Você está na página 1de 23

Nezaposlenost u Hrvatskoj

 registrirana nezaposlenost u Hrvatskoj  od početka 80-tih u neprestanom


porastu
 od početka devedesetih za našu zemlju karakteristična  masovna
nezaposlenost
 krajem studenog 2001. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje registrirano je
bilo 385,3 tisuće nezaposlenih osoba što, uz broj zaposlenih od 1.333,3
tisuće  daje stopu nezaposlenosti od 22,3%
 TIJEKOM 2001.god. – javlja se trend usporavanja rasta nezaposlenosti (
pripisuje se porastu potražnje za radom) – u ovoj god broj slobodnih radnih
mjesta porastao je u prosjeku za 35 posto
 u odnosu na prethodnu godinu – pojačanje sezonske potražnje za radom u
turizmu i svim djelatnostima koje su s njim povezane  pozitivna kretanja u
ponudi radnih mjesta prisutna i u postsezonskim mjesecima
 U Hrvatskoj je početkom devedesetih godina 20. stoljeća “uslijedila
‘eksplozija’ u broju nezaposlenih”2 (Galić 2008:1)
 Nisu svi nezaposleni prijavljeni na Zavod za zapošljavanje
 Kako to tumači Zoran Malenica, “uglavnom se radi o građanima koji više
godina traže posao pa su izgubili povjerenje u institucije ili su u onoj
kategoriji nezaposlenih koji preko Zavoda ne mogu ostvariti nikakva prava”
(2007:132)
 Devedesetih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj oko 500.000 ljudi izgubilo svoj
posao
 Krajem 2008. godine  Hrvatskoj se počeli osjećati učinci velike svjetske
krize
 do danas u Hrvatskoj stvorio se broj više od 100.000 novih nezaposlenih
 Najveći pad ekonomske aktivnosti od osnutka hrvatske države, a uzrokovan
svjetskom krizom, zabilježen je u 2009. godini (Lakoš 2010:433).
 Podaci jednoga kvantitativnog istraživanja u Hrvatskoj pokazuju kako osobe
starije od 45 godina imaju vjerojatnost ponovnog zapošljavanja ispod 30%
(Šverko et al. 2006; usp. Vukelić 2008).
Životni standard

 mjeri se ekonomskim i socijalnim pokazateljima, različitim metodama…


 Npr.  raspoloživom dohotku u jednom kućanstvu u jednomjesečnome
razdoblju (Bejaković 2005:134)
 Promatramo li statistički kategorije kao što su plaće i osobna potrošnja,
pokazuje se kontinuiran rast pa se, najmanje na toj osnovi, načelno može
govoriti i o ukupnom porastu životnoga standarda
 obzirom na to da je u Hrvatskoj strukturni i masovni fenomen
 nezaposlenost nije obilježje izoliranih i marginaliziranih skupina pogađa
različite slojeve u društvu
 Takva situacija utječe na samopercepciju nezaposlenih, ali i na odnos uže ili
šire društvene okoline prema njima
 Sami nezaposleni sebe često ne doživljavaju kao manje vrijedne osobe, ne
smatraju se izoliranima ili stigmatiziranima
 S druge strane, rijetko se događa da socijalna okolina okrivljuje nezaposlene
za stanje u kojem se nalaze
(Ofak et al. 2006:21; usp. Šverko et al. 2004)
 Sanja Crnković-Pozaić
 u jednom svojem radu upravo i piše o “radnicima i poduzetnicima iz sjene”,
o “nezaposlenima koji rade”, kako to formulira već u naslovu svojega rada
 Oslanjajući se na ondašnje postojeće statističke izvore pri HZZ-u u kojem je
zaposlena i fokusirajući se na skupinu samozaposlenih, autorica podvlači
upravo podvojenost pozicije formalno nezaposlenih i zaposlenih u sferi
neformalne ekonomije
 Formalno nezaposleni (registrirani pri HZZ-u)
 rade raznovrsne poslove u sferi neformalne ekonomije (i to ne samo kao
samozaposleni) i oni su, dakle, ti – “nezaposleni koji rade” (Crnković-Pozaić
2002)
MJERE EKOMNOMSKE POLITIKE

 kojima se želi utjecati na nezaposlenost moraju biti kompleksne i cjelovite,


zakonske promjene u okviru kojih se regulira tržište rada, modernizacija
institucija koje djeluju na tržištu rada , izravne i neizravne mjere kojima se
potiče zapošljavanje te aktivnosti kojima se uklanjaju barijere ulaganju u
gospodarstvo  sufinanciranje zapošljavanja, samozapošljavanje ,
obrazovanje nezaposlenih osoba – u cilju smanjuje nezaposlenost
 jedna od ključnih mjera koje osigurava usklađivanje strukture ponude i
potražnje na tržištu rad – obrazovne aktivnosti kojima se diže razina
zapošljivosti svih nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada
U odnosu na ostale zemlje
Nezaposlenost po županija
 2005. najveća stopa nezaposlenih - Grad Zagreb 40 278
 Najmanju stopu nezaposlenih imala je Ličko - senjska županija – 3.650
 Ukupna nezaposlenost po županijama 2005. godine iznosila je 308.739
 2010.  najveća stopa nezaposlenih  Splitsko - dalmatinska - 37 871
 najmanja stopa nezaposlenih Ličko - Senjska županija - 3 305
 Ukupna nezaposlenost po županijama 2010. godine iznosila je 302 425
 2015.  najveća stopa nezaposlenih Splitsko - dalmatinska 40 044
 najmanja stopa nezaposlenih Ličko - senjska 3 461
 Ukupna stopa nezaposlenih po županijama 2015. godine iznosila je 285 906