu druš. ili 2-ih dionič.
 4. UPRAVA DRUŠ.
5. SVAKI ČL. UPRAVE i NO ako bi provođenjem odluke učinio radnju koja je kažnjiva,
nezakonita ili za koju bi morao odgovarati za štetu

TUŽBA ZA POBIJANJE – mora se podići kod trg.suda u roku od 30 dana od donošenja odluke.
Ako je tužitelj bio prisutan na GS na kojoj je odluka donesena – rok počinje teći 1.narednog dana
od dana kada je zaključena GS na kojoj je odluka donesena.
Ako tužitelj nije prisustvovao GS – rok počinje teći 1.narednog dana od dana kada je mogao
saznati za odluku.
Tužba se podiže protiv društva.

UČINAK POBIJANJA:
Ako sud pravomoć. presudom utvrdi da je odluka GS ništava –ona djeluje prema svim dionič. i
ČL. UPRAVE i NO čak i kada nisu bili stranke u tom post. Uprava mora presudu bez odgađanja
dostaviti registar.sudu.
Ako je u SR bila upisana odluka koja je oglašena ništavom – mora se upisati i presuda. Upis
presude u SR mora se objaviti na isti način kako se objavljuje i odluka.
Ako je odlukom mijenjan statut – SR treba uz presudu dostaviti i potpuni tekst statuta ovjeren od
jav.bilj. koji potvrđuje da su u njemu uzeti u obzir presuda i sve dotadašnje izmjene statuta.

3.PRIVIDNE ODLUKE =riječ je o prividu da postoji odluka, iako je zapravo nema – to je slučaj
kada su učinjene čiste postupovne pogreške zbog kojih je utvrđeno da je odluka donesena,
premda nije tako.
Takvi slučajevi su iznimni:
1. kada predsjednik GS proglasi neku odluku donesenom, iako ona zapravo nije donesena
jer je rezultate glasovanja pogrešno utvrdio zbog pogreške u brojanju glasova, uzimanja u
obzir glasova dionič. čije je pr.glasa bilo isključeno, pogrešnim uzimanjem da GS ima
statutom određeni kvorum za odlučiv. i sl.,a jav. je bilj. to upisao u zapis GS
2. kako je glede donošenja odluka mjerodavno ono što proglasi predsjednik GS i što se
unese u zapis., takva odluka postoji i djeluje iako zapravo nije donesena. Ona se može
pobijati tužbom.
3. u takvim sklučajevima je moguće da je umjesto proglašene odluke donesena odluka, ali
suprotna onoj koja je proglašena, valja dopustiti podnošenje tužbe kojom se utvrđuje da
je donesena drugačija odluka suprotna onoj koja je bila proglašena. Tada je riječ o 2
tužb.zahtjeva:
1)kojim se pobija proglašena odluka (prividna) i
2)kojim se utvrđuje odluka koja je zapravo bila donesena (stvarna odluka)
4. sud će ispitati kako se glasovalo i utvrditi stvarno stanje valjano danih glasova ZA i
PROTIV i ako utvrdi da je rezultat suprotan onome koji je utvrdio predsjednik GS –
proglašenu odluku oglasiti ništavom i utvrditi onu koja je zapravo bila donesena.

4.ODLUKE BEZ PRAVNOG UČINKA = odluka donesena na GS, za koju je ispravno utvrđen i
proglašen rezultat glasovanja, a jav.bilj. ju je unio u zapis. održane GS na kojoj je donesena, ali se
za to da bude s pr. učinkom još mora ispuniti neka dodatna pretp.:
1)kada se za pr.učinak neke odluke traži da se s njome suglase određeni dionič.druš.
2)kada se odlukom GS kojom se mijenja statut za prijenos d. koje glase na ime uvodi vinkulacija
3)upis odluke u SR
Odluka GS koja je bez pr.učinka u stanju je pendentnosti sve dok se ne ispuni i dodatna pretp.
koja se traži za nj. pr.učinak.
Ako je riječ o tome da se učinak stječe nekom dodatnom radnjom – odluka dobiva pr.učinak kada
se to učini i tek se tada može upisati u SR, ako je riječ o odluci koja se upisuje u taj registar.
Zatraži li se upis odluke u SR prije nego što se ispuni uvjet da bi ona mogla imati pr.učinak –
registar.sud bi morao odbiti takav zahtjev.
Ako je propisano više uvjeta za to da bi odluka imala pr. učinak – odluka će imati pr.učinak tek
kada se ispuni posljednji od njih.
Kada postane sigurno da se dodatna pretp. više neće ispuniti – odluka bez pr.učinka postaje
ništavom.
Ako je odluka bez pr.učinka ništava, ona je to od početka, i to se stanje ne može ukloniti
ispunjenjem dodatnih pretp. koje se inače traže za pr. učinak te odluke. Na ništavost se može
pozivati odmah ne čekajući da se ispune pretp. koje se inače traže da bi, kad ne bi bila ništava
imala pr.učinak.

POVEĆANJE TK
NAČINI POVEĆANJA TK?
TK se može povećati:
1. ulozima → efektivno poveć. TK
2. kao uvjetno poveć. TK → efektivno poveć. TK
3. odobreni TK → efektivno poveć. TK
4. iz sred. druš. → nominalno poveć. TK

1.POVEĆANJE TK 2. UVJETNO 3.ODOBRENI TK? 4.POVEĆANJE TK

ULOZIMA? POVEĆANJE TK? IZ SREDSTAVA
DRUŠTVA?

Odluka o poveć. TK GS druš. može donijeti 1.Statutom se može GS može odlučiti da

druš. ulozima donosi odluku o poveć. TK ovlastiti UPRAVU se TK društva poveća
se glasovima koji druš. da bi se: da u roku od najviše pretvorbom:
predstavljaju najmanje 1.zamjenjive obveznice 5.god. nakon upisa 1.kapitalne dobiti
¾ TK zastupljenoga pretvorile u d. ili druš. u SR 2.rezervi i
na GS pri donošenju 2.da bi se ostvarilo izdavanjem novih d. 3.zadržane dobiti u
odluke. Statutom se pr.prvenstva upisa uz uplate uloga TK društva
može odrediti da je za novih d. kojega daje poveća TK druš. do
to potrebna i drugačijadruš. (uvjetno određ. nomin.iznosa Odluka o poveć. TK
većina, ali se za poveć.kapitala) (ODOBRENI K.) donosi se glasovima
izdavanje povlaštenih Uvjetno se poveć. TK koji predstavljaju
d. bez pr.glasa može naziva tako – jer se 2.Ovlast za to može najmanje ¾ TK
odrediti samo veća unaprijed, u trenutku se dati i izmjenom zastupljenoga na GS
većina glasovadonošenja odluke o statuta za vrijeme od pri donošenju odluke.
zastupljenoga kapitala tome poveć., ne može najviše 5.god. od Statutom se može
na GS pri donošenju kazati hoće li i za upisa izmjene statuta odrediti da je za to
odluke, njime se može koliko TK stvarno biti u SR. Za donošenje potrebna i drugačija
tražiti i ispunjenje povećan. To ovisi o odluke GS o tome većina i ispunjenje
dodatnih pretp. osobma koje su potrebno je da se za dodatnih pretp.
ovlaštenici stjecanja d. nju dadu glasovi koji Odluka o poveć. TK
Poveć. TK druš. na temelju toga poveć. predstavljaju mora se podnijeti
ulozima moguće je TK i njihovoj volji da te najmanje ¾ TK sudu radi upisa u SR,
samo izdavanjem d. doista i steknu. zastupljenoga na GS i tome se treba
novih d. pri donošenju priložiti izvješće
U druš. koje je izdalo TKO DONOSI odluke. Statutom se revizora.
d. bez nomin. iznosa ODLUKU O može odrediti da je Druš. s d. bez nomin.
mora se povećati UVJETNOM POVEĆ. za to potrebna veća iznosa može povećati
ukupan broj tih d. u TK I ŠTA SE U većina a može se TK i bez izdavanja
omjeru poveć. TK i TK ODLUCI MORA zahtijevati i novih d., ali se u
prije povećanja. NAVESTI? ispunjenje dodatnih odluci GS o poveć.
Za donošenje odluke o pretp. TK mora navesti na
uvjet.poveć. TK druš. koji je način to
potrebno je da se za nju DO KOJEG učinjeno.
dadu glasovi koji IZNOSA?
predstavljaju najmanje Nominal.iznos Odluka o poveć.TK
3/4 TK zastupljenoga na odobrenog k.- ne može se donijeti tek
GS pri donošenju može preći ½ pošto se utvrdi račun
odluke. Statutom se nominal.iznosa TK u dobiti i gubitka za
može odrediti da je za vrijeme davanja poslov.god. koja je
to potrebna veća većina ovlasti. Nove d. prethodila onoj u
a može se zahtijevati i mogu se izdati samo kojoj se donosi
ispunjenje dodatnih uz suglas. NO. odluka o
pretp. Ako u društvu Statutom se može poveć.kapitala
postoje d. više rodova, odrediti da se nove (zadnji godiš.račun).
za odluku moraju d. izdaju Odluka se mora
glasovati uz propisanu zaposlenima. temeljiti na GFI.
većinu dionič. svakog
roda d. Odluka GS o poveć.
TK iz sred.druš.
U ODLUCI SE mora se prijaviti za
MORAJU UTVRDITI: upis u SR, a od upisa
1.svrha uvjet.poveć.TK te odluke vrijedi
2.osobe koje se mogu poveć.TK
koristiti pr.prvenstva pri
upisu d.
 3.iznos za koji se izdaju
d. ili mjerila po kojima
se on može odrediti
4.raspodjela
pr.ovlaštenika na
zaposlenike i čl. uprave,
clj koji se time želi
postići, vrijeme za koje
se ovlaštenici mogu
koristiti tim pr. kao i
vrijeme za koje će ih
čekati da bi ga prvi put
koristili – najmanje
2.godine
KADA SU POBOJNE RADI ČEGA SE
ODLUKE O PROVODI?
POVEĆ.TK Odluka o uvjetnom
ULOZIMA? poveć. TK druš. može
Razlog za pobijanje se donijeti samo radi:
odluke postoji: 1.ostvarivanja pr.vjerov.
1.ako je odlukom o druš. na zamjenu
poveć.TK dioničarima zamjenjivih obveznica u
u cjelini ili djelomično d. i pr. prvenstva pri
isključeno pr.prven. pri upisu novih d. društva
upisu novih d. 2.pripreme za pripajanje
2.ako je iznos za koji više druš.
se izdaju nove d. ili 3.ostvarenja pr. na d.
iznos ispod kojeg se zaposlenika i čl. uprave
one neće izdati druš. ili nekog s njim
neprimjereno nizak povezanog druš. na
3.ako nije riječ o tome temelju odluke GS
da d. preuzima netko 4.davanja d. vladajućeg
tko ih treba ponuditi na druš. dionič. odn. čl.
stjecanje dionič. ovisnoga druš. ako je
društva sklopljen ug. o
1)vođenju poslova druš.
ili
2)ug. o prijenosu dobiti
ili d. gl.druš. dionič.
odn. čl. priključenog
druš.
Nomin. iznos uvjet.k.
ne smije prijeći ½, a u
slučaju ostvar.pr. na d.
zaposlenika i čl. uprave
druš. ili nekog s njim
povezanog druš. na
temelju odluke GS 1/10
tk druš. u vrijeme
donošenja odluke o
uvjet.poveć.TK druš.
 Ništava je odluka GS
koja je suprotna odluci
o uvjet.poveć.TK druš.
Odredbe o
prvenstvenom pr.upisa
novih d. na
odgovarajući se način
primjenjuju i na
zamjenjive obveznice.
KAKO GLASUJU OBVEZNICE?
RAZLIČ. RODOVI 1)ZAMJENJIVE
NA GS? OBVEZNICE ILI
Ako su izdane d. više KONVERTIBILNE
rodova, za odluku GS OBVEZNICE =
o poveć.TK druš. obveznice na temelju
potrebna je suglas. kojih se vjerovnicima
dionič. svakoga roda d. daje pr. da ih zamijene
Dionič. svakoga roda za d. ili koje im daju
d. na poseb. skupš. ili pr.prvenstva pri upisu d.
odvojenim 2)OBVEZNICE S
glasovanjem na GS PROMJENJIVOM
donose posebnu KAMATOM =
odluku o suglas. obveznice po kojima se
pr.vjerovnika stavljaju u
Ako se nove d. izdaju vezu sa sudjelovanjem
za veći iznos od dijela dionič. u dobiti
TK koji na njih otpada
– u odluci o poveć. TK Mogu se izdavati samo
druš. mora se odrediti na temelju odluke GS;
iznos ispod kojega se za odluku je potrebno
d. neće izdati. da se dadu glasovi koji
predstavljaju ¾ TK
Ne može se povećati zastuplj. na GS pri
TK druš. dok se ne donošenju odluke.
uplate svi dotadašnji Statutom se može
ulozi – osim ako on odrediti da je za to
nije uplaćen u samo potrebna drugačija
neznatnome dijelu. većina a može se
zahijevati i ispunjenje
dodatnih pretp.

UPRAVI se može dati

ovlašt. za izdav.
zamjenj.obvez. najviše
za vrijeme od 5.god.
UPRAVA I
PREDSJEDNIK NO
moraju odluku o
izdav.zamjenj.obvez. i
izjavu o nj. izdavanju
 pohraniti u SR. U
glasilu druš. mora se
objaviti obavijest o
odluci izdavanja obvez.

Dionič. imaju
prvenstveno pr.
stjecanja zamjenj.
obvez., obvez. s
promjenjivom kamatom
i poseb.pr. sudjelov. u
dobiti druš.

ZAŠTO JE TO
MATERIJA KOJA
TANGIRA ZTD?
Odluku o izdav.
zam.obvez. donosi GS,
oni se mogu zamijeniti
za d. i u tom slučaju
uvjetno poveć. TK
PRAVO ZALOGA NA
D. KOD POVEĆ. TK?
Založ.vjerov. koji drži
d. u zalogu mora
dionič. omogućiti
ostvarenje nj.pr.prven.
upisa novih d.
Onaj tko drži d. u
zalogu nema pr. otuđiti
ni unovčiti pr.prven.
upisa novih d. koje ta
d. nosi.
PRAVO PRVENSTVA
PRI UPISU NOVIH D.
– ŠTO TO ZNAČI?
Svakome dionič.koji to
zatraži mora se dati pr.
da upiše onaj dio novih
d. koji odgovara nj.
udjelu u dotadašnjem
TK druš.. Za
ostvarenje pr.
prvenstva pri upisu
mora se odrediti rok od
najmanje 14 dana.

Pr. na upis novih d.

mogu se nekome dati
samo pod uvjetom da
su očuvana pr. dionič.
na upis.

UPRAVA mora u
glasilu druš. objaviti
iznos za koji se d.
izdaju ili osnove za nj.
određiv. i rok od 14
dana. Ako su navedene
samo osnove za
određenje spomenutog
iznosa, mora se
najkasnije 3 dana prije
isteka roka za upis d. u
glasilu druš. i putem
elektronskog inform.
medija objaviti iznos
za koji se d. izdaju.
MOŽE LI BITI
ODLUČENO
DRUGAČIJE? = DA,
ISKLJUČ.
PR.PRVENSTVA /
KAKO SE
PR.PRVENSTVA
MOŽE ISKLJUČITI?
=ODLUKOM GS – ¾
tk DRUŠTVA / KAKO
SE JOŠ MOŽE
ISKLJUČITI
PR.PRVENSTVA? =
STATUTOM
Pr.prvenstva pri upisu
d. može se odlukom o
poveć. TK isključiti u
cjelini ili djelomično –
takva se odluka donosi
uz ispunjenje
pretp.koje se Z. ili
statutom traže za
donošenje odluke o
poveć.TK, glasovima
koji predstavljaju
najmanje ¾ glasova
TK zastupljenoga na
GS pri donošenju te
odluke. Statutom se
može odrediti da je za
to potrebna veća
većina, a može se
zahtijevati i ispunjenje
dodatnih pretp.
Odluka kojom se to pr.
u potpunosti ili
djelomič. isključuje
može se donijeti samo
onda ako je isključ.
bilo izričito i uredno
objavljeno. Uprava
mora podnijeti GS
izvješće o razlogu za
djelom. ili potpuno
isključ. pr.prven. pri
upisu d. U izvješću se
mora obrazložiti
predloženi iznos za
koji se nakanjuju izdati
d.

Isključ.pr.prven. pri
upisu d. ne smatra se
kada po odluci GS
nove d. treba preuzeti
financ.instituc. uz
obvezu da ih ponudi
dionič. Uprava mora u
glasilu druš. objaviti
ponudu fin.instit. uz
navođenje onoga što se
mora platiti za d. i rok
za prihvat ponude.
POVEĆ. KAPITALA
ULOZIMA U
STVARIMA I U
PRAVIMA:
Ako se ulažu stvari i
pr., u odluci o poveć.
TK druš. moraju se
navesti:
1.predmet ili pr. koje
društvo stječe
ulaganjem
2.osoba od koje ih
druš. stječe i
3.nomin. iznos d. koje
se stječu takvim
ulaganjem.
Odluka o tome može
se donijeti samo ako su
ulaganja stvari i pr. te
navedena utvrđenja bili
izričito i uredno
objavljeni, a ako se
izdaju d. bez
nomin.iznosa – samo
njihov br.

Ne navedu li se
utvrđenja prema druš.
su bez učinka ug. o
unosu stvari i pr. te
pr.radnje učinjene da bi
se oni ispunili. Upiše li
se u SR da je povećan
TK druš., nepostupanje
na opisani način ne
utječe na valjanost
toga poveć. Dionič.
mora uplatiti iznos za
koji su d. izdane.

Poveć. TK ulozima u
stvarima i u pr. moraju
pregledati 1 ili više
revizora. Sud će odbiti
upis u registar ako je
vrijed. uloga u
stvarima i u pr. znatno
manja od TK koji se
odnosi na d. koje se za
to daju.
PRIJAVA UPISA PRIJAVA ZA UPIS
ODLUKE U SR: ODLUKE U SR
Odluka o poveć. TK Registar.sudu mora se
mora se podnijeti sudu podnijeti prijava za upis
radi upisa u SR. Tome odluke o
treba priložiti izvješće uvjet.poveć.TK druš. u
revizora. SR.
U prijavi se moraju
navesti:
1)ulozi u dotadašnji
TK koji još nisu
uplaćeni i
2)zašto se ne može
postići da se oni
uplate.
PRIJAVA ZA UPIS PRIJAVA DA SU
POVEĆANJA IZDANE DIONICE?
KAPITALA U SR: U roku od 1.mjesec
Registar. sudu mora se dana po isteku
podnijeti prijavu za poslov.god. mora se
upis provedenoga prijaviti registar.sudu
poveć. TK u SR. ukupni iznos d. izdanih
OD KADA VAŽI u toj godini u zamjenu
POVEĆANJE? za zamjenjive
TK druš. povećan je s obveznice i u ostvarenju
danom upisa poveć. prvenstvenog pr.upisa d.
toga kapitala u SR. OD KADA VAŽI OD KADA VAŽI
Prije upisa poveć. POVEĆ. KAPITALA? POVEĆANJE?
kapitala u SR ne mogu TK druš. povećan je TK druš. povećan je
se: izdavanjem d. s danom upisa poveć.
1.prenositi pr. iz novih toga kapitala u SR.
udjela
2.izdavati d.
3.ni privremenice
Ništave su d. i
privremenice koje bi se
izdale prije toga. Za
štetu koja bi takvim
izdavanjem bila
pričinjena nj.
imateljima odgovaraju
izdatnici kao solidarni
duž.

SMANJENJE TK?
RAZLOZI ZA SMANJENJE TK SU:
1.da se pokriju gubici nastali poslovanjem
2.da se dio imovine druš. oslobodi stege strogih pravila o održanju TK ili
3.da to bude 1 od koraka u podjeli druš.

KAKO SE MOŽE SMANJITI TK? / ŠTO ZNAČI DA JE NOMINALNO?

TK se može smanjiti:
1) EFEKTIVNO = svrha može biti u tome da se dionič. vrate uplaćeni ulozi ili da ih se oslobodi
obveze uplate neuplaćenoga dijela uloga, jer je to moguće samo kod smanj. TK, a inače je
zabranjeno s obzirom na to da se protivi nač.održanja TK
2) NOMINALNO = ne znači isplatu onoga što je bilo uplaćeno u druš. i služi prvenstveno
pokrivanju gubitaka druš.

MOŽE LI DD POVUĆI D.? = DA, SMANJUJUĆI TK, 3 SITUACIJE

SMANJENJE TK JE MOGUĆE KAO:
1.redovno
2.pojednostavljeno i
3.povlačenjem dionica
1.REDOVNO SMANJENJE 2. POJEDNOSTAVLJENO 3. SMANJENJE TK
TK SMANJENJE TK POVLAČENJEM DIONICA
1.DA LI JE REDOVNO KOD KOJEGA OBLIKA RAZLOZI ZA
SMANJ. TK UVIJEK SMANJ. TK SE SPOMINJU POVLAČENJE:
EFEKTIVNO? = NE ZAK.R.? = POJED.. SMANJ. 1.saniranje druš.
Za donošenje odluke o TK / PRETP. ZA 2.isključenje pojedinih dionič.
smanj. TK druš. potrebno je POJEDNOST.SMANJ. TK? / iz druš.
da se za nju dadu glasovi ZAŠTO SE PROVODI? = ZTD 3.vraćanje dionič. onoga što su
koji predstavljaju najmanje TAKSATIVNO NAVODI bili uložili u druš.
¾ glasova TK druš. zastuplj. RAZLOGE 4.uklanjanje određ.roda d.
na GS druš. pri donošenju TK druš. se može smanjiti na Kada dođe do povlač.d. mora
odluke. Statutom se može pojed. način ako se to čini radi: se mijenjati i statut.
odrediti da je za to potrebna 1.izravnavanja niže vrijed.
veća većina a može se 2.da bi se pokrili gubici ili
zahtijevati i ispunj.3.sred. prenijela u kapitalnu
dodat.pretp. dobit
U odluci o smanj. kapit. mora se
Ako je druš. izdalo d. više odrediti da se kapital smanjuje u
rodova – odluka GS o smanj. tu svrhu.
TK valjana je samo onda
ako se s njom suglase dionič. TKO DONOSI ODLUKU?
svakoga roda d. – o davanju Za donošenje odluke o smanj.
suglas. dionič. svakoga roda TK druš. potrebno je da se za
d. donose posebnu odluku. nju dadu glasovi koji
predstavljaju najmanje ¾
U odluci se mora odrediti glasova TK druš. zastuplj. na
svrha smanjenja TK, hoće li GS druš. pri donošenju odluke.
se dijelovi toga kapitala Statutom se može odrediti veća
vratiti dionič. većina + ispunjenje dodatnih
pretp..
U druš. koje je izdalo d. s U odluci se mora odrediti svrha
nominal.iznosom TK se smanj. TK, naime hoće li se
smanjuje smanjenjem dijelovi toga kapit. vratiti
nomin.iznosa d. dionič.
Ako bi iznos smanj. TK koji
otpada na svaku d. doveo do
toga da bi nomin.iznos d. bio
niži od dopuštenog najnižeg
takvoga iznosa pa ga se više
ne bi moglo smanjiti –
smanjenje se provodi
spajanjem d. U odluci o
smanj. TK mora se odrediti
način nj. smanjenja
PRIJAVA ZA UPIS GUBITAK POKRIĆA, KAD SE DRUŠTVO MOŽE POVUĆI
ODLUKE U SR? MOŽE PROVESTI? / U DIONICE:
Odluka o smanj. TK mora se KOJEM SMISLU SE 1.prisilno ili
podnijeti sudu radi upisa u SPOMINJU ZAKONSKE 2.nakon što ih samo stekne
SR. REZERVE?
Prijavi se prilažu: Pojed. smanj. TK dopušteno je 1.PRISILNO POVLAČ.D.:
1)prijepis ili preslika zapis. s samo nakon što se potroši dio
GS na kojoj je donesena kapit.dobiti i rezervi za koji one
odluka o smanj. TK ovjereni prelaze 5% TK koji preostane
od strane jav.biljež. nakon smanj. kapitala kao i
2)primjerak izmijenjenog smanj. rezervi. Smanj. TK nije
statuta ovjeren od strane dopušteno dok druš. ima
jav.biljež. neraspoređenu dobit.
OD KADA VAŽI ZABRANA ISPLATE
SMANJENJE TK? DIONIČARIMA? / DO ČEGA
TK druš. smanjen je s NE DOLAZI KOD NOMIN.
danom upisa odluke o SMANJ. TK? = NEMA
smanj. TK u SR. POTREBE DA SE VJEROV.
DAJE OSIGUR. ZA RAZLIKU
OD EFEKTIVNOG SMANJ..
IPAK ZTD IM PRUŽA
ZAŠTITU – PROPISUJE
ZABRANU ISPLATE DIONIČ.
Iznosi dobiveni smanj. TK ne
smiju se isplatiti dionič. i ne
mogu se koristiti za to da ih se
KOJE 2 VARIJANTE
OBUHVAĆA PRISILNO
POVLAČENJE DIONICA? =
NAREĐENO I DOPUŠTENO
1) NAREĐENO = statutom se
propisuje obveza da se, ispune
li se određ.pretp. d. moraju
povući, a propisuje se i kako
se to mora učiniti te naknada
koja se treba isplatiti dionič.
Ako se ne ispune sve pretp. –
dopušteno povlač.
Ako druš. ne povuče d. kada se
za to ispune pretp., druš. može
odgovarati za štetu.
O naređenom prisil. povlač.
odlučuje UPRAVA, i na
odgovarajući se način
primjenjuju odredbe o
redov.smanj. TK
2) DOPUŠTENO = statut
dopušta povlač.d., a za to u
njemu mogu ali i ne moraju
biti propisane pretp. već se to
prepušta ocjeni GS (mora
postojati opravdano i
primjereno povlač. u
konkretnom slučaju za stvarni
interes druš.); ako postupi
protivno interesima druš.
odluka je pobojna.
2.POVLAČENJE D. NAKON
ŠTO IH DRUŠ. STEKNE
ODN. POVLAČ.VL.D. = druš.
uvijek može povući vl.d., nisu
potrebne odredbe u statutu već
odluka GS.
IMA LI SLUČAJEVA KOJI
SU PREDVIĐENI
ZAKONOM ZA POVLAČ.
D? =DA
1.kada se radi o nedopuštenom
stjec. vl. d. (protivno
odredbama ZTD), te ih druš.
ne otuđi u roku od 1.god.dana
ZTD propisuje da se d. moraju
povući
2.kada se radi o valjanom
stjec. vl. d. ali TK druš. koji
otpada na d. prelazi 10% TK,

ZAŠTITA VJEROVNIKA
KOD SMANJENJA TK? /
PR. NA OSIGURANJE
VJEROVNIKA KOD
REDOVITOG
SMANJENJA TK?
Vjerovnicima čije su
tražbine nastale prije objave
upisa odluke o smanj. TK
druš. u SR i koji ne mogu
tražiti da se ona podmire
mora se dati osigur. ako se
oni u tu svrhu jave u roku od
6.mjeseci od objave te
odluke. Vjerov. se mora na
to upozoriti u objavi upisa
odluke u SR.
Osigur. ne mogu tražiti
vjerov. koji za slučaj stečaja
imaju pr. prvenstvenog
namirenja iz stečaj. mase
dužnika.
Na temelju smanj. TK druš.
moguća su plaćanja dionič.
po proteku 6.mjeseci od
objave upisa odluke o smanj.
kapit. u SR i nakon što se
vjerov. koji su se
pravodobno prijavili dade
osigur. ili im se podmire
tražbine. Dionič. se ne može
osloboditi ni obveze da
oslobodi od uplate uloga. Može druš. ih mora otuđiti u roku od
ih se upotrijebiti samo za to da 3.god. u protivnom ih mora
se izravnaju smanjenja vrijed., povući
pokriju gubici te da ih se unese 3.isto vrijedi i za 3-će osobe
u kapit.dobit i u zakon.rezerve. preko kojih se stječu
Tako ih se može upotrijebiti
samo onda ako je u odluci Kod povlač.d. treba postupiti
navedeno da se TK smanjuje u po odredbama koje važe za
tu svrhu. redov.smanj.TK.
U statutu ili odlukom GS
ISPLATA DOBITI? moraju se odrediti pretp. za
Dobit se ne smije isplaćivati prisilno povlač. d. i pojedinosti
dionič. sve dok zakon.rezerve i kako to treba provesti.
kapit.dobit druš. ne dosegnu
iznos od 5% TK. TK smatra se
nomin.iznos koji proizlazi iz
smanj. kapit., ali ne manji od
nomin.iznosa 200.000kn
ZAŠTITA VJEROVNIKA KOD POVLAČENJE D. BEZ
POJED.SMANJ.TK? NOMINAL.IZNOSA KOD
Isplata dividende koja bi SMANJENJA TK?
prelazila iznos od 4% od dijela Ne mora se postupiti po
TK koji otpada na d. nije odredbama o redov.smanj. TK
dopuštena prije isteka 2 ako su d. za koje je u cjelini
poslov.god. po proteku uplaćen iznos za koji su
poslov.god. u kojoj je donesena izdane:
odluka o smanj. TK 1.besplatno dane na
To ogranič. ne vrijedi ako su raspolag.druš.
podmireni vjerov. druš. čije su 2.povučene na teret dobiti ili
tražbine nastale prije nego što je ostalih rezervi ako se one
odluka o smanj. TK upisana u mogu za to koristiti ili
SR ili im je za to dano osigur., 3.d. bez nomin. iznosa,
ako se u tom cilju prijave druš. u odlukom GS je određeno da se
roku od 6.mj. od objave GFI na povlač. d. povećava udio
temelju kojeg je donesena preostalih d. u TK druš., a ako
odluka o isplati dividende. je uprava ovlaštena povući d.
Osigur. ne mogu tražiti vjerov. ovlaštena je i u statutu s time
koji bi u slučaju stečaja imali uskladiti podatak o br. d.
pr.prvenstvenog namirenja iz društva
steč.mase dužnika.
Želi li druš. isplatiti dividendu Za smanj.TK povlač.d.
koja prelazi spomenuti iznos, potrebna je odluka GS koja se
mora u objavi GFI na temelju donosi obič.većinom glasova.
kojeg želi obaviti isplatu pozvati Statut može odrediti veću
vjerov. da mogu tražiti većinu i ispunj.dodatnih pretp.
podmirenje svojih tražbina ili U odluci se mora odrediti
zahtijevati da im se za to dade svrha smanj. TK.
osigur. U ovim slučajevima u
kapit.dobit druš. unosi se iznos
koji odgovara iznosu TK koji
otpada na povučene d. Ta se
uplate uloge prije navedenog sred., osim u slučaju smanj.
vremena ni prije nego što se TK ne smiju isplatiti dionič.
podmire vjerov., odn. prije
nego što im se dade osigur.,
ako su se na to pravodobno
prijavili druš.

Pr.vjerov. da traže osigur. ne

ovisi o tome je li dionič.
nešto plaćeno s naslova
smanj. TK.
SMANJENJE TK ISPOD
NAJNIŽEG IZNOSA?
TK druš. može se smanjiti
ispod najnižeg iznosa
200.000 kn ako se poveć.
toga kapit. na temelju odluke
koja se donosi zajedno s
odlukom o smanj. kapit.
ponovno dostigne taj iznos a
to se poveć. ne ostvaruje
ulozima u stvarima i u
pravima.
OD KADA JE SMANJEN
TK?
Upisom odluke o smanj.TK u
SR, a ako su d.povučene
nakon toga, s njihovim povlač.
TK druš. smanjuje se iznos TK
koji otpada na povučene d.
Ako je prisilno povlač.
naređeno statutom, a GS ne
odluči o smanj.TK, taj kapital
se smanjuje s povlač.d.

Odluke o smanj. TK su
ništave ako se poveć. TK ne
upiše u SR u roku od 6.mj.
od donošenja odluke o
poveć. – taj rok ne teče za
vrijeme dok traje spor po
tužbi za pobijanje ili za
oglašav. ništavom odluke o
smanj. ili o poveć. TK i dok
se za to ne dobije odobrenje
drž.org. ako je ono potrebno.
PRIJAVA ZA UPIS SMANJ.
TK U SR?
Registar.sudu mora se
podnijeti prijava za upis
smanj.TK u SR – to vrijedi i
kada se radi o prisil.povlač. d.
koje je naređeno statutom.
Prijava i upis mogu se učiniti
zajedno s podnošenjem i
upisom odluke o smanjenju.

ZA SMANJENJE TK
POVLAČ.D. POTREBNO JE:
1)da GS donese odluku o
povlač.d. što neće biti
potrebno, ako je statutom
 naređeno nj. povlač.
2)prijava SR-u
3)da druš. povuče d.
4)da se SR podnese prijava i
upiše provedeno smanj. TK-a
5)plati naknada za povučene d.

RAZLIKA REDOVNO I POJEDNOSTAVLJENO SMANJENJE TK?

Redovno Pojednostavljeno
Vjerovnici (čija su potraživ. nastala prije upisa Nema potrebe davanja osigur.vjerov. jer ne
odluke o smanj. u SR) koji ne mogu podmiriti može poslužiti za isplatu onoga što je društvu
svoja potraživ., mogu u roku od 6.mj. od uplaćeno.
objave odluke zatražiti osigur. Kome ne treba davati direktno osigur? = vjerov.
Osig. ne mogu tražiti vjerov. koji za slučaj kod pojed.smanj. TK jer je nominalno
stečaja imaju pr.prvenstvenog namirenja iz smanjenje
steč.mase dužnika
PRESTANAK DD-A
1.RAZLOZI ZA PRESTANAK DD-A SU:
1. istek vremena određ. u statutu, ako je druš. bilo osnovano na određ.vrijeme
2. odluka GS koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje 3/4 TK
zastupljenoga na GS druš. pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži veća
većina ili ispunjenje dodatnih pretp.
(GS može do poč. podjele imovin. dionič. donijeti odluku o nastavljanju druš. ako se
statutom ne traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretp., za donošenje te odluke GS
potrebni su glasovi koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenog na GS pri donošenju
odluke)
3. pravomoć.odluka registar.suda iz kojom se određuje brisanje druš. po služb.duž.
4. pripajanje druš. 2 druš. i spajanje s 2 druš.
5. odluka stečaj. vijeća o otvaranju i zaključenju stečaj.post.
6. provođenje stečaj.post.
7. ukidanje druš.

Druš. koje nema imovine može prestati tako da ga registar.sud briše iz SR :

1)na prijedlog nadlež. org. porez. uprave ili
2)po služ.duž. = ako ono 3.god. po redu ne postupi po zakon.obvezi da objavi svoja GFI s
propisanom dokumentacijom niti ih dostavi tome sudu u roku od 6.mjeseci nakon što mu sud
priopći nakanu da će ga brisati iz SR, a druš. u tome roku ne učini vjerojatnim da ima imovinu.

Likvidac.druš. se ne provodi, a druš. prestaje brisanjem iz SR. Pokaže li se nakon brisanja druš. iz
SR da ono ima imovinu koju bi trebalo podijeliti – provodi se likvidac. druš.
Likvidatore na prijedlog zainteresiranih osoba imenuje sud.

Ako odluku o prestanku druš. donosi GS – ta se odluka mora prijaviti sudu radi pisa u SR , a ako
odluku o tome donese sud – odluka će se upiati u SR po služ.duž.

ŠTA SE PROVODI OD NASTANKA RAZLOGA ZA PRESTANAK DO BRISANJA?

1.likvidacija
2.stečaj
3.radnje potrebne za nastup sveopćeg sljedništva
4.poseban post. brisanja
LIKVIDACIJA
Ako se nad druš. ne otvori steč.post. – provodi se likvid.druš.
Likv. se ne provodi u slučaju:
1. prestanka druš. pripajanjem druš. 2 druš. i
2. prestanka druš. spajanjem druš. s 2 druš.
Na druš. se do zaključenja likvidac.primjenjuju propisi koji vrijede za druš. nad kojim se ne
provodi likvid. Nakon što se odluka o otvaranju likvidac. druš. upiše u SR, u tvrtku druš. mora se
navesti naznaka „ u likvidaciji“.

TKO PROVODI LIKVIDACIJU?

1.Čl. uprave kao likvidatori
2.Statutom ili odlukom GS za likvidatore se mogu imenovati 2 osobe. Za likivdatora se može
imenovati i pr.osoba.

IMENOVANJE I OPOZIV LIKVIDATORA?

Na zahtjev NO ili dioničara koji imaju udjele što zajedno čine najmanje 20.dio TK druš. ili
najmanje 4.000.000 kn, sud će ako za to postoji važan razlog , imenovati ili opozvati likivdatore.
Dionič. koji to traže moraju učiniti vjerojatnim da su najmanje 3.mj. imatelji d. u druš.

Likvidatore koje imenuje sud – imaju pr. da:

1)im se primjereno nadoknade troš. koje imaju kao likvidatori i
2)isplati nagrada za njihov rad
Ako se sudski imenovani likvidatori i druš. ne suglase o naknadi troškova i o nagradi, o tome
odlučuje sud
GS može u svako doba opozvati likvidatore koje ne imenuje sud

DUŽNOST LIKVIDATORA?
1. okončati poslove koji su u tijeku, ako je to potrebno za provođenje likvidac., mogu ulaziti
i u nove poslove
2. naplatiti tražb.
3. unovčiti imovinu druš.
4. podmiriti vjerovnike
5. zastupati druš.
6. odmah nakon stupanja na dužnost izraditi početna likvidacijska fin.izvješća i izvješća o
stanju druš.
7. ako likvidatori na temelju prijavljenih tražb. utvrde da imovina druš. nije dovoljna za to
da se podmire sve tražb.vjerov. s kamatama – moraju odmah obustaviti post. likvidac. i
predložiti provođenje stečaj.post.
8. izraditi izvješće o provedenoj likvidac. i izraditi prijedlog o podjeli imovine
9. podijeliti imovinu dionič. u roku od 30 dana od dana kada je odluka donesena, na način
kako je to određeno statutom
10. podnijeti GS zaključno likvidacijsko financ.izvješće i izvješće o provedenoj likvidac.

PRIJAVA ZA UPIS LIKVIDATORA U SR

Registar.sudu mora se podnijeti prijavu za upis imenovanih 1.likvidatora i nj. ovlaštenika za
zastup. u SR
Za svaku izmjenu likvidatora ili nj. ovlašt. za zastup. likvidatori moraju podnijeti sudu prijavu da
se upišu u SR
POSTUPAK PREUZIMANJA DD-A /PREUZIMANJE DD-A – KAD POSTOJI OBVEZA
STAVLJANJA JAVNE PONUDE? / KAD GOVORIMO O PREUZIMANJU DD-A?
Onaj tko u DD stekne d. tako da u GS druš. ima više od 25% ukupnog broja glasova dužan je:
1.o tome odmah obavijestiti komisiju za v.p. RH i
2.u roku od 7 dana od dana stjecanja objaviti jav.ponudu za kupnju svih d. koje daju pr.glasa u GS
pod uvjetima koji su propisani tim Z. osim u slučajevima koje izričito određuje

PRETPOSTAVKE ZAJEDNIČKOG DJELOVANJA?

Smatra se da prema Z. zajednički djeluju pr. ili fizič.o.:
1.ako 1 od njih izravno ili neizravno kontrolira 2 osobu ili 2 osobe
2.ako su te sve osobe pod kontrolom 3-će osobe
3.ako su takve osobe sklopile ug. ili su se sporazumjele ili je 1 ponudila 2 a 2 prihvatila
preuzim.obveze da zajednički ili usuglašeno djeluju prema DD
4.ako 1 osoba nastupa za račun 2

PREDSTAVNICI RADNIKA U NO / PREDSTAVNIK RADNIKA U ODBORU DD-A? /KAKO

IM SE DAJE PR. DA IMENUJU ČL.NO? / KOJA SU 2 NAČINA?
ZOR određuje trg.druš. u čijem NO mora biti predstavnik radnika; Z. to zahtijeva u 2 slučaja:
1.kada je druš. preko 25% u drž.vlasniš. i
2.kada je u većinskom vlasniš. prvog kupca d. ili udjela iz portfelja RH koji je stekao d. ili udjele
po cijeni manjoj od 50% nominal.vrijed. (portfelj = predstavlja financ. imovinu koja se sastoji od
novca i v.p. a kojim upravlja ovlašteni broker (portfolio menađer) u ime i za račun investitora).

KOJA DRUŠTVA MORAJU U NO IMATI PREDSTAVNIKA RADNIKA?

1.DD
2.DOO
3.DRUŠ. ZA UZAJAMNO OSIGUR.

KAKO IM SE DAJE PR. DA IMENUJU ČL.NO? /TKO IH IMENUJE? = RADNIČKO VIJEĆE

1) predstav.radnika u NO imenuje RADNIČ.VIJEĆE – ono to čini onako kako i inače odlučuje.
ZOR nije propisan način rada radnič.vijeća, osim što se određuje da ono, ako se sastoji od 3 i više
čl. , radi na sjednicama, pa prema tome na njima i odlučuje o imenov.predstav.radnika u NO.
2) ako u druš. nije osnovano radnič.vijeće, predstavnika rad. u NO druš. imenuju RADNICI
NEPOSREDNIM I TAJNIM GLASOVANJEM onako kako je to propisano ZOR za izbor
radnič.vijeća koje ima samo 1 čl.
Za imenov. je potreban i pristanak osobe koja se imenuje.
Imenuju li se u NO više predstavnika rad. nego što je predviđeno statutom odn. druš.ug., ništavo
je imenovanje svih tako imenovanih predstavnika.

OPOZIV IMENOVANJA OD STRANE GS ODN. SKUPŠTINE DRUŠTVA

1.ZTD omogućuje i da GS ODN.SKUPŠ.DRUŠ. opozove imenovanog čl. NO pa i onoga koji je
imenovani pred.rad. u tom odboru. – to proizlazi odatle što tako imenovani čl.NO ima pr.položaj
kao i svaki 2 imenovani čl.tog odbora. Slučajevi kada to GS može učiniti ograničavaju se na to da
više nisu ispunjenje statutom odn.društ.ug. određ.pretp, koje se traže za nj.imenovanje.
2.Ne žele li radnici opozvati svoje predstav,. u NO, a ni ti predstavnici ne dadu ostavku na svoj
položaj, druš.na GS odn.skupšt. uz ispunjenje za to propisanih formalnih pretp. prvo mora
izmijeniti odredbe u tim aktima o broju pred.rad. u NO i nakon toga isti org. može opozvati
njihovo imenov. u tom odboru. Odluka o tome može se donijeti na istoj GS.

OPOZIV IMENOVANJA OD STRANE SUDA?

Predstavnik rad. u NO može se opozvati odlukom suda – za to je nadležan trg.sud na čijem je
području sjedište druš. Sud o tome odlučuje u izvanparnič.post.
Post. je hitan, rok za ž. je 8 dana, a sud 2° dužan je o ž. odlučiti u roku od 30 dana.
Ž. ne zadržava izvršenje.
RAZLIKA POLOŽAJA UPRAVE U DD I DOO? / RAZLIKA ORGANI DD I DOO?/ OPOZIV
UPRAVE DD I DOO?

DD
1. Obvezni org. DD su:
1.UPRAVA
2.NO
3.GS
Među organima nema hijerarhijskog
odnosa; oni imaju različ.zadaće u druš.
2. Čl.UPRAVE i PREDSJEDNIKA
imenuje NO najviše na vrijeme od
5.god. s time da ih može ponovno
imenovati (reizbor je moguć).
Ni GS kao org.druš. ni dionič. ne mogu
izravno utjecati na imenov. i opoziv
čl.uprave.
DOO
1.Obvezatni org. DOO-a su:
1.UPRAVA
2.SKUPŠTINA, a
3.NO – obvezatan je org. samo ako to Z.
izrijekom određuje
U DOO postoji hijerarhijski odnos – skupš.
je najviši org.jer je najvažnija volja čl.druš.
2.Čl.druš. svojom odlukom imenuju
UPRAVU DRUŠ.; ako druš.ug. nije
predviđeno da je imenuje netko 2 u druš.
(npr.javnopravno tijelo).
Imenov.čl. upr. je dvostrani akt – da bi bilo
valjano, potrebno je da čl. prihvati imenov.,
izjavom ovjerenom kod jav.bilj.

3. UPRAVA SE SASASTOJI od 1 ili više 3. UPRAVA SE SASTOJI od 1 ili više

osoba (direktori) čiji se broj određuje direktora – br.čl. određuje se društ.ug.
statutom. Ako se uprava sastoji od više
osoba – 1 od njih se mora imenovati za
PREDSJEDNIKA
4. Mandat kod DD-a je najviše na vrijeme 4.Trajanje mandata nije određeno Z., no može
od 5.godina se odrediti društ.ug. ili odlukom o
imenov.čl.upr.-ako se to ne učini – traje do
opoziva
5. NO može opozvati Čl.UPRAVE samo 5.Čl.druš. mogu svojom odlukom u svako doba
ako postoji važan razlog opozvati čl.uprave (ali kada se imenuju
društ.ug., njime se može odrediti da je potreban
važan razlog);zbog važnog razloga, može ih
opozvati SUD
6. UPRAVA KOD DD-A VODI 6.UPRAVA VODI POSLOVE DRUŠTVA u
POSLOVE samostalno, na skladu sa društ.ug., odlukama čl.druš. i
vl.odgovornost – 2 organi druš. nisu obveznim uputama skupš. i NO, ako ga druš.
ovlašteni voditi nj. poslove ( ne mogu ima.
se miješati u poslove upr. niti na nju Ako neka pitanja glede načina rada upr. nisu
 utjecati. uređena druš.ug. ili ZTD-om, može ih urediti
Statutom ili odlukom NO može se upr. posebnim aktom koji u tu svrhu donosi.
propisati da je upr. za vođenje određ. Ako UPRAVA ima više čl., a društ.ug. nije
poslova potrebna suglas. NO. drugačije određeno, svi čl.zajedno poduzimaju
radnje potrebne za vođenje poslova druš. osim
ako postoji opasnost od toga da se radnje
pravodobno ne poduzmu

2. DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

= je trg.druš. u koje 1 ili više pr. ili fizič.o. ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed
dogovorenom TK. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki.
Ni 1 osnivač ne može kod osniv.druš. preuzeti više temelj.uloga – to ne vrijedi u slučaju
preoblikov. druš. 2 prav.oblika u DOO.
Poslov.udjeli se ne mogu izraziti u v.p.
Ako tem.ulog u druš. ne unese onaj tko je na to obvezan niti to druš. može nadoknaditi prodajom
poslov.udjela – 2 su čl. druš. dužni u druš. uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim
poslov.udjelima u druš.
DOO = je pravna osoba – pr.osobnost stječe upisom u SR, a gubi je brisanjem iz r. Prije upisa
postoji preddruštvo. Druš. za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom.

ČLANOVI DOO
Članovi doo-a mogu biti pravne i fizičke osobe, kako hrvatske tako i inozemne osobe.
Članovi ne odgovaraju za obveze društva već samo snose poslovni rizik za ono što su uložili u
društvo.
IZNIMNO dolazi do odgovornosti članova za obveze društva ako oni zloporabljuju okolnosti da
za obveze društva ne odgovaraju.

OSNIVAČI DOO
Društvo može osnovati i biti njegovim članom samo 1 osoba ili više osoba, a broj članova društva
nije ograničen. U praksi broj članova doo –a će biti manji nego u d.d.

ČLANSTVO U DOO
IZVORNO (ORGINARNO)
A. sudjelovanje u osnivanju društva i
B. sudjelovanje u povećavanju tk društvenim ulozima
IZVEDENO (DERIVATIVNO)
A. stjecanje članstva u društvu koje se izvodi iz nečijeg članstva u istom društvu tako da
poslovni udio prelazi na osobu koja time postaje član društva.
Članstvo se stječe:
1.pravnim poslom i
2.sljedništvom zbog smrti člana društvene, fizičke osobe ili statusne promjene članstva pravne
osobe.

OSNIVANJE DOO-A / NAČIN OSNIVANJA DOO-A?

Druš. se osniva na temelju ug. kojega sklapaju osnivači (druš.ug.) – svi osnivači moraju potpisati
druš.ug. koji se sklapa u obliku:
1.javnobiljež.akta ili
2.privat.isprave koju potvrdi jav.bilj.
AKO DRUŠ. OSNIVA 1 OSNIVAČ – druš. ug. zamjenjuje izjava osnivača o osniv.DOO dana
kod jav.bilj.
PUNOMOĆNICI OSNIVAČA moraju imati punomoć ovjerenu kod jav.bilj.
Punomoć nije potrebna ako je:
1)zastupnik osnivača po Z. ovlašten da za nj. sklopi druš.ug. i
2)dade izjavu koja se traži za osniv.druš.
Sukces.osniv.druš. nije dopušteno.

SADRŽAJ DRUŠTVENOG UGOVORA ODN.IZJAVE O OSNIVANJU DRUŠTVA?

1.ime, prezime odn.tvrtku, prebiv. odn.sjedište osnivača
2.tvrtku i sjedište druš.
3.predmet poslov.druš.
4.ukupni iznos TK te iznos svakog pojedinačnog temelj.uloga osnivača, a sastoji li se ulog od
stvari ili pr. – mora ih se detaljno opisati i naznačiti nj.vrijed,.
5.odredbu o tome osniva li se druš. na određ. ili na neodređ.vrijeme
6.pr.i obveze koje čl. imaju prema druš. pored uplate svojih uloga te pr. i obveze koje druš. ima
prema čl.

RAZLIKA FORM. I MATER.ODREDBI DRUŠT.UG.?

Materijalne (prave) = o njima je riječ kada se njima uređuje odnos između druš. i nj.čl. u vezi s
članstvom u druš. o pitanjima koja se mogu urediti samo društ.ug. i Z. i ne vrijede ako su
sadržane u nekom 2 ug. Njihov unos u društ.ug. ima konstitut.značenje.Među njih treba ubrojiti
one za koje ZTD propisuje da čine minimalan sadržaj društ.ug.
Formalne (neprave) =one kojima se uređuju odnosi unutar druš. i u vezi s njim, pa i 2 odnosi
čl.druš. za čiju se valjanost ne traži da se moraju nalaziiti u društ.ug. nego se mogu ugovoriti i na
2 način.

PROMJENA DRUŠT.UG. DOO-A / IZMJENA DRUŠT.UG. / U KAKVOM OBLIKU = JB

AKTA, PRIVAT.ISPRAVE KOJU POTVRDI JB ILI JB ZAPISNIKA
Društ. ug. može se izmijeniti samo odlukom čl.druš., a odluka mora biti u obliku:
1.javnobiljež. akta
2.privat.isprave koju potvrdi jav.biljež. ili
3.javnobiljež. zapis.

OD KADA VAŽI PROMJENA?

Odluka o izmjeni nema učinka dok se ne upiše u SR
Odluka o izmjeni društ.ug. donosi se većinom od najmanje ¾ od danih glasova.
Društ.ug. može se odrediti veća većina i ispunjenje dodatnih pretp.

UPIS U SR I OBJAVA UPISA

Svaka izmjena društ.ug. mora se prijaviti registar.sudu radi upisa u sr.
Prijavi treba priložiti:
1) učinjene izmjene u obliku javnobiljež.isprave s dokazom da su valjano učinjene i
2) potvrdu jav.bilj. da neizmjenjene odredbe društ.ug. koji se nalaze kod reg.suda zajedno s
učinjenim izmjenama u potpunosti odgovaraju tekstu toga ug. koji se prilaže.
Ako se ne radi o izmjeni podataka dovoljno je da se u upisu u registar uputi na isprave o
izmjenama koje se nalaze kod suda.

TEMELJNI KAPITAL DOO-A

TK druš. mora biti izražen u kunama. Najniži iznos TK druš. je 20.000kn.
TEMELJNI ULOG KOD DOO-A
Tem.ulog ne može biti manji od 200kn. Mora biti izražen cijelim br. koji je višekratnik broja 100.
Zbroj temelj.u. mora odgovarati iznosu TK druš.
Prije upisa druš. u SR svaki osnivač mora uplatititi najmanje ¼ tem.uloga kojega uplaćuje u
novcu s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10.000kn.

U KOJEM DIJELU MORA BITI UPLAĆEN TK?

Najmanje ½ TK mora se uplatiti u novcu. Novč.ulozi uplaćuju se na račun druš. kod
financ.instituc. u RH. Ta instituc. izdaje potvrdu o tome da će druš. moći slobodno raspolagati s
uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sr.

TK DOO-KAKO SE MOŽE UPLATITI? = 1) NOVCU, 2) STVARI I PR.

Tem.ulog može se unijeti ulaganjem stvari i pr. Ulog unošenjem u druš. stvari i pr. mora se u
cjelini unijeti prije upisa druš. u sr. Ako je vrijed.uloga u stvar. i pr. u vrijeme podnošenja prijave
za upis druš. u sr manja od vrijed. tem.uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako izraženoga
tem.uloga mora se uplatiti u novcu.

POSLOVNI UDJELI? / MOŽE LI 1 ČL. IMATI VIŠE POSLOV.UDJELA? = DA / NA

TEMELJU ČEGA SE STJEČE POSLOV.UDIO? = ČLANSTVO U DRUŠTVU STJEČE SE NA
TEMELJU TEMELJ.ULOGA A ODREĐUJE SE POSLOV.UDJELOM.
Poslovni udjel = je skup pr. i obveza koje pripadaju 1 čl. druš. Ako u društ.ug. nije drugačije
određeno, poslov.udio čl.druš. određuje se prema veličini preuzetog tem.uloga.
Čl. druš. može imati više poslov.udjela. Posl.udio nije v.p. – ne može se odnijeti na burzu i
prodati kao d.

OBVEZA UPLATE TEMELJNOG ULOGA

Svaki je čl. dužan u skladu s društ.ug. i odlukama org. druš. uplatiti dio TK koji je preuzeo
(tem.ulog) – svi su čl.dužni tem.ulog u novcu uplatiti u srazmjeru s nj. preuzetim tem.ulozima
ako drugačije nije određeno društ.ug. ili odlukama org.druš.

Druš. ne može pojedinim čl. odgoditi, olakšati niti ih osloboditi od obveze da uplate tem.ulog, a
ne može ni svoju tražbinu s naslova uplate uloga prebiti s tražb. protiv druš.
SMANJENJEM TK DRUŠ. ČL. SE MOGU OSLOBODITI OBVEZE da uplate ulog najviše do
iznosa za koji je smanjen taj kapital.

Sjedine li se u roku od 3.god. po upisu druš., u sr svi udjeli kod 1 čl. ili uz to i kod druš., čl.druš.
mora u roku od 3.mj. od takvog sjedinjenja u cjelini:
1)uplatiti sve uloge u novcu ili
2)dati druš.osigur. za ono što još nije uplaćeno ili
3)dio udjela prenijeti na nekog 3-ćeg
Upr. mora registar.sudu ponijeti prijavu za upis sjedinjenja udjela u sr.
Čl.druš. dužan je odmah po proteku roka 3.mj. izvijestiti registar.sud o tome koju je od propisanih
mjera poduzeo i pružiti dokaz da je to učinio – ne postupi li tako reg.sud će ga pozvati da to učini
u roku koji mu za to odredi – ako čl. ne ispuni svoju obvezu ni u tome roku, a ne uloži ni
osnovanu ž. protiv rješ. kojim je pozvan da je ispuni, reg.sud će donijeti odluku o prestanku druš.

ŠTA AKO ČL. DRUŠ. ZAKASNI ODN. UOPĆE NE UPLATI SVOJ ULOG?
Čl. druš. koji pravodobno ne uplati ulog, dužan je druš. platiti zakon.zatez.kamate ako druš.ug. ili
odlukom org.druš. donesenom prije preuzim.obveze uplate nije određena viša kamata.
Druš. toga čl. može pisanim putem pozvati da uplati ulog u naknadnom roku koji ne može biti
dulji od 1.mj.dana te ga mora upozoriti da će ga, ako ne uplati ulog – isključiti iz druš.
Ne uplati li čl. svoj ulog ni u tom naknad.roku –gubi sva članska pr u druš., tj.isključuje se iz
druš.
Isključenom čl.:
1)ne vraća se dio uloga koji je uplatio
2)ne prestaje nj.odgov. za uplatu neuplać.dijela
3)odgovara za štetu koja je druš.počinjena
Za uplatu iznosa kojega duguje isključ.čl.druš. uključujući i kamate druš,odgovaraju:
1)nj.neposredni prednik i
2)svi raniji prednici u druš. koji su bili upisani u knjizi poslov.udjela u tijeku posljednjih 5.god.
prije nego što je isključ.čl. druš. bio poslan poziv za uplatu uloga
Ako se ne može postići da pr.prednici čl. koji nije uplatio cijeli ulog uplate zaostali dio uplate ili
čl. nema pr.prednika:
1)druš. može nj. poslov.udio prodati jav.nadmetanjem
2)u roku od 1.mj.dana druš. može prodati poslov.udio isključ.čl. i slobodnom prodajom za iznos
koji nije niži od vrijed.udjela iskazane u bilanci druš.
3)po proteku 1.mj.dana druš. može udio prodati samo na jav.dražbi
4)ako se ni prodajom ne može postići da neuplaćeni dio uloga isključ.čl. bude uplaćen u cjelini –
neuplać-dio moraju uplatiti ostali čl.druš. razmjerno svojim tem.ulozima

PRAVA ČL.DRUŠ. IZ POSLOV.UDJELA / 2 SPECIFIČNA UPRAVLJAČKA PR.DOO? / 2

TUŽBE? / U ČEMU SE SASTOJI TUŽB.ZAHTJEV KOD ACTIO NEGATORIE? = DA
UPRAVA PROPUSTI OBAVLJATI RADNJE KOJIM ZADIRE U NADLEŽ.SKUPŠ.
PR.ČL. DOO-A:
1)UPRAVLJAČKA:
1. pr.sudjelov. u radu skupš. i raspravljanje
2. pr.glasa – najvažnije
3. pr. na obaviještenost
4. pr. na pobijanje odluka skupš.
5. (ACTIO PRO SOCIO ILI ACTIO PRO SOCIETATE ) = član druš. može svoja članska
pr.ostvarivati ili štititi tužbom pred sudom ili arbitražom. Tako može prema
druš.ostvarivati zahtjeve da mu se ispune obveze koje druš. ima prema njemu (npr. za
isplatu dividende, otpremnine, da mu društvo nadoknadi štetu koju mu je prouzročilo
povredom nj. članskih prava).
• Čl. može ustati s tužbom protiv druš. ili njegovog člana tražeći da SUD utvrdi
postojanje njegovog članstva u druš.
• No, pored toga član društva može podignuti tužbu i protiv 2 člana društva
ostvarujući tako zahtj. koji ono ima protiv toga člana.
Podizanjem takve tužbe član ostvaruje pravo društva prema 2 članu tako da
procesnopravno stupa na njegovo mjesto i s tužbom ustaje u svoje ime. Riječ je o pravu
zaštite manjine koje ona ima protiv većine, ali samo kada je riječ o članskim obvezama
nekog člana, a ne i o onima koje proizlaze iz njegovih poslova s društvom.

Kao sredstvo kojim se štiti manjina pravo na podizanje te tužbe ne može se

 • isključiti ni ograničiti društ.ug. niti
• odlukom skupš. druš.
• takvom se tužbom ne može ustati protiv članova organa društva, jer član društva
nije u odnosu s njima, nego s 2-im članovima koji s njime čine društvo.
Zahtjev bi se mogao podignuti i protiv člana nekog organa društva ako bi radnja te osobe
ujedno značila i povredu neke nj. članske obveze
• takvom se tužbom iz istih razloga zahtjev ne bi mogao podignuti ni prema 3-im
osobama izvan društva, jer ako druš. ima zahtjev, mora ga samo podignuti, to za
njega tada čini uprava

Riječ je o supsidijarnom pr.sredstvu koje ne dolazi do primjene ako druš. postavi zahtjev
prema čl. druš. koji mora ispuniti takvu obvezu. Presuda ne vezuje samo stranke u sporu
nego je pravomoćna i prema društvu.
6. pr.tražiti prestanak druš. zbog važnog razloga
7. (ACTIO NEGATORIA) = čl.druš. može braniti svoje manjinsko pr. i time da ustane s
tužbom protiv druš. tražeći da uprava propusti obavljati radnje kojima zadire u
nadlež.skupš. druš.
Riječ je o slučajevima kada uprava svojim radnjama zadire u isključivu nadlež. skupš. i
tako remeti odnose u društvu.
To bi se primjerice moglo dogoditi kada je većinski čl. ili čl. sa naročitim utjecajem na
ostale članove druš. ujedno i jedini čl.upr. ili takav njezin čl. koji očito utječe na 2 čl. tog
org. Tada je moguće da upr. počne obavljati nešto što je u isključivoj nadlež. skupš.
pouzdajući se u to da spomenuti čl. i tamo ima većinu glasova ili takav utjecaj da ne treba
očekivati kako bi skupš. upr. dala upute kojima bi se usprotivila njezinom radu.
Protiv odluka skupš. čl. druš. može se boriti:
1)tužbama za utvrđenje ništavosti (tužbom za ništavost i pobojnom tužbom), a
2)radnje kojima upr. druš. zadire u nadlež. skupš.- tužbom kojom traži propuštanje takvih
radnji uprave kojima ona zadire u isključivu nadlež. skupš. – actio negatoria
On ne bi mogao takvom tužbom tražiti propuštanje radnji upr. kojima ona zadire u nadlež.
NO ili kolegija, jer je riječ o organu u druš. u kojima čl.druš. ionako ne djeluje, pa mu ne
može biti ni povrijeđeno pravo u vezi s njihovim radom, kao što je to slučaj sa skupš.
druš.
Tužba se podiže protiv društva, a za to se ne traži da su prethodno ostali organi obavili
potrebne radnje za zaštitu svojih ovlasti.
Tužbenim se zahtjevom traži da uprava propusti obavljati radnje određene u tužbenom
zahtjevu kojima zadire u isključivu nadlež.skupš.

2.IMOVINSKA :
1. pr. na isplatu dividende = osnovno imovinsko pr. čl.druš. – čl. druš. za sve vrijeme
trajanja druš. daje pr. sudjelovanja u ostvarenoj dobiti.
Čl. druš. imaju pr. na isplatu divid. iz godišnje dobiti druš. ako to nije isključeno društ.ug.
ili odlukom čl.druš.
Da bi čl. druš. mogli ostvariti pr. na dividendu potrebno je da:
1)skupš. prihvati GFI druš. i da
2)donese odluku o upotrebi dobiti
Na temelju tih 2 odluka nastaje zahtj.čl. druš. za isplatom dividende.
Isplatu treba učiniti u novcu.
Na zahtjev za isplatom dividende primjenjuje se opći zastarni rok od 5.god.
2. pr.prvenstva pri preuzim. novih tem.uloga u slučaju poveć. TK
3. pr. na odgovarajuću otpremninu ako se poslov.udio čl.povlači
 4. pr. čl. da ga se oslobodi obveze neuplać.dijela tem.uloga ili da mu se uplaćeni tem.ulog
vrati ako dolazi do smanjenja TK
5. pr. na srazmjeran dio ostatka stečaj. ili likvidac.mase druš.

PRAVO NA ISPLATU DIVIDENDE/ RASPOREDBA DOBITI KOD DD I DOO?

1. Osnovno imovinsko pravo članova društva je njegovo pravo na isplatu dividende. Tom se
odredbom članu društva daje pravo sudjelovanja u ostvarenoj dobiti.
2. Članovi društva imaju pravo na isplatu dividende iz godišnje dobiti društva ako to nije
isključeno društvenim ugovorom ili odlukom članova društva . Tako se može isključiti
sve ili samo neke članove društva.
3. Da bi članovi društva mogli ostvariti pravo na dividendu, potrebno je da skupština
prihvati godišnja financijska izvješća i da donese odluku o upotrebi dobiti. Na temelju tih
odluka nastaje zahtjev članova društva za isplatom dividende.
4. Zakon spominje samo da se dio dobiti namjenjen isplati dividende dijeli među članovima
društva razmjerno uplatama temeljnih uloga, ali ne kaže do kada se moraju učiniti te
uplate. Društvenim ugovorom se to može urediti i odrediti do kada se temeljni ulozi
moraju uplatiti da si se s visinom uplata sudjelovalo u podjeli dobiti.
5. Tražbine člana društva za isplatu dividende nastaje donošenjem odluke o prihvaćanju
godišnjih financijskih izvješća i utvrđenja dobiti društva a dospjeva donošenjem odluke u
uporabi dobiti, ako društvenim ugovorom nije određen neki 2 rok dospjeća.
6. Isplatu treba učiniti u novcu, osim ako drugačije nije određeno društvenim ugovorom ili
se drukčijom isplatom suglasi član kojemu se dividenda isplaćuje.
Na zahtjev za isplatu dividende primjenjuje se opći zastarni rok od 5. godina.

NEDOPUŠTENA PRIMANJA
1. Član društva kojima društvo nešto isplati protivno propisima ZTD-a , odredbama
društvenog ugovora ili odlukama društva, dužni su primljene isplate vratiti društvu. Član
društva može zadržati ono što mu je isplaćeno na temelju podjele dobiti ako je to primio
u dobroj vjeri osim u dijelu u kome je ono što je primio potrebno za podmirenje
vjerovnika društva.
2. Ako se ono što je plaćeno, a nije bili dopušteno ne može naplatiti od člana kome je
plaćeno niti od člana uprave društva za člana društva u omjeru svojih poslovnih udjela,
ako su ta sredstva potrebna radi namirenja vjerovnika
3. Iznosi koji se ne mogu naplatiti od pojedinih članova društva, dužni su platiti ostali
članovi u razmjeru njihovih poslovnih udjela u društvu.

KNJIGA POSLOVNIH UDJELA

UPRAVA je dužna voditi knjigu poslov.udjela druš. u koju se unose:
1. tvrtka odn. ime
2. sjedište odn.prebiv. svakoga čl.druš.
3. ako je čl.druš. prav.osoba – podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru
4. iznos tem.uloga u druš. koji je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te
5. eventualne dodatne čin. koje je dužan ispuniti prema druš. i koje je ispunio
6. sve obveze koje terete poslov.udio i
7. br.glasova koje ima pri donošenju odluka čl.druš.
8. opterećenja i podjele poslov.udjela te
9. sve 2 promjene – u roku od 3 dana nakon svake promjene upisa uprava druš. dužna je o
promjeni obavijestiti registar.sud
10. svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni
U knjizi poslov.udjela upisuje se na
1)temelju prijave zainteresirane osobe ili na
2)temelju saznanja nekoga od org.druš.

Na temelju knjige poslov.udjela 1 od čl.uprave druš. dužan je u siječnju svake god. predati
registar.sudu:
1) od nj. potpisani popis čl. druš. s
2) navođenjem visine nj.tem.uloga
3) onoga što je na temelju toga uplaćeno te
4) što je druš. eventualno vratilo čl.

Čl. upr. odgovaraju druš. kao solidarni dužnici – oni solidarno i neograničeno cijelom svojom
imovinom odgovaraju za štetu vjerov. i čl.druš. te 2-im osobama ako bi im ona bila pričinjena
zbog:
1. netočnog upisa ili
2. nepravodobnog upisa ili
3. izjava danih sudu u kojima su bili netočni podaci ili
4. zbog toga što sudu nisu dali izjave koje su po Z. bili dužni dati

UČINAK UPISA U KNJIGU POSLOV.UDJELA

Čl.druš. je:
1)samo onaj tko je upisan u knjizi poslov.udjela i
2)o čijem je članstvu u druš. obaviješten registar.sud
U slučaju neslaganja stanja upisa u knjizi poslov.udjela i sadržaja obavijesti o čl.druš. koje
registar.sudu dostavlja uprava druš. – smatra se da su čl.druš. osnivači navedeni u društ.ug. odn.
osobe navedene u obavijesti, a ako druš. ima samo 1 čl. – to je osoba upisana u sr.

Smatra se da je u knjizi poslov.udjela obavljen upis s danom kada druš. prispije prijava za upis,
ako ona ispunjava uvjete koji se traže za takv upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno
obavljen.

DAVANJE KREDITA ČL. UPR. I PROKURISTIMA ?

Društvo može dati kredit
1) čl.uprave
2) prokuristima i
3) čl. njihovih užih obitelji
SAMO NA TEMELJU ODLUKE NO.
Odluka se može odnositi samo na:
1.određene ug. o kreditu ili
2. vrste kredita,
a ug. o kreditu mora se sklopiti najkasnije 3.mj. od dana donošenja odluke kojom se kredit
odobrava.
U odluci se moraju odrediti
• kamate i
• otplata kredita.
Kreditom se smatraju i 2 pravne radnje koje se u gospod.smislu mogu s njime izjednačiti. To ne
vrijedi za kredite koji ne prelaze visinu mjesečne plaće čl.upr.
Ove odredbe primjenjuju se i na davanje kredita vladajuć.druš. takvim osobama u ovisnome druš.
i čl. njihovih užih obitelji te na davanje kredita ovisnoga druš. takvim osobama u vladajuć. druš. i
čl. njihovih užih obitelji. U tim slučajevima odluku o davanju kredita daje NO vladajuć.druš.

Dade li se kredit protivno navedenim odredbama mora ga se bez obzira na odredbe ug. odmah
vratiti, osim ako NO naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita.

Ako društvo nema NO, odluku toga odbora zamjenjuje odluka čl. društva.
NO, odn. čl. druš. ne mogu odlučiti da daju kredit ako bi ga trebalo dati iz imovine potrebne za to
da bi se u druš. održala vrijednost TK.
Kredit koji bi bio dan suprotno tome mora se odmah vratiti druš.

VINKULIRANJE ILI RASPOLAGANJE POSLOVNIM UDJELOM / DA LI SE

POSLOV.UDJELI MOGU PRENOSITI V.P.? = NE, PRENOSE SE U OBLIKU
JAVNOBILJEŽ.AKTA
Posl. udjeli mogu se:
1)prenositi i
2)nasljeđivati
Ako čl.druš. stekne nove poslov.udjele, svaki od udjela toga čl. zadržava samostalnost

ZA PRIJENOS POSLOV.UDJELA POTREBAN JE:

1.ug. sklopljen u obliku javnobiljež. akta ili
2.privatne isprave koju potvrdi jav.biljež.
3.ug. o preuzimanju obveze da će se prenijeti poslov.udio
Za prijenos poslov.udjela nije potrebna promjena društ.ug.

Društ.ug. mogu se za prijenos posl.udjela postaviti i 2 uvjeti – da je za to potrebna suglas.druš.

Posl.udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih čin. može se prenositi samo uz
suglas.druš.
Čl. druš. može založiti svoj posl.udio – za valjanost izjave o zalaganju ne traži se da je dana u
obliku javnobiljež.isprave.

KOJA SU 2 PR. POSLA KOD RASPOLAGANJA POSLOV. UDJELOM?

Posl. udio prenosi se ustupom (cesijom).
Pri tome valja razlikovati 2 pr.posla:
1)obveznopr.posao – kojim se preuzima obveza prijenosa poslov.udjela – riječ je kada se npr.
sklapa ug. o prodaji poslov.udjela, zamjeni, darovanju, unosu poslov.udjela kao uloga u neko
druš. sadržanom u druš. ili nekom 2 ug. , nagodbi pred sudom i izvan njega i u njemu se ugovara
sve što se može ugovoriti takvim ug.
U obveznopr. ug. mora se točno odrediti poslov. udio i to se čini tako da se navede nj.
nomin.iznos.
2)posao kojim se prenosi poslov.udio

2 pr.posla potrebni za prijenos poslov.udjela su:

1)prijenos poslov.udjela
2)preuzimanje obveze da će se prenijeti poslov.udio

PRIJENOS POSL.UDJELA UZ SUGLASNOST DRUŠTVA / ŠTO AKO NETKO NEMA

SUGLAS. ZA PRIJENOS POSL.UDJELA?
1)Ako je društ.ug. predviđeno da se posl.udio može prenijeti na 2 osobu samo uz suglas.druš., čl.
druš. koji želi prenijeti taj udio može, ne dade li mu se ta suglas. za posl.udio za koji je u cjelini
uplaćen ulog – tražiti od SUDA da mu dozvoli prijenos toga udjela.
SUD ĆE DOZVOLITI PRIJENOS – ako nema valjanih razloga za to da uskrati davanje dozvole
za prijenos, a prijenos se može obaviti bez štete za druš., nj.čl. i vjerovnike.
Prije donošenja odluke sud mora saslušati upravu i čl.druš. koji traži dozvolu za prijenos
poslov.udjela.

2)I kada sud dade suglas., ČL.DRUŠ. NE MOŽE TAJ UDIO prenijeti osobi kojoj to želi ako druš.
u roku od 1.mj.dana po pravomoć. odluke suda preporučenim pismom obavijesti čl.druš. da
dopušta da se posl.udio uz iste uvjete prenese nekome 2.

3)Ako se posl.udio koji se može prenijeti samo uz suglas.druš. treba PRODATI U SUDSKOM
OVRŠNOM POST., ovršni sud mora procijeniti vrijed.tog udjela i o odobrenju prodaje
obavijestiti druš. i sve vjerov. te im priopćiti procijenjenu vrijed.udjela.
Procjena nije potrebna ako se između založ.vjerov., dužnika i druš. postigne sporazum o cijeni uz
koju se poslov.udio preuzima.
Ako kupac kojega odredi druš. ne preuzme poslov.udio u roku od 14 dana i za to u novcu ne plati
procijenjenu vrijed. poslov.udjela, udio će se prodati po propisima ovrš.post. a da za to nije
potrebna suglas.druš.
PR. PRVOKUPA POSLOV.UDJELA I PR.PRVENSTVA U STJECANJU POSL.UDJELA U
SLUČAJU NJ. OTUĐENJA/ MOŽE LI SA STVARNOPR. UČINCIMA? =
PR.PRVOKUPA = pr. je 1 čl. ili više čl.druš. ili samog druš. zasnovano društ.ug. po kojem mu se
u slučaju prodaje poslov.udjela mora ponuditi da ga se stekne pod uvjetima pod kojima čl.druš.
prodaje taj posl.udio nekoj 3-oj osobi

PR.PRVENSTVA = pr. je istih osoba zasnovano druš.ug., po kojemu one imaju pr.steći posl.udio i
kada se on prenosi na nekim 2-im osnovama npr.darovanjem, zamjenom i pod uvjetima koji
mogu biti unaprijed određeni druš.ug. Tada se druš.ug. moraju razraditi uvjeti kako se ta
pr.ostvaruju. To su sred. obrane prema 3-im osobama kako bi ih se spriječilo da uđu u druš.. Time
se postiže zatvorenost druš. i kontrola ulaska i izlaska iz druš.

MOŽE LI SE TO UNOSITI U DRUŠT.UG.?

Kada je riječ o pr.prvokupa, druš.ug. moraju se odrediti:
1.rokovi
2.uvjeti pod kojima se čl.druš. odn.druš. mora ponuditi da steknu poslov.udio koji se želi prodati
nekoj osobi
3.u tako propisanim uvjetima i rokovima ovlašteniku pr.prvokupa mora se ponuditi da kupi
posl.udio pod uvjetima pod kojima se to nudi kupcu

Ako su u druš.ug. predviđeni pr.prvokupa i pr.prvenstva u stjecanju posl.udjela, prednost treba

dati pr.prvenstva jer se ono odnosi na sve slučajeve prijenosa posl.udjela.

PRIJENOS NASLIJEĐENOG POSL.UDJELA

U društ.ug. može se za slučaj nasljeđivanja posl.udjela odrediti da ga je nasljednik dužan prenijeti
nekome 2 čl. druš. ili osobi koju odredi druš.,ako se nasljednik i takva osoba drugačije ne
dogovore, po cijeni koja odgovara vrijed.posl.udjela iskazanoj u posljednjim fin.izvješćima druš.

PRAVNI POLOŽAJ STJECATELJA POSLOVNOG UDJELA

1. Prema stjecatelju poslovnog udjela vrijede glede odnosa u društvu pravne radnje
poduzete prema onome tko je taj udio prenio i radnje koje je on poduzeo prije nego što je
društvu prijavljen prijenos poslovnog udjela.
2. Za ispunjenje činidbi koje se na temelju poslovnog udjela moraju ispuniti društvu po
obvezi koja postoji u vrijeme kada je društvu podnesena prijava za upis prijenosa toga
udijela u knjigu poslovnog udjela, solidarno odgovaraju stjecatelj poslovnog udjela i
njegov prednik.
3. zahtjev za ispunjenje prema pravnome predniku stjecatelja zastaruju u roku od 5. godina
od podnošenja prijave za upis prijenosa poslovnog udijela.

PODJELA POSLOV.UDJELA? / PRIJENOS DIJELA POSLOVNOG UDJELA? /KAKO JE

DOPUŠTENO= 1.DRUŠT.UG.
Posl.udio može se dijeliti, izuzev nasljeđiv., samo onda :
1. ako je čl.druš. društ.ug. dopušteno da prenose dijelove svog posl.udjela
2. kod toga se može predvidjeti da je za svako prenošenje dijela posl.udjela potrebna
suglas.druš. ili
3. samo za prenošenje osobama koje nisu čl.druš.
4. društ.ug. može se odrediti da je suglas.druš.potrebna i za podjelu posl.udjela
nasljednicima umrloga čl.druš.
Suglas. se mora dati u pisanom obliku – u njoj se moraju navesti:
1)osoba stjecatelja i
2)iznos tem.uloga koji on preuzima
Na podjelu posl.udjela primjenjuju se odrebe ZTD-a o najmanjem iznosu tem.uloga = 200kn i o
najmanjem iznosu koji se za to mora uplatiti. Nije dopušten istodobni prijenos više dijelova 1
posl.udjela na istog stjecatelja.

POVLAČENJE (AMORTIZACIJA) POSL.UDJELA

Povlačenje posl.udjela moguće je samo onda ako je predviđeno društ.ug.
Povlač. posl.udjela moguće je:
1. PRISILNO POVLAČENJE = bez suglas.imatelja udjela samo onda ako su pretp. za to
bile utvrđene u društ.ug. prije nego što je on stekao taj udio
2. DOBROVOLJNO POVLAČENJE = uz pristanak imatelja udjela

OD KOJEG TRENUTKA SE SMATRA DA JE ISKLJUČEN ČL.DOO-A I ŠTA SE MORA

POKUŠATI PRIJE POST. ISKLJUČENJA? = DA ČLAN SAM ISTUPI
ISTUPANJE ČLANA DOO-A IZ DRUŠTVA ISKLJUČENJE ČLANA DOO-A IZ
DRUŠTVA
Društ.ug. može se odrediti da čl. može istupiti Društ.ug. može se odrediti da čl. druš. može
iz druš. – tada se moraju odrediti i: isključiti– tada se moraju odrediti i:
1)uvjeti 1)uvjeti
2)post. i 2)post. i
3)posljedice istupanja 3)posljedice isključenja
ČL.DRUŠ. MOŽE TUŽBOM KOD SUDA DRUŠ. MOŽE TUŽBOM PODIGNUTOM
zahtijevati istup. iz druš. ako za to postoje PROTIV SVOG ČL. ZAHTIJEVATI DA GA
opravdani razlozi: SUD isključi iz druš. ako za to postoji važan
1. ako mu ostali čl. druš. ili neki od org. razlog:
druš. prouzroče štetu 1.nj. ponašanje kojim se onemogućuje ili
2. ako je spriječen u ostvarenju svojih pr. znatno otežava postizanje cilja druš. pa se zbog
u druš. ili toga nj. ostanak u druš. čini za druš.
3. mu neki org. druš. nameće nepodnošljivim.
nesrazmjerne obveze Tužbu mogu podići i svi ostali čl.druš.

U TUŽBI SE MORA NAVESTI I :

1)iznos naknade za posl.udio te
2)odrediti primjereni rok za njeno plaćanje čl.
koji istupa iz druš.
USVOJI LI TUŽB.ZAHTJEV – sud mora
odrediti iznos naknade tržiš. vrijed.tužiteljeva
posl.udjela i naložiti da mu je druš. isplati u
roku određ. u presudi
U TUŽBI SE MORA NAVESTI I :
1)iznos naknade te
2)primjereni rok za plać.naknade
isključ.čl.druš.
Sud izriče isključ. čl. iz druš. pod odgodnim
uvjetom da mu druš. isplati u presudi
određ.naknadu tržiš. vrijed. posl.udjela u roku
kojeg odredi u presudi – pri određiv. roka sud
će uzeti u obzir stanje druš. i nj. posl. potrebe

UČINAK ISTUPANJA: UČINAK ISKLJUČENJA:

1)istup. čl. prestaje nj.članstvo u druš. i sva pr. 1)isključ. čl. prestaje nj.članstvo u druš. i sva
koja iz toga proizlaze pr. koja iz toga proizlaze
2)čl. koji istupi iz druš. ima pr. da mu se 2)čl. koji je iz druš. isključen ima pr. da mu se
nadoknadi tržiš.vrijed. nj.poslov.udjela kakva je
bila u vrijeme istup.
3)ako je ulog čl.u druš. bio u stvarima ili u pr. –
on ima pr. da mu se uloženo vrati, ali ne prije
nego što prođu 3.mj. od istup.
Kod toga ne može tražiti nakn.štete za slučajno
uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijed. onoga
što je uložio te ako je do toga došlo
redov.upotrebom.
4)članstvo u druš. čl. koji je istupio iz druš.
prestaje kada mu se isplati naknada štete
nadoknadi tržiš.vrijed. nj.poslov.udjela kakva je
bila u vrijeme isključ.
3)ako je ulog čl.u druš. bio u stvarima ili u pr. –
on ima pr. da mu se uloženo vrati, ali ne prije
nego što prođu 3.mj. od isključ.
Kod toga ne može tražiti nakn.štete za slučajno
uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijed. onoga
što je uložio te ako je do toga došlo
redov.upotrebom.
4)članstvo u druš. čl. koji je isključen iz druš.
prestaje kada mu se isplati naknada štete

VLASTITI POSLOVNI UDJELI

DRUŠ. NE MOŽE stjecati ni uzimati u zalog vl. posl. udjele za koje nije u cjelini uplaćen
tem.ulog.

DRUŠ. MOŽE STJECATI VL. POSL. UDJELE ZA KOJE JE U CJELINI UPLAĆEN

TEM.ULOG AKO TO ČINI:
1.imovinom koja prelazi iznos TK druš. i
2.ako druš. može po Z. stvoriti propisane rezerve za stjecanje vl.udjela, a da s time ne smanjuje
TK druš. ni rezerve koje mora stvarati na temelju društ.ug. koje ne smije upotrijebiti za isplate
čl.druš.
Pr. i obveze iz vl.posl.udjela miruju

DRUŠ. MOŽE UZETI U ZALOG POSL.UDJELE samo ako je:

1.ukupni iznos tražb. osiguranih zalogom posl.udjela niži od vrijed.udjela ili
2.ako je vrijed. posl.udjela koji se uzimaju u zalog niža od toga
3.da iznos tražb. nije veći od one imovine druš. čija vrijed. prelazi iznos nj.TK
Stjec. ili zalaganje vl.posl.udjela protivno ovim odredbama je valjano.

STJEC. VL.POSL.UDJELA DOPUŠTENO JE I KADA SE TO ČINI RADI DAVANJA

OTPREMNINE ČL.DRUŠ. zbog provedene statusne promjene druš., ako se posl.udio stekne u
roku od 6.mj. od provedene promjene ili pravomoć.sudske odluke, a druš. može stvoriti propisane
rezerve za vl.posl.udjele tako da se s time ne smanji TK druš. ni rezerve predviđene društ.ug. koje
druš. ne smije koristiti za isplate svojim čl.

PROVJERA OSNIVANJA DRUŠTVA

U samo 2 slučaja obvezatno je prilikom osniv. DOO-a sastaviti izvješće o osniv. koje
provjeravaju čl.upr. i No, ako ga druš. ima i provesti i posebnu reviziju osniv.:
1)ako su se u osniv. dale poseb.pogodnosti i
2)ako je osniv. bilo ulaganjem ili preuzmanjem stvari ili pr.
Revizori osniv. posebno provjeravaju istinitost podataka koje su dali osnivači te odgovara li
vrijed.uloga u druš. nomin. iznosima d. koje se stječu u zamjenu za te uloge.
ISPITIVANJE PRIJAVE
Sud je dužan ispitati:
• je li društvo uredno osnovanu
 • sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te
• jesu li joj priložene propisane isprave.
Sud će odbiti upis društva u SR ako revizori osnivanja:
• izjave ili
• ako je očigledno da je izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što ga je
podnijela uprava nisu točni
• nisu potpuni ili
• nisu u skladu s propisima
• isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta
ulaganja stvari ili prava bitno manja od visine temeljnih uloga koji se time uplaćuju.

ODGOVORNOST ČLANA DRUŠTVA I ČLANA UPRAVE DRUŠTVA

Ako su u osnivanju društva dani pogrešni podaci članovi uprave društva i članovi društva kao
solidarni dužnici dužni su društvu uplatiti iznose koji nisu uplaćeni, nadoknaditi plaćanja koja su
učinjena u osnivanju društva i nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja društva, a odgovaraju i za 2
štetu koja bi time bila plaćena.

UPIS DOO-A U SR
Prijava za upis u sr podnosi se nakon što:
1)se sklopi društ.ug.
2)uplate ulozi u skladu sa Z. i društ.ug. i
3)imenuju 1 ili više čl.uprave druš., a ako druš. mora imati No i nakon što se izabere taj odbor
ORGANI DOO –A
OBVEZATNI ORGANI DOO SU:
1.UPRAVA
2.SKUPŠTINA
3.NO – obvezatan je org. samo ako to Z. izrijekom određuje. No, kada i nije obvezatan, druš. ga
ipak može imati, ako tako odluče čl. druš.
U DOO između org. postoji hijerarhijski odnos, pri čemu je skupš. najviši org., jer je najvažnija
volja čl.druš.

1. UPRAVA / ČLANSTVO U UPRAVI / SASTAV UPRAVE

Uprava druš. se sastoji od 1 ili više direktora. Čl. uprave ne mora biti hrv.državljanin, nema
zapreke da svi čl. budu strani državljani neovisno o tome tko su čl.druš. – domaće ili inoz.fizič. ili
pr.osobe.

Čl. uprave može biti svaka fizič.o. koja je potpuno poslovno sposobna; no to ne smije biti osoba:
1.koja je kažnjena za KD prouzrokovanja stečaja
2.povrede obveze vođenja poslov.knjiga
3.ošteć.vjerov.
4.pogodovanja vjerov.
5.zloupotrebe u post.prisilne nagodbe ili stečaja
6.neovlaštenog otkrivanja i pribavlj. poslov. ili proizvodne tajne ili prevare iz Kazn.zakonika RH
i to za vrijeme od 5.god. po pravomoć.presude kojom je osuđena s time da se u to vrijeme ne
računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne
7.protiv koje je izrečena mjera sigur. zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili
djelomično obuhvaćeno predmetom poslov.druš. za vrijeme dok traje ta zabrana
8.čl.NO druš.
Čl.upr. mogu imati i zamjenike. Propisi za čl.upr. vrijede i za nj.zamjenike.
ZTD ne propisuje poseb.uvjete za imenov. čl.upr., ali bi ih mogao propisati društvenim ug., pa bi
se moglo odrediti da čl.uprave mora biti osoba koja:
1)ima određ.iskustvo u obavlj. nekih poslova ili
2)osoba koja ima neko formalno struč.obrazovanje

IMENOVANJE ČL.UPRAVE
Čl. upr. DOO-a može se imenovati:
1)odlukom za to ovlašt.osoba (ČL.DRUŠ. – svojom odlukom imenuju upr.druš., ako društ.ug.
nije predviđeno da je imenuje netko 2 u druš. Ako se za čl.upr. imenuje nekoga od njih, to se
može učiniti i u društv.ug. pa i za vrijeme dok je čl.upr.čl. u druš.)
2)društv.ug. (ako se društ.ug. odredi da se svi čl.druš. imenuju čl.upr. – to se odnosi samo na one
čl. druš. koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ug.)
3)u društ.ug. može se predvidjeti da će upr. imenovati i neko javnopr.tijelo
4)Ako br.čl. upr.padne ispod br. koji je društ.ug. određen kao najmanji br.čl.upr. da bi ona mogla
voditi poslove druš. i zastupati ga , a nisu određeni nj. zamjenici – čl.druš. moraju svojom
odlukom bez odgađanja imenovati čl. koji nedostaju. Do obavljenog imenov. čl. upr. obavljaju
samo neodložne poslove.
Društ.se ug. može odrediti da za vrijeme dok čl. druš. ne imenuju nove čl. , NO može imenovati
čl. koji nedostaju.
Ako otpadnu svi čl.upr. ili oni nisu u moguć. obavljati svoje duž., NO je dužan čl.upr. imenovati
bez odgađanja
5)ako druš. nema NO ili ako on ne postupi kako je to propisano – SUD će na prijedlog
zainter.osobe ili po služ.duž. postaviti privremenog upravitelja – nj. je duž.da se brine oko
imenov. nove upr., a do tada je ovlašten obavljati samo neodložne poslove.
Imenov. i opoziv su = konstitutiv.prir. u odnosu prema druš. – oni vrijede od časa kada je
donesena odluka o imenov. odn. o opozivu i kada je priopćena čl.upr. Upis u SR novoga čl.upr. i
brisanje staroga imaju deklar.učinak

OPOZIV ČL.UPRAVE/ NA ČIJI ZAHTJEV I POD KOJIM PRETP. OPOZIV DONOSI SUD?
1.ČL.DRUŠ. mogu svojom odlukom u svako doba opozvati čl.upr.
2.ako je druš.ug. predviđeno da čl.upr. imenuje NO, on je, nije li tim ug. drukčije određeno,
ovlašten i za opoziv nj. imenovanja – to nema utjecaja na pr. čl.upr. iz ug. koje su oni sklopili s
druš.
3.čl.upr. koji je i čl.druš. može se, ako za to postoji važan razlog, opozvati i odlukom SUDA.
Od čl.druš. koji nisu glasovali za opoziv imenov.čl.upr. može se tužbom sudu zatražiti da se s
opozivom suglase. O parnici se mora putem suda obavijestiti čl.upr. o kome je riječ.
Sud može u toku post. privremenom mjerom zabraniti čl.upr. povodom čijeg se opoziva vodi spor
vođenje poslova i zastup.druš. , ako se učini vjerojatnim da bi nj. daljnjim djelov.druš. bila
pričinjena nenadoknadiva šteta.
4.ako se čl.upr. imenuju DRUŠT.UG., tim se ug. može odrediti da ih se može opozvati samo ako
za to postoji važan razlog – u tom slučaju opoziv je valjan sve dok se o nj. nevaljanosti ne odluči
pravomoć. odlukom suda, napose da li je za opoziv postojao važan razlog.
Ove se odredbe ne primjenjuju na čl.upr. koje imenuje javnopr.tijelo.

OSTAVKA ČL.UPRAVE
Predsjednik i čl.upr. mogu dati ostavku neovisno o zahtj.za naknadu štete koji druš. zbog toga
može imati prema njima iz ug. koji su sklopili s druš.
Za prestanak članstva u upr. nije potrebna odluka u druš..
Ne proizlazi li iz izjave kojom je ostavka dana što 2 – ona djeluje ako za nju postoji važan razlog,
od dana kada je izjavljena druš., u protivnom – tek po proteku 14 dana od tog dana.
Ostavka se izjavljuje u pisanom obliku:
1.SKUPŠTINI DRUŠ. – ako je bila najavljena u dnev.redu skupš.
2.a ako je druš.ug. NO, kada ga druš. ima, ovlašten za imenov.čl.upr., tom odboru ili
SVIM ČL. DRUŠ. ili
ČL.DRUŠ. KOJI JE DRUŠT.UG. OVLAŠTEN IMENOVATI PREDSJEDNIKA ODN.
ČL.UPR.DRUŠ.
O ostavci se mora obavijestiti sve ostale čl.upr., ako druš. ima NO – nj.predsjed.
Ostavka se može opozvati samo uz suglas. onoga kome je izjavljena u skladu sa Z. odn. društ.ug.

ODNOS ČL.UPRAVE I DRUŠTVA

Odnos čl.upr. i druš. je dvojak:
1.utemeljen je na STATUSNOPRAVNOJ OSNOVI = proizlazi iz imenov. čl.upr. od strane onoga
tko je za to ovlašten
2.UGOVORNOPRAV. ILI OBVEZNOPR. OSNOVI = temelji se na ug. o obavljanju poslova
čl.upr. kojega čl.upr. sklapa s druš.

OVLASTI UPRAVE:
1. Da vodi poslove društva u skladu s društvenim ugovorom, odlukama članova društva i
obveznim uputama skupštine i nadzornog odbora, ako ga društvo ima
2. da zastupa društvo
3. da uredno vodi poslovne knjige društva i vodi poslove unutarnjeg nadzora
4. da izrađuje financijska izvješća društva
5. da vodi knjigu poslovnih udjela.
VOĐENJE POSLOVA ZASTUPANJE ODGOVORNOST
ČL.UPRAVE
UPRAVA poslove druš. vodi UPRAVA zastupa društvo. Čl.upr. moraju voditi poslove
u skladu s: Ako u društ.ug. nije drugačije druš. s pozornošću urednog i
1)društ.ug. određeno, ČL.UPR. SKUPNO savjesnog gospodarstvenika i
2)odlukama čl.druš. i ZASTUPAJU druš. potpisuju se čuvati poslov.tajnu druš.
3)obveznim uputama skupš. tako da uz navođenje tvrtke
i NO ako ga druš. ima druš. stavljaju svoj potpis. Tko s nakanom koristeći svoj
utjecaj u druš. navede čl.upr. ili
Način rada upr. propisuje se Ako upr. ima više čl., druš.ug. NO, prokuristu ili
društ.ug.. Ako neka pitanja može se odrediti da druš. punomoćnika da poduzmu
glede načina rada upr. nisu zastupa 1 čl.upr. zajedno s nešto na štetu druš. ili nj.
uređena društ.ug. ili ZTD- prokuristom. dionič., odgovara druš. za štetu
om, može ih urediti upr. koja mu time bude pričinjena.
poseb.aktom koji u tu svrhu OGRANIČENJE OVLASTI ZA
donosi. VOĐENJE POSLOVA I ZA Za štetu odgovaraju kao
ZASTUPANJE SOLIDARNI DUŽNICI i
Ako upr. ima više čl., a Čl.upr. moraju poštivati ogranič. čl.upr. i NO ako povrijede
druš.ug. nije drugačije ovlasti za zastup. postavljena: svoje dužnosti.
određeno, SVI ČL. 1)druš.ug. U slučaju spora čl.upr. i NO
ZAJEDNO poduzimaju 2)odlukom čl.druš. i moraju dokazati da su u
radnje potrebne za vođenje 3)obveznim uputama NO obavljanju svojih dužnosti
poslova druš., osim ako postupali uredno i savjesno.
postoji opasnost od toga da Ogranič. su bez pr. učinka
se radnje pravodobno ne prema 3-ima – to vrijedi ako se
poduzmu. ovlast za zastup. ograničava na:
1.sklap.određ.poslova ili
Ako je društ.ug. svaki čl.upr. 2.poslova određ.vrste ili
ovlašten da sam poduzima 3.se ono daje samo pod
radnje vođenja poslova druš. određ.okol., za određ.vrijeme ili
– on ne smije poduzeti mjesto ili
nakanjenu radnju usprotivi li 4.je za sklapanje pojedinih
se tome neki od čl.upr. osim poslova potrebna suglas.
ako spomenutim ug. nije čl.druš., NO ili nekog 2
drugačije određeno org.druš.

2. NADZORNI ODBOR
DOO mora imati NO:
1.ako je prosječan br. zaposlenih u druš. tijekom god. veći od 300 ili
2.ako je to za druš. koje obavlja određ.djelat. propisano poseb.Z.
3.Ako je TK druš. veći od 600.000kn i ono ima više od 50čl. ili
4.ako druš.jedinstveno vodi DD ili DOO koja moraju imati NO ili s više od 50% sudjeluje u
njima s neposrednim udjelom u TK, a u oba slučaja je br.zaposlenih u nekome od druš. ili u svim
druš. zajedno u prosjeku veći od 300 ili
5.ako je druš.komplementar u KD, a prosječan br.zaposlenih u druš. i u KD je zajedno veći od
300.
UPRAVA je dužna u 1,4 i 5 slučaju s danom 1.1. utvrditi prosječ.br. zaposlenih u preth.god. – ako
taj br. prelazi 300, dužna je bez odgađanja priopćiti to registar.sudu zajedno s popisom čl.druš.,
odn. s izjavom da u članstvu druš. nije bilo promjene.
Prijeđe li u vremenu između 2 takva priopć. 300 – to se mora registar.sudu priopćiti bez
odgađanja.
PROSJEČAN BROJ ZAPOSLENIH – određuje se prema br.zaposlenih u druš. svakoga
posljednjega dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini.
U ostalim je slučajevima NO fakultativan org.DOO; hoće li ga druš.imati određuje se društ.ug.

ČLANSTVO U NO / SASTAV NO
NO sastoji se od 3 člana.Društ.ug. se može odrediti i veći broj čl.NO s time da njihov broj mora
biti neparan. Čl.NO može biti svaka posl.spos.fizič.o.; to može biti i strani državljanin.

Čl.NO ne može biti osoba:

1.koja je kažnjena za KD prouzrokovanja stečaja
2.povrede obveze vođenja poslov.knjiga
3.ošteć.vjerov.
4.pogodovanja vjerov.
5.zloupotrebe u post.prisilne nagodbe ili stečaja
6.neovlaštenog otkrivanja i pribavlj. poslov. ili proizvodne tajne ili prevare iz Kazn.zakonika RH
i to za vrijeme od 5.god. po pravomoć.presude kojom je osuđena s time da se u to vrijeme ne
računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne
7.protiv koje je izrečena mjera sigur. zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili
djelomično obuhvaćeno predmetom poslov.druš. za vrijeme dok traje ta zabrana
8.osoba, koja je već čl.10 NO DD ili DOO
9.čl.upr.društva
10.čl.upr.druš. koje je ovisno u odnosu na DD
11.čl.upr. 2 druš.kapit. u čijem se NO nalazi čl.upr.druš.
12.osoba koja ne ispunjava navedene uvjete 1-7
Čl.NO ne mogu imati zamjenike!

IMENOVANJE ČLANA NO
Ako je neka osoba izabrana ili imenovana u više NO – smatra se da je izabrana odn.imenov. samo
u 1 odbor ako to čini kao predstavnik nekoga javnoprav.tijela, druš.unutar koncerna ili
financ.instituc. koja s druš. trajnije posluje da bi štitila nj. interese, ali samo onda ako nije čl. više
od 20 NO
1)Čl.druš. svojom odlukom izabiru čl.NO osim ako je poseb.z. propisano da neke od njih imenuju
zaposleni. Ako se na istoj skupšt. izabiru najmanje 3 čl. NO, na zahtj. čl. druš. čiji ulozi čine
najmanje 1/3 TK zastuplj. na skupš., o izboru svakoga čl.odbora odlučuje se odvojeno.
2)Društ.ug. može se odrediti da se određ.čl. druš. ili čl. koji imaju određ.poslov.udjele mogu
imenovati određ.br. čl.NO – takvo pr. može se dati samo onim čl. koji mogu raspolagati sa svojim
poslov.udjelom samo uz suglas.druš. U NO može se tako imenovati najviše 1/3 nj.čl.
3)Čl. 1.NO imenuju se pri osniv.druš. za vrijeme do odluke skupš.druš. ili čl.druš. izvan skupš.
kojom po proteku 1.god. dana od upisa druš. u SR odlučuju o tome da li da im se da razrješnica.
Do tada ih skupš. odn.čl.druš. izvan skupš. mogu opozvati odlukom donesenom običnom
većinom glasova. Čl. NO biraju se odn. imenuju najviše na 4.god. i mogu biti ponovno birani
odn. imenovani

OPOZIV ČL. NO
1.GS može opozvati čl.NO i prije isteka mandata za koji je izabran – za odluku o tome potrebna
je većina od najmanje ¾ danih glasova. Statutom se može odrediti veća većina + ispunj.
dodat.pretp.
2.imenovanog čl.NO može u svako doba opozvati ONAJ TKO GA JE IMENOVAO i zamijeniti
ga 2 osobom. Ako više nisu ispunjene pretp. za imenov.čl.NO koje su određene statutom – GS
može imenovanoga čl. opozvati običnom većinom.

OVLASTI NO
1.nadzire vođenje poslova druš.; on ne može voditi poslove druš. ali se statutom ili odlukom NO
može odrediti da se određ.poslovi mogu obavljati samo uz prethodnu suglas. NO.
Odbije li NO dati suglas. – upr. može zatražiti od GS da ona dade suglas..
GS odluku o davanju suglas. donosi većinom od najmanje ¾ od danih glasova

NAČIN RADA NO
NO iz reda svojih čl. izabire predsjed. i najmanje 1 nj. zamjenika.
Upr. mora podnijeti registar.sudu prijavu za upis izabranih osoba u SR.
Zamjenik predsj. ima pr. i obveze pred. samo onda ako je predsj. spriječen u obavlj. svoje funkc.

Svaki čl.NO ili upr. može uz navođenje razloga i svrhe zatražiti da predsj. sazove sjednicu odbora
– sjednica se mora održati unutar 15 dana od kada je sazvana.
Sjednice NO treba sazivati 1 tromjesečno, a mora ih se sazvati najmanje 1 polugodišnje.

NO može imenovati komisije koje pripremaju nj. odluke, ali one ne mogu umjesto ili pored nj.
odlučivati o pitanjima iz nj. nadlež.

ODLUČIVANJE U NO:
Ako Statut ne odredi nešto 2, NO može donositi odluke uz kvorum koji čini ½ propisanog br.čl.
NO, ali ne manje od 3, dok je za donošenje odluke potrebna većina danih glasova.

3.SKUPŠTINA/ KOJOM SE VEĆINOM DONOSE ODLUKE?

Čl. druš. mogu u 2 slučaja odluke iz nj.nadlež. donositi i izvan skupšt.:
1.čl.druš. u skupš. donose odluke na koje su ovlašteni Z. i društ.ug., osim ako se svi čl. u
pojedinom slučaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju treba donijeti ili
2.izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem – ako se odluka donosi pisanim
putem, većina koja je potrebna za to da bi se ona donijela ne određuje se na temelju danih nego
na temelju UKUPNOG BR.GLASOVA KOJIMA RASPOLAŽU ČL. DRUŠ.

NADLEŽNOST SKUPŠTINE
Skupš.odlučuje o pitanjima određ.druš.ug. a osobito o:
1.financ.izvješćima druš., upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razreješ. čl.upr.
i NO, ako ga druš. ima, što valja učiniti u 1.8.mj. poslov.god. za prethodnu godinu
2.zahtjev za uplatama tem.uloga
3.povratu dodatnih uplata novca čl.druš.
4.imenov.iopozivu čl.upr.
5.izboru i opozivu čl.NO ako ga druš.ima
6.podjeli i povlačenju poslov.udjela
7.davanju prokure ili trg.punomoći za sve pogone koju treba dati upr.
8.mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova
9.izmjeni druš.ug.
10.postavlj.zahtj. za naknadu štete koje druš. može imati protiv čl.upr. i nO i zamjenika čl.upr. te
o imenov.zastupnika u sudskom post. ako druš. ne mogu zastupati čl.upr. ni NO
11.sklapanju ug. kojima druš. treba trajno steći stvari ili pr. za neki svoj pogon za koje se plaća
protuvrijed. koja je viša od vrijed. 1/5 tk druš. kao i o izmjeni takvih ug. na teret druš. što je uvjet
za nj.valjanost osim kada je riječ o stjec. u ovršnom post., s time da se odluk ao tome mora
donijeti s većinom od ¾ danih glasova

PRAVO GLASA NA SKUPŠTINI DOO?

Pr.glasa je 1 od temeljnih upravljačkih članskih pr. u društvu. Ono je vezano uz poslov.udio koji
čl. ima u druš. pa ga samo on može imati ali se ne radi o pr. koje je strogo osobne naravi. Može se
ostvariti i preko 3-će osobe, ali uvijek samo u ime čl.druš., a ne u vlastito.
Pr.glasa pripada samo onome tko je valjani imatelj poslov.udjela i ono ne ovisi o uplati tem.uloga
kao što je to slučaj s pr.glasa dionič. u DD-u. Može ga imati svaka fizič. i pr.osoba pod uvjetom
da ima poslov.udio u druš.
Pripada li poslov.udio većem broju osoba – one pr.glasa ostvaruju samo zajedno, ako ne odrede
zajed.zastupnika.

NAČIN I ROK ZA SAZIVANJE GS / POSTUPAK SAZIVANJA SKUPŠTINE DOO-A?

Skupš. se mora sazvati na način kako je to:
1.određeno društ.ug. a ako u njemu o tome nema odredaba
2.preporučenim pismom upućenim svim čl.druš.
Od dana kada je posljednji puta oglašeno saziv. skupš. ili od kada je poziv predan pošti i dana
održavanja skupš. mora proći najmanje 7 dana

U pozivu se mora što je preciznije moguće odrediti dnevni red skupš.

Ako postoji nakana da se mijenja društ.ug. – treba navesti i gl.izmjene koje se predlažu

Čl.druš. koji su preuzeli tem.uloge što čine zajedno najmanje 1/10 a ako je tako određ.druš.ug. i
manji dio tk druš. mogu pisanim putem uz navođenje razloga za to zahtijevati da se na dnev.red
stave i 2 pitanja ako taj zahtjev postave najkasnije 3 dana od dana objave ili primitka poziva.

SAZIVANJE GS?
Skupš. saziva UPRAVA, ako Z. ili društ.ug. to pr. nije dano i nekom 2 npr.NO
Ako u društ.ug. nije drugačije određeno, skupš. se održava u sjedištu druš.

Skupš. se mora sazvati:

1. najmanje 1x godišnje te osim u slučajevima određ. z. i društ.ug.
2. uvijek kada to zahtijevaju interesi druš. a bez odgađanja onda ako se
 3. uoči da je druš. izgubilo ½ tk
4. kada to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže čl.druš. koji su preuzeli temelj.
uloge što zajedno čine najmanje ½ tk druš. – to pr. imaju i čl. koji su zajedno preuzeli i
manje uloge ako se to odredi društ.ug.

Ako org. koji je ovlašten da sazove skupš. ne udovolji zahtj. u roku od 14 dana od dana kada je
primljen ili takvoga org.nema – osobe koje su podnijele zahtj. mogu uz navođenje dnev.reda same
sazvati skupš.

ODLUČIVANJE NA GS?

PODOBNOST SKUPŠTINE DA ODLUČUJE

1. Ako društvenim ugovorom nije drugačije određeno, skupština može valjano odlučivati
ako su na njoj prisutni članovi društva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje
1/10 TK društva.
2. Na skupštini koja nije uredno sazvana niti su članovi društva na propisani način stavili
zahtjev za odlučivanje o određenim pitanjima najkasnije 3 dana od dana objave ili
primitka poziva kojim se saziva skupština mogu se donositi odluke samo onda ako su na
njoj prisutni ili zastupljeni svi članovi društva. Taj se uvjet ne mora ispuniti za donošenje
odluke o sazivanju nove skupštine.
3. U slučaju da skupština nije podobna za odlučivanje, a društvenim ugovorom nije
drugačije određeno, mora se pozivom na tu okolnost sazvati nova skupština, s time da se
njezin dnevni red ograničava na dnevni red skupštine na kojoj se nije moglo odlučivati.
Na toj skupštini mogu se donositi valjane odluke bez obzira na to koliko je TK na njoj
zastupljeno.

ODLUČIVANJE NA SKUPŠTINI / KOJOM VEĆINOM DONOSE ODLUKE?

1.Ako z. i društ.ug. nije drugačije određeno, skupš. donosi odluke većinom od danih glasova.

Svaki iznos tem.uloga od 200kn daje pr. na 1 glas. Dijelovi toga iznosa ne uzimaju se u obzir za
određiv.pr.glasa.
Upr. druš.dužna je u knjizi poslov.udjela pri upisu svake promjene veličine udjela unijeti i
br.glasova na koji on daje pr.u skupš. druš. te o tome ako on to zatraži čl.druš. izdati potvrdu.

U druš.ug. može se odrediti da čl.druš. imaju drugačije pr.glasa od onoga kako je to određeno s
time da svaki čl. mora imati najmanje 1 glas.

Čl.može glasovati i preko punomoćnika koji se mora na skupš. druš. iskazati pisanom
punomoćju, ako druš.ug. nije određeno da se punomoć može dati i u manje formalnom obliku,
ukojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na skupš.
Zakon.zastup.fizič.o. i osobe koje zastupaju pr.osobe na temeljustatuta mogu za zastupane
čl.glasovati na skupš. bez punomoći.

NA SKUPŠ. NE MOŽE O ODLUCI GLASOVATI:

1.osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili
2.se oslobađa neke obveze
3.ona ne može glasovati ni kao zastupnik čl.druš.
4.i kada se odlučuje o pr. poslu između čl. i druš. te o
5.pokretanju ili rješ. spora među njima
EVIDENCIJA ODLUKA SKUPŠTINE
Odluke donesene na skupš. i one donesene pisanim putem moraju se bez odgađanja unijeti u
poseb.knjigu odluka.Svaki čl. druš. ima za vrijeme rad.vremena druš.pr. uvida u knjigu odluka.
Svakome se čl. druš. mora na nj.zahtjev bez odgađanja preporuč.pismom dostaviti izvod iz svih
odluka koje su unesene u knjigu odluka potpisane od strane upr. uz priopćenje dana i mjesta
donošenja te podataka o upisu u tu knjigu.

PRAVO NA OBAVJEŠTENOST
1. Uprava društva mora svakome članu društva dati obavijesti o stvarima društva i dopustiti
uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva bez odgađanja po primitku zahtjeva da
mu se to omogući.
2. Članu društva može se uskratiti to pravo:
A. Kada postoji bojazan da bi ga on mogao upotrijebiti za svrhe koje nisu u vezi s
njegovim članstvom u društvu i da bi time društvu ili s njime povezanome
društvu mogla biti pričinjena šteta.
O tome da se članu uskrate spomenute obavijesti i odbije pravo uvida  odlučuje
skupština društva.
3. Uprava može odbiti članu društva dati obavijesti o:
A. stvarima društva
B. uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ako ono ima nadzorni odbor.

ZAŠTITA MANJINE KOD DOO-A – ODŠTETNI ZAHTJEVI U KORIST DRUŠTVA

Čl.druš. čiji tem.ulozi čine zajedno najmanje 10.dio TK druš. mogu postaviti zahtj. za nakn.štete
kojega druš. ima prema čl.upr. i NO, ako su čl.druš. odbili protiv njih postaviti takav zahtjev ili je
prijedlog da se to učini dostavljen upr. ali ga ona nije pravodobno podnijela čl.druš. da o njemu
odluče.

Tužba se mora podići u roku od 3.mj. od dana kada je odbijen prijedlog da se donese odluka o
podizanju tužbe ili od kada je osujećeno donošenje odluke o tome

Za vrijeme trajanja spora tužitelji ne mogu raspolagati svojim posl.udjelima bez suglas.druš.

Na zahtjev tuženoga sud će odrediti da su tužitelji dužni dati osigur. za naknadu štete koja
tuženome prijeti zbog podizanja tužbe

Ako se tužba kao neosnovana odbije, a utvrdi se da je podignuta zlonamjerno ili zbog grube
nepažnje, tužitelj je dužan tuženome nadoknaditi štetu koja mu je time pričinjena. Više tužitelja
odgovara solidarno.
POVEĆANJE TK
Za poveć. TK potrebna je odluka čl. druš. o izmjeni druš.ug.
Na temelju poveć. TK tem.uloge u druš. mogu preuzeti postojeći čl.druš. i 2-ge osobe

Ako u druš.ug. odn. u odluci o poveć. TK nije drugačije određeno, postojeći čl.druš. imaju
pr.prvenstva da u roku od 1.mj. dana od donošenja odluke o poveć.TK preuzmu tem.uloge u
srazmjeru svojih uloga u TK druš. Izjava o preuzim. tem.uloga daje se u obliku:
1)javnobilj. akta ili
2)privat.isprave koju ovjeri jav.bilj.

TK DOO-A MOŽE SE POVEĆATI:

UPLATAMA NOVIH ILI POVEĆANJEM
POSTOJEĆIH TEM.ULOGA (EFEKTIVNO
POVEĆANJE)
Ako se TK povećava uplatama uloga, to se
može učiniti tako:
1. da se uplate novi ulozi ili
2. da se poveć. postojeći tem.ulozi.
Ulozi se mogu uplatiti u novcu, ili ulaganjem
stvari i pr., a na odgovarajući se način
primjenjuju pravila o ulaganju novca, stvari i
pr. prilikom osniv.druš.
Nakon preuzim. i uplate uloga registar.sudu
podnosi se prijava za upis poveć. TK u SR.
TK povećan je s upisom poveć. u SR.
UNOŠENJEM REZERVI I DOBITI DRUŠ. U
TK (NOMINALNO POVEĆANJE TK)
O pretvaranju rezervi i kapit.dobiti druš. u TK
može se odlučiti:
1. nakon što se utvrde GFI za poslov.god.
koja je neposredno prethodila god. u
kojoj se donosi odluka, ako ta izvješća
ne pokazuju gubitak, a nema
nepokrivenoga gubitka iz prethodnih
god. i
2. donese odluka o upotrebi dobiti.
Za to se mogu koristiti rezerve ako je to u
skladu sa svrhom kojoj su one namijenjene i
sred. koja su odlukom o upotebi dobiti
namijenjena za unos u te rezerve – ovdje se
primjenjuju odrebe o izmjeni društ.ug.

Odluka o poveć. TK ne može se donijeti prije

nego što 1 ili više revizora koje odlukom
imenuju čl.druš. ispitaju posljednja GFI i
potvrde ih bez rezerve.
Ako je dan na koji se ta izvješća odnose više od
8.mj. prije podnošenja prijave za upis odluke o
poveć.TK druš. u SR, moraju se izraditi nova
fin.izvješća koja moraju ispitati revizori.
Na temelju nje može se donijeti odluka o
poveć.TK druš. samo ako je revizori potvrde
bez rezerve.
SMANJENJE TK
TK druš. može se smanjiti samo na temelju odluke čl.druš. o izmjeni društ.ug. te nakon što se
provede post. koji je propisan ZTD-om.

U odluci se moraju navesti:

1)opseg i
2)svrha smanjenja TK i
3)kako će se to provesti

SMANJENJEM TK SMATRA SE = svako smanjenje visine toga kapit. određene u društ. ug. bez
obzira na to provede li se smanjenje:
1. vraćanjem čl.druš. njihovih tem.uloga
2. sniženjem nomin.iznosa tih uloga ili
3. potpunim odn. djelomič. oslobađanjem čl.druš. ili njihovih prednika od obveze da u
cjelini uplate tem.uloge

Nije dopušteno smanj. TK ispod 20.000kn

Ako se smanj. TK provodi vraćanjem uplać.tem.uloga ili oslobođenjem čl. od obveze da ih u
cjelini uplate, iznos svakoga tem.uloga koji ostaje u druš. ne može biti niži od 200kn.

Registar.sudu mora se podnijeti prijavu da se u SR upiše nakana druš. da smanji TK.

Prijava da se izmjena društ.ug. upiše u SR podnosi se reg.sudu nakon što protekne rok koji je dan
vjerovnicima za to da se jave druš.

Isplate čl.druš. na temelju smanj. TK moguće su nakon što se odgovarajuća izmjena društ.ug.
upiše u SR.
PRESTANAK DOO-A
1.RAZLOZI ZA PRESTANAK DOO-A SU:
1.istek vremena određ. u društ.ug.
2.odluka čl. – donosi se u obliku javnobiljež.isprave s većinom od najmanje ¾ od danih glasova
3.pripajanje druš. 2 druš. i spajanje s 2 druš.
4.pravomoć.odluka steč.vijeća o otvaranju i zaključenju steč.post.
5.pravomoć.odluka registar.suda kojom se određuje brisanje druš. po služ.duž.
6.provođenje steč.post.
7.odluka registar.suda
8.ukidanje druš.
9.pravomoć.presuda suda – ako postane nemoguće da se ostvaruje svrha druš. ili ako u prilikama
druš. postoje 2 važni razlozi za nj. prestanak
10.društ. ug. mogu se predvidjeti i 2-gi razlozi za prestanak druš.

LIKVIDACIJA
Ako se nad druš. ne otvori steč.post. – provodi se likvid.druš.
Likv. se ne provodi u slučaju:
1.prestanka druš. pripajanjem druš. 2 druš. i
2.prestanka druš. spajanjem druš. s 2 druš.
Na druš. se do zaključenja likvidac.primjenjuju propisi koji vrijede za druš. nad kojim se ne
provodi likvid. Nakon što se odluka o otvaranju likvidac. druš. upiše u SR, u tvrtku druš. mora se
navesti naznaka „ u likvidaciji“.

TKO PROVODI LIKVIDACIJU?

1.ČL. UPRAVE ako se društ.ug. ili odlukom čl.druš. likvidatorima ne umenuju 1 ili više
osoba
2.SUD MOŽE NA PRIJEDLOG NO ILI ČL.DRUŠ. čiji tem.ulozi čine najmanje 10.dio TK
ili manji dio određ. društ. ug. iz važnoga razloga pored tih likvidatora ili umjesto njih
imenovati 2 osobe. Likvidator može biti i pravna o.

IMENOVANJE I OPOZIV LIKVIDATORA?

Likvidatore koje je imenovao, sud može i opozvati.
Likvidatore koje nije imenovao sud mogu u svako doba opozvati i čl.druš. svojom odlukom.
Likvidatori se upisuju u SR.

Likvidatori koje imenuje sud imaju pr. da im se:

1)primjereno nadoknade troš. koje imaju kao likvidatori i
2)isplati nagrada za njihov rad
Ako se sudski imenovani likvidatori i druš. ne suglase o naknadi troš. i o nagradi – o tome
odlučuje sud.

DUŽNOST LIKVIDATORA?
1.okončati poslove koji su u tijeku, ako je to potrebno za provođenje likvidac., mogu ulaziti i u
nove poslove
2.naplatiti tražb.
3.unovčiti imovinu druš.
4.podmiriti vjerovnike
5.zastupati druš.
6.odmah nakon stupanja na dužnost izraditi početna likvidacijska fin.izvješća i izvješća o stanju
druš.
7.ako likvidatori na temelju prijavljenih tražb. utvrde da imovina druš. nije dovoljna za to da se
podmire sve tražb.vjerov. s kamatama – moraju odmah obustaviti post. likvidac. i predložiti
provođenje stečaj.post.
8.izraditi izvješće o provedenoj likvidac. i izraditi prijedlog o podjeli imovine
9.podijeliti imovinu dionič. u roku od 30 dana od dana kada je odluka donesena, na način kako je
to određeno statutom
10.podnijeti GS zaključno likvidacijsko financ.izvješće i izvješće o provedenoj likvidac.

PRIJAVA ZA UPIS LIKVIDATORA U SR

Registar.sudu mora se podnijeti prijavu za upis imenovanih 1.likvidatora i nj. ovlaštenika za
zastup. u SR
Za svaku izmjenu likvidatora ili nj. ovlašt. za zastup. likvidatori moraju podnijeti sudu prijavu da
se upišu u SR
POVEZANA DRUŠTVA, PODUZETNIČKI UGOVORI, PRIKLJUČENJE, STATUSNE
PROMJENE, PRIPAJANJE, SPAJANJE, PODJELA DRUŠTVA, PREOBLIKOVANJE,
KONCERN, ZOTVP, ZOPDD

VRSTE POVEZANIH DRUŠTAVA?

POVEZANA DRUŠTVA = su pravno samostalna druš. koja u međusobnom odnosu mogu stajati
kao:
1.druš. koje u 2 druš. ima većinski udio ili većinsko pr. u odlučivanju
2.ovisno i vladajuće druš.
3.druš. koncerna
4.druš. s uzajmnim udjelima i
5.druš. povezana poduzetnič.ug.

ČIME SU ONA POVEZANA?

Zajedničkim vođenjem

IZ ČEGA TAJ ODNOS OVISNOSTI MOŽE PROIZLAZITI?

Može se temeljiti na:
1)ug. o vođenju poslova druš. ili
2)biti posljedica stvarnih statusnopr. odnosa između druš. ili 2-ih poduzetnič. ug. osim ug. o
vođenju poslova

KAD 1 DRUŠ. VODI POSLOVE 2 DRUŠ. – ČEGA ĆE TO BITI POSLJEDICA?

Ug. o vođenju poslova druš.

KAD JE SKLOPLJEN UG. O VOĐENJU POSLOVA DRUŠ. I KOD PRIKLJ.?

Kod priklj. između gl.druš. i priklj. u formalnom smislu ne postoji ug. o vođenju poslova druš.,
već je gl. druš. ovlašteno davati upute upravi priklj.druš. na statusnopr.osnovi; temeljem odluke
druš.; stoga je ZTD-om izričito rečeno da se na pitanje ovlasti i odgovor. u slučaju ovisnosti druš.
primjenjivati odredbe kao u slučaju kad postoji ug. o vođenju poslova druš.

KAD DOLAZI DO STATUSNIH PROMJENA?

Kod priklj. odlukom većine – kad je gl.druš. ovisno u slučaju kad je između njih potpisan ug. –
dionič. mogu izabrati otpremninu u novcu ili d. gl.druš.

KONCERN?
KONCERN = ako se vladajuće i 1 ili više ovisnih druš. objedine jedinstvenim vođenjem od
strane vladajućeg druš., ona čine koncern.
DRUŠTVA KONCERNA – pojedinačna druš.

Smatra se da su jedinstvenim vodstvom objedinjena druš. među kojima je:

1)sklopljen ug. o vođenju poslova druš. ili
2)od kojih se 1 druš. priključuje 2

Ako su pravno samostalna druš., a da 1 nije ovisno o 2, spojena zajednič. vođenjem – ona čine
koncern, a pojedinačna druš. – su druš. koncerna

VRSTE KONCERNA:
1)ugovorni – na temelju ug. o vođenju poslova druš.
2)faktični – bez ug., 1 druš. ima već. udio
3)koncern s ravnopravnim društvima – druš. neovisna, ali povezana zajednič.vođenjem
Kad je sklopljen ug. o vođenju poslova – neoboriva presumpcija

DRUŠTVA U KONCERNU – DA LI JE TO JEDINSTVENO PODUZEĆE ?

= Da.
ČIME SU POVEZANA DRUŠTVA U KONCERNU?
Objedinjeni zajedničkim vođenjem poslova.

ŠTA JE SPECIFIČNO ZA KONCERN?

= Nije pravna osoba.

DRUŠTVA S UZAJAMNIM UDJELIMA

= su druš. kapit. sa sjedištem u RH koja su povezana tako da svako druš. ima više od ¼ udjela u 2
druš.
Ako 1 od druš. s uzajam.udjelima pripada većinski udio u 2 druš. ili ako 1 druš. može imati
neposredno ili posredno vladajući utjecaj na 2 druš., 1 druš. treba smatrati vladajućim, a 2
ovisnim druš.

Ako svakome od druš. s uzajamnim udjelima pripada većinski udio u 2 druš. ili ako svako od tih
druš. može imati neposred. ili posred. vladajući utjecaj na 2 druš., oba se smatraju vladajućim i
ovisnim.

VANJSKI DIONIČARI?
Ako je sklopljen ug. o vođenju poslova druš. ili ug. o prijenosu dobiti, vanjski dionič. = su oni
dionič. ovisnoga druš. koji istodobno nisu i dionič. odn. čl. vladajućeg druš.
Vanjskim dionič. ne smatra se vladajuće druš.
Vanjskim dionič. smatraju se i čl. ovisnoga druš., ako je ono DOO.

OTPREMNINA KOD PODUZET.UG. / GDJE JOŠ DOLAZI DO UVJETNOG POVEĆ. TK = I

KOD PODUZ.UG. – UG. O VOĐENJU POSLOVA I UG. O PRIJENOSU DOBITI RADI
DAVANJA OTPREM., KADA VANJ.DIONIČ. NA SVOJ ZAHTJEV ISTUPA IZ DRUŠ. IMA
PR. NA PRIMJER.OTPREMN. KOJA JE ODREĐ.UG.
Pored obveze da se plati naknada, ug. o vođenju poslova druš. i ug. o prijenosu dobiti moraju
sadržavati obvezu 2 ugovor.strane da na zahtj. vanj.dionič. preuzme nj. d., odn,. udjele u zamjenu
za isplatu primjer.otpremn. koja je određena ug.

KAO OTPREMNINA SE MOŽE PREDVIDJETI:

1.davanje d. 2 ugovor.strane, ako je ona DD – otpremnina se smatra primjerenom ako se d. daju u
omjeru u kojemu bi se u slučaju spajanja druš. na svaku d. 1 druš. , odn. udio u tome druš. morale
dati d. 2 druš. pri čemu se iznosi mogu podmiriti i doplatom u novcu.
2.ili d. druš. koje je u odnosu na to druš. vladajuće druš. ili
3.isplatu u novcu
Za određiv. što se smatra primjerenim plaćanjem u novcu moraju se uzeti u obzir:
1)imovin.stanje i
2)kretanje dobiti u druš. u vrijeme kada GS donosi odluku o ug.

ŠTA AKO UG. NE SADRŽAVA ODREDBE O OTPREMNINI?

Ili ako se ona po odredbama ZTD-a ne smatra primjerenom, svaki vanj.dionič. može u roku od
3.mj. od objave upisa ug. u SR zahtijevati od suda da donese odluku o primjer.otpremnini
Sud će odrediti da se otpremnina isplati u novcu ako ug. ne predviđa stjec.d. 2 ugovo.strane kada
je ona DD ili druš. o kojemu je to druš. ovisno
Sudska odluka odnosi se na sve vanj.dionič.
Uprava druš. dužna je pravomoć.sudsku odluku objaviti u glasilu druš.

PODUZETNIČKI UGOVORI? / KAKO SE ZOVE DIO PODUZ. = POGON / KOJI

PODUZET.UG. TO SPOMINJE = UG. O ZAKUPU PODUZ. ILI POGONA I UG. O
PREPUŠTANJU PODUZ. ILI POGONA
1.UG. O VOĐENJU POSLOVA DRUŠ. = ug. kojim druš.kapit. podvrgava vođenje poslova druš.
2 druš. Postave li se druš. koja nisu međusobno ovisna, ug. pod jedinstvenu upravu, a da time 1
od njih ne postane ovisno o 2 strani, takav ug. nije ug. o vođenju poslova druš.
2.UG. O PRIJENOSU DOBITI = ug. kojim se takvo druš. obvezuje da će 2 druš. prenijeti cijelu
svoju dobit
3.UG. O VOĐENJU VLASTITOG PODUZEĆA = ug. o prijenosu cijele dobiti smatra se i ug.
kojim se druš.kapit. obvezuje da će svoje poduz. voditi za račun 2 druš.
4.UG. O ZAJEDNICI DOBITI = ug. kojima se druš.kapit. obvezuju da će svoju dobit ili dobit
pojedinih dijelova svoga poduz. (svojih pogona) u potpunosti ili djelomično udružiti s dobiti 2
druš. ili pojedinih dijelova poduz. (pogona) tih druš. radi podjele zajednič.dobiti
5.UG. O DJELOMIČNOM PRIJENOSU DOBITI = ug. kojim se druš. kapit. obvezuju da će dio
svoje dobiti ili dobiti pojedinih dijelova svog poduz. (pogona) u potpunosti ili djelomično
prenijeti nekome 2
6.UG. O ZAKUPU PODUZEĆA ILI POGONA = ug. kojim se druš.kapit. obvezuju da će svoje
poduz.ili dio svoga poduz. (pogona) dati u zakup 2-ome
7.UG. O PREPUŠTANJU PODUZEĆA ILI POGONA = ug .kojim se druš.kapit. obvezuju da će
svoje poduz. ili dio svoga poduz. prepustiti da ga 2 vodi u svoje ime i za svoj račun

OTKAZ PODUZETNIČ.UG.?
Poduzetnič. ug. može se otkazati:
1.krajem poslov.god. ili
2.krajem nekog 2 obračun.razdoblja koje je određeno ug.
Povratno otkaziv.ug. nije dopušteno. Otkaz se mora dati u pisanom obliku.
Ug. koji obvezuje na plaćanje naknade vanj.dionič. ili na stjec. nj.d. ili udjela može se otkazati
samo ako se s time suglase poseb.odlukom vanj.dionič.
RASKID PODUZET.UG.?
Poduzet.ug. može se raskinuti iz važnog razloga i bez pridržavanja otkaz.roka – važan je razlog
kad se može predvidjeti da 2 ugovor.strana neće biti u stanju ispuniti svoje obveze iz ug.

Uprava druš. može ug. koji obvezuje na plaćanje vanj.dionič. ili na stjec. nj.d. ili udjela raskinuti
bez važnog razloga samo onda, ako se s time poseb.odlukom suglase vanj.dionič. Ug. se mora
raskinuti u pisanom obliku.

PRIKLJUČENJE?
1) REDOVNO PRIKLJUČENJE = GS DD-a odn. SKUPŠ. DOO-a može donijeti odluku o
priključ.druš. 2 DD ili DOO čije je sjedište u RH (gl.druš.) ako sve d. druš. odn. jedini udio u
druš. drži buduće gl.druš. Odluka o priključ. je pravovaljana ako se s njome suglasi skupš.
budućega gl.druš. Odluka o davanju suglas. donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje ¾
TK zastuplj. u skupš.druš. pri donošenju odluke. Statutom se može predvidjeti veća većina i
ispunj.dodat.pretp.
2)PRIKLJUČENJE ODLUKOM VEĆINE = SKUPŠT. DD-a odn. DOO-a može donijeti odluku o
priklj.druš. 2 DD, odn. DOO koje ima sjedište u RH i onda ako d. druš. odn. udio u druš. u
ukupnom iznosu koji čini 95% TK druš. drži buduće gl.druš.
Vl.d. i d. odn. udjeli koje netko 2 drži za račun druš. odbijaju se od TK druš.
Oglašavanje priklj. kao točke dnevnog reda skupš. valjano je:
1)ako sadržava tvrtku i sjedište budućega gl.druš. i
2)ako mu je priložena izjava budućega gl.druš. kojom ono dionič. odn. imateljima udjela koji su
istupili ponudi na ime naknade za nj.d. odn. udjele vl.d. i plaćanje naknade u novcu.
Priklj. moraju provjeriti 1 ili više revizora (revizori priklj.) koje imenuje upr. budućega gl.druš.

PRIKLJUČENJE - OTPREMNINA?
OTPREMNINA DIONIČ. ODN. ČL. PRIKLJ.DRUŠ. / ŠTO JE S DIONIČ. KOJI IMAJU 5 %
TK?
Upisom priklj. u SR sve d., odn. udjeli koje ne drži gl.druš. prelaze na to druš.

U ČEMU IM SE DAJE OTPREMNINA?

1)Dionič. odn. imatelji udjela koji istupaju iz druš – imaju pr. na primjerenu otpremninu –kao
otpremninu, treba im dati d. gl.druš.
2)Ako je gl.druš. ovisno druš., dionič. koji istupaju – po nj. izboru treba dati d. gl.druš. ili im
isplatiti primjerenu otpremninu u novcu.

ODAKLE GL.DRUŠ. DIONICE?

Na temelju uvjetnog poveć. TK.

Svaki dionič. odn. čl. priklj.druš. koji istupa iz druš. može zahtijevati da trg.sud odredi
otpremninu ako smatra da ona:
1)nije primjerena ili da
2)ju gl.druš. nije ponudilo na pravi način ili
3)ako gl.druš. otpremninu nije uopće ponudilo
Zahtj. se može postaviti u roku od 2.mj. od upisa priklj. u SR

PRIKLJUČENJE DD DOO; UVJETI, PRETPOSTAVKE?

Mora se raditi o DD i DOO te ispuniti sljedeće pretp.:
1.da sve d. druš. odn. jedini udio u druš. drži buduće gl.druš. – redovno priklj. odn.
kad buduće gl.druš. drži d.druš. koje se priključuje odn. udio u druš. u ukupnom iznosu koji čini
95% TK druš.
vl.d. i d. odn. udjeli koje netko 2 drži za račun druš. odbijaju se od TK druš – priklj.odlukom
većine
2. Odluka o priklj. druš. 2 druš., donosi GS DD odn. skupš. DOO
3.Odluka o davanju suglas. donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastuplj. u GS
pri donošenju odluke
4.Upis priklj. u SR na čijem je području sjedište druš. koje se priključuje

STATUSNE PROMJENE KOJE DOVODE DO KONCENTRACIJE KAPITALA?

1.PRIPAJANJE = 1 ili više DD-a mogu se pripojiti 2 DD-u bez da se provede post. likvidacije
prijenosom cijele imovine 1 ili više druš. (pripojenih druš.) 2 druš. (druš. preuzimatelju) u
zamjenu za d. toga druš.
Ako postoje d. više rodova, za odluku GS potrebna je suglasnost dionič. svakoga roda – dionič.
svakoga roda d. donose o suglas. poseb. odluku
2.SPAJANJE = 2 ili više DD-a mogu se spojiti bez da se provede post. likvidacije osnivanjem
novoga DD-a, na koje prelazi cijela imovina svakoga od druš. koja se spajaju u zamjenu za d.
novoga druš.

ZAŠTITA VJEROVNIKA KOJI SUDJELUJU U PRIPAJANJU

Vjerov.druš. koja sudjeluju u pripaj. mora se dati osigur. ako se u tu svrhu jave u roku od 6.mj. od
objavljiv. upisa pripaj. u SR u koji je upisano ono druš. čiji su vjerov., a ne mogu tražiti da im se
podmire tražbine
To pr. imaju vjerov.druš. preuzimatelja samo onda ako mogu dokazzati da je pripaj.druš.
ugroženo ispunj.nj.tražbina
Pr.da zahtijevaju davanje osigur. nemaju vjerov. koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno
pr.namirenja iz steč.mase

PODJELA DRUŠTVA KAPITALA

Druš. kapit. može se podijeliti ; podjela se provodi razdvajanjem ili odvajanjem
1.RAZDVAJANJE = se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine druš. koja se dijeli,
uz nj. prestanak bez provođenja likvidac. na :
1) 2 ili više novih druš. koja se osnivaju radi provođenja razdvajanja – RAZDVAJANJE S
OSNIVANJEM ili
2) 2 ili više druš. koja već postoje – RAZDVAJANJE S PREUZIMANJEM
2.ODVAJANJE = se provodi prijenosom 1 ili više dijelova imovine druš. koja se dijeli a da to
druš. ne prestaje na:
1) 1 Ili više novih druš. koja se osnivaju radi provođenja odvajanja – ODVAJANJE S
OSNIVANJEM ili na
2) 1 ili više druš. koja već postoje – ODVAJANJE S PREUZIMANJEM

PREOBLIKOVANJE DRUŠTAVA
= svako druš. može na temelju odluke org.druš. promijeniti oblik i nastaviti djelovati kao druš. 2
oblika
UKIDANJE DRUŠTAVA?
Ugrozi li trg.druš. protuzakonitim postupanjem nekoga nj. org. ili čl. toga org. opće dobro a
nadlež.org. druš. ne opozove osobe koje su to učinile, sud će po tužbi Vlade RH donijeti presudu
o ukidanju druš.
Nakon presude suda o ukidanju provodi se likvdacija druš.

Ako je podignuta tužba sud može na prijedlog nadlež.org. protiv trg.druš. donositi privremene
mjere do pravomoć. odluke donesene po tužbi:
1)obustaviti primjenu odluke org.druš. kojom se ugrožava opće dobro
2)zabraniti donošenje određ.odluka i poduzimanje određ.pr.radnji org. ili nekome ili svim čl.
org.druš. kojima se može ugroziti opće dobro
3)može odrediti i da poduzete pr.radnje ne stvaraju nove pr.učinke
Odluke suda upisuju se u SR po služ.duž.

BURZA?
= se osniva kao DD u skladu s odredbama ZTD-a i odredbama Z. o tržištu v.p.
Burza mora raspolagati osobljem, opremom, tehnič.uvjetima i organizac. koja omogućuje:
1.da svi čl. burze mogu istovremeno , ravnopravno i pod jednakim uvjetima davati i prihvaćati
ponude za kupnju i prodaju v.p.
2.da svi čl.burze imaju u istom trenutku jednaki pristup tržiš.informacijama o v.p. kojima se
trguje i da svi mogu prodavati, odn.kupovati v.p. pod jednakim uvjetima
Sudionici u trgovini na burzi mogu biti samo ovlašt.druš. koja su čl.burze

ŠTO ZNAČI DA D. KOTIRAJU NA BURZI?

Kotirati – znači određivati cijenu na burzi, valuta i v.p.; znači imati vrijed. na burzi izraženu
nekom mjerom; biti u prometu na burzi

KOJI UVJETI MORAJU BITI ISPUNJENI DA BI D. MOGLE KOTIRATI NA BURZI

Dionice mogu biti uvrštene u prvu kotaciju burze ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. izdavatelj mora biti dioničko društvo koje je osnovano i posluje u skladu s propisima
Republike Hrvatske,
2.temeljni kapital, rezerve i dobit posljednje financijske godine ne smiju biti manji od iznosa koji
propiše Komisija,
3. financijska izvješća izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka moraju biti obavljena ili predana
nadležnim institucijama za razdoblje od najmanje tri posljednje godine,
4.najmanje 25% (dvadeset pet posto) roda dionica za koje se traži uvrštenje mora biti
distribuirano javnosti u tuzemstvu ili inozemstvu, a može se prihvatiti uvrštenje kada je postotak
ispod 25% u slučajevima kada tržište zadovoljavajuće funkcionira i s nižim postotkom, uzimajući
pri tome u obzir veliki broj dionica istoga roda i veličinu njihove distribucije javnosti.

KOLIKO BURZI POSTOJI?/ KOLIKO KOTACIJA IMA ZGB BURZA? / KAKVA JE ZGB
BURZA, A KAKVA VARAŽDINSKA?
Da bi se d. uopće moglo trgovati, ona mora biti uvrštena na burzu, dakle ona mora kotirati na
burzi. Burze u RH moraju imati minimalno 2 kotacije.

ZGB BURZA IMA: VŽD BURZA IMA:

1.prvu kotaciju (nalaze se d. Plive i Podravke) 1.prvu kotaciju (d. Varteksa)
2.kotaciju JDD 2.kotaciju JDD i
3.TN kotaciju (obveznice) 3.kotaciju slobod. tržišta
U kotaciji JDD nalaze se ukupno 244 društva; dio na Zgb, a dio na Vžd burzi.

JAVNA DIONIČKA DRUŠTVA / ZAŠTO JE BITNO JE LI NEKO DRUŠTVO JDD ILI

OBIČNO? / KOJA JE PRAVNA POSLJEDICA TOGA ? = JDD DUŽNA SU UVRSTITI D. U
KOTACIJU JDD BURZE ILI UREĐENOGA JAVNOG TRŽIŠTA
(1) U smislu ovoga Zakona javnim dioničkim društvima smatraju se dionička društva koja
ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:
 1. izdaju dionice javnom ponudom, ili
2. imaju više od 100 dioničara, a njihov temeljni kapital iznosi najmanje 30.000.000,00 kuna.
(2) U roku od 30 dana od dana izdanja dionica javnom ponudom, odnosno dana ispunjenja
kriterija iz stavka 1. točke 2. ovoga članka javna dionička društva dužna su uvrstiti dionice u
kotaciju javnih dioničkih društava burze ili uređenoga javnog tržišta.
(3) Javna dionička društva dužna su prilikom uvrštenja dionica u kotaciju javnih dioničkih
društava objaviti skraćeni prospekt, dok uvjete uvrštenja propisuje burza odnosno uređeno javno
tržište.
(4) Javna dionička društva obvezna su izraditi i u roku od 30 dana od posljednjeg dana u
tromjesečju dostaviti Komisiji tromjesečna financijska i poslovna izvješća, a u roku od 45 dana
konsolidirana izvješća. Financijska i poslovna izvješća za četvrto tromjesečje javna dionička
društva obvezna su izraditi i dostaviti Komisiji u roku od 90 dana po isteku poslovne godine.
(5) Komisija je ovlaštena pravilnikom propisati oblik i sadržaj izvješća iz stavka 4. ovoga članka
te razdoblje i način na koji će se utvrditi ima li dioničko društvo više od 100 dioničara.
(6) Komisija će izvješća iz stavka 4. ovoga članka učiniti dostupnima javnosti.
(7) Javna dionička društva moraju prije uvrštenje vrijednosnih papira u kotaciju javnih dioničkih
društava na burzi ili uređenom javnom tržištu dostaviti podatke o vrijednosnim papirima i
njihovim vlasnicima iz knjiga dionica ili registara izdavatelja u depozitorij središnje depozitarne
agencije radi dematerijalizacije vrijednosnih papira, prema rokovima i načinu dostave koji
propisuje središnja depozitarna agencija, a odobrava Komisija.
(8) Na javna dionička društva iz stavka 1. ovoga članka nad kojima je otvoren postupak stečaja
ili likvidacije do okončanja istih ne primjenjuju se odredbe ovoga članka.

JDD – ZAŠTO SU TAKVI DD-OVI IZDVOJENI U POSEBAN OBLIK?

Zato jer je propisano da su dužni uvrstiti d. u kotaciju JDD burze ili uređenoga jav.tržišta

DA LI JE INA JDD?
Drž. je jedini dionič. pa INA nije DD

KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE REPUBLIKE HRVATSKE

(1) Komisija je pravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i neovisno obavlja poslove u
okviru djelokruga i nadležnosti određenih ovim Zakonom, za što odgovara Hrvatskom saboru.
(2) Sjedište Komisije je u Zagrebu.
(3) Komisija ima stručne službe i odjele.
(4) Na zaposlene u stručnim službama i odjelima primjenjuju se opći propisi o radu.
(5) Unutarnje ustrojstvo i poslovanje Komisije uređeni su Statutom, na koji suglasnost daje
Vlada Republike Hrvatske.
(6) K. se sastoji od 5 članova od kojih je 1 predsjednik. Predsjednika i ostale čl. k. imenuje i
razrješava dužnosti Hrv.Sabor na prijedlog vlade RH. Predsjednik zastupa K. i rukovodi njezinim
radom. Predsjed.K. imenuje zamjenika predsjed. između ostalih članova.

UVJETI ZA IMENOVANJE I TRAJANJE MANDATA ČLANOVA KOMISIJE?

1. državljanin RH
2. VSS
3. 10.god. rad.staža u struci
4. odgovarajuće stručno znanje
5. da je dostojan biti član K.
Čl. K. imenuju se na razdoblje od 6.god. od dana imenov. i mogu biti imenovani ponovno.

ŠTO PROPISUJE Z. O PREUZIMANJU DD-A – CILJ, SVRHA, SMISAO Z.

Zakonom o postupku preuzimanja dioničkih društava uređuju se uvjeti za davanje ponude za
preuzimanje dioničkih društava – izdavatelja, postupak preuzimanja, prava i obveze sudionika u
postupku preuzimanja te nadzor nad provođenjem postupka preuzimanja dioničkih društava.

KAD ĆE NEKI OD DIONIČ. BITI DUŽAN OBJAVITI PONUDU ZA PREUZIMANJE DD-A?

Kada neki od dionič. po bilo kojoj osnovi osim nasljeđiv. stekne d. 1 izdavatelja (DD-a) tako da
sa tim stjecanjem nj. ukupni broj glasova u GS izdavatelja prelazi 25% od ukupnog broja glasova
u GS; o tome mora obavijestiti Komisiju i u roku od 7 dana objaviti ponudu o preuzim.

OPĆA NAČELA
Odredbe ovoga Zakona izraz su sljedećih načela:
1) dioničari izdavatelja na koje se odnosi ponuda za preuzimanje imaju jednak položaj u postupku
preuzimanja,
2) dioničari izdavatelja na koje se odnosi ponuda za preuzimanje moraju imati dovoljno vremena
i informacija kako bi potpunim uvidom u stanje stvari mogli odlučiti o ponudi za preuzimanje,
3) uprava i nadzorni odbor izdavatelja dužni su u razdoblju provođenja postupka preuzimanja
postupati u najboljem interesu izdavatelja,
4) ponuditelj i izdavatelj dužni su provesti postupak preuzimanja što brže, a izdavatelj ne smije
duže vrijeme od predviđenog biti spriječen u svom poslovanju,
5) uslijed trgovanja vrijednosnim papirima ponuditelja, izdavatelja i drugih društava koja
sudjeluju u ponudi za preuzimanje, ne smije doći do poremećaja na tržištu.

OBVEZA OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE

(1) Osoba koja stekne dionice izdavatelja kojima, zajedno s dionicama koje već ima, prelazi prag
od 25% od ukupnog broja glasova koje daju dionice izdavatelja s pravom glasa obvezna je o
stjecanju bez odgode obavijestiti izdavatelja, Komisiju i javnost te objaviti ponudu za
preuzimanje, pod uvjetima i na način određen ovim Zakonom.
(2) Osoba koja je na temelju ponude za preuzimanje stekla manje od 75% dionica s pravom glasa,
obvezna je objaviti ponudu za preuzimanje u slučaju daljnjeg stjecanja dionica istog izdavatelja.
(3) Osoba koja je na temelju ponuda za preuzimanje stekla 75 ili više posto dionica s pravom
glasa u slučaju daljnjeg stjecanja dionica s pravom glasa istog izdavatelja obvezna je objaviti
ponudu za preuzimanje kada:
– nakon ponude za preuzimanje stekne dodatnih 5% dionica s pravom glasa,
– protekne 18 mjeseci od dana pravog stjecanja dionica nakon prethodne ponude za preuzimanje.
(4) Ponuđena cijena u ponudi za preuzimanje ne može biti niža od najviše cijene po kojoj je
ponuditelj ili osoba koja s njim zajednički djeluje, stekao dionice s pravom glasa u razdoblju
nakon prethodne ponude za preuzimanje.
(5) Izdavatelj je u roku od 3 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka obvezan
obavijestiti Komisiju o primitku i sadržaju obavijesti.
(6) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka i članka 5. stavka 2. ovoga Zakona mora sadržavati
podatke iz članka 12. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona te izjavu ponuditelja da će u
zakonom propisanom roku objaviti ponudu za preuzimanje. Obavijest se objavljuje na način iz
članka 18. stavka 1. ovoga Zakona.
(7) Obveza obavještavanja iz stavka 1. i 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje
uvijek kad za ponuditelja nastane obveza objavljivanja ponude za preuzimanje.

IZNIMKE OD OBJAVLJIVANJA PONUDE

1) Stjecatelj nije obvezan objaviti ponudu za preuzimanje ako:
1) stekne dionice izdavatelja nasljeđivanjem,
2) stekne dionice izdavatelja diobom bračne stečevine,
3) stekne dionice izdavatelja prigodom povećanja temeljnog kapitala ulozima izdavanjem dionica
privatnom ponudom, a glavna skupština izdavatelja, prije upisa dionica, odobri da određeni
stjecatelj može steći više od 25% ukupnog broja dionica s pravom glasa bez obveze objavljivanja
ponude za preuzimanje,
4) stekne dionice izdavatelja kao stečajnog dužnika u stečajnom postupku,
5) stekne dionice izdavatelja u postupku pripajanja trgovačkih društava, ali isključivo onda kada
samo jedno od trgovačkih društava koja sudjeluju u postupku pripajanja ima dionice izdavatelja,
6) stekne dionice promjenom pravnog oblika trgovačkog društva,
7) pravna osoba stekne dionice izdavatelja od druge pravne osobe čiji su članovi ili dioničari
neposredno ili posredno iste osobe ili kad stekne dionice prijenosom radi prestrukturiranja unutar
koncerna.
(2) Odobrenje iz stavka 1. točke 3. ovoga članka glavna skupština izdavatelja daje
tročetvrtinskom većinom glasova prisutnih na glavnoj skupštini, ne računajući glasove stjecatelja
i osoba koje s njime zajednički djeluju.

IMA 1 SITUACIJA TREBALO BI JE BITI ALI SE MOŽE SREDITI DA NE BUDE?

(3) Republika Hrvatska, Hrvatski fond za privatizaciju i Državna agencija za osiguranje štednih
uloga i sanaciju banaka, kao stjecatelji dionica s pravom glasa nisu obvezni objaviti ponudu za
preuzimanje, ako u roku od 14 dana od dana nastanka obveze objavljivanja ponude za
preuzimanje obavijeste Komisiju i izdavatelja da namjeravaju otuđiti višak dionica iznad praga
od 25%, pod uvjetom da taj višak dionica i otuđe u roku od 6 mjeseci.

DELIKTI VEZANI UZ TRŽIŠTE V.P.

1. neovlašteno korištenje i odavanje povlaštenih informacija
2. manipuliranje cijenama i širenje neistinitih informacija
3. distribucija
4. nedopušteno uvrštenje v.p.
5. prikrivanje vlasništva
6. nedopuštena trgovina v.p.