Igra je kritina komponenta uenja te ona

pomae da djeca ue nove koncepte i

vjetine rjeavanja problema na prirodan ,
zabavan nain .
Kognitivni razvoj fokusira se na razvoj funkcije
mozga , kao to su razmiljanja , uenja , svijest,
procjenjivanje i obradu informacija . Od dobi
od druge do sedme godine, djeca su u
preoperativnoj faze i tada trenutku oni ue da
koriste simbole kao to su jezik kojin predstavlja
objekte , i poinju da shvataju koncept
ouvanja . To je faza u kojoj se razvija
pamenje i mata.
Kognitivni razvoj je poboljana kroz igru .
Konkretno uenje i rjeavanje problema kroz
igru poboljava vjetine razmiljanja.

Pojam kognicije odnosi se na mentalne
procese pomou kojih ljudi pokuavaju
shvatiti i rasuivati pojave u svijetu u kojem
ive. Posljednjih godina sve je vie saznanja
da su kognitivne kompetencije male djece
mnogo vee nego to se ranije vjerovalo.
Ranija saznanja uglavnom su bazirana na
kognitivnorazvojnoj teoriji Jeana Piageta.
(Tahirovi, 2013)
Koriste se komunikacijske metode, poput glume,
znakovnog jezika i govora tijela, ritma, melodije,
plesa i pokreta, dodira, masae i gimnastike za
bebe - sve to u razvojnoj fazi kada mozak prirodno
najlake i najbre pozitivno reagira na podraaje i
prilagoava svoj rast i razvoj istim.
IGRA je prilagoena svakoj razvojnoj dobi djeteta,
primjerice, za bebe do godine dana program
ukljuuje poticaj puzanja, gimnastiku i masau za
bebe, razvoj svijesti o vremenu i prostoru,
znakovni jezik, dok je za jednogodinjake naglasak
na motorici, osjeaju za ritam i koliinu.

Piaget je opisao etiri razvojna razdoblja:
1. Senzomotorno razdoblje ( 0 do 2 g.) tada dijete
ne razlikuje sebe od okoline. Podstupnjevi ovog
razdoblja su:
( od 0 do1. mj.): vjebanje refleksa
( od 1. do 4. mj.): razvoj ema
( od 4. do 8.mj.): postupci otkrivanja
( od 8. do 12. mj.): namjerno ponaanje
( od 12. do 18.mj.): novost i istraivanje
( od 18. do 24.mj.): mentalno predoivanje

2. Predoperacijsko razdoblje ( 2. do 6. g.) Tri
bitne karakteristike ovog razdoblja su:
Egocentrizam
Centracija
Nemogunost konzervacije
Ireverzibilnost miljenja

3. Ogranienja predoperacijskog perioda
dijete ce savladati u periodu konkretnih
operacija (6. do 11.g.)

4. Nakon 11.godine nastupa period formalnih
operacija u kojem mentalne operacije vieg
stupnja omoguavaju logiko rezoniranje i
apstraktno miljenje.
nije uspostavljen kvalitativni identitet
nema konzervacije
nerazlikovanje pojavnosti od stvarnosti
tekoe u razumijevanju pogrenih
uvjerenja
egocentrizam na predodbenoj razini
Centracija
Animizam
Artificijelizam
transduktivno rasuivanje






Predoperacijsko
intuitivno ( prijelazno )
konkretno operacijsko

Dijete u dobi od est do sedam godina-u
toj dobi poinje razdoblje konkretnih
operacija(razdoblje operacionalnog
miljenja i traje do 11.-12.g. ).
Lev Vigotski u svojoj teoriji predlae da
fokus k.r. treba da bude na socijalnom i
kultrunom svijetu u kojem dijete odrasta
a posebno na brzom razvoju govora koji
podstie kognitivni razvoj, to je suprotno
pristupu Piageta koji se vie fokusira na
individulna razvojan ostvarenja.
Prva se odnosi na razdoblje do tree godine djetetova ivota u kojem
govor ima funkciju reguliranja i upravljanja ponaanjima drugih.
Svrha govora u tom je razdoblju izazvati ponaanja okoline koja su u
funkciji zadovoljenja djetetovih potreba. U drugoj fazi razvoja
govora, koja traje do sedme godine ivota, govor je egocentrian to
ustvari znai da djeca govore sama sebi neovisno o prisustvu ili
neprisustvu drugih ljudi.
Egocentrini govor ima funkciju samousmjeravanja, a odraava
djetetovo razmiljanje kako je potrebno neto izrei da bi tijelo
obavljalo odreene aktivnosti.
Od sedme godine nadalje, govorimo o unutarnjem ili privatnom
govoru koji je okolini neujan, a funkcionalno je takoer
samousmjeravajui, odnono svrha mu je usmjeravanje djetetovog
ponaanja i razmiljanja, to je pak uvjet za vie kognitivne procese.
Vygotsky je tvrdio da egocentrini govor nema funkciju verbalizacije
aktivnosti djeteta i da ne prestaje u period 7.g. ve da predstavlja
vid daljnjeg razvoja unutarnjeg govora.
INTERNALIZACIJA predstavlja unutarnju rekonstrukciju
vanjskih operacija. To znai da mi opaamo aktivnosti
drugih koje internalizacijom postaju dio nas (uenje jezika,
vonje bicikle...)
Ukazuje da majino pokazivanje-oznaavanje (POINTING)
neeg to dijete ne moe dohvatiti predstavlja poetak
procesa SOCIJALNE MEDIJACIJE, to ukazuje da nije objekt
taj koji potie djetetovo uenje ve majina aktivnost.
Razvoj predstavlja transformacija interpersonalnih u
intrapersonalne procese.
KONVERGENCIJA govora i praktine aktivnosti - u
intelektualnom razvoju znaajan je trenutak kada
neovisne linije razvoja praktine i apstraktne inteligencije
poinju konvergirati. Razlika u razvoju animalne i ljudske
inteligencije poinje s trenutkom konvergencije aktivnosti i
govora.
U igri dijete vjeba i razvija svoje
kognitivne motorike, komunikacijske i
jezikee sposobnosti. Dakle, kognitivni
razvoj djece predstavlja irok spektar
procesa koji imaju znaajan utjecaj na
cjelokupan psihiki i fiziki razvoj djeteta.
Piagetov pristup prouavanja djece
omoguio je stjecanje uvida u oblike i slijed
razvoja koji se nije mogao stei u
kontroliranom laboratorijskom istraivanju.

Dobra strana Piagetove metodologije je to to
spaja dvije metode koje su rijetke u razvojnim
istraivanjima: promatranje ponaanja u
prirodnom okruenju i longitudinalno
prouavanju djece. S druge strane najoiglednije
ogranienje Piagetove metode tie se uzorka.
Naime, uzorak od tri djeteta slab je temelj za
izvoenje zakljuaka o opim zakonitostima
ljudskog razvoja.

Starc, B., udina - Obradovi, M., Plea, A.,
Profaca & Letica, M., (2004), Osobine i
psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske
dobi. Zagreb: Golden marketing.
Tahirovi, S. (2013). Psiholoki razvoj djece i
mladih. Sarajevo: Internacionalni univerzitet
Sarajevo.
Snnugs C.(2008). Cognitive Learning through
Play. Preuzeto 18. Decembra 2013, sa
http://suite101.com/a/cognitive-learning-
through-play-a61444




Probaj da se sjeti