Agencijsko novinarstvo_2

Svako ima pravo na slobodu izraavanja.

Ovo pravo ukljuuje slobodu miljenja,
slobodu primanja i prenoenja informacija i ideja,
bez mjeanja javne vlasti i bez obzira na granice.
Ovaj lan ne sprjeava drave da zahtjevaju
dozvole za rad od radio, televizijskih i filmskih
kompanija (Evropska konvencija o ljudskim
pravima)
"Prva i najvanija obaveza novinara jeste da
potuje istinu i pravo javnosti da zna istinu.
Ispunjavajui tu obavezu, novinar e uvijek braniti
principe slobode potenog prikupljanja i
objavljivanja vijesti, i prava na korektan komentar
i kritiku." (Deklaracija IFJ o principima postupanja
novinara)


Blagovremenost i brzina:
su pojmovi koji se esto poklapaju, ali postoje
situacije kada e vijest iz objektivnih razloga
kasniti, ali e biti blagovremena (niko je prije toga
nije objavio, napr.).
Brzina je jedan od kljunih pojmova koji se vezuje
za pojam agencije, ali ne treba teiti brzini na
utrb drugih vanih odrednica: tanosti,
pouzdanosti, preciznosti
Ekskluzivna vijest:
uvijek je posebna vrijednost medija koji je
objelodanjuje. To vai i za agencijske vijesti.
Da bi vijest bila ekskluzivna, potrebno je da se
objavi prije nego to to uini bilo koji drugi medij

IZVORI
konferenija za novinare,
Izjava
Sastanak
Miting
Drugi mediji
PR saopenje
Izuzetno, novinar, u dogovoru sa urednikom, moe
da se poziva na anonimne izvore, iji identitet
redakcija mora da zna, ali zbog nekog odredjenog
razloga, ne eli da otkrije.
Novinar, suoen sa politikim ili drugim pritiskom,
svoj izvor mora da uva.
U tome treba da ga titi redakcija
Vijest treba da je saeta bez suvinih rijei
To se ubraja u veoma bitan posao novinara.
Vijest treba da je pregledna, razumljiva, pisana
jednostavnim stilom.
Jedna reenica - jedna misao.
Jedna misao - jedan pasus.
Pisati samo ono to je jasno i to je autor vijesti
razumio, jednostavnim i direktnim jezikom
Novinar mora biti informisan.
Izbor, selekcija iz mnotva detalja, na osnovu koje e se
sastaviti tekst.
Ne moe se praviti izbor informacija ako niste
informisani.
Ne moe se ete pratiti dogadjaje ako se nije
informisano.


Vijest treba da je napisana u obliku FIOKA, to znai da
pasusi ine cjelinu, i mogu se po potrebi izbaciti, a da se
cjelina bitno ne narui.
Nijedan paragraf ne smije da bude dui od pet redova.
Ima izuzetaka, kada se, na primjer, citiraju tekstovi,
dokumenti ili nabraja tekst nekog sporazuma.
To ne vai i za lid, koji ne bi trebalo da predje etiri reda
Tekst ne smije da bude organizovan hronoloki .
Najvanije injenice idu naprijed, a manje vane i
dodatna objanjenja slijede.
To omoguava korisnicima da mogu da skrate tekst
prema potrebi, ali da on i dalje bude u potpunosti
razumljiv
Sve strane ukljuene u priu
vijest moe da se emituje bez druge strane samo ako
onaj ko optuuje ima toliki autoritet da je to to optuuje
vijest sama po sebi.
Odmah potom treba traiti drugu stranu. Ako druga
strana ne eli da reaguje ili je nedostupna to treba da se
vidi u tekstu "Taj i taj nije danas elio (nije bio dostupan
za komentar) da reaguje na te i te navode

Treba izbjegavati dosadne i nepotrebne opise, suvine rijei,
otrcane rijei, banalnosti, lijepe figure, izraze kao: bolja
polovina, otac nacije, zub vremena, dnevno svjetlo, zemni
ostaci, lepeza argumenata, zeleno svjetlo, majstori
(fudbaleri ili koarkai) itd.
Teba izbjegavati ironiju i cinizam, insinuacije i druge
komentatorske forme kazivanja koje konkretnoj vijesti
oduzimaju kredibilitet.
Agencija je prema definiciji objektivna i nikada se ne stavlja
ni na jednu stranu u sporu, ili politikom ili vojnom sukobu.
Raznovrsnost klijenata jo je vea obaveza.
Zbog toga se ne mogu autorski upotrebljavati izrazi kao to
su "hegemonista", "secesionista", "bandit", "saboter",
"oslobodilac", "patriota", koji sugeriu stav autora
Nikada se ne smiju upotrebljavati bilo kakve politike
kvalifikacije, tipa: "izdajnik", "imperijalista", "faiista",
"revizionista", "ljeviar" itd.
Takvi izrazi koriste se samo u citatu. Takodje, treba
izbjegavati i pretjerano pohvalne izraze, kao i izraze
oduevljenja.
Novinar nikada ne smije da navodi lino miljenje o ljudima
i dogadjajima o kojima izvjetava


AGENCIJSKI PROIZVODI:
Tekstovi
Audio prilozi
Video prilozi
Fotografije
Grafiki prilozi

Tekstovi su "proizvodi" koji se emituju kroz generalni servis i
posebne servise
U tekstove se ubrajaju vijesti iz dnevnog servisa, ekonomskog,
sporta, kulture, zanimljivosti, ou biznisa, regionalnog servisa,
servisa lanaka, pregledi, najave, kalendar
Pod odrednicu "tekstovi" ubrajaju se i specijalni tekstovi, u
sluaju Bete to su: Beta Week, Beta News, Defence, Monitor,
WAP, javni internet sajt (koji obuhvata i dokumente, Tribunal,
servise na manjinskim jezicima), kosovski sajt, iste ruke,
Kriminal net...
Svi tekstovi poinju osnovnim elementima datiranja, tj.
nazivom mjesta odakle se alje, datumom i imenom agencije
koja je prenosi, na kraju svake mora da stoji (Kraj), inicijali
autora, obradjivaa vijesti i deurnog urednika.
Primer:
BEOGRAD, 24. aprila 2003. (Beta)
(Kraj) aut/urd
Ako je tekst kompiliran iz dva izvora, mogu se navijesti dva
grada:
NOVI SAD/KRAGUJEVAC, 1. maja 2006. (Beta)


ISPRAVKA:
PANJA-I S P R A V K A i PORUKA korisnicima
PANJA-I S P R A V K A se emituje kada imamo
materijalnu greku u naslovu ili vijesti.
Pogrean slag se ne ispravlja
U slagu stoji: PANJA-I S P R A V K A, a u polju za
naslov slag vijesti koja se ispravlja.
U tijelu vijesti, na vrhu stoji naslov (novi, ispravljeni,
ako je greka bila u naslovu, stari ako nije mijenjan).
Ispod toga je poruka korisnicima u kojoj se objanjava
greka, podvuena duplom crtom (znak jednako)
PANJA-I S P R A V K A
ZEM-SRBIJA-PTIJI GRIP
Milosavljevi: U Srbiji nema ptijeg gripa
Emitujemo vijest sa ispravkom u naslovu, gdje treba da
stoji Milosavljevi umjesto Milovanovi i drugom pasusu,
gdje treba da stoji 3.500 umesto 350. Molimo da
koristite ispravljenu verziju
Slag i naslov
SLAG i NASLOV u agencijskoj viesti predstavljaju cjelinu, ali
naslov mora da bude samostalan.
Slag sadri tri rijei. Prva oznaava servis:
ZEM - vijesti iz BiH
REG - vijesti iz ex Yu, Rumunije, Bugarske, Grke, Albanije i
Turske.
Druga rije u slagu se najee odnosi na mjesto ili zemlju odakle
je vijest, ili ini cjelinu sa treom rijei
ZEM-BEOGRAD-D - slag za tekst sa kompletnim sadrajem
konferencije za novinare D-a.
Ako iz te vijesti (sa tog dogadjaja) odvojimo io o tome kada e biti
izbori u Srbiji, slag je:
ZEM-SRBIJA-IZBORI
Trea rije oznaava vrstu dogaaja o kojoj je rije.
Pored tri osnovne rijei, moe nai etvrta, koja
stoji u zagradi:
(KRAA VERZIJA)
(DUA VERZIJA)
(PREGLED)
(DOPUNJENA VERZIJA).
Izuzetak je HITNO koje stoji kao etvrta vijest bez
zagrade
NASLOV:
Treba da je jasan kada stoji samostalno, bez
SLAGA.
Lo primjer je "U ulinim neredima 200 mrtvih" ili
"Skuptina nije izabrala predsjednika".
Treba da pie: "U ulinim neredima u Angoli 200
mrtvih" ili "Skuptina Crne Gore nije izabrala
predsjednika".


FLE je najkraa forma vijesti.
Ima slag u kome je etvrta rije "HITNO",
naslov, koji je prktino ponovljen u tijelu
vijesti.
Emituje se kada je neto izuzetno hitno i
vano.
Primjeri za fle:
ZEM-SRBIJA-IZBORI-H I T N O
Vanredni izbori u Srbiji 10. marta
BEOGRAD, 1. janaura 2013. (Beta) -
Vanredni izbori u Srbiji 10. marta,
saoptio predsjednik
(Kraj)
VIJEST:
Nije neophodno da vijest pone funkcijom i
imenom onoga ko je neto izjavio. Treba
razlikovati ocenu, izjavu i vijest.
Ako neko saopti ili uradi neto to je vijest, treba
prenijeti vijest
Ako predsjednik skuptine raspie prijevremene
izbore za 1. avgust, vijest (i lid) je da e
prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji biti 1.
avgusta, a ne da je predsednik Skuptine Srbije
danas raspisao izbore za 1. avgust
Funkcijom i imenom se na poetku treba ograditi
ako je to to je izjavio nepouzdano - Neko je
izjavio da je neko drugi uhapen je primer gde
se treba ograditi, ali ako policija saopti, onda je
vijest da je taj neko drugi uhapen, a potom
slijedi da je to danas saoptila policija
LID
Umesto dugakih funkcija u lidu treba korisititi opti
nazivnik (zvaninik i sl) i nie navijesti punu
funkciju. Umesto pomonik amerikog sekretara za
Balkan moe da pie ameriki zvaninik. Nije
potrebno navoditi sve funkcije (predsjednika
stranke, potpredsjednika vlade i efa tima za to i
to), ve onu (ili one) koja(e) je (su) relevantna(e)
za vijest.

Lid treba da bude koncizan, i da ima najvie etiri
reda. Lid ne smije biti jedna duga reenica sa
prevelikim brojem detalja. Veliki broj elemenata
optereuje reenicu i smanjuje njenu dinamiku. Ne
sme se stavljati previe imena u lid. Ako se zbog
obilja podataka u lid ne moe staviti sve treba
izabrati najjace podatke, a ostalo u sledeem ili
nekom drugom pasusu/paragrafu...