Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
I.
O nazivu predmeta
Ekonomika poljoprivrede, Poljoprivredna ekonomika, Ekonomika agrara, Agrarna ekonomika, Agroekonomika Ekonomija ; oikos kua, nomos zakoni Agronomija; ager polje, nomos zakoni Economics of agriculture, Agricultural economics L economic agraire; Agrekonomie Agroekonomika je primijenjena znanstvena disciplina, koja po svom sadraju i metodama obuhvaa meugranino podruje izmeu ekonomije, kao drutveno-ekonomske znanosti, i agronomije kao prirodne -biotehnike znanosti. Bavi se prouavanjem agrarne strukture (sastava) s gospodarskog gledita kao i ekonomskim initeljima koji utjeu na promjene agrarne strukture
4.
5. 6. 7.
8.
9.
Definirati znanstveno podruje Poljoprivredne ekonomike. Definicija ekonomije/ekonomike i agronomije. Povezanost poljoprivredne ekonomike s ekonomijom, agronomijom i ostalim znanostima. Metode i izvori podataka u Poljoprivrednoj ekonomici i njihova vanost. Postupak u znanstvenom istraivanju. Stupice u ekonomskom rezoniranju. Pozitivna i normativna ekonomika. Ekonomika i drava Ekonomski procesi i ciljevi.
Adam Smith, engleski ekonomist, Bogatstvo naroda (1776) proklamira politike slobode od tiranije monarhija trni sustav
Oslobaanje cijena i nadnica
Gotovo stoljee kasnije javlja se Karl Marx s kritikom kapitalizma Nakon duboke depresije 30 tih godina javlja se John Maynard Keynes Opa teorija zaposlenosti, kamata i novca (1936) vei utjecaj preko monetarne (novana ponuda) i fiskalne (porezne i javnih rashoda) politike
1. 2. 3.
4. 5. 6.
7.
8.
Koja tri temeljna ekonomska problema rjeava svaka privreda? Kako drutva rjeavaju te probleme. Na tri naina. Koji su to? Objasnite Zakon nestaice (ograniena dobra i neograniene elje). to je to Granica proizvodnih mogunosti? Kada je neko narodno gospodarstvo uinkovito? Navedite neke primjere kojima se moe ilustrirati Granica proizvodnih mogunosti? Objasnite pojam Oportunitetni troak odnosno troak mogunosti. Definirajte Zakon opadajuih prihoda.
1. 2. 3. 4. 5.
6.
7. 8.
9.
10.
to je to trni mehanizam? Objasnite pojam nevidljiva ruka. Definirajte pojam trite. ime su odreena tri kljuna pitanja to, kako i za koga? to je to profit? Prikazati i objasniti kruni tijek gospodarskog ivota (trnog gospodarstva). to je to savrena konkurencija? Definirati pojam mjeovita privreda. Koje su bitne funkcije drave? Objasnite te funkcije. Pojam javna dobra.
1. 2.
3. 4. 5.
6. 7. 8. 9. 10.
11.
Objasniti krivulju potranje! O emu zavisi krivulja potranje? imbenici koji odreuju potranju. Objasniti krivulju ponude. O emu zavisi krivulja ponude? imbenici koji utjeu na ponudu. Objasnite pojam trna ravnotea (ekvilibrij) i navedite njegovo znaenje. Objasnite pojam elastinosti ili prilagodljivosti! O emu zavisi? Cjenovna elastinost ponude. Mogui sluajevi? Odrednice potranje! Dohodovna elastinost potranje! Cjenovna elastinost potranje! Pomak po krivulji i pomak krivulje. Objasniti razliku!
1980 1990 godine, zemlje u tranziciji Ekonomija rjeava tri temeljna pitanja: to, kako, za koga sa par definicija: Proizvodnja i razmjena dobara Promjene u gospodarstvu: tendencije cijena, proizvodnje, nezaposlenosti i vanjske trgovine, te kreira politiku, odnosno mjere za unapreenje gospodarstva Kako rabiti ograniene resurse za podmirenje neogranienih potreba Prouava trgovinu izmeu drava i razne zapreke Prouava novac, bankarstvo, kapital i bogatstvo Ekonomija prouava na koji nain neko drutvo moe rabei oskudne resurse - proizvoditi razliita dobra i raspodjeljivati ih razliitim skupinama (tog) drutva.
Makroekonomika (agrarna politika) i mikroekonomika (uprava) Definicija agronomije Agronomija je znanstvena podloga poljoprivrede. Agronomija se kao prirodna znanost koristi rezultatima biolokih, tehnikih, kemijskih i fizikih znanosti ali i ekonomsko-organizacijskih znanosti sa svrhom proizvodnje i usluga u poljoprivredi. Agronomiju se moe definirati i kao znanost o obraivanju zemlje, uzgoju bilja i stoke. Podjela agronomije (biljna proizvodnja, ivotinjska proizvodnja i prerada kao i prijevoz i promet proizvoda Ratarstvo (itarice, industrijsko bilje, krmno bilje, povre, cvjearstvo) Voarstvo i vinogradarstvo
Livadarstvo Stoarstvo (govedarstvo, svinjogojstvo, ovarstvo, kozarstvo, peradarstvo, ribarstvo, pelarstvo, konjogojstvo, kuniarstvo itd.) Agrokompleks ili agroindustrijski kompleks - agrobusiness Proizvodnja, prerada, promet i plasman (p+p+p+p)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Poljoprivredna ekonomika (Agrarna ekonomika) se moe definirati kao znanstvena disciplina, koja primjenjuje ekonomska naela i kvantitativne metode u rjeavanju problema u poljoprivredi na makro (agrarna politika sa svojim ciljevima i mjerama) i mikro (uprava, farm management) razini. Poljoprivredna ekonomika se moe definirati kao primijenjena znanost koja se bavi pitanjem kako ljudi s obzirom tehniko znanje i oskudne prirodne resurse (zemljite, rad, kapital i upravljanje) odabiru nain proizvodnje hrane i vlakana te ih distribuiraju potroaima.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Makro agroekonomika razmatra poljoprivredu u cjelini, tj. podruje koje se moe nazvati i podruje agrarne politike odnosno ruralnog razvoja. Tu su ukljuene mjere kojima drava utjee na proizvodno i drutveno gospodarsko stanje poljoprivrede i seoskog podruja. Primjerice je to politika cijena i proizvodnih poticaja u poljoprivredi, porezna politika, trgovinska politika, politika kreditiranja poljoprivrednih proizvoaa, mjere za poticanje uspjenosti poljoprivredne savjetodavne slube, strukturna politika i mnoge druge. Mikro agroekonomika prouava poljoprivredna poduzea tvrtke te obiteljska gospodarstva u poljoprivredi, (Farm management), ukljuivi tu i ostale organizacijske oblike kao npr. poljoprivredne zadruge.
1.
2.
3.
4.
Prva je zadaa suvremene znanosti da promatra, opisuje, analizira, objasni i usporeuje raznovrsne fenomene. Promatranje (opservacija) - ekonomski dogaaji iz povijesnih izvora i njihova primjena u sadanjosti i budunosti. (primjer sa inflacijom) Ekonomska analiza - Uz povijesna iskustva nuna je ekonomska analiza, budui da podaci sami po sebi ne daju odgovor. (primjer proizvodnje mlijeka u BiH) Statistika analiza analiziranje neke pojave putem matematsko statistikih metoda i reprezentativnih uzoraka Pokusi (eksperimenti) (primjer odgovora ljudi na razliite vrste dravnih programa)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
1. 2. 3. 4.
5.
6.
Postupak u znanstvenom istraivanju Odrediti predmet i cilj istraivanja Pregled literature Pripremiti program i tome prilagoditi metode istraivanja Prikupiti i obraditi podatke Srediti i analizirati podatke Raspraviti dobivene rezultate i donijeti zakljuke
OSNOVE AGROEKONOMIKE
1.
2. 3.
4.
5.
Izvori podataka Statistiki podaci (popisi, ljetopisi, statistiki bilteni i dokumentacije) Arhivski izvori podataka (dravni, crkveni, institucijski osobni) Literaturni izvori (knjige, studije, lanci publikacije) Anketni izvori (ankete usmeni i pismeni oblici) Ekspertna ocjena
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Stupice u ekonomskom rezoniranju Drati ostale stvari istim odnosno nepromjenjivim ceteris paribus primjer: prodaja automobila ili utjecaj navodnjavanja na prinos (ponaanje prodaje u odnosu na samo cijenu, samo dohodak ili potronju benzina) Post Hoc greka (Post hoc ergo proper hoc Poslije ovoga, dakle zbog ovog) injenica da je dogaaj A promatran prije dogaaja B ne dokazuje da je dogaaj A utjecao na dogaaj B
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Post Hoc greka Veliina i promjena poreznog prihoda Godina (A) Stopa poreza (%) (B) Porezni prihod u mld $ (C) Plae u mld $
2008 2009
2010
70 50
28
258 310
433
2 259 3 109
4 058
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Primjer 2.
Broj crkava (A) i gostionica (B) broj ljudi (veliina grada) (C)
Primjer 3.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Varka (greka) kompozicije Se javlja kada se misli da je neto to je istina za dio istina i za cjelinu
Primjer 1. Ako pojedinac primi vie novca, za njega e to biti dobro. No ako svi prime vie novca to nee biti dobro za nikoga Primjer 2. Ako jedan farmer proizvede puno ita, za njega e to biti dobro, ali ako svi farmeri proizvedu puno ita to nee biti dobro za sve farmere
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Pozitivna ekonomika Prolost, sadanjost i budunost se provjeravaju istraivanjem injenica Normativna ekonomika Etika i vrijednost prosudbe
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Ekonomika i drava Za sve vane odluke drave trebaju ekonomski savjetnici Porez proraunski deficit Zatita poljoprivrede inozemna konkurencija Trebali poveati minimalne plae Denacionalizacija i povrat oduzete imovine Povrat stare tednje itd.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Ekonomski procesi i ciljevi Kako ostvariti vie proizvoda od date, ukupne koliine ulaganja Kako ostvariti istu koliinu proizvoda s manje ulaganja Kako dobiti vie proizvoda poveavajui proizvodnju vie od ulaganja Tri sredinja problema ekonomske organizacije Koja dobra i usluge proizvoditi? TO? Kako proizvoditi dobra i usluge? KAKO? Za koga proizvoditi? ZA KOGA?
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Odgovor na ova tri pitanja lei u ekonomskim ciljevima 1. Gospodarski rast i napredak 2. Ekonomska stabilnost 3. Ekonomska pravednost 4. Ekonomska sigurnost 5. Ekonomska sloboda 6. Ekonomski problemi
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Ciljevi svakog drutva se u mnogome podudaraju s ekonom. Ciljevima 1. Dravna sigurnost 2. Pravedna raspodjela dohotka i bogatstva 3. Stabilne cijene proizvoda 4. Gospodarski rast 5. Zatita okolia 6. Visoka razina kolovanja 7. Stanovi za sve ljude 8. Zdravo puanstvo 9. Pojedinane, osobne slobode
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Temeljni problemi ekonomske organizacije 1. Koja e se dobra proizvoditi 2. Kako e se proizvoditi 3. Za koga e se proizvoditi Proizvodni initelji i njihova meuovisnost 1. Zemlja 2. Rad 3. Kapital 4. Upravljanje (managament)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Odnos izmeu koliine raspoloivih initelja proizvodnje (inputa) i koliine proizvoda (outputa) naziva se proizvodna funkcija Proizvodna funkcija se bavi utvrivanjem obima proizvodnje pri mijenjanju inilaca koji su uestvovali u proizvodnji. Y = f (x1,x2,x3 .xn) Postoje tri osnovna odnosa meu proizvodnim initeljima kod proizvodne funkcije 1. Y = f (x) 2. Y = f (x1, x2)
3.
X0= (y1,y2)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Inputi i outputi Inputi odnosno proizvodni initelji se dijele u tri iroka podruja: Prirodni resursi (zemljite, energetski resursi, ne energetski resursi (rude), okoli (zrak, voda) Rad Kapital (trajna sredstva, osnovna sredstva) Kao rezime: 1. Koje autpute proizvesti i u kojim koliinama 2. Kako proizvesti, kojom tehnikom kombinirati inpute za proizvodnju eljenog outputa 3. Za koga proizvesti outpute i kome ih rasporediti
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Proizvodni initelji na primjeru zapadnih zemalja Zemljite Ovisnost poljoprivrede o zemljita Poljoprivredne zemljine povrine su uglavnom stalne, . Sputanost nestaicom zemljita Kakvoa zemljita dobro ili loe gospodarenje inioci koji utjeu na vrijednost zemljita Granina poljoprivredna proizvodnja Ekonomska renta Cijene zemljita Cijena rente 1-3% Zemljovlasnitvo i zemljo zakup Zakup ili vlasnitvo Prednost zakupa i prednost vlasnitva
I.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Ureenje zakupa slobodna nagodba; ravnotea interesa; trajanje zakupa (9; 27) Ulaganja na zakupljenom zemljitu Pravo prvo otkupa zakupnika Ugovor o napolici GAEC zadruge, 48 000, 73 ha GEA zadruge, okrupnjavanje zemlje
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Rad Uglavnom obiteljska radna snaga Mala mogunost punog zaposlenja Poslovi van gospodarstva i dodatni prihod na gospodarstvu Sezonski najam radnika Struni radnici, traktoristi, pastiri, uvari goveda itd. Nie nadnice nego u drugim djelatnostima
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Kapital Vrijednosno i naturalno I input i output Vlasnik kapitala Financijske ustanove Izvori kreditiranja: banke, zadrune organizacije, poljoprivredni trgovci i privatne osobe Prvo kreditno drutvo F.W. Raiffeisen 1860. god. Rabobank i Credit Agricola Samopomo, samoodgovornost i samouprava
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Kreditni fond za lanove, Reinvestiranje ili podjela profita Kreditne zadruge po naelu Raiffeisen u cijelom svijetu Po tom obrascu i nabavno-prodajne i trne udruge Kredit Agricola najvea banka ne-japanska na svijetu Privatni krediti izmeu lanova iste obitelji Duina kredita Kratkoroni kredit za tekue inpute Srednjoroni kredit za osnovna sredstva Dugoroni kredit kupovina zemlje, hipotekarni kredit
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Upravljanje Klimatske promjene, stanje usjeva, redoslijed radnih operacija, nadgledanje stoke, otkrivanje bolesti, koliko sjemena, plodored, koliko mineralnog gnojiva, koliko kemikalija, koje strojeve kupiti, koje zgrade podignuti, gdje nabaviti novac, kako prodati proizvode, administrativne zamrenosti, porezne mjere, subvencije itd. Rad ---- Upravljanje Kroz teajeve, seminare, asopise, iskustvo itd. Reklame, bankarski savjeti, izlobe mehanizacije Privatna savjetodavna sluba
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Alternativni ekonomski sustavi Obiajni to, kako i za koga (odgovor na tradicijski nain) pleti kotac ko i otac Naredbeni drava donosi sve odluke (to, kako i za koga) Trni pomou ponude i potranje DANAS uglavnom sve zemlje imaju mjeovitu privredu (sustav)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Zakon o nestaici Govori da nema dovoljno resursa pa ni dobara da se zadovolje sve potroake elje Ograniena dobra (resursi) i neograniene elje
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Granica proizvodnih mogunosti GPM Uz tehniko znanje, zemljite, rad i kapital gospodarstvo moe proizvesti samo odreene maksimalne koliine svakog outputa. Primjer uenja ekonomike poljoprivrede i matematike (uenje input, ocjena output)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Oskudnost (nestaica) Resursi koji nisu oskudni (kisik) slobodna dobra Zakon o nestaici govori da nema dovoljno dobara zbog nedostatka resursa za njihovu proizvodnju u koliinama koje ljudi ele potroiti. Ilustracija zakona o nestaici iz primjera o izboru proizvodnje soje ili stonih krmiva: Dvije krajnje mogunosti (125 mil. t. soje ili 280 mil. t. stonih krmiva) Toka I je izvan granice proizvodnih mogunosti Granica proizvodnih mogunosti (GPM) pokazuje maksimalne koliine proizvodnje koje moe neka privreda (poljoprivreda) postii, uz dano tehnoloko znanje i dostupnu koliinu inputa.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Uinkovitost efikasnost Uinkovito na granici proizvodnih mogunosti Tehnika uinkovitost fiziki proizvod po jedinici inputa (prinos po ha, mlijenost po kravi) Ekonomska uinkovitost to su odluke koje se odnose na proizvodne trokove i vrijednost finalnog proizvoda. Najvei prinos moe biti ekonomski neuinkoviti ukoliko je postignut s trokovima koji preteu dodatnu vrijednost proizvodnje Proizvodna uinkovitost se javlja kada drutvo ne moe poveati proizvodnju (output) nekog dobra, a da ne smanji proizvodnju drugog dobra. Jedno uinkovito gospodarstvo je ono koje je na svojoj granici proizvodnih mogunosti.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Ekonomska nestaica odnosi se na osnovnu ivotnu injenicu a ta je da postoji ograniena koliina ljudskih i materijalnih resursa, (koje je najbolje tehniko znanje u stanju rabiti za proizvodnju samo ograniene maksimalne koliine svakog gospodarskog dobra). Ogranieni smo!!!
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Nerabljeni resursi i neuinkovitost Neiskoriteni resursi neuposleni radnici, tvornice koje ne rade, neobraena zemlja Slika 2. toka U Neuinkovita organizacija GPM se pomie prema toki U
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
(a) Prije razvitka zemlja je siromana. Ta zemlja troi gotovo sve svoje resurse na hranu, vrlo malo na luksuzna dobra. (b) Gospodarski razvoj i invencija pomie GPM prema van. Po razvitku, zemlja ide od A do B, malo poveavajui svoju potronju hrane u usporedbi s porastom potronje luksuznih dobara.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
(a) U poetku je privreda jedne zemlje siromana i rasprena (disperzirana). Dio resursa koji je namijenjen javnim dobrima je mali (obrana, putovi, javna zdravstvena zatita). (b) Druga drava je mnogo naprednija i troi mnogo od svog visokog dohotka na javna dobra ili dravne usluge (ceste, obranu, melioracijski sustav, kolovanje).
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Drava moe proizvesti dobra ili za sadanju potronju (kukuruz, kruh, koncert) ili investicijska dobra (kamioni i vlakovi, kue i tvornice, el. raunala). (a) Tri zemlje su startale isto. Imaju istu GPM (prikazano na crteu). Meutim, te zemlje imaju razline stope investiranja. Zemlja A1 ne investira za budunost i ostaje na B1 (uglavnom je zamjenjivala strojeve). Zemlja A2 umjereno ulae u potronju i investicije (na poloaju B2). Zemlja A 3 investira mnogo za budunost na raun sadanje potronje (na poloaju B3). (b) U iduim godinama, zemlje koje su vie investirale kreu naprijed. Tako je Zemlja (3) pomaknula svoju GPM daleko van, dok Zemlja (1) nije uope pomakla svoju GPM. Nakon napretka, Zemlja (3) i dalje investira, ali ima i znatno viu sadanju potronju. Grafiki prikazi sami su po sebi objanjeni. Pokazuju da GPM moe pokazati mnoge poznate i osnovne ekonomske procese.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Oportunitetni troak ili troak mogunosti Mogunost izbora (kino knjiga), (odmor ekstra posao) (studij zaposlenje) Oportunitetni troak je izgubljena mogunost Primjer poljoprivredno zemljite zrana luka Oportunitetni troak poljoprivrednog radnika Kapital - prema kamatnjaku, obiteljski rad prema nadnicama u usporednim zanimanjima). Putovanje u Wien ili kupiti ipod Primjer sa slike br. 1. (stona krma 65 mil. soja 25 mil.) Oportunitetni troak je vrijednost dobra ili usluge kojeg se odriemo (kojeg smo mogli koristiti ili proizvesti, a nismo). Studiranje 9 000 E, posao 15 000 E = 24 000 E Normalni profit podrazumijeva situaciju u kojoj svi proizvodni initelji zarauju upravo svoje oportunitetne trokove.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Oportunitetni troak bilo kojeg izbora je druga mogunost koja se gubi tim izborom.
Zakon opadajuih prihoda Najpoznatiji ekonomski odnos izmeu inputa i outputa Poblie reeno, zakon opadajuih prihoda kae da e se pri postupnom dodavanju dodatnih koliina jednog inputa, uz ostale inpute koji su stalni, ostvarivati sve manji i manji dodani output (prihod). Granini fiziki proizvod; granini prihod ili vrijednost graninog proizvoda Primjeri (sati uenja, navodnjavanje, zatita
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Granini proizvod
Dodavanje dodatnih jedinica jednog initelja dok su ostali initelji nepromijenjeni Dolazi se do zakona o opadajuim prinosima (fizike jedinice odnosno prihodima (novane jedinice) Toka optimuma je kad je: Vrijednost graninog proizvoda vea ili jednaka jedininoj nabavnoj cijeni inioca ulaganja VGP = Px Primjer 1.: dodavanje radnika pri obradi 10 ha zemljita Primjer 2.: sati uenja na dan
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Trita i naredbe u suvremenoj poljoprivredi Adam Smith, Bogatstvo naroda (1776) Osobna sigurnost, osobni interes i dobitak, bez namjere nevidljiva ruka Trna privreda Revolucije, feudalizam trni mehanizam, slobodna privreda Pustite nas na miru sve manje mijeanje drave Smjena socijalizma Barunasta revolucija Privatizacija
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Trite, naredba ili mijeana ekonomija
Trni mehanizam je oblik ekonomske organizacije u kojoj pojedinani potroai i proizvoai meusobno komuniciraju kroz trite, kako bi rijeili tri sredinja problema ekonomske organizacije. Ekonomski nadzor: privatni sektor kroz nevidljivo upravljanje trnog mehanizma, javne ili vladine institucije putem regularnih naredbi i fiskalnih intervencija.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Kako trita rjeavaju osnovne ekonomske probleme Primjer grada New Yorka. Bez stalne opskrbe, 10 i vie milijuna ljudi bi za tjedan dana gladovalo i umiralo od gladi. No, nitko to ne nadzire i upravlja. Tisue dobara se proizvodi bez sredinje naredbe ili plana. Primjer Zapadne Njemake (1947) nadzor cijena
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Trni mehanizam Mjesto gdje se prodaje i kupuje, jo od srednjeg vijeka Burze moderna trita Trite je dogovor - ureenje (aranman) kojim kupci i proizvoai proizvoda meusobno djeluju (komuniciraju) u odreivanju cijena i koliina (tih) proizvoda. Cijena kao temelj svakog trita, kao glavni initelj
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Rjeenje tri problema
to koja dobra proizvesti (novani glasovi) maslinovo u. 2. Kako kako i na koji nain proizvoditi najuinkovitijom proizvodnom metodom i tehnologijom Parni stroj vuna sila konja, vesla, jedra Dizel parni stroj Optika vlakna bakrene tel. veze Intenzivna poljoprivreda ekstenzivna poljoprivreda Farmer u SAD u i seljak u Francuskoj / nadnice - renta 3. Za koga za koga se proizvode stvari, odreeno je ponudom i potranjom na tritu Tko odreuje pravila? Dvovlae: potroaka potranja i tehnologija proizvodnje
1.
Novana potranja
TO? KAKO?
ZA KOGA?
Potroaka PONUDA
Proizvodna POTRANJA
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Potranja i Ponuda (vrh) to proizvoditi Potranja Proizvodna (dno) suouje se s Ponudom Potroakom inputa na Tritu proizvodnih initelja i odreuje cijene nadnica, renti i kamata Postoje dvije vrste trita, trite outputa (razni proizvodi) i inputa (zemljite, rad, kapital) (vrh i dno) Kako se donose odluke za potronju i proizvodnju: potroai (kuanstva) kupuju outpute (dobra) i prodaju inpute (rad, zemljite, kapital) proizvoai (tvrtke) prodaju outpute (dobra), a kupuju inpute (proizvodne initelje) potroai se koriste novcem od prodaje inputa za kupovinu outputa (dobara) proizvoai temelje cijene (outputa) na trokovima (inputa)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
cijene na tritu outputa (dobara) odreuju ravnoteu Ponude (proizvodne) i Potranje (potroake) cijene na tritu inputa (proizvodnih initelja) odreuju ravnoteu Ponude potroaa (kuanstava) s Potranjom (proizvoakom)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Nevidljiva ruka Adam Smith (The Wealth of Nations) je godine 1776. proklamirao naelo nevidljive ruke. To naelo govori da svaki pojedinac, slijedei sebino samo svoje ili osobno dobro, voen nevidljivom rukom, ostvaruje najbolje dobro za sve.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Savrena konkurencija
Postoje i trna iskrivljenja ili pogrjeke. Smith je razaznao da se trni mehanizam u potpunosti ostvaruje samo onda kada je nazona ravnotea savrene konkurencije. to znai savrena konkurencija? To je tehniki i ekonomski pojam koji se odnosi na trite na kojem nema ni proizvoaa niti potroaa tako velikog da utjee na trne cijene. S druge strane, ukoliko to postoji tada imamo nesavrenu
konkurenciju.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Ekonomska uloga drave Realno ponaanje trita Prisutnost monopola, nezaposlenosti i inflacije Uloga drave mijeana privreda vidljiva ruka Porezi, javna poduzea, istraivanja, socijalna politika, kolstvo itd.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Tri funkcije drave 1. Uinkovitost / efikasnost Trna iskrivljenja Profit preko cijena Razna oneienja Dravne pogrjeke
a) Nesavrena konkurencija
Savrena konkurencija Nesavrena konkurencija monopol Drava regulira cijene i profite monopola (antitrustovski zakon) Agencija za trino natjecanje
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Antitrustovski zakoni - onemoguavaju okrupnjavanje poduzea s ciljem zauzimanja monopolske pozicije na tritu
OSNOVE AGROEKONOMIKE
b)
Pojam eksternalije Strana 32 (Samuelson) Pojam eksternalije se javlja kada poduzea i ljudi troe i koriste neto od drugih, a da za to ne plaaju pravu naknadu, odnosno ne plaaju stvarne trokove, a javljaju se izvan trita
Mnoga djelovanja izvan trita: zrana luka negativno prelijevanje Mnogo novca na istraivanje pozitivno prelijevanje Velika oneienja ili unitavanje okolia drava nadzire ove eksternalije
OSNOVE AGROEKONOMIKE
briga za ouvanje okolia je sve ei predmet razgovora u drutvu mogunosti pakiranja, gospodarenja recikliranim otpadom najopseniji zakoni u Njemakoj
OSNOVE AGROEKONOMIKE
2. Pravinost / Jednakost a) Javna dobra i nemogunost privatnih poduzea u njihovom izvoenju b) Porezi (dohodak, PDV, promet, najamnina, poslovni prostor) Trni sustav moe biti nepravedan (primjer maka i mlijeko; Nejednakost dohotka (hrana za kune ljubimce kolovanje siromanih) Kako ispraviti dohodovnu nejednakost progresivnim porezom Socijalna pomo za sve bez dohotka (groene) Kakva je uloga ekonomista putni agent
OSNOVE AGROEKONOMIKE
3. Stabilnost Inflacija (porast cijena) i depresija (vrlo visoka nezaposlenost) John Maynard Keynes Utjecaj na razinu proizvodnje, zaposlenost i inflaciju, monetarnu i fiskalnu politiku Fiskalna politika sadri mjere drave na podruju poreza i troenja. Monetarna politika ukljuuje regulaciju bankovnog i financijskog sustava s naglaskom na ponudu novca, kamatnjake i kreditne uvjete. Pomou ta dva bitna sredstva makroekonomske politike, drava moe utjecati na stope rasta, razinu proizvodnje, razinu zaposlenosti i na cijene u nekoj privredi.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Specijalizacija, novac i kapital Snaga trnog sustava ili dravna regulativa initelji su stalni (razmjena i specijalizacija, novac i kapital) Novac i kapital Specijalizacija i podjela rada Razlike suvremenog i tradicijskog gospodarstva Specijalizacija se javlja kada ljudi usredotouju svoje napore na posebnu, katkada usku, proizvodnju ili proizvod. Primjer: (automobilska industrija) golemo poveanje proizvodnosti Opasnosti specijalizacije jedna radna operacija due vrijeme (mont. gume)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Novac to je novac? Novac je sredstvo plaanja ili razmjene, u naoj privredi se novac sastoji od gotovine (novac u opticaju i depozita po vienju) i ekova. Depozit po vienju (engl. demand deposit DD, njem. Bedarfablagerung, Bedarfdeposit) su novana sredstva kod banaka i drugih depozitnih ustanova koja mogu bez zapreka biti povuena u gotovini ili prenijeta na drugi raun bez prethodne obavijesti banci. Uz gotovinu (metalni i notalni papirni novac) komponenta su novane mase, prosjeno iznose oko 70 -75% ukupne koliine novca u optjecaju i slue kao prometno i plaevno sredstvo. ek (engl. cheque, njem. Scheck) je vrsta obligacijskog vrijednosnog papira kojim izdatnik (trasant) nalae trasatu plaanje svote naznaene u eku iz svoga (trasantovog) pokria
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Kapital Glavni gospodarski initelji rad, zemljite (primarni) i kapital (posredni inilac) Kapital ili kapitalna dobra su drugaija vrsta proizvodnog initelja. Kapital je proizvedeni initelj proizvodnje, trajni input koji je sam po sebi proizvod (output) gospodarstva. Kapital, vrijeme i kamate Izravne i neizravne tehnike proizvodnje Vanost kapitala (ribolov, obrada zemlje) Rast koji proizlazi iz odricanja sadanje potronje.
Kamatnjaci Cijene proizvodnih initelja Rad nadnice, zemljite renta, kapital kamatnjaci Fiziki kapital i financijski kapital Kapital ukljuuje poveanje budue potronje kao troak sadanje potronje, kamatnjak se mjeri kao poveanje u dobrima izraena po jedinici vremena. 100 milijuna kn 10 milijuna godinje 10% prihod kapitala troak sredstava mora biti manji od povrata uloenog kapitala
Kapital i kamata Kako da sauvate va kola a da ga istodobno jedete?: Iznajmite ga uz kamatu! (Samuelson). Preliminarno razdoblje potronja ide na nabavu kapitalnih dobara porast proizvodnje Amortizacija Proirena reprodukcija Via proizvodnost Bolji ivot i onima koji proizvode kapitalna dobra Neto godinji prihod od kapitala neto proizvodnost kapitalnog dobra
OSNOVE AGROEKONOMIKE
V = N/I V kapitalizirana vrijednost; N stalni godinji prihod od kapitala; I trni kamatnjak Trni kamatnjak je postotno izraen godinji prinos od novanog kapitala Kamatnjak se formira pod utjecajem ponude i potranje na slobodnom tritu kapitala Na tom tritu dva su suprotna imbenika: 1. Neto proizvodnost kapitalnih dobara 2. tedljivost suzdravanje od ulaganja Kamatnjak ima dvije funkcije: 1. Upuuje raspoloivi kapital tamo gdje se postie najvea proizvodnost 2. Utjee na tednju i tako poveava tokove kapitala
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Budui da u proizvodnji kapitalnih dobra djeluje Zakon opadajuih prinosa, dolazi do sve nie netto-proizvodnosti. Usporedno s time opada i trni kamatnjak. No, protiv ove tendencije djeluju u praksi razni tehniki pronalasci i otkria, koji poveavaju nettoproizvodnost investicijskih projekata, pa slijedom toga i kamatnjaka.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Kapital i privatno vlasnitvo Vanost kapitalnih dobara u socijalizmu i kapitalizmu Razlika Neto godinji prihod od kapitala pripada vlasniku (drava ili pojedinci) Profit od kapitala daje kapitalizmu njegovo ime Drutvo odreuje koliko vaeg vlasnitva moete koristiti za sebe, a koliko preko poreza trebate dati dravi. Rad kao najvrjedniji ekonomski resurs se ne moe kupiti nego se iznajmljuje preko nadnice
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Sastojci ponude i potranje I od papagaja moete napraviti uenog ekonomistu, sve to mora nauiti su dvije rijei ponuda i potranja. Trni sustav, potroai glasai, glasovi novani glasovi Trni sustav osnova mu je ponuda i potranja Trni mehanizam analiza ponude i potranje (svrha poglavlja) Kako na konkurentnim tritima ponuda i potranja djeluju na pojedinana dobra Krivulja potranje i krivulja ponude u funkciji odreivanja cijena Cijena dobra via potranja manja
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Krivulja potranje Potranja je koliina proizvoda koju potrauju potroai po odreenoj cijeni.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
1. 2.
Zakon o opadajuoj krivulji potranje glasi: Kada cijena nekog dobra raste (uz uvjet da druge stvari ostanu nepromijenjene), kupci kupuju manje tog dobra. Isto tako, kada cijene padaju (drei ostale stvari istim), traene koliine se poveavaju. Zato traena koliina opada kad cijena raste?: Uinak supstitucije Uinak dohotka
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Trina potranja Trna potranja predstavlja ukupan zbroj svih pojedinanih potranji. 1. Zamjenski proizvod cijene i raspoloivost srodnih dobara (govedina piletina, pamuna koulja sintetska koulja) 2. Dohodovni uinak prosjeni dohodak (smanjenje dohotka utjee na pad potranje) 3. Veliina trita (broj stanovnika) 4. Ukusi ili preferencija (govedina Argentina Indija) (svinjsko meso, alkohol itd.) 5. Ostali posebni initelji (sua kiobrani, snijeg skijaka oprema)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Kretanje potranje uzdu krivulje i promjena potranje pomicanjem krivulje Kretanje uzdu krivulje potranje znai da se druge stvari nisu promijenile nego se samo promijenila cijena proizvoda Vei dohodci pomiu (poveavaju) potranju na nain da se cijela krivulja potranje pomie udesno.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Krivulja ponude Pod ponudom podrazumijevamo koliine proizvoda koje nude proizvoai po odreenim cijenama.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
O emu ovisi krivulja ponude 1. Trokovi proizvodnje (trokovi proizvodnje niski u odnosu na trinu cijenu proizvoda) 2. Cijene utroka (energija, kamatnjaci) 3. Tehnoloka unapreenja (poveana proizvodnost rada) 4. Cijene inputa (smanjenje trokova inputa poveava ponudu, npr. rad) 5. Cijene nadomjestaka (ako raste cijena jednog nadomjestka to poveava ponudu drugog) nafta - benzin 6. Organizacija trita (carinske i porezne kvote) 7. Ostali inioci (moda, sua, poplave, snijeg)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Susret ponude i potranje
Trina ravnotea se ostvaruje pri onoj cijeni i koliini pri kojima su snage ponude i potranje izjednaene. Pri ravnotenoj cijeni, koliina koju kupci ele kupiti upravo je jednaka koliini koju prodavai ele prodati. Razlog zato to zovemo ravnoteom je taj to, kad su ponuda i potranja izjednaene, nema potrebe da se cijena povea ili smanji, dok god se ne promjenu druge stvari.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Uinak pomaka ponude i potranje Krivulja ponude se pomaknula od SS na SS. Krivulja potranje se nije promijenila. Uzimajui primjer kukuruza, u sluaju loe godine zbog klimatskih uvjeta, poljoprivrednici e smanjiti ponudu kod pojedine i svake trne cijene. No, krivulja potranje se nee pomaknuti, ovjek ili stoka su gladni i kada je loa i kada je dobra godina za kukuruz. Tako npr. loa berba podie cijenu kukuruza. (Situacija moe biti i obrnuta). Novi ekvilibrij (E) bit e kod vie cijene i nie koliine kukuruza. Uzmimo da jako porastu obiteljski dohoci, tako da se povea i potranja kukuruza. U tom e sluaju, kod svake cijene, potroai poveati potranju za kukuruzom.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Pomak potranje e prouzroiti nestaicu kukuruza kod stare cijene. Ekvilibrij cijene i koliine e se pomaknuti od E na E. Snage koje pomiu krivulju potranje su, osim spomenutog poveanja dohotka, poveanje puanstva, cijene supstituta, promjena ukusa potroaa i drugo. Razdoblje loeg vremena pomak ponude u lijevo (ponuda se smanjila) Znatno poveanje obiteljskih dohodaka pomak potranje u desno (potranja se poveala)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Tri prepreke
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
2. I na slici (a) i (b) koliina se poveava. Meutim, na slici (a) cijena raste, a na slici (b) cijena opada. Slika (a) prikazuje sluaj poveanja potranje ili pomak krivulje potranje. Kao rezultat pomaka, ravnotea se koliina potranje poveala sa 10 na 15 jedinica. Sluaj kretanja po krivulji potranje na slici (b). U tom sluaju, pomak ponude prenosi trinu ravnoteu iz toke E u E. Kao rezultat mijenja se koliina potranje sa 10 na 15 jedinica. Meutim u ovom se sluaju ne mijenja potranja. Umjesto toga poveava se koliina potranje kad se potroai u odgovoru na promjenu cijene kreu uzdu njihove krivulje potranje od E do E.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
3. Tono shvatiti ravnoteu ponude i potranje. Koliine koje su kupljene, i koliine koje su prodane moraju biti iste. Ali vano je pitanje: Po kojoj cijeni koliina koju potroai ele kupiti odgovara koliini koju proizvoai ele prodati?. Samo po onoj cijeni kod koje postoji jednakost izmeu koliina koje kupci i prodavai planiraju kupiti i prodati nee biti tendencije poveanja i smanjenja cijena.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Kod bilo koje druge cijene, kada je cijena iznad prosjeka ponude i potranje, oito je da su mjerene koliine koje su kupljenje i prodane iste. Ali kod vrlo visoke cijene postoji viak dobara, kada proizvoai nastoje prodati vie nego to kupci ele kupiti. eljena ponuda koja je preko eljene potranje oboriti e cijene toliko dok ne dostignu razinu ekvilibrija u kojem se obje krivulje sijeku. Kada su cijene ispod ekvilibrija, mnogi e kupci biti nesretni budui da e niske cijene stvoriti nestaicu proizvoda. U ekvilibriju e biti svi sretni; i proizvoai i kupci, pa i ekonomist koji trai cijenu po kojoj nee biti ni vika niti manjka.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Pojam elastinosti Koliko ponuda i potranja reagiraju na promjenu cijena Promjena cijena luksuznih dobara (primjer putovanja, zemljite) Promjena cijena nunih dobara (hrana) Potroai na rast cijena nunih dobara ne mogu odgovoriti dok na rast cijena luksuznih dobara mogu
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Elastinost potranje na cijenu cjenovna elastinost Cjenovna elastinost je postotna promjena traene koliine podijeljena s postotnom promjenom cijene Elastino i neelastino Zamjenjiva dobra su elastinija Duljina vremena potrebna da ljudi odgovore na promjenu cijena Elastinost je (luksuzna dobra, supstituti, dovoljno vrijeme)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Izraunavanje cjenovne elastinosti postotna promjena
potranje Cjenovna elastinost potranje Ed = --------------------------------------- --------postotna promjena cijene Promjena cijene od (1%) - promjena potranje (?) ;postoje tri sluaja:
OSNOVE AGROEKONOMIKE
1.
2.
3.
Promjena cijene od 1% izaziva promjenu potranje viu od 1% potranja je cjenovno elastina, Ep>1 Promjena cijene od 1% izaziva promjenu potranje manju od 1% - potranja je cjenovno neelastina Ep<1 Promjena cijene od 1% izaziva promjenu potranje od 1% jedinina elastinost potranje, Ep=1 Pri visokoj elastinosti, odnosno kad je neko dobro elastino, potranja za tim dobrom jako reagira pri promjeni cijene. Pri niskoj elastinosti, odnosno kad je neko dobro neelastino, potranja za tim dobrom slabo reagira pri promjeni cijene.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Primjer 1. Zbog rasta cijena oborite ribe s 90 kuna/kg na 110 kuna/kg promijenila se potranja s 240 kg na 160 kg. Koliko iznosi koeficijent elastinosti potranje?
Postotna promjena cijene ribe = 20/ 100 x 100 = 20% Postotna promjena potranje = 80/200 x 100 = 40% 40 Ed = -------- = 2,0 20 Znai da je oborita riba cjenovno elastina.
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Obratiti pozornost na tri stvari kod raunanja elastinosti potranje: Predznaci se izostavljaju, sve promjene pozitivne Umjesto stvarnih promjena upotrebljavaju se postotne promjene Q/prosjek koliine; P/prosjek cijene
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Elastinost ponude na cijenu I ponuda se mijenja pri mijenjanju cijena Elastinost ponude na cijenu mjeri postotnu promjenu ponude podijeljenu s postotnom promjenom cijene
OSNOVE AGROEKONOMIKE
1.
2.
1.
2.
3.
Sluajevi reagiranja ponude pri promjeni cijene: Promjena cijene od 1% izaziva promjenu ponude viu od 1% ponuda je cjenovno elastina, Es > 1 Promjena cijene od 1% izaziva promjenu ponude manju od 1% ponuda je cjenovno neelastina Ep < 1 Ekstremni sluajevi reagiranja ponude pri mijenjanju cijene: Es = 0 ------ ponuena koliina fiksna (pokvarljiva riba) prodati po bilo kojoj cijeni (krivulja okomita) Es = 1 -------- postotno poveanje cijene izaziva potpuno jednako poveanje ponude Es = ------- blagi pad cijena dovodi ponudu na nulu ili blagi rast cijena dovodi do beskonane ponude (krivulja horizontalna)
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Glavni faktori koji utjeu na elastinost ponude Lako pronalaenje inputa (tekstilna industrija) i obrnuto (zlato) Vremensko razdoblje
OSNOVE AGROEKONOMIKE
OSNOVE AGROEKONOMIKE
Lako se moe uoiti da su definicije cjenovnih elastinosti potranje i ponude potpuno iste. Jedina razlika je da ponuda reagira na rast cijena pozitivno, dok potranja na rast cijena reagira negativno. Primjer 2. Zbog rasta cijena jabuka na nekom podruju s 3,00 na 4,00 kn/kg poveala se i njihova ponuda za 20 %. Koliko iznosi koeficijent elastinosti? Promjena cijene jabuka ---------- 1,00/3,50 x 100 = 28,5 % Es = 20 % / 28,5 % = 0,70 Znai da je ponuda neelastina.
PITANJA
1. 2. 3.
4.
5. 6. 7.
8.
9.
Definirati znanstveno podruje Poljoprivredne ekonomike. Definicija ekonomije/ekonomike i agronomije. Povezanost poljoprivredne ekonomike s ekonomijom, agronomijom i ostalim znanostima. Metode i izvori podataka u Poljoprivrednoj ekonomici i njihova vanost. Postupak u znanstvenom istraivanju. Stupice u ekonomskom rezoniranju. Pozitivna i normativna ekonomika. Ekonomika i drava Ekonomski procesi i ciljevi.
1. 2. 3.
4.
5.
6.
7.
8.
Koja tri temeljna ekonomska problema rjeava svaka privreda? Kako drutva rjeavaju te probleme. Na tri naina. Koji su to? Objasnite Zakon nestaice (ograniena dobra i neograniene elje). to je to Granica proizvodnih mogunosti? Kada je neko narodno gospodarstvo uinkovito? Navedite neke primjere kojima se moe ilustrirati Granica proizvodnih mogunosti? Objasnite pojam Oportunitetni troak odnosno troak mogunosti. Definirajte Zakon opadajuih prihoda.
1. 2. 3. 4. 5.
6.
7. 8.
9.
10.
to je to trni mehanizam? Objasnite pojam nevidljiva ruka. Definirajte pojam trite. ime su odreena tri kljuna pitanja to, kako i za koga? to je to profit? Prikazati i objasniti kruni tijek gospodarskog ivota (trnog gospodarstva). to je to savrena konkurencija? Definirati pojam mjeovita privreda. Koje su bitne funkcije drave? Objasnite te funkcije. Pojam javna dobra.
1. 2.
3. 4.
5.
6. 7.
8.
9. 10. 11.
Objasniti krivulju potranje! O emu zavisi krivulja potranje? imbenici koji odreuju potranju. Objasniti krivulju ponude. O emu zavisi krivulja ponude? imbenici koji utjeu na ponudu. Objasnite pojam trna ravnotea (ekvilibrij) i navedite njegovo znaenje. Objasnite pojam elastinosti ili prilagodljivosti! O emu zavisi? Cjenovna elastinost ponude. Mogui sluajevi? Odrednice potranje! Dohodovna elastinost potranje! Cjenovna elastinost potranje! Pomak po krivulji i pomak krivulje. Objasniti razliku!
GRANINA KORISNOST
GRANINA KORISNOST
GRANINA KORISNOST
GRANINA KORISNOST
Zakon padajue granine korisnosti I Gossenov zakon Zakon pokazuje da rast potronje nekog dobra znai pad njegove granine korisnosti.
POTROAEVA RAVNOTEA
Potroaeva ravnotea je situacija u kojoj potroa uspijeva alocirati svoj dohodak na nain koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost.
POTROAEVA RAVNOTEA
POTROAEVA RAVNOTEA
1.
2.
Otkriti potroaevu ravnoteu znai otkriti onu kombinaciju potronje dobra A i B koja prua najveu, maksimalnu ukupnu korisnost Odrediti one kombinacije potronje koje potroa moe realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak (u naem primjeru: cijena dobra A = 12, cijena dobra B = 6 i dohodak potroaa = 60)
POTROAEVA RAVNOTEA
POTROAEVA RAVNOTEA
1.
2.
Otkrili smo koje kombinacije prua potroaev dohodak uz dane cijene. Umjesto podataka o trokovima u tablicu emo uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja kombinacija potronje prua maksimalnu ukupnu korisnost
POTROAEVA RAVNOTEA
POTROAEVA RAVNOTEA
Maksimalnu ukupnu korisnost prua kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B (u ovoj kombinaciji ukupna korisnost je 458 jedinica) 2. Teorija granine korisnosti, meutim, omoguava odreivanje potroaeve ravnotee i posredstvom granine korisnosti po novanoj jedinici (pomou obrasca): granina korisnost dobra Granina korisnost po novanoj j. = -------------------------------------------------cijena dobra
1.
POTROAEVA RAVNOTEA
1.
Posljednja novana jedinica utroena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graninu korisnost kao i posljednja novana jedinica utroena za kupovinu bilo kojega drugog dobra II Gossenov zakon.
Granina korisnost dobra A Granina korisnost dobra B ---------------------------------------------- = --------------------------------------------Cijena dobra A Cijena dobra B
POTROAEVA RAVNOTEA
POTROAKI PROBITAK
VRIJEDNOST DOBRA maksimalni iznos kojeg je kupac spreman platiti za neko dobro. CIJENA DOBRA novani iznos kojeg kupac stvarno plaa prilikom kupovine nekog dobra. POTROAEV PROBITAK (VIAK) razlika izmeu vee vrijednosti nekog dobra i njegove nie cijene.
Potroaev probitak je podruje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje individualne potranje.
POTROAKI PROBITAK
Primjer: Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novanih j.,druge jedinice 8, tree 7, etvrte 6 i pete 5 novanih jedinica. U sluaju da cijena istog dobra iznosi 5 novanih jedinica istraimo koliki je potroaki probitak.
POTROAKI PROBITAK
POTROAKI PROBITAK