FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE U SPLITU













Damir Jelaska
Sran Podrug


PRORAUN PUNIH PRIJENOSA
(Uputstvo)




















Split, veljaa 2008.
1

1. DIMENZIONIRANJE PUNOG PRIJENOSA

Ukoliko nije poznat osni razmak, moe se izraunati priblino, ako se kao
mjerodavno za proraun uzme zagrijavanje reduktora, odnosno odvoenje
topline. U prvom priblienju moe se smatrati da mogunost hlaenja raste s
kvadratom razmaka osovina, ili da je razmak osovina proporcionalan drugom
korijenu prenoenog uina. Prema Lindner-u je:
1
P C C C a
n M i

gdje je : a osni razmak, u mm
C
i
faktor utjecaja prenosnog odnosa, C
i
= 100 +2i
C
M
faktor materijala, tablica I
C
n
faktor brzine vrtnje
3
2
1
1000
8 , 2 1
1
|
.
|

\
|
+
=
n
C
n
za prenose bez ventilatora na osovini pua, tj.
|
.
|

\
|
+
=
1000
6 1
1
1
n
C
n
za prenose s ventilatorom na osovini pua. Formule vrijede za
kuite s rebrima za hleenje i to barem u podruju kojeg
oplakuje ulje.
P
1
snaga na osovini pua, u kW
n
1
brzina vrtnje osovine pua, u min
-1
.
Na ovaj nain odreen osni razmak vrijedi za trajni pogon. Kod
intermitirajueg pogona a se smanjuje, ali ne za vie od 20%. Preporua se osni
razmak zaokruiti na standardnu vrijednost.
Kada se ovako ili na neki drugi nain (prema iskustvu ili prema uvjetima
gradnje) odredi (ili izabere) osni razmak, pristupa se utvrivanju ostalih
dimenzija. Prethodno se vojnost pua z
1
i broj zubi punog kola z
2
izaberu
prema smjernicama iz tabele II.
Kod izbora z
2
treba voditi rauna o podrezivanju korjena zuba, koje je za A-
pu najkritinije i nastupa ako nije zadovoljen uvjet
min 2
2
2
sin
2
z
m
h
z
k
=

gdje je : h
k
visina glave zuba. h
k
= m za
m

0
15 ; h
k
= m
n
za
2

0
15 >
m

m modul ( u aksijalnom presjeku pua); bira se iz reda
standardnih modula
zahvatni kut (kut dodirnice) u eonom presjeku punog
kola (aksijalnom presjeku pua);
|
|
.
|

\
|
=
m
n

cos
tan
arctan


n
zahvatni kut u normalnom presjeku. Uzima se
0
20 =
n
za

0
15
m
;
0
5 , 22 =
n
za
0
20 ...... 15 =
m
;
0
25 =
n
za

0
35 ... 25 =
m


m
kut uspona na srednjem promjeru pua:
|
|
.
|

\
|
=
F
m
z
z
1
arctan
z
f
faktor oblika pua; 12 ..... 6 =
f
z (max. 16).
Ukoliko je z
2
< z
2 min
, da bi se izbjeglo podrezivanje, potreban je pomak
profila punog kola:
0
0
3
2
2
2
cos
cos
sin

|
|
.
|

\
|

n
z
x
gdje je: faktor visine zuba alata; = 1,17 ..... 1,2

0
kut uspona na diobenom promjeru pua;
|
|
.
|

\
|
=
01
1
0
arctan
d
m z
.
Za N, K i E pu je z
2 min
neto vei, ali se zbog sigurnosti moe raunati prema
navedenom izrazu.
Prilikom izbora z
1
i z
2
treba voditi rauna o izradi: Ako je z
2
/ z
1
cijeli broj,
izrada odvalnim glodalom daje bolje rezultate kod uraivanja. Ako se
ozubljenje kola izrauje leteim noem, izrada e biti laka i ureivanje bolje
ako z
2
/ z
1
nije cijeli broj. Pored toga treba imati na umu da vei z
2
rezultira
mirnijim prijenosom, ali manjom nosivou boka i korjena zuba.
Prema standardu AGMA moe se srednji promjer punog vijka d
m1
izraunati
iz uvjeta minimuma gubitaka:
85 , 0
1
673 , 0 a d
m
.
Niemann preporua izbor promjera jezgre punog vijka (podnoni promjer)
prema:
85 , 0
1
6 , 0 a d
f

,
pa je onda
m d d
f m
4 , 2
1 1
+ =
.
3
Sada se moe izraunati i modul:
4 , 2
2
2
1
+

=
m
f
z
d a
m

gdje je : z
m2
srednji broj zubi punog kola;
2 2 2
2x z z
m
+ = . Kod ovog
prorauna moe se uzeti
2 2
z z
m

.
Kada se modul zaokrui za standardnu vrijednost, definitivna dimenzija
podnonog promjera pua je
( )
2 1
4 , 2 2
m f
z m a d + = .
Ako je puno glodalo unaprijed odreeno, time je definiran i puni vijak (d
m1
,
z
1
i m), pa treba izraunati srednji promjer punog kola
m z d
m m
=
2 2

i osni razmak
2
2 1 m m
d d
a
+
=

te ostale mjere kao ranije.

Dalje se raunaju definitivne mjere:
Promjer preko glave pua:

k m k
h d d 2
1 1
+ =
Promjer preko glave punog kola

k m k
h d d 2
2 2
+ =
Promjer preko korjena punog kola

k m f
h d d 4 , 2
2 2
=
Diobeni promjer punog kola

2 2
z m d
o
=
Diobeni promjer pua

2 1
2
o o
d a d = .
irina ozubljenja uzima se priblino
2 5 , 2
2 1
+ =
m
z m b .
Raunska irina punog kola (na srednjem promjeru) je
) 6 ( 45 , 0 ) 6 ( 45 , 0
1 2
+ = + =
F m m
z m m d b ,
4
gdje je: z
F
faktor oblika pua;
m
d
z
m
F
1
= .
Stvarna irina vijenca punog kola uzima se

2 2 m
b b
za kolo iz kositrene bronce

m b b
m
8 , 1
2 2
+
za kolo iz Al-bronce
Duine srednjeg luka vijenca punog kola:

2 2
1 , 1 b b
)
za kolo iz kositrene bronce

2 2
17 , 1 b b
)
za kolo iz Al-bronce.

Nakon zavrenog postupka dimenzioniranja, potrebno je kontrolirati sigurnost
punog reduktora obzirom na zagrijavanje (temperaturu ulja), vrstou bokova,
progib osovine pua i lom u korijenu zuba punog vijka.















b2
b2
m b 2
2
d
f
d
m
2
d
k
2
2
d
v
5
2. GRANICE OPTEREENJA PUNOG PRIJENOSA

2.1 Granina snaga obzirom na zagrijavanje
Mehaniki gubici kod prijenosa snage u punom reduktoru pretvaraju se u
toplinu. Da uslijed toga ne bi temperatura ulja prela doputenu granicu od
90
0
C (maksimalno 100
0
C), snaga koja se prenosi ne smije prijei sljedee
granine vrijednosti:
Na osovini kola
T dop N z R T
q t A P
,
1
1
2
1

=

Na osovini pua
T dop N z R T
q t A P
,
1
1
1
1

=

Ovdje je:
1
iskoristivost (stupanj djelovanja) punog prijenosa, ako je
pu pogonski;
A
R
rashladna povrina reduktora, u m
2
;
85 , 1
100
3 , 0 |
.
|

\
|
=
a
A
R
, a u mm

z
prohodnost topline s kuita na zrak;
(
(

|
.
|

\
|
+ =
5 , 1
1
0
1000
1
n
y
v z

u W/(m
2
K)

0
= 20 W/(m
2
K)- za pu ispod kola

0
= 16 W/(m
2
K) -za pu iznad kola
y
v
= 0,35 - s ventilatorom na osovini pua
y
v
= 0,14 - bez ventilatora
t
N, dop
doputena nadtemperatura stjenke nad zrakom;
( )
5 , 1
1000
1 , 0 03 , 1
1
,
,

|
|
.
|

\
|
+

=
n
t t
t
z dop u
dop N
t
u, dop
doputena temperatura ulja
t
z
temperatura zraka
n
1
frekvencija vrtnje pua, u min
-1


Faktor poveanja granine snage pri intermitirajuem pogonu q
t
rauna se iz
izraza:
6
5 , 1
1
1000
1
100
1
|
.
|

\
|
+

+ =
n
y
I
I
q
v
t

gdje je: faktor smanjenja prohodnosti topline u mirovanju;
=
1

2


1
faktor smanjenja efektivne rashladne povrine u
mirovanju; = 0,4 ... 0,7

2
faktor samnjenja odvodjenja topline;

2
= 0,6 ... 0,75
I intermintenca (relativno vrijeme rada), u %.
Iskoristivost punog prijenosa (za pogonski pu) je:
2
1
1
1
1
1
P
P
P
P
g
g
+
= =
.

Izgubljena snaga je
L z g
P P P P + + =
0

Gubici u ozubljenju (za pogonski pu):
( )
m
z
m z
m
m
z

tan
1
tan 1
tan
tan
1
+

=
+
=

gdje je: kut trenja u ozubljenju; = arctan
z
.
Koeficijent trenja u ozubljenju dobija se iz empirike formule:
( )
P
F
z
v +

+ =
1
1 0
1

1
=
a
y y
z M
;
o
= 0,1
y
M
faktor materijala, tabela I
y
z
faktor uspona navoja, tabela III
a osni razmak u mm
v
F
brzina klizanja;
m
m
F
v
v
cos
1
=


1
072 , 0

= p
eksponent .
7
Gubici praznog hoda raunaju se iz izraza:

33 , 1
1
5 , 2
1000 2450
90
100
|
.
|

\
| +
|
.
|

\
|
=
n a
P
o


gdje je: P
o
gubici praznog hoda u kW
kinematika viskoznost ulja kod pogonske temperature;
u mm
2
/s
Gubici u leajevima raunaju se iz izraza
2
44 , 0
2
100
228 , 0
m
L
d
i a
P P
|
.
|

\
|
=

gdje je: P
L
snaga izgubljena u leajevima, u kW.
Sigurnost prema zagrijavanju punog reduktora je:
,
2 1
2 1
1
N dop
T T
T
N
t
P P
s
P P t
= = =


2.2 Granina snaga obzirom na nosivost boka zuba

Raunski dodirni pritisak u ozubljenju punog prijenosa odreuje se prema
izrazu:
2
2 2
2
2 2
2
2
m m P m m P
d b Y
T
d b Y
F
k = =

gdje je: F
2
obodna sila na srednjem promjeru kola
Y
P
faktor pritiska; vrijednost za E-pu date su u tabeli IV
(vrijede priblino i za A, N i K-pu), dok su vrijednosti za
C-pu date u tabeli V.
Granini dodirni pritisak rauna se prema izrazu:
p h v o gr
f f f k k =

gdje je: f
v
faktor brzine:
85 , 0
2
2
F
v
v
f
+
=

f
h
faktor trajnosti;
3
1200
h
h
L
f =

L
h
trajnost ozubljenja u pogonskim satima
Faktor optereenja:
8

+
+
=
) (
3
i i
i
p
f h h
h h
f

gdje je: h trajanje nominalnog optereenja
h
i
trajanje i-tog optereenja
f
i
odnos i-tog i nominalnog optereenja
Doputeni dodirni pritisak:
B
gr
dop
s
k
k =

gdje je s
B
= s
B1
s
b2
s
b3
potrebni stupanj sigurnosti bokova, tabela VII.
Treba biti ispunjen uvjet
dop
k k
.
Budui da je snaga na kolu
2 2 2
T P =

to je granina snaga na kolu obzirom na sigurnost bokova
2
2
2
2 2 2

m m P gr B
d b Y k P =
,
a doputena snaga na kolu
B
B
dop B
s
P
P
2
, 2
=
.

Stvarni stupanj sigurnosti bokova je
1
2
2
> = =
k
k
P
P
s
gr
B
B
.
2.3 Kontrola progiba osovine pua
Progib osovine pua f rauna se iz formule:
EI
l F
f
t
48
3
1 1
=

gdje je: F
t1
rezultirajua sila u eonom presjeku pua;
2 2
1 1 R t
F F F + =

F
1
obodna sila na puu; F
1
= F
2
tan(
m
+)
F
2
obodna sila na kolu;
2
2
2
2
m
d
T
F =

9
F
R
radijalna sila na puu;
m
R
F F F

cos
tan
tan
2 2
= =
l
1
raspon izmeu leajeva na osovini pua;
87 , 0
1
3 , 3 a l
E modul elastinosti materijala pua
I moment inercije pua; moe se izraunati sa
64
4
1 f
d
I =
ako je
izraen iz jedna s osovinom, te
64
4
os
d
I =
za sastavljeni pu.
d
os
promjer osovine sastavljenog pua.
Granino dozvoljeni progib osovine pua se, u ovisnosti o zahtjevima koji se
postavljaju na preciznost rada punog prenosa, u granicama
500 1000
1 1 m m
gr
d d
f = .
Mora biti ispunjen uvjet
gr
f f

odnosno stupanj sigurnosti na progib treba biti
. 1
0
=
f
f
S
gr

2.4 Kontrola vrstoe zuba kola na lom
Rauna se obzirom na kratkotrajno preoptereenje obodnom silom F
2max
. Kao
mjera naprezanja uzima se vrijednost
2
max 2
max
b m
F
C
n

=

gdje je: m
n
normalni modul; m
n
= m cos
0


o
kut uspona na diobenom promjeru pua;
|
|
.
|

\
|
=
1
1
arctan
o
o
d
m z

2
b luna irina korjena zuba kola;

2
b =1,1 b
2
za kolo iz
Sn-bronce,

2
b =1,17 b
2
za kolo iz Al-bronce.
Stupanj sigurnosti protiv loma u korjenu zuba punog kola:
1
max
=
C
C
S
gr
L

pri emu se naprezanje C
gr
odreuje prema tabeli XI.

10
TABELE ZA PUNE PRIJENOSE

Podaci za materijale punih prijenosa Tabela I
Materijal
Punog vijka Punog kola
C
M
1)
k
0
N/mm
2

M


elik kaljen C
u
-S
n
bronca 1 8,0 1
i bruen Al bronca 1,08 4,2 1
Sivi perlitni lijev 1,12 12,0 1,1
elik poboljan C
u
S
n
bronca 1,08 4,7 1,5
(ne bruen) Al bronca 1,16 2,5 1,5
Sinter eljezo 1,16 2,5 1,5
Zn legure 1,10 1,7 1,5
Sivi ljev (
M
=120 N/mm
2
) 1,20 4,0 1,8
Sivi lijev C
u
-S
n
bronca 1,08 4,0 1,2
(
M
=180 N/mm
2
) Al bronca 1,15 2,0 1,2
Sivi lijev (
M
=120 N/mm
2
) 1,16 3,5 1,3
1) Faktor C
M
vai samo za A, N, K, i E pu

Smjernice za izbor broja zubi Tabela II
i=z
2
/z
1
3...4 4...6 6...10 10...22 22...40 preko 40
z
1
11...7 8...5 6...3 4...2 2...1 1
z
2
21 ...60, poeljno 28 ... 40 i
d
m1
/a 0,55 ... 0,3


Faktori y
z
za proraun koeficijenata trenja
1
Tabela III
tan
m
0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9
E-pu 0,260 0,260 0,260 0,292 0,304 0,310 0,314 0,314 0,314 0,314 y
z

C-pu 0,175 0,159 0,159 0,155 0,149 0,143 0,135 0,127 0,117 0,108


Faktor Y
P
za proraun dodirnog pritiska k
za E-pu (
n
= 20
0
) Tabela IV
z
F
6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
z
1
=1 0,582 0,562 0,532 0,505 0,490 0,471 0,451 0,438 0,427 0,420 0,411
2 0,504 0,491 0,470 0,453 0,440 0,426 0,419 0,408 0,397 0,387 0,376
3 0,445 0,431 0,420 0,411 0,400 0,395 0,383 0,371 0,365 0,359 0,351
4 0,406 0,395 0,386 0,397 0,370 0,363 0,355 0,364 0,345 0,339 0,332
5 0,385 0,367 0,356 0,350 0,345 0,341 0,335 0,330 0,323 0,316 0,312
6 0,381 0,355 0,340 0,331 0,324 0,319 0,314 0,311 0,304 0,301 0,298
7 0,353 0,332 0,319 0,310 0,302 0,279 0,294 0,292 0,289 0,285
8 0,330 0,311 0,300 0,219 0,286 0,280 0,278 0,274 0,273
9 0,311 0,296 0,284 0,277 0,271 0,267 0,264 0,259
10 0,295 0,281 0,270 0,266 0,260 0,256 0,253



11
Faktor Y
P
za proraun dodirnog pritiska k za C-pu Tabela V
z
F
6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
z
1
=1 0,835 0,780 0,739 0,700 0,666 0,637 0,612 0,589 0,570 0,552 0,536
2 0,790 0,741 0,702 0,670 0,638 0,613 0,519 0,571 0,553 0,535 0,522
3 0,762 0,713 0,675 0,646 0,618 0,594 0,573 0,553 0,537 0,519 0,508
4 0,751 0,699 0,660 0,628 0,600 0,579 0,559 0,540 0,524 0,509 0,496
5 0,744 0,691 0,652 0,618 0,590 0,565 0,546 0,527 0,513 0,499 0,487
6 0,743 0,687 0,646 0,613 0,583 0,559 0,539 0,520 0,505 0,489 0,478
7 0,687 0,644 0,609 0,580 0,555 0,534 0,515 0,499 0,484 0,471
8 0,643 0,607 0,576 0,551 0,531 0,511 0,494 0,479 0,467
9 0,607 0,575 0,549 0,528 0,508 0,492 0,475 0,463
10 0,575 0,548 0,525 0,506 0,489 0,474 0,461



Preporueni razmaci osovina a i moduli m
za pune prijenose Tabela VI
a, mm 50 63 80 100 125 160
m, mm 1...2,5 1...3,15 1,25...4 1,6...5 2...6,3 2,5...8
a, mm 200 250 315 400 500 600
m, mm 3,15...10 4...12,5 5...16 6,3...20 8...20 10...20


Stupanj sigurnosti boka zuba s
B
= s
B1
s
B2
s
B3
Tabela VII
s
B1
faktor vrste pogona
Diesel motor 1 do 3 cilindra stupanj nejednolikosti 1:80 do 1: 100
V. turbine, motori 4 do 6 cil. stupanj nejednol. 1:100 do 1:200
Pogonski
stroj
E-motori, p. turbine, hidromotori sa 7 i vie cilindara
Radni stroj jednoliki pogon male mase
centrifugalne pumpe, mali generatori
1 1,1 1,2
Elevatori, transporteri, mjealice, laki strojevi za
tekstil, alatni strojevi sa rotacionim gibanjem
1,1 1,2 1,3
Rotacione pei, generatori, strojevi za drvo, teretni
liftovi, brusilice, vitla
1,15 1,25 1,4
Mjealice za beton, vrilice, puhala, teki alatni
strojevi, mlinovi, turbokompresori, centrifuge
1,2 1,35 1,5
Klipni kompresori i pumpe, generatori za zavarivanje,
valjaonice za olovo i sl.
1,3 1,5 1,7
Klipni kompresori i pumpe bez zamanjaka,
drobilice, pree za cigle i sl.
1,4 1,6 1,8
s
B2
faktor trajanja pogona
Dnevno radno vrijeme do 2 h 2...8 h 8...16 h 16...24 h
s
B2
0,9 1 1,12 1,25
s
B3
faktor uestalosti pokretanja
Broj pokretanja na sat do 10 10...100 100...500
s
B3
1 1,1 1,2




12
Podmazivanje punih prijenosa Tabela VIII
Granica podmazivanja uronjenim puem odnosno kolom
d
m1
40 50 60 70 80 100 120 140 160 200 240
n
1gr
3200 2700 2300 2050 1850 1550 1350 1200 1100 950 800
Ako je n
1
> n
1gran
treba primjeniti podmazivanje utrcavanjem
(kontrola tadovoljava za z
1
= 1...3)
Takoer treba provjeriti (ako je z
1
4) da li zadovoljavaju granine brzine klizanja
d
m1
, mm 40..100 120 140 160 200 240 mm
v
Fgran
9,5 9,7 9,8 10,2 10,8 11,3 mm
Ako je v
F
> v
Fgran
treba predvidjeti podmazivanje utrcavanjem
Kod tlanog podmazivanja:

68...90 mm
2
/s pri 50
0
C ako se ulje posebno hladi
105...140 mm
2
/s pri 50
0
C bez posebnog hlaenja

Dodatnim hlaenjem ulja mogu se postii znatno via toplinska optereenja.
Povremena povienja temperature do 150
0
C ne utjeu na opteretivost.
Ako je reduktor kombiniran sa eonim zupanicima treba primijeniti viskoznija ulja,
koja odgovaraju punom reduktoru, a koja ne mogu koditi eonim zupanicima.
Bolje je propisati ulje neto vee viskoznosti nego premale.

Izmjene ulja: prva poslije 40....150 sati rada
druga poslije 250....2000 sati rada
trea i dalje 2000...4000 sati rada
ali ne preko 18 mjeseci



Preporuene koliine ulja Tabela IX
a mm 65 80 100 125 140 160 180 200
V dm
3
0,6 1,2 2,3 4 6 8,5 12 15
Q dm
3
/min - - 2 3 3 4 4 6
a mm 225 250 260 320 360 400 450 500
V dm
3
20 26 35 48 63 82 112 150
Q dm
3
/min 6 10 10 15 15 20 20 20
V se odnosi na reduktore sa i bez tlanog podmazivanja
Q je koliina ulja kod tlanog podmazivanja
Pritisak kod optonog podmazivanja 1,5....2,5 bar







13
Izbor ulja kod podmazivanja uranjanjem Tabela X
v
F
u m/s 1,5 1,5...3,5 3,5...10 10

50
u mm
2
/s pri 50
0
C 300 270...230 190...150 140...105
Za sluaj da je pu iznad kola treba predvidjeti za 30....50 % veu viskoznost,
ali ne preko 380 mm
2
/s pri 50
0
C.




Granino dozvoljeno naprezanje C
gr
u N/mm
2
Tabela XI
Materijal kola A-pu N, E i K pu C pu
Cu-Sn bronca 24 30 40
Al bronca 11,5 14,3 19
SL 20 12 15 20
Vai za
n
= 20
0
; za
n
= 25
0
vrijednosti poveati za 20 %