O MATEMATICI

NEKOLIKO CITATA O
MATEMATICI
Matematika je istraivanje pravilnosti apstrahiranih iz
svijeta oko nas - zato sve to uimo u matematici ima
doslovno tisue primjena u umjetnosti, znanosti,
financijama, zdravstvu i zabavi!
Prof. Ruth Lawrence, University of Michigan

NEKOLIKO CITATA O
MATEMATICI (2)

Matematika nije tek skup vjetina - ona je nain

razmiljanja. Nalazi se u srcu razumijevanja u znanosti,
te racionalnog i logikog argumentiranja.
Dr. Colin Sparrow, University if Cambridge

NEKOLIKO CITATA O
MATEMATICI (3)
Matematika je uistinu globalni jezik. Uz njenu
pomo izraavamo ideje koje ne bismo mogli izraziti
samo rijeima - i premoujemo nau govornu
babilonsku kulu.
Prof. Alison Wolf, University of London

NEKOLIKO CITATA O
MATEMATICI (4)
elite li sudjelovati u svijetu sutranjice, matematika i
statistika trebat e vam u jednakoj mjeri kao i gramatika i
pravopis.
Prof. Robert Worcester,
Market Opinion Research International

NEKOLIKO CITATA O
MATEMATICI (5)
Od svoje desete godine navuen sam na matematike
probleme kao na intelektualne izazove. Meutim, nitko ne
treba brinuti da teorijska matematika nee biti upotrebljiva.
Matematika - ak i ona najzakuastija, za koju smo mislili
da nikada nee nai primjene - danas se upotrebljava
svaki puta kada plaate kreditnom karticom ili koristite
svoje raunalo.
Prof. Andrew Wiles, Princeton University

KAKO BISMO JU OPISALI?

Matematika:
znanost o veliinama, brojevima, oblicima, prostoru i
njihovim meusobnim odnosima
univerzalni jezik zasnovan na simbolima i dijagramima
ukljuuje baratanje informacijama (razmjetanje, analizu,
manipuliranje i kumuniciranje), stvaranje pretpostavki i
predvianje ishoda situacije, te rjeavanje postavljenih
problema upotrebom jezika koji je ujedno i koncizan i
precizan

KAKO BISMO JU OPISALI? (2)

Dualna priroda matematike - praktina i teorijska:
orijentirana primjenama jer proima prirodni i konstruirani
svijet oko nas te daje jezik i tehnike za baratanje mnogim
aspektima svakodnevnog i znanstvenog ivota
barata apstrakcijama, logikim argumentima i temeljnim
idejama istine i ljepote pa je kreativna intelektualna disciplina
i izvor estetskog zadovoljstva, a time zanimljiva i sama za
sebe.
razvoju i primjenama matematike doprinijele su razliite
kulture, a danas prelazi granice kultura i njena je vanost
univerzalno prepoznata

MATEMATIKO
OBRAZOVANJE

NASTAVA
Nastava je svrhoviti, dvosmjerni, planski i racionalno
organizirani radni proces u kojemu se, pojednostavljeno
reeno, vri prenoenje sintetiziranog iskustva starijih
generacija na mlae, sa svrhom njihovog osposobljavanja
za samostalno i uspjeno snalaenje u ivotnom
okruenju.
Odgojno-obrazovni proces (proces kolovanja) je proces u
kojemu se vri svojevrsna reprodukcija drutva, kojim se
bitno doprinosi opstanku i u znaajnoj mjeri stvaranju
pretpostavke za razvoj pojedinca i drutva u cjelini.

NASTAVA MATEMATIKE
Nastava matematike:
namijenjena izgradnji pojmovnog aparata te spoznavanju i
uenju postupaka koji pojedincu omoguavaju ukljuivanje
u sustav matematikih ideja te, posljedino, u kulturu u
kojoj ivimo
obrauje temeljne i za svakoga vane matematike
pojmove, i to na naine usklaene s kognitivnim razvojem,
sposobnostima, osobnim znaajkama i ivotnom okolinom
uenika

NASTAVA MATEMATIKE (2)

Nastava matematike (nastavak):
namijenjena oblikovanju osnovnih matematikih struktura,
razliitih oblika miljenja i misaonih procesa, sposobnosti
za stvaralaku djelatnost, formalnih znanja i vjetina
omoguava spoznaju praktine upotrebljivosti matematike
ne bavi se samo kognitivnim podrujem uenikove
osobnosti, nego takoer i afektivnim te psihomotorikim, jer
je bitan razlog za pouavanje i uenje matematike njena
vanost pri razvoju cjelovite linosti uenika

SUVREMENA NASTAVA MATEMATIKE

Obino opisana sintagmom:
NASTAVA ORIJENTIRANA UENICIMA
To podrazumijeva metode aktivne nastave, tj:
dominantnu ueniku (a ne nastavniku) aktivnost pri:
formuliranju matematikih koncepata (tzv. uenje
otkrivanjem)
uvjebavanju i usustavljivanju obraenih matematikih
sadraja (kreativno vjebanje i ponavljanje)
razvijanje odgovornosti uenika za vlastiti uspjeh i
napredovanje u matematici

U obaveznom obrazovanju to znai:

MNOGO PRAKTINIH UENIKIH AKTVNOSTI

Za sobom povlai:
izmjenjenu ulogu nastavnika
nastavnik kao organizator (menader) procesa uenja i
pouavanja, a ne kao (jedini) autoritet znanja
upotrebu raznolikih i raznovrsnih nastavnih sredstava i
izvora znanja, a ne vie samo udbenika i zbirki zadataka

CILJEVI NASTAVE MATEMATIKE

Cilj oznaava oekivano, zamiljeno budue stanje koje
elimo postii odreenim aktivnostima i sredstvima
(sadrajima).
Ciljevima iskazujemo formulaciju oekivanih promjena
koje e nastati kod uenika (pojedinca) nakon to ovlada
sadrajima koji su obuhvaeni u odreenom ciklusu
kolovanja.
Ciljevi odreuju sadraje matematikog kurikuluma za
osnovnu i srednju kolu.

CILJEVI NASTAVE MATEMATIKE

Nacionalni okvirni kurikulum (1)
Opi ciljevi matematikog obrazovanja:
Uenici e:
prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu
ulogu matematike u znanosti, kulturi, tehnologiji,
privatnom i profesionalnom ivotu
usvojiti temeljna matematika znanja i vjetine,
te ih primjenjivati u privatnom, drutvenom i
buduem profesionalnom ivotu

CILJEVI NASTAVE MATEMATIKE

Nacionalni okvirni kurikulum (2)
Uenici e:
razviti matematiki nain miljenja i
komunikacije
razviti pozitivan odnos prema matematici i
svijest o vlastitom matematikom umijeu
stei temelje za cjeloivotno uenje i nastavak
matematikog obrazovanja
uinkovito primjenjivati tehnologiju

 Ishodi uenja (eng. learning outcomes)

= iskazi, napisani od strane strunjaka, o tome to
se od uenika oekuje da zna, razumije i da je
sposoban pokazati nakon zavretka procesa
uenja
moraju biti mjerljivi i popraeni prikladnim
kriterijima vrednovanja (eng. assessment
criteria) prema kojima se moe utvrditi jesu li
ostvareni

Primjer ishoda: 2. ciklus, 1. Brojevi

Uenici e:
sigurno i uinkovito usporeivati, zbrajati, oduzimati, mnoiti i
dijeliti prirodne brojeve primjenjujui osnovna svojstva i meusobne
veze raunskih operacija
primijeniti osnovna svojstva prirodnih brojeva i pravila djeljivosti
te rastaviti prirodni broj na proste faktore
proitati, zapisati i usporediti cijele brojeve, razlomke, decimalne
brojeve i postotke te ih prikazati ekvivalentnim zapisima
zbrajati, oduzimati, mnoiti i dijeliti (napamet, metodama
pisanoga rauna i uz pomo depnoga raunala) racionalne brojeve
zapisane u obliku razlomaka i decimalnih brojeva te primjenjivati
osnovna svojstva i meusobne veze raunskih operacija
zaokruiti decimalni broj na potreban broj decimala i procijeniti
rezultat rauna itd itd

NOK Nacionalni okvirni kurikulum 2010.

- jo nema predmetnih kurikuluma (osim za
neke pojedinane struke medicinske
sestre, eksperimentalnih 26 zvanja)
HNOS Hrvatski nacionalni obrazovni
standard 2006.
- plan i program za osnovnu kolu
Glasnik Ministarstva 1994.
-plan i program za gimnazije
Sporadini Glasnici za ostale srednje kole