VREDNOVANJE I

SAMOVREDNOVANJE

DEMOKRATSKE ŠKOLE
Sarajevo, 14.-15.02.2015.
Svrha i cilj inicijative
U koje svrhe nam je potrebno da procijenimo demokratičnost škole?
Naš konačni cilj je učinkovitije postići obrazovne ciljeve i omogućiti učenje
demokratskih koncepata i vježbanje demokratskih vještina u praksi.
Kulturne norme poboljšanja škole:
1. ZAJEDNIČKI CILJEVI ZNAMO KAMO IDEMO
2. ODGOVORNOST ZA USPJEH MORAMO USPJETI
3. KOLEGIJALNOST ZAJEDNO NA TOME RADIMO
4. STALNO POBOLJŠAVANJE MOŽEMO BITI BOLJI
5. CJELOŽIVOTNO UČENJE UČENJE JE ZA SVAKOGA
6. PREUZIMANJE RIZIKA UČIMO POKUŠAVAJUĆI NEŠTO NOVO
7. POTPORA NEKOME UVIJEK TREBA POMOĆ
8. UZAJAMNO POŠTOVANJE SVAKO IMA NEŠTO ZA PONUDITI
9. OTVORENOST MOŽEMO RAZGOVARATI O NAŠIM RAZLIKAMA
10. SLAVLJE I HUMOR DOBRO SE OSJEĆAMO
ŠKOLA KAO OBJEKT ANALIZE

PRIKUPLJANJE PODATAKA

ŠKOLA

OBRADA ODLUČIVANJE

INTERPRETACIJA DISEMINACIJA
Samovrednovanje i vanjsko vredovanje su
dva aspekta koja trebaju pridonijeti
konsolidaciji sistema osiguranja kvalitete
kako bi se doprinijelo stalnom poboljšanju
obrazovne ponude škole.
 U koje svrhe nam je potrebno
poboljšanje škole?

Konačni cilj je učinkovitije postići

obrazovne ciljeve!
SAMOVREDNOVANJE ŠKOLE

međunarodni / europski /
nacionalni standardi / kriteriji

ustanova / samoplaniranje i
samoevaluacija samorazvoj
organizacija

potrebe i interesi lokalne zajednice

PROCES SAMOVREDNOVANJA TEMELJEN
NA ŠKOLI
PREDPLANIRANJE
- informirati - motivirati
- anticipirati i - umanjiti prijetnje

PLANIRANJE
- prepoznati razloge - prepoznati teme za vrednovanje
- odrediti prioritetne teme - fokusirati vrednovanje
- odlučiti o publici - prepoznati ograničenja

DOBIVANJE INFORMACIJA
- napraviti instrumente za prikupljanje podataka
- obraditi podatke - formulirati komentare i preporuke

UPOTREBA INFORMACIJA
- oblikovati prosudbe - odlučiti
- izvijestiti - provesti odluke
- nadzirati tekuću provedbu
 SAMOVREDNOVANJE ŠKOLE
Samovrednovanje nije cilj za sebe. Temeljni cilj je pridonijeti stalnom poboljšanju kvalitete
škola (svake škole) i postići obrazovne ciljeve koje slijedi svaka škola unutar općenijiteg
referentnog okvira koji predstavljaju nacionalne obrazovne politike.

Neke europske zemlje postupno se odmiču od sistema vanjskog vrednovanja škola ka

uspostavi sistema osiguranja kvalitete u kojemu vanjsko vrednovanje mijenja svoju kontrolnu
funkciju u funkciju potpore aktivnostima samovrednovanja škole.

U ovom postupnom pomaku perspektive, čak i samovrednovanje nalazi, ili može naći, novo
svrstavanje unutar sistema u kojem:

• Škole postaju temeljna obrazovna jedinica za osiguranje značajki kvalitete sistema.

• Škole dobivaju nužnu potporu za izradu nacrta i provedbu vlastitih planova razvoja i
poboljšanja.

• Definicija ciljeva obrazovnog sistema izravno uključuje škole.

• Škole su opskrbljene nužnim metodološkim alatima za samovrednovanje i učinkovitom

potporom za njegovu provedbu.

• Profesionalno usavršavanja nastavnika se posebice referira na potrebe utvrđene na razini

škole i s pogledom na profesionalno usavršavanje utemeljeno na školi koje uzima u obzir i
potrebu izgraditi nužno znanje i vještine za provedbu samovrednovanja.
PRIMJER OSIGURANJA KVALITETA

• Indikator br. 1: Prioriteti i razvojni plan škole

• Indikator br. 2: Kurikulum
• Indikator br. 3: Proces poučavanja i učenja
• Indikator br. 4: Praćenje, vrednovanje i izvještavanje
• Indikator br. 5: Klima u razredu i školi
• Indikator br. 6: Rukovodstvo i menadžment škole
• Indikator br. 7: Kompetencije i motivisanost
nastavnika
• Indikator br. 8: Resursi
• Indikator br. 9: Saradnja sa roditeljima i lokalnom
zajednicom
• Indikator br. 10: Saradnja sa profesionalnim
organizacijama i istraživačkim
institucijama
OSNOVNI MODEL I FAZE SAMOVREDNOVANJA
Pripremni koraci u samovrednovanju:
FILOZOFIJA
Mora se prihvatiti sljedeće:
- Žarište mora biti na učenju i na nastavi
- Povratna informacija je odlučujuća za
stalno poboljšanje
- Ljudi su posvećeni onomu u čemu se
dragovoljno aktivirali
- Suvisla promjena i razvoj dolaze iznutra
KRITERIJI
- Izjave kakve bi stvari trebali biti koje se
koriste kao mjera uspješnosti.
- Kriteriji uspješnosti utvrđuju vezu
između informacija o tome kakve bi
stvari trebale biti i informacija kakve
stvari jesu. Kriteriji su katkada znani
kao pokazatelji.
DOKAZ
Informacije potrebne za mjerenje uspješnosti:
- Odlučite kakvu informaciju trebate –
dvije vrste:
- Kvantitativne - Objektivne, opći trendovi
- Kvalitativne – Subjektivne, detaljna
informacija
- Odlučite kako prikupiti informacije
POSTUPCI
Utvrđuju se fokusiranjem na sljedeće:
- Ciljevi – Za koga je to? Što time dobivaju
učenici / nastavnici?
- Ozračje – Uključiti samovrednovanje u
akcijske planove. Promislite o nalazima.
Osigurajte praćenje.
- Tajnost – Zajamčite ju. Samovrednovanje
se ne fokusira na pojedince.
- Rezultati su samo za unutarnju upotrebu.
- Kritički prijatelj – Pomaže objektivnosti. Pita
ključna pitanja. Nudi savjet i podršku.
PRIPREMNI KORACI

PODUZIMANJE SAMOVREDNOVANJA

Odlučiti što će biti vrednovano:

• Prepoznati fokus vrednovanja – cijela škola/

razred/pojedinac

• Utvrditi kriterije uspješnosti,

dokaze i alate za
samovrednovanje (instrumentarij)

• Prilagoditi alat kako bi se osiguralo fokusiranje

 PRIPREMNI KORACI
PRIKUPITI INFORMACIJE
• Odrediti raspored
• Dati uputstva skupljačima informacija
• Odvojiti vrijeme za prikupljanje
SLOŽITI, ANALIZIRATI I INTERPRETIRATI
PRIKUPLJENE INFORMACIJE
• Razviti metode za prikupljanje, obradu i analiziranje
informacija
• Odvojiti vrijeme za svaki zadatak
• Odvojiti vrijeme za prikupljanje
PREDSTAVITI NALAZE
Upotrijebite sljedeće naslove za završni izvještaj:
• Svrha samovrednovanja, upotrebljeni alati,
analiza informacija, zaključci i preporuke
PRIPREMNI KORACI
PROMISLITE O IZVJEŠTAJU
• Predstavite i predajte izvještaj svim zaposlenicima
na razmatranje
• Odvojite vrijeme za određivanje sljedećih koraka u
skladu sa preporukama
• Uzmite u obzir mišljenje zaposlenika i drugih korisnika

OSIGURAJTE PRAĆENJE
• Uspješne stvari su sada učvršćene i integrirane u život
škole
• U sljedećem planiranom razdoblju nastaviti raditi na
nedovršenim stvarima
• Neuspješne stvari se revidiraju ili zamjenjuju novim
akcijskim planovima kako bi se radilo na dogovorenim
prioritetima
USPJEŠNA ŠKOLA I SAMOVREDNOVANJE
Šta čini školu uspješnom? Koji su uslovi potrebni da
dobijemo općenito dobre rezultate?

• Jasna slika o temeljnim zadacima škole i svijest o njenim ciljevima

Obrazovni ciljevi i njihova bit moraju biti jasni nastavnicima, učenicima,
drugim članovima školske zajednice i roditeljima. Škola mora prodiskutirati
obrazovne ciljeve kako bi ih pojasnila svima, primjerice na sastancima
nastavnika posvećenim planiranju, u školskim brošurama itd. Direktor škole
ima najveću odgovornost za stvaranje i pojašnjenje zajedničkih ciljeva. On
mora biti sposoban voditi diskusiju o obrazovnim ciljevima i stvoriti
očekivanja o postizanju tih ciljeva.

• Jako pedagoško vođstvo

Vođstvo škole (školski odbor i direktor) daju prioritet obrazovanju. Direktor
treba imati jasnu sliku o temeljnim zadacima škole i žarišnim razvojnim tačkama
kurikuluma/NPP. Direktor ima ključnu odgovornost za rast i razvoj učenika, ali i
za profesionalni razvoj školskog osoblja. Stalno se mora odvijati diskusija, npr.
Radi poboljšanja odnosa nastavnika i učenika. Mora se osigurati i stalno
profesionalno usavršavanje osoblja.
 JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO
Izazov očekivanjima o učenju i kvaliteti učenja
Škola stvara u učenicima očekivanja koja ih aktiviraju i ima
velika očekivanja o rezultatima učenja i postignuću obrazovnih
ciljeva. Nivo zahtjeva je izjednačen i veoma visok.
Uspostavljena je veza između nivoa zahtjeva i učenikovog-
icinog kapacitet učenja. Zadaci učenja i situacije su oblikovani
tako da zahtijevaju intelektualno razmišljanje.

Osiguranje mogućnosti učenja i posvećenosti učenju

Nemir tokom rada u razredu se
smanjuje na minimum kako bi se
osigurala koncentracija. Pridaje se
stalna pažnja faktorima koji
osnažuju učenje, a ti faktori mogu
biti promjenjivi. Školski raspored
je primjereno planiran s aspekta
učenja. Unutrašnjoj motivaciji učenika pridaje se posebna
pažnja.
JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO
Neprekidni monitoring učeničkog napretka
Učenički napredak se monitorira sa nivoa škole, razreda i predmeta.
Pedagoški monitoring je središnji dio školskih aktivnosti. On je
temelj odluka o fokusu aktivnosti i razvojnim potrebama. I metode
ocjenjivanja su predmet stalnog razvoja kako bi se pružila bolja
potpora vrednovanju rezultatskih postignuća.

Sigurno i dobro organizirano okruženje

Mir je središnji preduslov djelotvornog učenja. Sve strane moraju
razumjeti i slijediti radna pravila škole.
Učenici trebaju biti uključeni u donošenje i
održavanja školskih pravila. Još važnije
je obratiti pažnju na kvalitetu
odnosa nastavnik - učenik. Dobri
odnosi povećavaju osjećaj sigurnosti.
Školsko okruženje treba biti pozitivno i
ohrabrujuće.
JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO
Saradnja između škole i doma
Škola ima dobro organizirane načine komunikacije na nivou
škole, razreda i učenika. Roditelji dobivaju i mentalnu i
tehničku podršku pri pomaganju učenikovom učenju. Roditelji
znaju obrazovne ciljeve škole i diskutiraju o njima sa školom.
Saradnja je međusobna i višestrana.

Stalan razvoj osoblja

Dobra metoda brige o
poboljš anju škole je
organizovati sistemsko
profesionalno usavršavanje
zaposlenika usmjereno ka
cilju. I za ovo je najodgovorniji
direktor.
DEMOKRATSKA KLIMA U ŠKOLI

►Obrasci komunikacije između direktora i

nastavnika i saradnika postaju modeli ponašanja
u procesima socijalizacije u školi.

►Ostvarivanjem demokratskih principa i vrijednosti

u školi učenici stiču znanja o demokratiji i
pripremaju se za život u demokratskom društvu,
na najbolji mogući način.
ŠTA JE DEMOKRATSKO UPRAVLJANJE ŠKOLOM?

Participacija (uključivanje, učešće)

Lokalne
Nastavnika Učenika Roditelja
zajednice

Kao put za stvaranje dobre pedagoške

klime u školi
ČETIRI FUNKCIJE MENADŽMENTA

PLANIRANJE

KONTROLA ORGANIZACIJA

VOĐENJE
KOORDINIRANJE
OVE FUNKCIJE SE OBAVLJAJU KROZ ULOGE

►Komunikatora
►Pregovarača
►Motivatora
►Informatora
►Koordinatora
Dakle, savremeni rukovodioci u obrazovanju
treba da budu menadžeri - lideri.
NOVE ULOGE EDUKATORA

1. EKSPERTI ZA SADRŽAJ I PRENOŠENJE ISTOG

2. KONTINUIRANO SE PROFESIONALNO NADGRAĐUJU I UČE
3. EVALUIRAJU I SEBE I SVOJE KOLEGE
4. STRATEŠKI PLANIRAJU I UTIČU NA MJERE JAVNE POLITIKE
5. VOĐE
6. MENADŽERI
7. SAVJETNICI
8. MEDIJATORI (FACILITATORI)
9. RADE U TIMU
10. ISTRAŽIVAČI
NOVE ULOGE EDUKATORA

1. EKSPERTI ZA SADRŽAJ I PRENOŠENJE ISTOG

2. KONTINUIRANO SE PROFESIONALNO NADGRAĐUJU I UČE
3. EVALUIRAJU I SEBE I SVOJE KOLEGE
4. STRATEŠKI PLANIRAJU I UTIČU NA MJERE JAVNE POLITIKE
5. VOĐE
6. MENADŽERI
7. SAVJETNICI
8. MEDIJATORI (FACILITATORI)
9. RADE U TIMU
10. ISTRAŽIVAČI
ZNANJA I VJEŠTINE EDUKATORA

• Kritičko mišljenje
• Interkulturalna osjetljivost/kompetencija
• Rad u manjim grupama i timski rad
• Mirno rješavanje sukoba
• Obrada kontraverznih tema
• Akciona istraživanja
• Zastupanje i prezentovanje svog mišljenja/stava
• Preuzimanje različitih perspektiva
• Praćenje, vrednovanje i samovrednovanje
• Razvojno planiranje
• Kroskurikularna suradnja
• Obuka kolega
• Osvještavanje vlastitih stereotipa i predrasuda
ZNANJA I VJEŠTINE EDUKATORA

• Kritičko mišljenje
• Interkulturalna osjetljivost/kompetencija
• Rad u manjim grupama i timski rad
• Mirno rješavanje sukoba
• Obrada kontraverznih tema
• Akciona istraživanja
• Zastupanje i prezentovanje svog mišljenja/stava
• Preuzimanje različitih perspektiva
• Praćenje, vrednovanje i samovrednovanje
• Razvojno planiranje
• Kroskurikularna suradnja
• Obuka kolega
• Osvještavanje vlastitih stereotipa i predrasuda
PRIMJER INDIKATORA OSIGURANJA KVALITETA

Indikator br. 1: Prioriteti i razvojni plan škole

Indikator br. 2: Kurikulum/NPP
Indikator br. 3: Proces poučavanja i učenja
Indikator br. 4: Praćenje, vrednovanje i izvještavanje
Indikator br. 5: Klima u razredu i školi
Indikator br. 6: Rukovodstvo i menadžment škole
Indikator br. 7: Kompetencije i motivisanost nastavnika
Indikator br. 8: Resursi
Indikator br. 9: Saradnja sa roditeljima i lokalnom
zajednicom
Indikator br. 10: Saradnja sa profesionalnim organizacijama,
istraživačkim institucijama i NVO
INDIKATORI I ATRIBUTI
STATUS ODG NA NIVOU SISTEMA: CILJEVI, ZAKONI I
PROPISI, STRATEŠKI DOKUMENTI/DOKUMENTI
OBRAZOVNE POLITIKE, NASTAVNI PLANOVI I
PROGRAMI, UDŽBENICI

ODG NA NIVOU ŠKOLE: ŠKOLSKA KULTURA,

ODG NA NIVOU RAZREDA: SADRŽAJI I
METODE UČENJA I POUČAVANJA, RAZREDNA
ATMOSFERA
OSPOSOBLJENOSTI UČENIKA/CA ZA DG:
RAZUMIJEVANJE POJMOVA, VJEŠTINE
 Vrijednosti
KOGNITIVNE VRIJEDNOSTI
udska i građanska prava


zastupljena u većini udžbenika viših razr

Opšta ljudska i građanska prava
zastupljena u svim znacajnijim
dokumentima;većini udžbenika,
nastavnim i vannastavnim aktivnostima Mogući indikator:
Dječja prava zastupljenost u svim
sadržaji zastupljeni značajnijim
dokumentima; NPP,
 Pravda i društvena odgovornost
većini udžbenika,
 Mir i nenasilno rješavanje sukoba nastavnim i
vannastavnim
Interkulturalizam, uvažavanje
različitosti aktivnostima
Socijalna inkluzija


da, a u manje od polovine udžbenika

nižih razreda
ŠKOLSKA KULTURA (1-5) – jedan od mogućih primjera upitnika
navikava učenike/ce na savjesno izvršavanje školskih obaveza 3,92
pobuđuje interes učenika/ca za zbivanja u školi 3,92

jača spremnost učenika/ca da stanu u obranu osobe kojoj se nanosi nepravda 3,91

razvija učenički osjećaj odgovornosti za vlastite postupke 3,90

razvija učeničku sposobnost uživljavanja u probleme drugih 3,89

jača učeničku sigurnost pri samostalnom donošenju odluka 3,85

navikava učenike/ce na samokritiku 3,84

pobuđuje interes učenika/ca za zbivanja u društvu 3,80

potiče učenike/ce na poštivanje drugih religija 3,78

potiče učenike/ce na poštivanje drugačijih svjetonazora i kultura 3,67

jača osjećaj nacionalnog ponosa kod učenika/ca 3,59

potiče učenike/ce na poštivanje prava osoba koje pripadaju nacionalnim
3,52
manjinama
razvija učeničku potrebu da pomogne socijalno ugroženim osobama 3,41
potiče učenike/ce na dobrovoljni rad u lokalnoj sredini
3,26

jača kod učenika/ca osjećaj pripadnosti evropskom i globalnom gradjanstvu 3,16

OSPOSOBLJENOST UČENIKA/CA ZA DEMOKRATSKO GRA[ANSTVO (1-5)
POSJEDOVANJE VJEŠTINA

nenasilno rješavanje sporova 3,33

rješavanje zajedničkih problema u saradnji s drugima 3,31

argumentirano zastupanje vlastitog mišljenja i stava 3,21

donošenje odluke uz poštivanje drugačijih mišljenja i stavova 3,12

planiranje i upravljanje svojim vremenom 3,07

kritičko ispitivanje informacija 2,89

GDJE JE NAŠA ŠKOLA?

Škola u kojoj ‘’Svi smo odgovorni

živi demokratija za donošenje odluka’’

Otvorena vrata
- otvoren duh

Otvorena vrata
- zatvoren duh

Škola koja prihvata

‘’Ja znam najbolje’’
autoritarne vrijednosti