SEMINARSKI RAD

PREDMET : SISTEMI UPRAVLJANJA U SAOBRAĆAJU

TEMA : INFORMACIJSKI SUSTAVI U PR0METU

STUDENT:

Hajrović Rifat
1
 1. UVOD

 Izbornik INFORMACIJSKI SUSTAVI U PROMETU sastoji se od

sljedećih podkategorija:

 Informacijsko – komunikacijski sustavi u prometu

 Baza cestovnih podataka (BCP) 
 Brojači prometa (mjerila prometa)
 Cestovne meterološke stanice
 Sustavi spriječavanja poledice
 Sustavi za nadzor tunela
 Sustavi naplate cestarine i parkinga
 Sustavi vatrodojave u tunelima

2
 2. INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI U
PROMETU

 Autocesta kao prometni sustav iziskuje stalni nadzor, upravljanje i

informiranje korisnika, kako bi se i u trenucima incidentnih situacija,
prometnog preopterećenja ili obavljanja radova na održavanju
njome prometovalo sigurno. U tu svrhu uz autoceste je izgrađena
složena infrastruktura, koju čini tehnologija, poznata pod
zajedničkim nazivom "Inteligentni transportni sustavi" (Intelligent
Transportation System, ITS .

3
 Na autocestama se uspostavljaju informacijsko-komunikacijski sustavi koje
možemo podijeliti u dvije skupine:

A. Informacijski sustavi autocesta 

-  prometno - informacijski sustav,

-  sustav daljinskog upravljanja i nadzora ( koristi se samo u tunelima)
-  sustav videonadzora autoceste,
 - sustav naplate,
 - sustav videodetekcije.

B. Komunikacijski sustavi

 -  telefonsko - pozivni sustav (SOS),

 -  sustav ozvučenja tunela i
 -  sustav radiodifuzije u tunelu.

4
 Glavna integracija svih sustava autoceste odvija se u centrima za
održavanje autoceste i kontrolu prometa (COKP), gdje su smještene
centralne jedinice, odnosno centrale svih sustava postavljenih uz
dionice autoceste.

Slika 1. COKP Tunel Mala Kapela

5
 Na svim autocestama korisnicima trebaju biti na raspolaganju
komunikacijski sustav za SOS intervencije. Duž cijele trase svake
autoceste postavljaju se telefonski pozivni stupići putem kojih se u slučaju
kvara ili nezgode obavještava i poziva u pomoć operatera u COKP-i.

Slika 2.

6
 Također se uspostavlja sustav videonadzora sa kojim su povezane
kamere. Video kamere omogućavaju prikaz situacije na monitorima u
COKP-i, a imaju mogućnost automatske detekcije prometnih incidenata:
zastoja, vožnje u suprotnom smjeru, očitovanja broja, vrste i brzine
kretanja vozila.

Slika 3.

7
3. BAZA CESTOVNIH PODATAKA - BCP

 BCP (Baza Cestovnih Podataka) –  je informacijski sustav koji

omogućuje Upravitelju (subjekt koji je zadužen za gospodarenje
cestovnim prometnicama), trenutačan uvid u stanju pojedine prometnice
s ciljem kvalitetnije raspodjele financijskih sredstava, kvalitetnijeg
planiranja i održavanja cestovnih prometnica i prateće infrastrukture.

 BCP-a sadrži sve relevantne informacije i podatke koji Upravitelju

direktno pomažu u donošenju kvalitetnih, opravdanih i svrsishodnih
odluka vezane uz odabranu prometnicu ili mrežu prometnica.

 Programsko rješenje za obradu podataka omogućuje precizno

određivanje početka i kraja dionice, duljinu dionice/ceste kao i
stacionaže svih cestovnih podataka. Integrirano je s programskim
rješenjem Baze cestovnih podataka te pruža automatiziran unos u Bazu
cestovnih podataka.

8
4. SUSTAV SIGURNOSTI PROMETA NA AUTOCESTAMA

 Cilj uspostavljanja sustava sigurnosti na autocestama:

- Uspostava baze podataka o prometnim nesrećama

- Analiza i statistička obrada prometnih nesreća prema ključnim

parametrima prometne nesreće

- Priprema za povezivanje s podacima o intezitetu, strukturi i brzinskim

karakteristikama prometnih tokova te katastrom cestovnih podataka

9
 5. BROJAČI PROMETA (MJERILA PROMETA)
 Brojilo služi sa stalno prikupljanje podataka o značajkama
prometnih tokova na cestama. Preferira s korištenje automatskih
brojila prometa s induktivnom tehnologijom, jer omogućuje brzo i
točno mjerenje cestovnog prometa te pripada najnovijim rješenjima
koja mogu udovoljiti svim osnovnim i dodatnim potrebama u
prikupljanju podataka o prometu na cestama. Osobito je važno da
automatsko brojilo omogućuje točno razvrstavanje vozila u najmanje
8 skupina (prema europskom standardu).

10
 Načini brojenja prometa

- Automatsko brojenje prometa stacionarnim brojilima

- Povremeneno brojanje prijenosnim automatskim brojilima

- Brojanje prometa na cestovnim građevinama s naplatom prolaska

11
6. SUSTAVI SPRJEČAVANJA POLEDICE NA PROMETNICAMA

 Osnovne komponente sustava za sprječavanje poledice jesu :

a) Kontrolna jedinica
b) Mjerač protoka
c) Crpka
d) Visokonaponski razvodni ormarić
e) Spremnici i nadzor spremnika
f) Tlačni nadzor
g) Spremnik sa tekućinom
h) Profil za rasprščivanje

12
 Profil za rasprščivanje

Profil predviđen za montažu prethodno se sklapa u tvornici

te je podijeljen u više sekcija.
Na mlaznicama profila za raspršćivanje nalazi se određeni
broj otvora s mogućnošću promjene njihova kuta ovisno o
potrebi.

13
 Profili za raspršćivanje ugrađuju se na način da raspršćivanje
zahvaća oba kolnička traka cijelom širinom. Postavljaju se na
dubinu od 40 mm čime je omogućena ugradnja na različitim
tipovima površina i objekata (mostovi i/ili armirano-betonske
kolovoznekonstrukcije).

14
 Operacije sustava za sprječavanje poledice

a) Manuelne operacije
Manualne operacije podrazumijevaju pokretanje rada sustava ručnim putem.

b) Daljinske operacije
Daljinske operacije podrazumijevaju pokretanje sustava iz vozila.

c) Automatizirane operacije

Automatizirane operacije podrazumijevaju činjenicu da sustav ima

mogućnost kontrole i upravljanja automatiziranim putem iz vanjske
meterološke stanice koja na temelju prikupljenih podataka o
vremenskim prilikama daje naredbu startanja-pokretanja rada sustava
za sprječavanje poledice.

15
7. CESTOVNE METEROLOŠKE POSTAJE

 Cestovna meteorološka postaja je uređaj za stalno prikupljanje

podataka o meteorološkim uvjetima važnim za odvijanje prometa.
 Cestovne meteorološke postaje otkrivaju i analiziraju potencijalno
opasne situacije na cesti i prenose potrebna upozorenja na
promjenljive znakove ili druge uređaje za obavještavanje sudionika
u prometu.

16
 8. SUSTAVI ZA NADZOR TUNELA
 Tuneli se opremaju sustavima koji ispunjavaju određene norme za
održavanje života poput sustava energetskog napajanja, sustav rasvjete i
sustav ventilacije te ostalim dodatnim sigurnosnim sustavima koji
omogućavaju siguran i ugodan protok prometa kroz njih.

 Osnovne ciljeve tunelske rasvjete možemo podijeliti na :

• Primarani cilj: Omogućiti siguran i pouzdan ulaz, prolazak i izlaz iz tunela
• Sekundarni cilj: Omogućiti primarni cilj bez obzira na količinu prometa u
tunelu.

17
 9. SUSTAVI VATRODOJAVE U CESTOVNIM TUNELIMA
 Osnovne značajke požara u tunelima

Karakteristično za požare u tunelu je da temperatura u blizini mjesta

požara raste veoma brzo i dostiže visoke vrijednosti zbog
egzotermnosti proces gorenja, uz zanemarive efekte hlađenja. Požari
su u pravilu praćeni s velikom količinom dima koji dodatno otežava
gašenje, a materijal koji gori najčešće je sastavni dio vozila (presvlake,
plastični dijelovi, gorivo).

                               Slika 33. Ispitivanje protupožarnog podsustava

18
 Slika 35. Izgled tunela Mont Blanc nakon nesreće

Nezgode u tunelima s najtežim posljedicama dogodile su se 1999.

godine u tunelima Mont Blanc u Francuskoj i u austrijskom Tauernu, a
dvije godine kasnije u tunelu St. Gothard u Švicarskoj. Požar u tunelu
Mont Blanc, u kojemu je smrtno stradalo 39 osoba, a tunel potpuno
uništen u dužini većoj od 2000 metara, smatra se požarom u tunelu s
najtežim posljedicama. U Tauernu je smrtno stradalo 12 osoba, a
tunel je u većoj dužini bio teško oštećen.
19
 Osnovni elementi vatrodojavnog sustava tunela ne razlikuju se bitno
od sustava u nekom drugom objektu.

 Bitni elementi sustava su:

- vatrodojavna centrala
- ručni javljači požara
- automatski javljači požara
- elementi sustava za prosljeđivanje signala požara
- elementi sustava za upravljanje sustavom za gašenje požara
- napajanje

20
 Vatrodojavne centrale su spojene s COKP-om (Centar održavanja i
kontrole prometa) preko modula za daljinsku vezu (MDV). Moduli s
pojedine centrale spojeni su optičkim kabelima s centralnim MDV-om u
COKP-i na koji se spaja osobno računalo sa softwareom za
vizualizaciju dojavnih zona i pojedinih javljača, te štampač koji
kontinuirano bilježi sve promjene statusa vatrodojavne centrale. Optički
kabeli su spojeni na MDV-e preko transivera koji električni signal iz
MDV-a pretvaraju u optički i obrnuto. Lokalno su vatrodojavne centrale
spojene s podstanicama sustava za upravljanje i nadzor, kojima predaju
signale alarma od svih točkastih javljača i senzorskih kabela. Signal
alarma iz pojedine dojavne zone, odn. dojavnog područja uzrokuje
usmjeravanje najbliže kamere prema mjestu s kojeg je dojava došla.
Ujedno se u COKP-i oglašava zvučni alarm i na monitoru se prikazuje
slika s mjesta dojave. Zvučni alarm se može poništiti samo
intervencijom ovlaštenog osoblja u COKP-i.

21
 10. SUSTAVI KONTROLE NAPLATE CESTARINA I PARKINGA
 Plaćanje parkiranja mobilnim telefonom – Sustav “m–parking”
Vozač koji želi platiti parkiranje putem mobilnog telefona treba na svom
mobilnom telefonu napisati SMS poruku (slika 20.) koja sadrži
registracijski broj vozila (bez razmaka i specijalnih znakova) za koje želi
platiti parkiranje te ju poslati na m-parking broj odgovarajuće parking
zone - parking zone u kojoj je parkirao svoje vozilo.

Slika 20.
22
 Potvrda o izvšenom plaćanju parkiranja
Potvrda o izvršenom plaćanju stiže u obliku povratne SMS poruke na
vozačev mobilni telefon sa svim podacima o plaćenom parkiranju.
Vozač je dužan sačuvati povratnu SMS poruku jer je ona dokaz o
plaćenosti parkiranja za slučaj da je vozaču greškom izdana kazna od
strane organizatora naplate i kontrole parkiranja.

Slika 21. Izgled povratne poruke

23
 Kontrola plaćanja parkiranja putem mobilnog telefona

Svaki kontrolor na ulici opremljen je WAP/GPRS mobilnim telefonom za

kontrolu plaćanja parkiranja te prijenosnim računalom za izdavanje
kazne. Ukoliko vozilo nema istaknutu parkirnu kartu, kontrolor upućuje upit na
bazu podataka HPU-e tako da upiše dio ili cijelu registracijsku oznaku
parkiranog vozila (Slika 22.) kako bi provjerio  da li je parkiranje plaćeno
putem mobilnog telefona.

Slika 22. 24