FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA BIH

POLAZNE OSNOVE STRATEGIJE SIGURNOSTI DRUMSKOG

SAOBRAAJA (2008.2013.)
EKSPERTNI TIM FMUP-a

OKRUGLI STO NA TEMU:

Alkohol kao uzronik saobraajnih
nezgoda u FBiH

Doc. dr. Kapo Safet

1. Uvod
Prva saobraajna nesrea sa
posljedicama za ljudski ivot desila
se u New Yorku, kada je 1899.
godine na ovjeka naletio
automobil. Od tada pa do danas
desilo se bezbroj saobraajnih
nesrea. Procjenjuje se da je
tokom zadnjih nekoliko godina u
saobraajnim nesreama u svijetu
godinje smrtno stradavalo
750.000 do 880.000 ljudi.
Veina se ovih usmrivanja (85%)
dogodila u razvijenim i zemljama u
tranziciji a od toga broja polovina u
pacifikoj regiji Azije. Ipak, u svim
je podrujima karakteristino da
najvie stradavaju takozvani
aktivni-radno sposobni ljudi u
dobi izmeu 25 i 40 godina.
Kada se posmatra pol stradalih
karakteristino je da su ene u
daleko manjem broju uesnici
tekih nesrea. Karakteristino je i
to da su ene u daleko veem
broju (u odnosu na mukarce)
uesnice saobraajnih nesrea u
visokorazvijenim zemljama.
Saobraajne su nesree vodei
uzrok smrtnosti gotovo u cijelom
svijetu i, prema najnovijim
podacima, vodei su uzrok prerane
(naprasne smrti). Ako se postojei
trendovi nastave, u 2010-toj godini
moemo oekivati izmeu 900.000
i 1.1 milijun smrtnih sluajeva kao
posljedica saobraajnih nesrea a u
2020-toj godini te e se brojke
popeti na 1.1 do 1.3 miliona.
 Razlog velikih brzina su uglavnom
alkoholno stanje vozaa. Alkohol je
najstarija i najpopularnija droga u
ljudskom drutvu, a vie od 65%
tinejdera kae da su ga prvi put pili u
sopstvenoj kui.
Svjetske statistike biljee da su
saobraajne nesree vodei uzrok smrti
u populaciji izmeu est i 33 godine, a
nesree iji je uzrok alkohol na prvom
su mjestu smrtnosti tinejdera.
Procenat od 0,4 do 0,6 primila ve
donosi stanje euforije, koje moe
uzrokovati nesreu.
U 15 zemalja Evropske unije godinje u
saobraajnim nesreama smrtno strada
40.000 ljudi.
anse za povrede u sudaru su 30 odsto
vee, ako su u pitanju osobe koje su
pile alkohol.

Uzimanjem piva uzrok je za najvei broj

U svijetu, svakih pola sata jedan ovek nesrea, ak 40 odsto, dok su vino i
gine, a svaki minut bude povrijeen u ostala pia zastupljeni sa 20 odsto.
saobraajnoj nesrei.
Zakonska granica u BiH (RS) za vonju
pod dejstvom alkohola iznosi 0,3
promila, a u Srbiji 0,5 promila. Koliko je
ta granica visoka govori injenica da
mnoge zemlje Evropske unije imaju limit
od 0,02 promila, a u SAD je dugo trajala
borba da se usvoji prag od 0,08 promila.
 Istraivanje uzronika saobraajnih Pored navedenog treba voditi rauna
nezgoda u Bosni i Hercegovini na i o dodatnim mjerama.
osnovu podataka dobijenih iz FUP-a ( Prva je upotreba novih tehnologija a
BS obrasci ) u vremenskom periodu od druga je usklaivanje prometnog
2001- 2008. godine jasno ukazuju da zakonodavstva na europskoj razini.
je alkohol na drugom mjestu i da na toj
problematici treba pristupiti
aktivnostima kao to su poveanje
svjesnosti vozaa o raznim pitanjima
kao npr. brza vonja, vonja pod
dejstvom alkohola i vezivanje
sigurnosnog pojasa kako bi se dotino
ponaanje poboljati a broj nesrea
smanjiti.
2. KLJUNI FAKTORI RIZIKA SAOBRAAJNIH

Vonja nakon konzumiranja alkohola, Polazne osnove strategije sigurnosti

prekoraenje ogranienja brzine i
nenoenje sigurnosnih pojaseva veina
vozaa prepoznaje kao opasne.
Mnogi vozai i dalje rade takve radnje;
pitanje koje treba rijeiti je zato to
rade, te moda i zato mi, koji znamo
to radimo, takoer ponekad radimo
takve stvari.
Procijenjeno je da bi se, kad bi se ta tri
faktora rizika mogla znaajnije
poboljati na europskim cestama, broj
tekih ozljeda ili smrtnih sluajeva
mogao smanjiti za pola.
drumskog saobraaja u Bosni i
Hercegovini (2008 2013) i aktivnosti
predviene u Akcionom Planu na osnovu
kojeg je i odrava ovaj okrugli sto treba
da doprinesu ovim aktivnostima
smajnjenju jednog od glavnih uzronika
saobraajnih nezgoda alkohola a koji
ima znaajnu uticaj i na druga dva
uzronika brzu vonju I nenoenje
sigurnosnog pojasa, kako u BiH tako i
EU.
Promjene u zakonskom ogranienju
koliine alkohola prilikom vonje u
europskim zemljama od 1990 Glavna ogranienja brzine u evropskim zemljama

SARTRE 3, Copyright: publisher Editor:

J.-P. Cauzard November 2004
2.1. Konzumiranje pia i vonja nakon toga

Pitanje o tome koje bi trebalo biti zakonsko

ogranienje za konzumiranje pia prilikom
vonje kao vano; te pitanje koje se moda
treba uskladiti diljem Europe. Postoje zemlje
s ogranienjem alkohola trenutno ispod onih
najee usvojenih diljem Europe, 0,5 g/l.
Meutim, dvije treine vozaa u zemljama s
ogranienjem veim od 0,5 g/l podravale bi
smanjenje ogranienja na tu razinu; to je
svakako spoznaja koju bi politiari u takvim
zemljama trebali uzeti u obzir kod planiranja
budue sigurnosti na cestama. Meutim, sve
zemlje trebale bi postaviti ili zadrati ili
smanjiti ogranienje ako je potrebno.
Oko tri etvrtine vozaa podravalo je da
se recidivisti vonje uz konzumiranje
alkohola testiraju na alkoholizam. Premda
su te spoznaje ohrabrujue s motrita
sigurnosti, treba imati na umu kako vonja
nakon konzumiranja alkohola ostaje jedan
od glavnih faktora rizika u europskim
zemljama.
Europska komisija procjenjuje da je oko
10.000 ljudi, oko etvrtina poginulih u
Europi svake godine, poginulo u nesreama
u kojima je sudjelovao bar jedan pijani
voza.

Premda veina vozaa podrava specifine

mjere podrke za postupanje s recidivistima
ili viekratnim poiniteljima prekraja, moda
ih je iznenaujue malo podralo koritenje
brava za paljenje u automobilima, koje bi
sprijeile vozaa od pokretanja vozila ako bi
prekoraili ogranienje.
2.3. Prekoraenje ogranienja brzine
Tabela o "Glavnim ogranienjima
brzine u europskim zemljama"pokazuje
kako vaea ogranienja brzina variraju
u raznim zemljamaza razliite tipove
cesta.
U pogledu prebrze vonje, ankete su
pokazale da vozai u raznim zemljama
imaju vrlo razliita stajalita tako da
nije bilo mogue identificirati bilo
kakvu jednostavnu razliku izmeu
grupa zemalja.
Openito, vozai ne povezuju brzu
vonju ili jurenje s opasnom vonjom
kad govore o svom vlastitom
ponaanju; premda smatraju da je
jurenje opasno kod drugih vozaa.
Zapravo, veina vozaa priznaje da
kri ogranienja brzine dok
vozi,osobito autocestama, premda
mnogi podravaju mjere za smanjenje
brzina u naseljenim podrujima.
to vozai vie osjeaju da mogu voziti
brzo i sigurno, to je vea vjerojatnost
da e priznati da prekorauju
ogranienja brzine.
U pogledu provoenja ogranienja
brzine, openito je u zadnje tri godine
jedan od pet vozaa kanjen za prebrzu
vonju,
.

Postotak vozaa koji podravaju razne ciljeve smanjenja nesrea

Kao to je uoljivo bila zakonsaka raznolikos u dozvoljenoj upotrebi alkohola u krvi i na ovoj tabeli
ogranienja brzine u evropskim zemljama, gdje je posebno uoljivo da zemlje koje dozvoljavaju vei
procenat promila alkohola u krvi imaju vea ogranienja za vonju I obratno. ?

Grafikon 3.

[1] SARTRE 3, Copyright: publisher Editor: J.-P. Cauzard November 2004

 Rezultati pokazuju da su vozai u zemljama s
najteom situacijom po pitanju cestovne
sigurnosti skloniji tome da podravaju
uvoenje nprilino radikalnih mjera.
Meutim, openito, ekstremne mjere, koje bi
mogle biti djelotvorne, npr. ogranienje na
vonju uz nultu razinu alkohola, obino su
manje podravane od manje restriktivnih
mjera.
Na primjer, u vedskoj, jednoj od najsigurnijih
zemalja u Europi, vozai pokazuju malu
podrku za uvoenje ekstremnijih novih
mjera za poboljanje cestovne sigurnosti,
moda mislei "to je dosta, dosta je".
Najnovije ankete takoer su pokazale da
vozai sada vei prioritet daju poboljanju
cesta, tj. inenjeringu, u usporedbi s drugim
tipovima mjera negoli to su to inili u ranijim
anketama.
Druge mjere sigurnosti, kao to su
poboljanje vozakog ispita, policijsko
provoenje mjera ili uvoenje vie javnih
kampanja, i dalje imaju manju podrku.
Premda su veina rtava cestovnih nesrea u
Europi vozai ili putnici, gotovo jedna treina
su osjetljivi korisnici cesta poput pjeaka,
motociklista ili biciklista.
Da bi se pomoglo rjeavanju problema s
kljunim faktorima rizika: s alkoholom,
brzinom i nevezivanjem sigurnosnih pojaseva,
Europska komisija razmatra usklaivanje
pravila, npr. ogranienja vonje pod
utjecajem alkohola, zakonodavstva o
vezivanju sigurnosnih pojaseva, ogranienja
brzine, kao i prakse za provoenje mjera, npr.
nasuminog izvoenja alko-testova, upotrebe
kamera, unutar svih zemalja Europske unije.
Zapravo, anketa je ispitivala da li bi vozai
podrali usklaivanje zakona o vonji pod
utjecajem alkohola i o prebrzoj vonji.
 Openito, vozai podravaju usklaivanje
ogranienja brzine diljem Europe, premda u Gledano zajedno, sve te spoznaje ukazuju na
Cipru 56% vozaa to nije podralo. to da e usklaivanje prometnih pravila u
Europi biti dugotrajan i teak proces.
Meutim, vjerojatno je da usklaivanje
ogranienja brzine ne bi imalo tako veliku
podrku da ga prate vee razine aktivnosti Postizanje usklaivanja ovisit e o poboljanju
provoenja i poveanje u strogosti sankcija. stavova vozaa, na primjer putem informacija i
kampanja za senzitiziranje.
Meutim, premda se moe initi da bi
usklaivanje zajednikog ogranienja vonje
pod utjecajem alkohola bilo lako, treba imati na Premda se mentaliteti s vremenom mijenjaju,
umu da neke zemlje imaju drugaije kazne za taj je proces spor i ini se da su zemlje
prekritelje ovisno o tome koliko su isto privrene svojem starom sustavu; premda
prekoraili. ankete, poput ove, jasno demonstriraju primjer
dobrih i loih praksi, nekim e zemljama, iz niza
Dok se u Velikoj Britaniji, koja je odredila vee razloga, biti tee ii u smjeru sigurnijih cesta.
zakonsko ogranienje, svi koji ga prekre prvi
put tretiraju na slian, i to strog, nain, koji je
zajedno s visokim razinama provoenja mjera,
ali bez nasuminog alko-testiranja, doveo do
vrlo velikog potivanja.
Vozai trenutno razumno podravaju upotrebu
kamera za provoenje mjera za prebrzu vonju
i za uzastopno prolaenje kroz crvena svjetla,
meutim, u nekim zemljama, tipino u onima s
velikim brojem takvih kamera, kao to su
Nizozemska i Velika Britanija, vozai manje
podravaju kamere za brzinu.
 3. UZRONICI NASTANKA SAOBRAAJNIH NEZGODA
U BOSNI I HERCEGOVINI
Drumski saobraaj jedno je od bitnih obiljeja
savremene civilizacije. Sve dobrobiti ovog
fenomena, naalost i nadalje plaamo visokom
cijenom nepotrebnog ljudskog stradanja.
Prema stepenu drutvene opasnosti i
posljedicama, nesigurnost u saobraaju bi se
mogla izjednaiti s kriminalitetom. Iako su
gubici zbog kriminaliteta brojano vei, a zbog
namjernog djelovanja potencijalno opasniji,
nesigurnost cestovnog saobraaja to
nadmauje u nenadoknadivim i nepopravljivim
gubicima.
Visoka gustina i intenzitet saobraajnih tokova,
poboljanje vozno-dinamikih osobina
motornih vozila, visok procenat uea
putnikih automobila kojima upravljaju osobe
koje nisu u punoj mjeri stekle profesionalne
navike za upravljanje, tehnika neispravnost
motornih vozila, kao i porast gustine
naseljenosti, doveli su do znaajnog poveanja
broja preduslova za stvaranje opasnih situacija
a time i do nastanka saobraajnih nezgoda.
Prema ZOSS-u1, saobraajna nezgoda je
nezgoda na cesti u kojoj je uestvovalo
najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je
jedna ili vie osoba poginulo ili ozlijeeno ili je
izazvana materijalna teta.
Saobraajne nezgode se rijetko dogaaju kao
posljedica jednog elementa, odnosno uzroka.
One su najee isprepletene kombinacijom
raznih elemenata.
Saobraajne nezgode mogu nastati uslijed
dejstva subjektivnih i objektivnih elemenata.
Ovi elementi ne djeluju izolovano, ve
predstavljaju strukturalnu cjelinu u okviru koje
se meusobno razlikuju po snazi svog uticaja,
tako da je teko izmjeriti koliko koji element
djeluje u toj interakciji. Subjektivne elemente
ini ovjek, dok u objektivne elemente
ubrajamo vozilo, cestu i okolinu.
 Elemente sigurnosti drumskog saobraaja
ine: ovjek, vozilo, cesta i okolina.
Mehaniki sistem predstavlja cesta-vozilo,
dok biomehaniki sistem predstavlja ovjek-
cesta i ovjek-vozilo.
ovjek kao faktor sigurnosti u saobraaju
prisutan je direktno, kao uesnik u
saobraaju i indirektno, kao graditelj cesta i
onaj koji ih odrava, kao konstruktor vozila i
onaj koji ih odrava, kao onaj koji donosi
zakone o sigurnosti saobraaja i brine se o
njihovoj primjeni i sl.
U ukupnom broju saobraajne delikvencije
svega 20% se moe oznaiti kriminalnim, a
ostalo se pripisuje grekama. Ugroavanje
sigurnosti u saobraaju se tretira kao
krivino djelo. Krivnja se moe pojaviti kao
nehat, to iskljuuje odreenu svijest krivca.
Uesnik u saobraaju svojim ponaanjem ne
smije dovoditi u opasnost sebe, ostale
uesnike i imovinu.
On treba poznavati saobraajne propise,
kako bi se i ponaao u skladu s njima. Pored
poznavanja opih saobraajnih propisa,
voza treba posjedovati i vjetinu
upravljanja vozilom.
Za efikasno funkcionisanje sistema sigurnosti
saobraaja potrebno je adekvatno i
permanentno praenje pojava koje dovode
do nastanka opasnih situacija na cesti,
odnosno do nastanka saobraajnih nezgoda.
3.1. Uzroci saobraajnih nezgoda prema policijskim izvjetajima

Danas, prema dostupnim policijskim izvjetajima u Federaciji Bosne i Hercegovine glavni uzronici
nastanka saobraajnih nezgoda je brzina i alkoholisanost i klizav put i graf 3).

Prva kampanja ekspertnog tima FMUP-a je bila usmjerena ka neprilagoenoj brzini pod nazivom Pazi kako vozi
jer su rezuttati istraivanja ukazivali na to da najvei broj saobraajnih nezgoda uzronik je upravo bila
neprilagoena brzina. Drugi uzronik saobraajnih nezgoda je alkohol gdje je vidljivo jedna ujednaanost po
godinama I jednoj uravnoteenosti to nas je opredijelio za ovaj okrugli sto upravo organiziramo na temu Alkohol
kao uzronik saobraajnih nezgoda u FBiH.
3.2. Broj otkrivenih vozaa koji su upravljali vozilom pod uticajem
alkohola po kantonima

6000

5000

2001
4000
2002

3000 2003
2004
2000 2005
2006
1000 2007
2008
0

Iz grafikona 5. vidljivo je da su kanton Sarajevo, tulanski kanton i unsko-sanski dominantni u konzumiranju

alkohotla tkokom vonje to ukazujena problem kojem se tereba pristupiti na jedan sistemski nain a to je
upravo strategija koja ve daje pomake u stanju sigurnosti drumskog saobraaja.
 3.3. Cilj strategije sigurnosti drumskog saobraaja u Bosni i
Hercegovini

Imajui u vidu stanje sigurnosti saobraaja u Navedeno smanjenje kako ukupnog broja
Bosni i Hercegovini sa svim negativnostima u poginulih tako i ukupnog broja saobraajnih
ovom segmentu zacrtani cilj u periodu 2008 nezgoda mogue je implementirati sa
2013. godine, treba odraavati realne poduzimanjem jasno definisanih mjera i
mogunosti kao i kretanje stepena sigurnosti aktivnosti na svim poljima sigurnosti kao i na
u proteklom perodu. svim organizacionim oblicima drave Bosne i
Hercegovine.
Cilj strategije je smanjenje broja saobraajnih
nezgoda kao i smanjenja broja poginulih za
oko 5 % na godinjem nivou, odnosno 30 % na
period od 6 godina, predstavljao bi relane
okvire koji su ostvarivi.
Dijagram 1:
Kretanje broja ukupnog broja saobraajnih nezgoda u Bosni i Hercegovini sa i bez poduzimanja mjera u smanjenju
broja saobraajnih nezgoda
Dijagram 2:
Kretanje broja poginulih u saobraajnim nezgoda u Bosni i Hercegovini sa i bez poduzimanja mjera
 Naprijed navedeni podaci poboljanja stepena sigurnosti u drumskom saobraaju Bosne
i Hercegovine do 2013. godini podrzumijevalo bi takoe da bi BiH bila svrstana u zemlje
sa srednjim brojem saobraajnih nezgoda i brojem poginulih u saobraajnim
nezgodama u Evropi.
 4. VONJA I ALKOHOL
VOZAI ZNAJU DA U PRIPITU STANJU NE SMIJU VOZITI, NO MANJE SU UPUENI U TO TO ALKOHOL RADI
NJIHOVU ORGANIZMU
I samo jedno pie za upravljaem ubija. Nakon
prospavane noi ovjek takoer u organizmu
moe imati vie od 0,5 promila alkohola .
Malo je koji voza upuen u pojedinosti uinka
alkohola na njegov organizam, tj. na njegovu
sposobnost upravljanja vozilom. znaju samo da
u pripitu stanju ne smiju voziti.
Voza koji je popio "samo jedno pie" esto se
osjea gotovo trijezan i olako sjeda za
upravlja. No, i tad je nesposoban za vonju.
Naime, ve nakon nekoliko sekundi dosta
alkohola iz usne upljine prelazi u krv, a veinu
alkohola krv iz crijeva upije za 30 do 60
minuta.
Pijan je svaki 18. krivac za nesreu tokom
2000. godine svaka je 18. osoba - odnosno
9583 vozaa - koja je skrivila prometnu
nesreu, bila pod utjecajem alkohola.
Vozai dobro znaju da ne smiju voziti u pijanu i
pripitu stanju, no manje su svjesni kako ni
suvoza ne smije biti pijan. I za njega vrijedi
doputena granica od 0,5 promila. Pijaniji od
toga trebali bi se voziti na stranjem sjedalu.
No, nije opasan samo alkohol neposredno prije
vonje. I nakon prospavane noi, poslije pijenja
vee koliine alkohola, esto ovjek, iako misli
da je sasvim trijezan, ima u krvi koliinu
alkohola veu od doputene - vie od 0,5
promila! Prim. dr. sc. D. Breitenfeld naglaava
da je djelovanje alkohola esto uvjetovano i
vremenom kad je pie popijeno: najgore je
ujutro (natate).
Takoer, uinak alkohola ovisi i o fizikoj
konstituciji osobe: ljudi slabije tjelesne grae,
osobito ene, slabije podnose alkohol.
Pripiti vozai vozai moraju znati:

ve nakon 0,5 promila ovjek postaje ele da se istiu u vonji

hrabriji, kasnije zapaaju "stop svetlo"
manje paljiv, slabo procenjuju rastojanje izmeu vozila
pospaniji ili veseliji, kasnije reaguju na svetlosne i zvune
bezbriniji, ali i povrniji u procjeni signale
sposobnosti za vonju i uvjete na cesti. tee raspoznaju crvenu i zelenu boju
Pod utjecajem alkohola vozau je sueno tee raspoznaju smetnje pri vonji nou i u
vidno polje, katkad vidi dvostruko, sumraku
pokreti su mu neusklaeni, esto umesto konice pritisnu pedalu gasa ili
tee procjenjuje udaljenosti na cesti, obratno
slabije podnosi svjetla vozila koje mu dolazi
ususret,
refleksi su mu sporiji.
su nekritini, samouvereni, lakomisleni
potcenjuju opasnost
voze prebrzo
ulaze u "makaze"
prelaze pune linije
nepropisno pretiu
sjeku krivine
ne potuju prava prvenstva
 Prema istraivanjima kod nas i u svijetu
alkoholisanost je jedan od glavnih uzronika
saobraajnih nesrea.
Najtee nesree po broju rtava i po
priinjenoj materijalnoj teti prouzrokuju
alkoholisani vozai. Smrtnost u tim nesreama
je i do sedam puta vea nego u drugim
sluajevima.
Za razliku od trijeznih i zdravih vozaa,
alkoholisani vozai svojim nainom vonje
ometaju bezbedno odvijanje saobraaja.
I najmanje koliine alkohola ugroavaju
bezbednost saobraaja. Naroito je nona
vonja uz alkohol znatno zamornija i
potencijalno opasnija, pa su udesi nou ei
zbog slabe vidljivosti, zaslijepljenosti i vee
pospanosti vozaa.
Trijezan voza vidi saobraajni znak na 140
metara udaljenosti, dok alkoholisan na svega
118 metara.
Zbog usporenosti refleksa i produenja
psihike sekunde zaustavni put vozila kojim
upravlja pripit voza je znatno dui, a nesree
su zato ee.
Vozai, motociklisti, biciklisti i svi drugi
uesnici u saobraaju moraju znati da se
popijeni alkohol iz organizma sporo izluuje.
Potrebno je 6-12 h, a ponekad kod jaeg
pijanstva i puna 24 asa, da bi alkohol
potpuno nestao iz organizma.
Obilno pijenje u kasnim veernjim asovima
predstavlja veliku opasnost, jer i posle
vieasovnog spavanja u krvi moe zaostati
nedozvoljena koncentracija alkohola. Mnogi
vozai zbog toga nisu bili sposobni za
bezbednu vonju, pa im je vozaka dozvola i
oduzimana.
 U mahmurluku poslije pijenja svaki uesnik u
saobraaju osjea glavobolju, oteano
zapaa i usporeno reaguje. Zato mahmurni
vozai esto izazivaju udese.
Motociklisti i biciklisti u pijanom stanju
osetljivi su na poremeaj ravnotee, koji
neminovno dovodi do krivudave vonje i
najee zavrava padom.
Obvezatno o tome moraju voditi rauna
mladi vozai, koji nemaju dovoljno iskustva,
a alkohol im daje lanu hrabrost, pa uzrokuju
velik broj prometnih nesrea s najteim
posljedicama - smru i tekim ozljedama
koje nerijetko zavravaju trajnim
invaliditetom.
Sva alkoholna pia su tetna i ugroavaju
bezbednost saobraaja. Pogreno je
miljenje da pivo nije kodljivo. Pivo pored
koncentracije alkohola od 6% ima i blag
uspavljujui efekat.
Zato se pivo i sva druga alkoholna pia prije i
za vrijeme vonje ne bi smjeli uzimati.
Voni sokovi najbolje mogu osvjeiti vozaa,
stimulisati nervni sistem i ojaati otpornost
njegovog organizma.
Alkohol je otrov mozga i cjelokupnog
nervnog sistema. Mali mozak je posebno
izloen tetnom dejstvu alkohola, pa su
ravnotea i skladnost pokreta kod
alkoholisanih osoba poremeeni.
Broj nastradalih pjeaka iz godine u godinu
raste. Alkoholisani pjeak je esto rtva svoje
neopreznosti, oteanog shvatanja opasnosti
i usporenih reakcija. Najvie pjeaka strada u
naseljenim mestima, van pjeakog
prikelaza.
U vaem je interesu da se pridravate
savjeta:
Kada pijete, ne vozite- kada vozite, ne pijte!
Alkohol i droge

Neke kombinacije alkohola, droga i lijekova mogu imati manje ili vee neeljene
efekte. Jedno je sigurno - mijeanje bilo kojih droga ili lijekova tetnije je od droga
uzetih pojedinano i teko je predvideti kakvo e delovanje koja kombinacija imati na
pojedinca. Ako osoba uzima neki lek pod lijenikim nadzorom, svakako treba da pita
svog lijenika o interakciji lijeka sa alkoholom.
Alkohol i obiaji
U nekim krajevima nae zemlje alkoholna pia (naroito rakija, vino i pivo) konzumiraju se tokom
itavog ivota. Pije se za vrijeme praznika, svetkovina, radnim danima na radnom mestu, kod
kue uz ruak i veeru, kao i u asovima odmora.

ovjek pije kada se neko rodi, eni ili umire, kada je tuan ili veseo. Svaka ivotna situacija koristi
se za uzimanje alkoholnih pia. Kod nas sluenje alkoholnih pia gotovo je obavezno u svim
prilikama.

Uobiajeno je da se svaki gost poslui rakijom, a uvreda je za dom i za domaina ako se aa

odbije.

U mnogim drutvenim obredima alkohol simbolie bratstvo i pomirenje. Red je da se neto

popije, pa ak etikecija propisuje ta, kada i kako. Onaj ko odbija alkohol ispada nekako neutiv i
nezgodan u drutvu
Alkohol i temperatura vazduha

Hladno vrijeme

Alkohol je sredstvo koje umiruje. Moe usporiti rad srca, a moe i ubrzati tetne pojave sniene
temperature tijela.Osoba e se umoriti bre po hladnom vremenu, a organizam radi napornije
samo da bi odrao odgovarajuu tjelesnu temperaturu.

Alkohol proiruje periferne krvne sudove koji se nalaze blizu povrine tijela. Zbog toga vie
toplote naputa to tijelo i unutranji organi ostaju bez potrebne koliine toplote. Mada je
konzumacija alkohola obino propraena sa rumenilom i osjeajem toplote, temperatura
organizma zapravo opada. Krajnji rezultat moe biti da toplota napusti organizam i da se ubrza
hipotermija. Takoe alkohol ometa zdrav razum koji bi inae mogao uveriti osobu da ue unutra
sa hladnoe.

Alkohol odstranjuje iz organizma vie tenosti nego to vi unosite pijui ih. Po hladnom vremenu
organizam gubi vodu ne samo znojenjem, nego i disanjem, kada osoba koristi vlagu da bi zagrijao
hladan vazduh. Hladan vjetar takoe podstrekava dehidraciju i kada je osoba umorna, organizam
ima manje energije da se izbori sa stresom zbog proizvodnje dodatne toplote.

Da bi zimi odravali sinuse istim, savjetovano je izbjegavanje alkohola koji moe izazvati
nagomilavanje i dehidraciju, inei sluz debljim.
Toplo vrijeme

Izbjegavajte alkohol ljeti, jer izaziva pretejrano izbacivanje vode iz organizma i utie na
rasuivanje, zbog ega osoba nije ni svjesna da se tijelo pregrijava.

Izbjegavajte alkohol da biste izbjegli toplotni stres, jer on remeti borbu organizma protiv
toplotnog stresa. To moe izazvati naprezanje srca.

Odrasli preko 55 godina imaju manje djelotvoran tjelesni termostat i kontrolni ureaj ei. Zbog
toga treba da izbjegavaju konzumiranje alkohola.

Alkohol nije samo sredstvo za umirivanje, takoe se ponaa i kao sredstvo za izbacivanje vode,
izvlaei vie tenosti iz organizma. Zbog toga e alkoholna pia uiniti da se osoba osea gore
nego ranije.
DA LI STE ZNALI...

Vezivanjem pojaseva mogunost povreivanja smanjena je do 65 odsto. Oko 90 odsto

saobraajnih nezgoda desi se u gradu.

Sudar pri brzini od 50 kilometara na as jednak je padu sa etvrtog sprata.

Svake godine na drumovima EU ivote izgubi vie od 40.000 osoba. Poredjenja radi, toliki broj
rtava bio bi zabiljeen ako se sakupe sve avionske nesree u jednom vijeku.

Po podacima iz 2001. godine, jedna osoba ima 15 puta vee izglede da pogine u automobilskoj
nego kada je vezanjem pojasa.
 Kakav je uinak pojedinih nivoa alkohola u krvi na mentalne
funkcije organizma?

0,2 do 0,3 promila

Osoba osjea laganu euforiju i gubitak srameljivosti. Nema vidljivog depresivnog

uinka, osoba je umjereno oputena.

0,4 do 0,6 promila

Javljaju se manje smetnje u razboritosti i sjeanju, te smanjenje opreza. Emocije

su intezivnije, a ponaanje moe postati preuveliano.
 0,7 do 0,9 promila

Pojavljuju se lagane smetnje u ravnotei, govoru, vidu, vremenu reakcije i

sluhu. Smanjena je mogunost procjene i samokontrole, smetnje u razboritosti
i sjeanju. Pripita osoba je u stanju euforije i vjeruje kako funkcionira bolje neko
to je to stvarno.

1 do 1,25 promila

Mogu se javiti znaajne smetnje motornoj koordinaciji i gubitak pravilne

procjene, potekoe u govoru, te smetnje u ravnotei, vidu, vremenu reakcije i
sluhu.
1,3 do 1,5 promila

Javljaju se velike smetnje motorikim funkcijama i manjak fizike kontrole,

zamuen vid, znaajan gubitak ravnotee i ozbiljne smetnje u procjeni i
shvaanju.
1,6 do 1,9 promila

Prevladava stanje tjeskobe, depresije i nemira, moe se javiti munina.

2 promila

Prevladava osjeaj zbunjenosti, izgubljenosti i dezorjentiranosti. Osoba

moe trebati pomo kako bi ustala ili hodala. Mogua su razdoblja kojih se
osoba ne sjea.
2,5 promila

Izraene su ozbiljne smetnje u svim mentalnim, fizikim i osjetilnim

funkcijama.
3 promila

Osoba ne shvata gdje se nalazi, moe doi do nesvjestice i teeg buenja iz

tog stanja.
 3.5 promila

Ovo stanje je jednako stanju kirurke anestezije i mogua je

pojava kome.

4 promila i vie

Uzrokuju komu, a mogua je i smrt zbog prestanka disanja, vrlo

niskog tlaka ili guenja tokom povraanja zbog nepostojanja
refleksa kojim bi se tekuina iskaljala iz plua.
MOGU LI SE SPRIJEITI SAOBRAAJNE NESREE ???

Saobraajne nesree dogaaju se svakog dana, i iako su neke od njih neizbjene,

mnoge se mogu sprijeiti. Dakle, ta moete da uradite da biste izbjegli saobraajnu
nezgodu?

Odgovor je veoma jednostavan - koristite zdrav razum i potujte osnovna pravila

ponaanja na putu.

Potujte ogranienja brzine - kad sjednete za volan nemojte gubiti iz vida da je va

automobil mona maina, budite veoma paljivi i potujte ogranienja.

Budite usredsreeni na vonju - Ljudska nemarnost je uzrok najveeg broja

saobraajnih nesrea.

Tokom vonje trebalo bi da budete usredsreeni na tri stvari:

saobraajne propise,
put,
i druge vozae.
Nekoliko misli za vozae

Sada se trebate zapitati kako sebe vidite, potie da uine isto.

kao vozaa, u usporedbi i s drugim
europskim vozaima i s drugim vozaima
u Vaoj zemlji.
Mislite li da ste sigurniji, sposobniji i bri?
to biste htjeli biti?
Da li ikada:
vozite prebrzo za odreene uvjete?
ne veete sigurnosni pojas ili ne traite od
drugih u automobilu da veu svoj?
vozite nakon to ste popili malo previe?
Cestovna sigurnost je svaija elja i
odgovornost. To ukljuuje i Vas, Vau
obitelj i prijatelje.
To to ste doli i podrali ovaj okrugli sto
pokazuje da Vas zanima sigurnost i
vonja. Nadamo se da e Vas to to ste
uli potaknuti da odigrate svoju ulogu u
tome da nae ceste uinimo sigurnijim za
sve.

Autori:
Ako moete odgovoriti s NE na sva tri
SRTRE 3, Copyright: publisher Editor: J.-P. Cauzard
pitanja, vrlo ste November 2004
neuobiajeni tip vozaa.
Svi oekujemo da se drugi vozai
ponaaju sigurno i pristojno prema nama;
oni isto trebaju dobiti od nas.
Ukoliko se ponaate opasno, to i druge
IVIMO IVOT BEZ ALKOHOLA

JER ALKOHOL

ODUZIMA IVOT!!!
HVALA NA PANJI !