Rano i srednje bronano

doba BiH
Prijelazna zona
rano bronano doba
Podruje:
S Hercegovina + J i sredinja Bosna
povezano s jadranskim zaleem,
te Podunavljem i sredinjim Balkanom
Lokaliteti:
Soukbunar + Zlatite + Debelo brdo
Ilinjac u Kotorcu
Velika gradina u Varvari
Pod kod Bugojna
Alihode u dolini Bile
Prijelazna zona
rano bronano doba
Prijelazna zona
rano bronano doba
Glasinako podruje
rano bronano doba
Rasprostiranje:
Glasinako polje i blia okolica
+ susjedni dijelovi JI Bosne
Lokaliteti: Rusanovii,
Borci u Vrlazju
Kovaev do
Bliznik u upanoviima
Gosinj
Nain ukopavanja:
inhumacija pod zemljano-kamenim
tumulima
Cetinska kultura
rano bronano doba
cetinsku kulturu
definirao je I. Marovi na
temelju stila oblikovanja
i ukraavanja keramikih
posuda
datirana u Br A1-Br B1
podruje rasprostiranja:
Dalmatinska Zagora,
zalee jadranske obale
oko izvora i gornjeg toka
rijeke Cetine

Granice:
na SI Gradac kod Kotorca i Glasinac,
na I podruje oko Bilee i Trebinja,
na JI peina Gudnja,
na J Markova i Grapeva spilja na Hvaru,
na JZ karin samograd i Stubica kod ibenika,
te na Z i SZ Vrsi i Ervenik
Cetinska kultura
rano bronano doba
naselja: Gradac
Krstina peina
karin samograd kod Uneia
Ravlia peina kod Ljubukog
groblja = kosturni (zgrenci) i paljevinski grobovi
pod kamenim gomilama
oko vrela Cetine (oko sela Cetina i itluk)
Ograe kod Vida
Orah kod Bilee
ivalji kod Obrovca

Periodizacija cetinske kulture
I. Marovi B. ovi
1. stupanj = Re Br A1 = prijelaz eneolitika na rano bron. doba
najstariji horizont cetinske kulture u karinu samogradu
Ograe gomila 1
Gomile vie lada 3
2. stupanj: = Re Br A1-A2
srednji sloj u okviru cetinske kulture u karinu samogradu
veina gomila oko vrela Cetine
Lukovaa, gomila 69
Gomile iznad Ogradica, gomila 3
3. stupanj: = Re Br A2-B1
karin samograd
ivalj kod Han-Obrovca, gomila 1
Velike gomile kod itluka, gomila 1
Vie lada u itluku, gomila 10
Periodizacija cetinske kulture
Periodizacija cetinske kulture
S. Forenbaher
1. faza: Br A1
zdjele irokog zaravnjenog ruba
kuglasti lonci valjkastog vrata
katkad ukraeni geometrijskim ukrasima izvedenim pomou
nazubljenog kotaia ili nekog slinog alata
2. faza: Br A2 (prva etvrtina 2. tisuljea p.n.e.)
isti keramiki oblici + vrevi tipa Kotorac
geometrijski motivi izvedeni kombinacijom urezivanja i utiskivanja
3. faza: Br A3 = Br B1
sve manje ukraenih tipinih oblika cetinske kulture
sve brojniji oblici i ukras posuke kulture
Apsolutna datacija (14C datumi):
2558-2409 pr. Kr. i 1878-1698 pr. Kr. Grapeva pilja
prve dvije faze pripadaju razdoblju izmeu 2500. i 1800. g. pr. Kr.
Cetinska kultura
protocetinski facijes
Cetinska kultura
protocetinski facijes
I. stupanj cetinske kulture
Keramika iz naselja Keramika iz gomila
II. stupanj cetinske kulture
Keramika iz naselja Keramika iz gomila Metal iz gomila
II. i III. stupanj cetinske kulture
Keramika iz naselja Keramika iz gomila Metal iz gomila
Cetinska kultura
posude tipa Kotorac
Cetinska kultura
Cetinska kultura
Cetinska kultura
posuku kulturu definirao je B. ovi
dinarskom kulturom je naziva B. Govedarica
datirana je u Br A1/Br A2- Br B1
podruje rasprostranjenosti:
zapadna Hercegovina + srednji Jadran
naselja: Sovii kod Gruda
Neajno kod Posuja
Veliki Gradac kod Bukog blata
Ravlia peina kod Ljubukog
groblja: = kosturni pokop u zgrenom poloaju u sanduku od
kamenih ploa pod tumulom
Vinjani
Gradac kod Posuja
Cerov dolac kod Gruda
Posuka kultura
Posuka kultura
posuka kultura
Posuka kultura
Posuka kultura
Posuka kultura
Literatura
I. Marovi B. ovi, Cetinska kultura, PJZ IV, Sarajevo
1983, 191.-231.
B. ovi, Posuka kultura, GZM 44, Sarajevo 1989, 61. i dalje
S. Forenbaher, Vlaka pe kod Senja, OA 11-12, Zagreb 1987,
83-97
Ph. Della Casa, The Cetina group and the transition from
Cooper to Bronze Age in Dalmatia, Antiquity 69,
S. Forenbaher & T. Kaiser, Palagrua, jadranski moreplovci i
njihova kamena industrija na prijelazu iz bakrenog u bronano
doba, OA 21, Zagreb 1997, 15-28
J. Maran, Kulturbeziehungen zwischen dem nordwestlichen
Balkan und Sdgriechenland am bergang vom spten
neolithikum zur Frhen Bronzezeit (Reinecke A 1), Arch.
Korresp. 17/1, Mainz 1987., 77-85.
Srednje bronano doba
podruje sredinje Bosne
gradine Debelo brdo, Fortica i Kotorac
podruje oko vrela Rame Velika gradina u Varvari
- kue od drvenih greda, katkad vie prostorija
tumuli u Glasincu
- 20-ak tumula dominira inhumacija
- malo priloga, nema oruja i itavih keramikih posuda
- bronani nakit panonskog ili srednjoeuropskog porijekla
- keramike malo: autohtona s utjecajem panonskih oblika
Glasinac IIa Br B2
Bronane lijevane narukvice otvorenih
krajeva ukraene urezanim motivima
Konine aplike od tankog bronanog lima
Bronana okrugla ploa s trnom u sredini
paralele u ostavi Lovas


Br. lijevane narukvice otvorenih krajeva
Narebrene lijevane narukvice
Prstenje
Br. dijademe ukraene horizontalnim rebrima
Naoalasti, spiralni nakit za kosu

Glasinac IIb Br C
Ostava Lovas
(srednje br. doba)
Glasinac IIa Br B2
Varvara B1 i B2 = Br B2 i Br C
Keramika:
Polukuglasti ili jajoliki lonci
Lonac s cilindrinim vratom
Bikonine alice s trokutastom rukom
Poluloptaste zdjele s vertikalnim rebrima
Bikonini pehar s visokom rukom
Poznata leita bakra u BiH
Potencijalna leita kositra u
BiH