Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
HISTOLOGIJA BILJAKA
botanika disciplina koja prouava postanak, grau i ulogu biljnih tkiva tkivo je skup identinih diferenciranih stanica
protofiti - grupa biljaka najnie organizacije; jednostanine biljke, cenobije, plazmodije... talofiti - na viem stupnju organizacije; viestanine alge, gljive, liajevi... - tijelo (talus) nije ralanjeno na osnovne vegetativne organe kormofiti - najvii stupanj organizacije biljnog tijela; vie biljke - tijelo (kormus) ralanjeno na osnovne vegetativne organe, koji su izgraeni od tkiva
Podjela biljnih tkiva prema osnovnoj namjeni, kao i na osnovu stupnja diferencijacije:
tvorna tkiva (meristemi) - izgraena iz stanica koje imaju sposobnost da se dijele i daju nove stanice iz kojih e se formirati sva ostala tkiva trajna tkiva - izgraena iz potpuno diferenciranih stanica koje su trajno ili privremeno izgubila sposobnost diobe, a graom i oblikom su prilagoena za obavljanje odreene funkcije
BILJNI ORGANIZAM
2. Parenhimska tkiva
3. Mehanika tkiva 4. Provodna tkiva
5. Sekretorna tkiva
TVORNA TKIVA
TVORNA TKIVA
Meristemska tkiva po podrijetlu: 1. Primarni meristemi 2. Sekundarni meristemi Meristemska tkiva po poloaju: 1. Apikalni ili tjemeni meristemi 2. Lateralni ili boni meristemi
konusna tvorevina, smjetena na vrhu stabljike Vegetacijski vrak izdanka (Schmidt-ova tunika korpus teorija): tunika (omota, sastoji se od jednog ili vie slojeva stanica izodijametrinog oblika) korpus (centralni dio vegetacijskog vrka, graen od prozenhimskih stanica) na vrhu svakog niza tunike i na vrhu korpusa nalazi se jedna ili vie stanica koje se neprekidno dijele - inicijale i nikad ne prelaze u trajnu stanicu diobom inicijalnih stanica vrh se stalno obnavlja
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
zatitni listovi pupoljka lisni oiljak lenticele lisne primordije vrh vegetativne kupe omota - tunika corpus (centralno tijelo)
lisne primordije obavijaju vegetacijski vrh titei ga od zime i ostalih vanjskih utjecaja
u pazuhu starijih lisnih primordija obrazuju se zaeci bonih vegetacijskih vraka iz kojih e nastati boni izdanci
diobom stanica tunike i korpusa nastaje osnovni meristem, iz kojeg diferenciranjem nastaju: * protoderm * prokambij * centralni dio osnovnog meristema Protoderm je povrinski dio osnovnog meristema, iz kojeg nastaje primarno pokorino tkivo (epidermis) Prokambij diferenciranjem daje provodna i mehanika tkiva Diferenciranjem stanica centralnog dijela osnovnog meristema nastaju osnovna, parenhimska tkiva
Vegetacijski vrak korijena: kaliptra (na samom vrhu korijena obrazuje se korijenova kapa kaliptra, koja titi meristemsko tkivo vegetacione kupe pri prodiranju u dubinu) dermatogen (vanjski sloj vegetacione kupe, izgraen iz jednog sloja stanica) periblem (sljedei slojevi vegetacione kupe) plerom (sredinji dio vegetacijske kupe)
K kaliptra I zona rastenja II zona izduivanja III zona apsorpcije IV zona provoenja 1. 2. 3. 4. 5. inicijalne elije kaliptrogen dermatogen periblem plerom
kod dikotiledonskih biljaka tkivo korijenove kape nastaje aktivnou dermatogena kod monokotiledonskih biljaka ovo tkivo se obrazuje na raun posebnog tvornog tkiva - kaliptrogena
LATERALNI MERISTEMI
bono postavljena tvorna tkiva koja se javljaju u stablu i korijenu viegodinjih biljaka na odreenoj etapi razvitka najtipiniji lateralni meristem je kambij (primarni meristem) kod etinara i velikog broja dikotila kambij se javlja kao neposredni ostatak prokambija u stablima bez razdvojenih provodnih snopia, kambij gradi neprekidan kontinuiran prsten u stablima s razdvojenim provodnim snopiima kambij se nalazi samo u provodnim snopiima - fascikularni kambij, a prostor izmeu se na odreenoj etapi razvitka upotpunjuje od strane interfascikularnog kambija, nastalog naknadno dediferenciranjem trajnih parenhimskih stanica srinih zrakova
LATERALNI MERISTEMI
felogen obrazuje se na viegodinjim drvenastim stablima i korijenovima lateralni meristem sekundarnog porijekla nastaje naknadno dediferenciranjem stanica subepidermalnog tkiva, rjee same epiderme
proizvodi felogena (plutni kambij) prema vani - pluto prema unutranjosti - feloderm
INTERKALARNI MERISTEMI
interkalarni meristem se nalazi umetnut izmeu trajnih tkiva kao posebna zona u stabljici trava i njegovim radom se internodiji izduuju i biljka raste u visinu vodi porijeklo od apikalnog meristema tako to se sve stanice osnovnog meristema do kraja ne diferenciraju, ve zaostaju kao zone nediferenciranih stanica koje imaju i dalje sposobnost da se dijele
TRAUMATINI MERISTEMI
na mjestima mehanike povrede biljka, stanice koje se nalaze uz ranu obrazuju masu tkiva - kalus, u cilju zaraivanja rane kalus moe biti porijeklom od bilo kojih ivih stanica uz ranu (najee kambijum ili felogen) kalus se formira i prilikom kalemljenja, na mjestima spajanja podloge i plemke diferenciranjem stanica kalusa nastaju kona, provodna i sva druga tkiva
TRAJNA TKIVA
S obzirom na funkciju koju obavljaju razlikuje se: parenhim za fotosintezu parenhim za pohranjivanje ili skladitenje parenhim za provoenje parenhim za prozraivanje
Parenhimska stanica
Parenhimsko tkivo
Vakuola
1. 2. 3.
TRAJNA TKIVA
Sustav parenhimskih (osnovnih) tkiva
Parenhim za fotosintezu (klorenhim) osnovna uloga - provoenje fotosinteze tkivo sastavljeno od stanica koji sadre kloroplaste izmeu stanica veliki intercelulari koji slue za razmjenu plinova (tijekom fotosinteze) zastupljen veinom u listovima
u listu dikotiledonskih biljaka diferencira se na: palisadni (bogat kloroplastima) spuvasti (krupni intercelulari izmeu stanica)
Funkcija: palisadni (sinteza organskih tvari - skroba) spuvasti (razmjena plinova, transpiracija..)
TRAJNA TKIVA
Sustav parenhimskih (osnovnih) tkiva
Parenhim za pohranjivanje (skladitenje) osnovna uloga - pohranjivanje vode i rezervnih tvari stanice parenhima za pohranjivanje su krupne, loptastog oblika izmeu stanica relativno sitni intercelulari zastupljen u podzemnim organima, listovima, stabljikama, plodovima..
Ficaria verna
Leukoplasti sa krobom
- amiloplasti
Solanum tuberosum, krumpir
Sukulentne biljke - biljke sa sonim, mesnatim stabljikama ili listovima; ive na toplim i sunim stanitima; ali ih ima i u hladnijim predjelima uvarkua.
TRAJNA TKIVA
Sustav parenhimskih (osnovnih) tkiva
Parenhim za provoenje osnovna uloga - slui za provoenje tvari i u pravilu ovo tkivo prati provodne elemente (traheje, traheide, sitaste cijevi...) Stanice koje grade ovo tkivo su izduene, tankih staninih zidova
Parenhim za prozraivanje osnovna uloga - snabdijevanje biljke kisikom, skladitenje zraka tkivo sadri ogromne intercelulare zastupljen u onim biljnim dijelovima koji se razvijaju u uvjetima nedovoljne prisutnosti zraka (mulj, voda)
Aerenhim
Kona tkiva se dijele na: primarna kona tkiva epidermis (jednoslojni i vieslojni) sekundarna kona tkiva pluto mrtva kora
nastaje diferenciranjem stanica protoderma, povrinskog dijela osnovnog meristem u tipinom obliku je jednoslojan stanice koje izgrauju epidermu su poligonalnog oblika, esto valovitih obrisa, zbijene, s velikom vakuolom, citoplazma zbijena uz stanini zid, bez intercelulara zastupljen na listovima, zeljastim stablima, cvjetnim dijelovima kod zeljastih biljaka epiderma trajno prekriva listove i stabljiku, kod drvenastih epiderma se zamjenjuje sekundarnim konim tkivom
1. kutikula (povrinski sloj od istog kutina) 2. sloj u sredini vanjskog zida (celuloza impregnirana kutinom) 3. unutranji sloj u vanjskom zidu od celuloze 4. Stanina stijenka
Lice lista
Nalije lista
Epiderma
lica lista
Stanice epiderme lica sa zadebljanom staninom stijenkom i debelim slojem kutikule na povrini
Tvorevine epiderme
epiderma
a. Pui - stome-
stanice zatvaraice
otvor stome
stanice zatvaraice
otvor stome
stomina duplja
pomone stanice
epiderma
Indumentum,
Tvorevine epiderme b. trihomi ili dlake
predstavlja sve trihome na povrini biljnog organa: na licu ili naliju lista, na stablu, na cvjetnim dijelovima
Nerium sp.
Olea sp.
1. Papile
B. lijezdaste dlake
4. Zvjezdaste dlake
6. Razgranate dlake
Funkcija: zatitna uloga, a ujedno slue i za prihvatanje (trnovi kod rua, malina, kupina) pomo u ishrani biljaka (emergence na listu biljke Drosera sp. lue ljepljive tvari koje slue za privlaenje, hvatanje i probavu kukaca)
njega zamjenjuje sekundarno kono tkivo - pluto, koje nastaje diobom stanica felogena (plutnog kambij)
felogen je meristem sekundarnog porijekla i nastaje diferenciranjem stanica subepidermalnog tkiva, rjee epiderme diobom stanica felogena prema vani nastaje pluto, a prema unutra posebno tkivo feloderm felogen, feloderm i pluto zajedno ine kompleksno tkivo periderma zastupljen na viegodinjim drvenastim stabljikama i korijenju, na izvjesnim plodovima i podzemnim izdancima
epiderma
pluto felogen
Funkcija pluta zatita od negativnih utjecaja vanjske sredine, temperaturnih promjena zatita od transpiracije zatita od mehanikih povreda
Lenticele
felogen
pluto felogen
felogen
osnovna uloga - slui za primanje vode i u njoj otopljenih mineralnih i organskih supstanci stanice koje grade ovo tkivo su tankih staninih stjenki, s krupnom jezgrom, bogate citoplazmom
U apsorpcijska tkiva spadaju: rizoderma rizoidi apsorpcijske dlake hidropote velamen radicum tkiva za apsorpciju vode i organskih tvari
TRAJNA TKIVA
Sustav apsorpcijskih tkiva
Rizoderma
tkivo za apsorpciju vode i otopljenih mineralnih tvari iz tla nastaje diferenciranjem povrinskog primarnog meristema protoderma izgraen je iz jednog sloja stanica, s tankim staninim stjenkama bez kutikule esto protoplast stanica lui izvjesne tvari, poveavajui time topljivost tvari koje e biti apsorbovane
TRAJNA TKIVA
Sustav apsorpcijskih tkiva
Rizoidi kod viih biljaka jednostavnije organizacije koje nemaju korijena (mahovine) funkciju apsorpcije vode s otopljenim tvarima vre rizoidi
Apsorpcijske dlake neke epifitske biljke imaju na svojoj gornjoj povrini lista posebno razvijene dlake koje slue za primanje vode Hidropote na listovima submerznih vodenih biljaka esto se na epidermi lista nalaze tvorevine, ija uloga je apsorpcija vode
Tkivo za apsorpciju organskih tvari prisutan u klicama sjemenarki (kao poseban dio klice - skutelum) tankozidne povrinske stanice skuteluma predstavljaju apsorpcijsko tkivo koje vri apsorpciju organskih tvari iz endosperma sjemena
TRAJNA TKIVA
Sustav mehanikih tkiva -
kolenhim
javlja se u mladim organima biljke koji rastu i to blie periferiji (u zeljastim stabljikama i listovima, u stabljici se javlja odmah ispod epiderme) stanice koje izgrauju ova tkiva su ive, bogate vodom, s neravnomjerno zadebljalim staninim stjenkama, izgraenim od celuloze i pektina Tri osnovna tipa kolenhima: uglasti - kutni zadebljanja na uglovima gdje se susjedne stanice dodiruju ploasti zadebljanja uzdu tangencijalnih staninih stjenki rastresiti zadebljali samo dijelovi stjenke prema intercelularima
Kolenhimske stanice
A. B. Uglasti kolenhim Tabliasti kolenhim
1. Stanine stjenke
TRAJNA TKIVA
Sustav mehanikih tkiva -
sklerenhim
najvanije i najrasprostranjenije mehaniko tkivo javlja se u starijim dijelovima biljke koji su zavrili s rastom u duinu stanice koje izgrauju ovo tkivo su zbijene jedne uz drugu, mrtve, s ravnomjerno zadebljalim staninim stijenkama, esto proete ligninom U sklerenhimska tkiva se ubrajaju: sklerenhimske stanice sklerenhimska vlakna
TRAJNA TKIVA
Sustav mehanikih tkiva Sklerenhimske stanice parenhimske stanice, najee izodijametrinog oblika, stanine stijenke jako zadebljale, u velikoj mjeri lignificirane mrtve stanice, veinom sadre zrak sklerenhimske stanice grade kompaktna tkiva, a ako su pojedinane predstavljaju idioblaste
sklerenhim
Vrste sklerenhimskih stanice: brahisklereidi (izodijametrinog oblika, najrasprostranjeniji, u plodu kruke, dunje..) makrosklereidi (cilindrinog oblika, u sjemenjai graha, u kori kininovog drveta..) osteosklereidi (u obliku kostiju, na oba kraja imaju proirenje) asterosklereidi (zvjezdastog oblika)
Sklerenhim: sklereidi
BRAHISKLEREIDI, u plodu kruke ASTROSKLEREIDI, u listu ajevca Camellia sinensis
TRAJNA TKIVA
Sustav mehanikih tkiva -
sklerenhim
Sklerenhimska vlakna (likina i drvena) diobama kambija prema floemu odvajaju se segmenti koji se diferenciraju u likina vlakna diobama kambij prema ksilemu odvajaju se segmenti koji se diferenciraju u drvena vlakna (libriform)
Likina vlakna izgraena iz prozenhimskih stanica koje su na oba kraja zailjene stanine stjenke debele, ali slabo odrvenjele prisutni u floemskom dijelu provodnih snopia (lan, konoplja, kopriva) Drvena vlakna (libriform) izgraena iz prozenhimskih stanica koje su na oba kraja zailjene stanine stjenke debele, uvijek lignificirane prisutni u ksilemskom dijelu provodnih snopia (lan, konoplja, kopriva)
PROVODNA TKIVA
provodni snopi
FLOEM
KSILEM
kambij
FLOEM
SITASTI ELEMENTI MEHANIKI ELEMENTI PARENHIMSKE STANICE
sr
KSILEM
TRAHEIDNI ELEMENTI MEHANIKI ELEMENTI PARENHIMSKE STANICE
epiderma
Lignificiran zid
Dva pravca
Ksilem - traheja
TRAJNA TKIVA
Sustav provodnih tkiva -
ksilem
Funkcija: provodi vodu s otopljenim tvarima uzlaznim putem (od korijena prema listu)
daje vrstou viegodinjim drvenastim biljkama Graa: traheide traheje parenhim ksilema libriform vlakna Elementi ksilema predstavljaju pasivni provodni sustav kroz koji se provodi voda s otopljenim tvarima ije je ulaenje i tok u biljci uvjetovan usisavajuom silom transpiracije i korijenovim potiskom
TRAJNA TKIVA
Sustav provodnih tkiva Traheide Traheide su mrtve, pojedinane, izduene stanice, sa lokalno zadebljalim, lignificiranim staninim stjenkama u kojima se nalaze brojne jaice U podruju jaica nema sekundarnog zida, a primarna stanina stjenka je tanaka i porozna to omoguuje da se kroz te pore ostvaruje difuzijski prijenos vode izmeu traheida difuzija vode s otopljenim tvarima odvija se samo kroz jaice - spor transport
ksilem
TRAJNA TKIVA
Sustav provodnih tkiva -
ksilem
Traheje
dugake cjevaste tvorevine nastale fuzijom stanica izmeu kojih je dolo do otapanja staninih stjenki (stvaranja perforiranih zidova) bone stjenke traheja su lignificirane i s unutaranje strane imaju razliita zadebljanja zadebljanja daju odreenu vrstou i zatitu od pritiska okolnih tkiva
TRAJNA TKIVA
Sustav provodnih tkiva -
ksilem
Parenhim ksilema dio ksilema koje moe sluiti kao tkivo za primanje rezervnih tvari (krob, ulje)
Libriform vlakna izgraena iz prozenhimskih stanica koje su na oba kraja zailjene stanine stjenke debele, uvijek lignificirane funkcija - mehanika
KSILEM
TRAJNA TKIVA
Sustav provodnih tkiva -
floem
Funkcija: provodi vodu s organskim tvarima silaznim putem (od lista prema korijenu)
tkivo izgraeno iz stanica tankih, celuloznih stjenki Graa: sitaste cijevi stanice pratilice parenhim floema
TRAJNA TKIVA
Sustav provodnih tkiva -
floem
Sitaste cijevi dugaki nizovi ivih prozenhimskih stanica koji su meusobno povezani preko sitastih ploa sitaste ploe pregradne stjenke s manjim ili veim perforacijama (kao sito) kroz sitaste cijevi se odvija veina transporta
na kraju vegetacijske sezone sitaste ploe se prekrivaju bezbojnom tvari (kaloza) i prestaju funkcionirati
nakon toga sitasta cijev se spoljti i isezne
TRAJNA TKIVA
Sustav provodnih tkiva -
floem
Sitasta ploa
Popreni prerez
FLOEM
Uzduni prerez
epiderma
parenhim kambij
ksilem floem
ksilem
kambij
floem
Koncentrini provodni snopii kod njih je ksilem u sredini, a floem okolo ili obrnuto ovi snopii su zatvorenog tipa
hadrocentrini - ksilem u sredini, okolo floem rjei tip, prisutan kod nekih papratnjaa leptocentrini - floem u sredini, okolo ksilem kod nekih monokotilnih biljaka (u podzemnim izdancima urevka)
KOLATERALNE ILE:
Otvorene:
fascikularni kambij (rast u debljinu) Dvosupnice i
Golosjemenjae
Zatvorene:
bez kambija Jednosupnice
BIKOLATERALNE ILE:
- jedan ksilem {fascikularni kambij}
- Cucurbitaceae (bundeve),
- Solanaceae (pomonice), (zvonii)
Campanulaceae
KONCENTRINE ILE:
FLOEM
KSILEM
KSILEM
FLOEM
Radijalni provodni snopii elementi ksilema i floema (u obliku ploa) poredani naizmjenino na nain da svaki ksilem i floem zauzima posebni radijus ksilem i floem su odvojeni jednoslojnim ili vieslojnim provodnim parenhimom karakteristian za korijen ovisno o broju ksilema i floema razlikuje se: monoarhni (jedan ksilem i jedan floem), diarhni, triarhni...
Tipovi sekrecije prema mjestu odlaganja sekreta A. Intracelularna sekrecija sekret ostaje u stanici u kojoj je nastao (idioblasti, mlijene cijevi) B. Ekstracelularna sekrecija - sekret naputa stanicu u kojoj je nastao a. endogena sekret ostaje u biljci, sakuplja se u intercelularnim prostorima (kanali, upljine) b. egzogena - sekret naputa biljku direktno ili se jedno vrijeme zadrava u tvorevinama epiderme (ljezdane dlake, osmofore ...)
SEKRECIJSKE STRUKTURE
1. Unutarnje sekrecijske strukture su:
A. Sekrecijske stanice - idioblasti B. Sekrecijske upljine i kanali C. Mlijene cijevi
TRAJNA TKIVA
Sustav tkiva za luenje
ljezdane stanice i ljezdana tkiva ljezdane stanice (ive stanice) mogu biti pojedinane ili formiraju ljezdana tkiva
produkti luenja stanica ili tkiva: voda, nektar, probavni sokovi, eterina ulja, smole
produkte luenja izluuju iz protoplasta kroz staninu stjenku u posebne intercelulare ili na povrinu biljnog tijela
U ovisnosti od mjesta gdje se nalaze ljezdana tkiva (lijezde) se dijele na: unutranje (unutar organa) vanjske (na periferiji) U ovisnosti to izluuju lijezde se dijele na: hidatode (voda) nektariji (nektar) probavne lijezde (probavni sokovi)....
Stanice sa sluzi
Miris cvijetova
Drosera rotundifolia