Seminar na

temu:
Izvoz hrane
animalnog
porijekla iz
Bosne i
Hercegovine
- nadlenosti
relevantnih
institucija i
neophodni
dokumenti ZAKON O HRANI I HIGIJENSKI PAKET
- zakonske
obaveze SPH- OBAVEZE SUBJEKATA

Banja Luka - mr.sci. Zehra Gili dr.vet.med.

Sarajevo
15.5. 16.5. 2013.
godine
.
 Zakon o hrani=osnovni horizontalni principi
Visok nivo zatite zdravlja ljudi i zatita interesa
potroaa
Slobodno kretanje hrane i hrane za ivotinje
Analiza rizika
Princip predostronosti
Primarna odgovornost subjekata u poslovanju sa
hranom
Sljedivost
Transparentnost
 Pokriva sve vrste hrane

Pokriva itav proizvodni lanac ukljuujui

primarnu proizvodnju

Pokriva hranu za ivotinje koje proizvode

hranu
 Obaveza subjekata u pogledu stavljanja na trite
zdravstveno ispravne hrane / hrane za ivotinje

Odgovornost subjekata da provjeravaju svoju proizvodnju

Odgovornost subjekata da povuku sve proizvode koji nisu u

skladu sa propisima

Obaveza da obavjeste nadlene organe u sluaju da se

sumnja na postojanje rizika koji potie iz hrane/hrane za
ivotinje
Obaveza saradnje sa nadlenim organima i obavjetavanja
potroaa o razlozima za povlaenje spornih proizvoda
 Primjenjuje se na hranu/hranu za ivotinje,
ivotinje koje proizvode hranu i na ostale
materije koje su namjenjene da se uvedu u
hranu/hranu za ivotinje

U svim fazama lanca hrane

Identifikacija sistema i procedura

 Sva pitanja u vezi propisa o hrani ukljuujui
razliite aspekte zdravlja bilja i ivotinja, kao
to su tretmani ivotinja i biljaka, proizvode za
tretiranje ivotinja i bilja i njihove
rezidue,....ukljuujui pitanja koja se odnose na
industrijsko vlasnitvo
 Zakon o hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 50/04)
Zakon o veterinarstvu (Slubeni glasnik BiH, broj 34/02)

Higijenskipaket

PRAVILNIK O PRAVILNIK
ORGANIZACIJI O SLUBENIM
PRAVILNIK PRAVILNIK SLUBENIH KONTROLAMA
O O KONTROLA KOJE SE PROVODE
HIGIJENI HIGIJENI PROIZVODA RADI VERIFIKACIJE
HP POSTUPANJA U SKLADU
HRANE IVOTINJSKOG
S ODREDBAMA
PORIJEKLA PROPISA O HRANI
NAMIJENJENIH I HRANI ZA IVOTINJE
ISHRANI LJUDI TE PROPISA
O ZDRAVLJU
I DOBROBITI
IVOTINJA

UREDBA
EK 852/2004
UREDBA UREDBA
EK 853/2004 EK 854/2004 UREDBA
EK 882/2004
 Pojednostavljivanje
Jedinstveni okvir za svu hranu
Uniformne procedure (npr. HACCP, uvoz)

Popunjavanje pravnih praznina

Primarna proizvodnja

Podjela odgovornosti
Primarna odgovrnost subjekata
Nadleni organi verifikuju usaglaenost
 PRAVILNIK O HIGIJENI HRANE
(Slubeni glasnik BiH, broj 4/13)

PREDMET

Pravilnik propisuje opa pravila o higijeni hrane za subjekte u

poslovanju s hranom.
Odredbe pravilnika primjenjuje se na sve faze proizvodnje,
prerade i distribucije hrane kao i na izvoz, ne dovodei
upitanje konkretnije zahtjeve koji se odnose na higijenu
hrane.
Odredbe pravilnika ne primjenjuju se na:
primarnu proizvodnju namijenjenu za linu
upotrebu u domainstvu;
pripremu, rukovanje ili skladitenje hrane u
domainstvu namijenjene za linu potronju u
domainstvu;
direktno snabdijevanje malim koliinama primarnih
proizvoda kojima proizvoa snabdijeva krajnjeg
potroaa ili lokalni objekat u maloprodaji koji
direktno snabdijeva krajnjeg potroaa (ova stavka
se propisuje posebnim propisom);
sabirne centre ili koare, koji potpadaju pod
definiciju SPH samo zato to rukuju sirovinama za
proizvodnju elatina ili kolagena.
 Svi subjekti u poslovanju sa hranom trebaju osigurati da se sve
faze za koje su oni odgovorni, od primarne proizvodnje do
ponude za prodaju ili snabdijevanja hranom krajnjeg potroaa,
izvode na higijenski nain u skladu sa ovim Pravilnikom

Subjekti u poslovanju sa hranom koji obavljaju primarnu

proizvodnju i odreene pratee aktivnosti moraju se usaglasiti
sa optim odredbama o higijeni

transport, rukovanje i uvanje primarnih proizvoda;

transport ivih ivotinja;

transport, od mjesta proizvodnje do postrojenja, proizvoda

biljnog porijekla, ribljih proizvoda i divljai.
 Prostorije, ukljuujui spoljne povrine i mjesta;
Uslove transporta;
Opremu;
Otpad;
Snabdijevanje vodom;
Linu higijenu lica koja dolaze u kontakt sa hranom;
Hranu;
Umotavanje i pakovanje;
Termiki procesi, koji se mogu koristiti da se preradi
odreena hrana;
Obuka osoblja;
Planovi ienja i sanitacije
Vodii dobre prakse i vodii za primjenu
HACCP-a

Nadleni organi podstiu izradu vodia za

dobru higijensku praksu i za primjenu
principa HACCP, koje SPH dobrovoljno
primjenjuju, te podstiu njihovu distribuciju
i primjenu.
Hrana koja se izvozi iz Bosne i Hercegovine mora zadovoljiti
odredbe lana 21. Zakona o hrani i odredbe propisane u l. 4.
do 7. Pravilnika o higijeni hrane kojima se propisuju:
- ope obaveze;
- opi i posebni higijenski zahtjevi*;
-analiza rizika i kritine kontrolne take;
- slubene kontrole, registracija i odobrenje.

*SPH provode, gdje je to potrebno, sljedee posebne

higijenske mjere:
a) potivanje mikrobiolokih kriterija za hranu;
b) postupke potrebne za ispunjavanje ciljeva odreenih pravilnikom;
c) ispunjavanje zahtjeva o praenju temperature za hranu;
d) odravanje hladnog lanca;
e) uzorkovanje i analize.
 Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da su svi objekti
pod njihovom kontrolom registrovani kod nadlenog organa
entiteta ili Brko Distrikta BiH i da taj organ stalno obavjetavaju o
bilo kojim promjenama.

Subjekti u poslovanju sa hranom ivotinjskog porijekla i hranom za

ivotinje moraju biti odobreni od strane nadlenog organa entiteta
ili Brko Distrikta BiH i ne mogu djelovati bez ovog odobrenja.

SPH moraju osigurati da objekte odobri nadleni organ nakon

najmanje jednog pregleda na licu mjesta, ako se navedeno
odobrenje zahtijeva:
a) na osnovu posebnih propisa;
b) Pravilnikom o higijeni hrane ivotinjskog porijekla.
Svi SPH moraju biti upisani u registar Agencije.
 U skladu sa Zakonom o hrani, subjekti u poslovanju sa
hranom moraju uspostaviti sistem sljedivosti i procedure
za sastojke, hranu i kada je to odgovarajue ivotinje
koje se koriste za proizvodnju hrane.

Kada subjekat u poslovanju sa hranom utvrdi da hrana

predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje, on je smjesta
mora povui sa trita i obavijestiti potroae i nadlene
organe.
 Primjena HACCP principa (odnosno uspostavljen
sistem samokontrole) od strane subjekata u
poslovanju sa hranom) nee zamjeniti slubene
kontrole koje sprovode nadleni organi.
SPH sarauju s nadlenim organima u skladu s
posebnim propisima i ovim pravilnikom.
OPE odredbe

Hrana ivotinjskog porijekla moe predstavljati mikrobioloku

ili hemijsku opsanost, to izaziva potrebu usvajanja specifinih
higijenskih pravila kojima e se osigurati visok nivo zatite
javnog zdravlja.

Ova pravila nadopunjavaju ona koja su uspostavljena

Pravilnikom o higijeni hrane.

Ovaj Pravilnik se ne primjenjuje na maloprodaju ili na primarnu

proizvodnju za vlastite potrebe,
 Odobrenje
Objekti koji se bave proizvodima ivotinjskog porijekla moraju
biti odobreni od strane nadlenih organa entiteta ili Brko
Distrikta BiH.

Ovo se ne odnosi na pogone primarne proizvodnje, transport

ili uvanje proizvoda za koje se ne zahtijevaju uslovi uvanja
koji se kontroliu temperaturom, ili maloprodaja koja nije
predmet ovog Pravilnika.

Nadleni organi entiteta ili Brko Distrikta BiH moraju aurirati

liste ovih odobrenih objekata.

Zdravstvena oznaka i identifikacija

Kada se to zahtijeva u skladu asa Pravilnikom o slubenim
kontrolama HP, proizvodima ivotinjskog porijekla se mora
dati zdravstvena oznaka, koja se primjenjuje tokom ili poslije
proizvodnje.
ANEKS III (SEKCIJE)

br1 Meso domaih papkara i kopitara

br2 Meso ivine i lagomorfa (kunii, zeevi..)
br3 Meso divljai iz uzgoja
br4 Meso divljai
br5 Mljeveno meso, mesni pripravci i MOM
br6 Mesni proizvodi
br7 ive koljke
br8 Riblji proizvodi
br9 Sirovo mlijeko i mlijeni proizvodi
br10 Jaja i proizvodi od jaja
br11 ablji bataci i puevi
br12 Topljenje ivotinjske masti
br13 Obraeni eluci, mjehuri i crijeva
br14 elatin
br15 Kolagen
 Ope

Zahtijevi u pogledu odobrenja: Kada prilikom kontrole nadleni

organi uoe ozbiljne nedostatke u pogledu subjekata u
poslovanju sa hranom, mogu povui odobrenje

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju nadlenom organu

pruiti svu pomo koja mu je neophodna za provoenje kontrole
(pristup prostorijama, predstavljanje dokumentacije i
evidencija)

Slubene kontrole ukljuuju audite dobrih higijenskih praksi

ukljuujui i HACCP principe, kao i specifine kontrole iji su
zahtijevi odreeni po sektorima (svjee meso,ive koljke, riblji
proizvodi, mlijeko i mlijeni proizvodi itd).
 OBAVEZE KOJE SE TIU SLUBENIH KONTROLA (DIO 1)
Ope
Slubene kontrole koje sprovode nadleni organi
moraju im omoguiti verifikaciju i osigurati usaglaenost
sa propisima o hrani i hrani za ivotinje
Nadleni organi
imenovanje nadlenih organa koji su odgovorni za
sprovoenje slubenih kontrola- entiteti i BD BiH
Transparentnost i povjerljivost
nadleni organi moraju osigurati da sve relevantne
informacije budu dostupne javnosti.
 Uzorkovanje i analiza
- Metode uzorkovanja i analize moraju biti u skladu sa
vaeom legislativom
- i implementirane od strane laboratorija u skladu sa
standardima Evropskog tijela za standardizaciju
(CEN).
Interventni planovi
-planovi uspostavljaju mjere koje treba primjeniti u sluaju
vanrednog stanja kada se otkrilo da hrana predstavlja ozbinjan
rizik.

Kontrola proizvoda iz drugih zemalja

Finansiranje slubenih kontrola

- Nadleni organi moraju osigurati adekvatna finansijska
sredstva za slubene kontrole.
 Certifikacija
- omoguava proceduru za specificiranje sluajeva i uslova za
davanje slubenih certifikata

Referentne laboratorije
osiguravaju nacionalne referentne laboratorije sa podacima o
analitikim metodama;
organizuju komparativna testiranja, koordiniu u okviru svoje
nadlenosti praktine i naune aktivnosti neophodne za razvoj
novih analitikih metoda;
Vode obuke.
 U cilju olakavanja pristupa EU tritu, Evropska Komisija je osigurala
on line slubu za pomo namijenjenu izvoznicima zainteresiranim za
snabdijevanje EU trita, naroito onima iz zemalja u razvoju. Pomo
je besplatna i jednostavna za koritenje, a prua potrebne informacije o
zahtjevima koje je potrebno ispunjavati prilikom izvoza u EU. Dostupno
putem linka - http://exporthelp.europa.eu/thdapp/index_en.html

Kako izvoziti u EU? - HELP DESK

Poblie informacije namijenjene izvoznicima u EU takoer dostupne

putem direktonog linka na tekst Vodia za odreena kljuna pitanja u
pogledu zahtjeva kod uvoza u EU i novih pravila o higijeni hrane i
slubenim kontrolama hrane, izdatog od strane EC DG SANCO -
''Guidance document on certain key questions related to import
requirements and the new rules on food hygiene and on official food
controls'' http://exporthelp.europa.eu/thdapp/index_en.html
Da biste izvozili hranu animalnoga porijekla u EU, potrebno je da
zadovoljite mnogobrojne zahtjeve. Npr.
1. Mora se imati odriva ponuda namijenjena tritu,
2. Zemlja izvoza se mora nalaziti na EU listi treih zemalja koje dolaze u
obzir za izvoz ,
3. Mora se imati siguran proizvod (pruanje garancija),
4. Uspostavljen sistem sljedivosti,
5. HACCP plan itd.
Odriva ponuda namijenjena tritu
Jedan izvoznik mora ponuditi kvalitetan proizvod u koliini i sa takvom cijenom da
moe konkurirati istim proizvodima na tritu.
Izvoznici moraju raspolagati financijskim sredstvima, strunou i biti posveeni
angamanu oko izvoza. Takoer moraju imati odgovarajue resurse za nabavku
adekvatne koliine proizvoda (npr. otkup uz dokazivanje slijedivosti).
EU lista treih zemalja konkurentnih za izvoz
Najvee prijetnje globalnoj trgovini hranom animalnog porijekla jesu rezidue
lijekova koji se koriste u svrhu kontrole bolesti ili druge eksterne (vanjske)
kemijske substance. Siguran proizvod koji nee ugroavati ljudsko zdravlje dunost
je proizvoaa, a to ovisi od naina na koji se vodi briga o zdravlju ivotinja tj.
ispravnim upravljanjem proizvodnjom.
Osigurati proizvod koji udovoljava odredbama propisa u pogledu rezidua, danas na
globalnom tritu predstavlja prednost
Da bi imala pristup EU tritu, svaka zemlja koja nije lanica EU neophodno je da
bude prihvaena od strane EC kao zemlja porijekla koja dolazi u obzir za
razmatranje izvoza a to se postie putem priprema, implementacije i
podnoenja Plana praenja rezidua (RMP)- Directive 96/23/EC laying down
measures to monitor the substances and groups of residues listed in Annex I
thereto.
 Vlade drava moraju identificirati kompetentni autoritet koji e
preuzeti odgovornost za upravljanjem Sistemom monitoringa
rezidua unutar zemlje i za godinje podnoenje RMP Evropskoj
uniji.

RMP ne predstavlja najveu prepreku tamo gdje je

kompetentni autoritet drave posveen postizanju tog cilja
.

BiH podnijela Evropskoj komisiji plan praenja rezidua za

perad, mlijeko, jaja i med. Prema miljenju Komisije plan
prua dovoljno garancija i treba biti odobren, a shodno
tome BiH uvrtena na listu Aneksa provedbene Odluke
Komisije:

COMMISSION IMPLEMENTING DECISION of 11 March 2013

amending Decision 2011/163/EU on the approval of plans su

bmitted by third countries in accordance with Article 29
of Council Directive 96/23/EC

Sistem sljedivosti
EU zakonodavstvo je striktno u pogledu sigurnosti hrane i jedan
EU kupac proizvoda iz treih zemalja preuzima odgovornost za
sigurnost tog proizvoda za ljudsku konzumaciju.
Ukoliko bilo koji problem bude identificiran, kupac (nabvalja) e
eljeti da ukloni taj proizvod iz lanca opskrbe. Kao rezultat toga
kupac e traiti od svakog izvoznika u EU da ima implementiran
sistem sljedivosti, koji predstavlja proces voenja zabiljeki koji
omoguuje za svaki proizvod da mu se utvdi sljedivost do farme
(gazdinstva) sa koje dolazi.
Sistemi sljedivosti nisu teki za provoenje , ve znae da
izvoznici ne mogu kupovati proizvode od neformalnih trgovaca koji
nisu u stanju osigurati dokaz porijekla. Sistemi sljedivosti jedino
mogu funkcionirati kada su izvoznicima poznati njihovi
snabdjevai.
Sistemi sljedivosti poinju od proizvoaa. Primjer: kod isporuke
u centre za prikupljanje moraju se oznaiti posude. Oznake
moraju biti prenesene na kontejnere koji se koriste za transport i
skladitenje u svim fazama.
 HACCP plan(HACCP=Hazard Analysis and Critical Control Point)

HACCP plan je dokument koji pokazuje da je mogunost nastajanja

problema uzeta u obzir i koraci poduzeti u svrhu prevencije njihova
nastanka.
Rukovanje, transport i uvanje mogu prouzroiti da proizvod postane
nesiguran za ljudsku konzumaciju. Primjerice, ako je proizvod skladiten
u istoj tvrnici kao i toksini pesticid moe postati kontaminiran i
predstavljati rizik za zdravlje ljudi.
Jedan kupac iz EU-a koji naruuje proizvod od izvoznika iz tree zemlje
moe zahtijevati da vidi HACCP plan tvornice u kojoj je proizvod
preraen i skladiten.
Procedure u smislu odobravanja objekata za izvoz u Evropsku uniju
utvrene su odredbama Pravilnika o nainu odobravanja objekata koji se
bave uzgojem ivih ivotinja, proizvodnjom, preradom, obradom i
skladitenjem proizvoda ivotinjskog porijekla za izvoz na trite Evropske
Unije (Slubeni glasnik BiH broj 102/12).
ZAKONSKI OKVIR EU ZA PROIZVODE
ANIMALNOG PORIJEKLA
Zakonski okvir EU za proizvode animalnoga porijekla opa
horizontalna legislativa
 Za hranu animalnoga porijekla, u principu, jedino proizvodi iz objekata koji su
uvrteni na pozitivnu listu odobrenu od strane Zajednice mogu biti izvezeni u EU.
Lista odobrenih objekata dostupna via
http://ec.europa.eu/food/food/biosafety/establishments/third_country/index_e
n.htm
Za hranu neanimalnoga porijekla, u veini sluajeva, dovoljno je da izvozni
objekti u treim zemljama budu poznati i prihvaeni kao snabdjevai od strane
uvoznika hrane u Zajednicu. Za poiljke koje sadre bilje ili biljne proizvode,
obuhvaene EU acquisom koji se odnosi na zdravlje bilja, izvoznici moraju pribaviti
fitosanitarni certifikat izdat od strane njihovih nacionalnih nadlenih autoriteta.
Generalne informacije o uslovima uvoza u EU dostupne putem slubenog portala
Generalnog direktorata za zdravlje i potroae DG SANCO:
http://ec.europa.eu/food/international/trade/index_en.htm
ili putem linka na kojemu su dostupni detaljni podaci u vezi sa uvjetima uvoza
hrane animalnog porijekla u EU:
http://ec.europa.eu/food/animal/animalproducts/index_en.htm

Link na Manuel koji obuhvata odredbe koje se odnose na pruanje garancija

ekvivalentnosti EU zahtjevima, u pogledu rezidua veterinarskih lijekova, pesticida
i kontaminanata.
 Rezidue veterinarskih medicinskih proizvoda Tree zemlje - dostupno putem
linka:
http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/residues/third_countries_en.htm

Zahtjevi u pogledu pakovanja i oznaavanja proizvoda, dostupni putem linka:

http://europa.eu/legislation_summaries/consumers/product_labelling_and_pac
kaging/index_en.htm

Legislativa koja se odnosi na organsku proizvodnju i proizvode organske

proizvodnje
Specifine informacije koje se tiu organskih proizvoda mogu se pronai
koritenjem odjeljka Specifini zahtjevi baze podataka DG SANCO kao i
konsultovanjem linka na stranicu Organic Farming (organski uzgoj) izraenu od
strane generalnog direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj Evropske komisije:
http://ec.europa.eu/agriculture/index_en.htm
Trgovina i uvoz proizvoda animalnog porijekla u EU

Kako izgleda meni za pretraivanje

Menu
Aquaculture Pro
ducts
Fresh Meat
Game Meat
Meat Products
Milk & Milk Prod
ucts
Poultry Meat
Other Products
of Animal Origin
Personal
Imports
 Direktiva Vijea 2002/99/EC (Council Directive 2002/99/EC) propisuje
zahtjeve u pogledu zdravlja ivotinja (koji se odnose na svjee meso).
Ovom Direktivom je formiran zakonski osnov za sva pravila, u pogledu
zdravlja ivotinja, kojima se treba rukovoditi u proizvodnji, preradi,
distribuciji i plasiranju proizvoda animalnoga porijekla namijenjenih
ishrani ljudi. Nadalje su osigurana harmonizirana pravila u pogledu
zdravlja ivotinja i garancije za svjee meso.
U skladu sa odredbama Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, postoji
jasna razlika izmeu definicije tragovine i definicije uvoza, gdje
trgovina podrazumijeva promet meu zemljama lanicama unutar
Zajednice, dok uvoz predstavlja iskljuivo uvoenje roba u zemlje
lanice iz treih zemalja izvan EU. Vie informacija dostupno putem
EU import conditions for fresh meat and meat products
i
Directorate-General for Health and Consumer Protection
 Pravila koja se tiu uvoza i trgovine unutar Zajednice drugim proizvodaima
animalnoga porijekla namijenjenih ljudskoj konzumaciji, a za koje drugdje nisu
propisana specifina pravila na nivou EU, propisana su Direktivom Vijea
92/118/EEC, koja je bila dopunjavana nekoliko puta i kojom su harmonizirana i
uspostavljena pravila koja se tiu zdravlja ivotinja i javnoga zdravlja (za
proizvode animalnoga porijekla).
Svrha harmonizacije je da se osigura primjena jednakih principa prilikom uvoza
i trgovine od strane svih Zemalja lanica te onemogui uvoenja zaraznih
bolesti opasnih po zdravlje ivotinja i ljudi preko proizvoda.
Direktiva opisuje principe u pogledu zdravlja ivotinja i javnoga zdravlja na
kojima se bazira uvoz i trgovina, kao i zahtjeve koji moraju biti ispunjeni prije
uvoza ili trgovine drugim proizvodima animalnoga porijekla.
U pogledu uvoza drugih proizvoda animalnoga porijekla , pored
ispunjavanja osnovnih zahtjeva propisanih Direktivom, navanije je zadovoljiti
sljedee aspekte:
o Zahtjev da su svi proizvodi uvezeni iskljuivo iz Tree zemlje koja se nalazi na
listi Treih zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz specifinih proizvoda o kojima se
radi;
o Za odreene proizvode (med i matina mlije, jaja i proizvodi od jaja, elatina,
ablji bataci i puevi) potrebno je naroito propisati liste treih zemalja iz
kojih je uvoz u EU dozvoljen . Pored toga , proizvod mora pratiti zdravstveni
certifikat koji potvruje da su zahtjevi u pogledu zdravlja ivotinja i javnoga
zdravlja, a koji su propisani legislativom koja se odnosi na uvoz u Zemlje
lanice, ispunjeni.
HVALA NA PANJI