S T O M AT O L O K A P R O T E T I K A

Stomatologija

Primjena adhezivnih pasta u stomatolokoj protetici

prof. dr. sc. Melita Valenti-Peruzovi, dr. sc. Iva . Alajbeg, mr. sc. Davor Ille, dr. stom.
Zavod za stomatoloku protetiku, Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

Adhezivna sredstva za poboljanje retencije i stabilizaciju totalnih proteza danas su dosta rairena i takvi adhezivni materijali omoguuju pacijentima sigurnije noenje zubnih proteza. Indicirani su kada tehniki dobro izraena proteza ne zadovoljava oekivanja pacijenta u postizanju retencije i stabilnosti, kada zbog objektivno slabog leita proteza nema dovoljno stabilne potpore ili kada pacijent zbog neuromuskularnih oboljenja ne moe koristiti miinu aktivnost za stabilizaciju protezne baze i koordinaciju vanih pokreta. Treba imati na umu da adheziv nije nadomjestak za loe izraenu i slabo adaptiranu protezu, te je odgovornost na doktoru stomatologije da pacijenta pravilno usmjeri i upozna s prednostima i nedostacima upotrebe ovog pomonog retencijskog sredstva

roblem retencije totalnih proteza poveava se s dobi pacijenata i promjenama retencijskog kapaciteta leita proteza. Smanjivanjem kotane mase mijenja se i oblik alveolarnog grebena i veliina kotane podloge, a nasuprot tome poveava koliina labave sluznice na leitu proteza. Nepovoljni imbenici se donekle kompenziraju neuromuskularnom usklaenou i navikom pacijenta da pridrava protezu koristei aktivnost vanih i pomonih miia za stabiliziranje proteze, izbjegavajui slobodnije i jae kretnje. U situacijama dueg ili emotivnijeg razgovora, ili vakanja neprilagoene hrane, ponekad zakau kompenzacijski mehanizmi i pacijenti s totalnim protezama dolaze u neugodnu situaciju da se uslijed poputanja retencije proteza vidljivo pomakne. Primjenom sredstava za poboljanje retencije proteze sprjeavaju se takve neugodne posljedice. Sredstva koja poboljavaju retenciju i stabilizaciju totalnih proteza danas su dosta rairena i takvi komercijalno dostupni adhezivi za retenciju proteza omoguuju pacijentima sigurnije noenje proteza. No i pacijenti trebaju biti upoznati s pravilnom upotrebom i odravanjem proteza, a naroito proteznog leita u ustima1-3. Danas su protezni adhezivi netoksini, topivi materijali u obliku kreme, praka ili tekuine, koji pojaavaju retenciju putem nekoliko mehanizama: 1) poveavaju adhezijska i kohezijska svojstva i viskozitet medija izmeu proteze i leita baze, 2) eliminiraju

praznine izmeu baze proteze i njenog leita. Adhezivi (zapravo nabubreni materijal koji nastaje kada se adheziv spoji sa slinom ili vodom) djeluje ljepljivo na obje povrine i protezu i mukoznu povrinu leita baze proteze. Adheziv poveava viskozitet sline s kojom se spaja i nabubri popunjavajui prostore izmeu tkiva leita i unutarnje povrine proteze. Protezni adhezivi koriste se od ranih 60-ih kao prirodni biljni gumasti materijali (npr. karaya, tragant i sl.), a njihovo djelovanje je pokazivalo umjerenu sposobnost adhezije, no i vrlo lako otapanje, naroito u toplim tekuinama (kava, aj, juha), ime se gubila sposobnost pridravanja proteze. Pojavili su se i neki sluajevi alergije na dodatke u pripremi biljnih adheziva, kao i iritacija leita proteza, te su ti materijali ubrzo naputeni4. Umjetni materijali koji danas dominiraju na tritu, s razliitim zatienim recepturama, uglavnom djeluju na principu mjeavina soli i brzo reaktivnih i produeno reaktivnih polimera, te dodataka za postizanje boje, konzistenciju krema ili praha, te dodatke za okus i trajnost proizvoda. U 90-im godinama adhezivi su kao dodatak sadravali male koliine benzena, koji se smatra karcinogenim, te se danas vie ne smije upotrebljavati, a klinika ispitivanja i laboratorijski testovi za osjetljivost na koi i oima i oralna toksinost moraju se provjeriti prije nego to proizvod dobije dozvolu za primjenu u praksi5.

Slika 1. Pacijent s totalnim protezama

Slika 2. Unutarnja strana gornje totalne proteze

Slika 3. Unutarnja strana donje totalne proteze s apliciranim adhezivom, prije namjetanja u usta

M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D VO M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

115

Stomatologija

S T O M AT O L O K A P R O T E T I K A

Klinika ispitivanja potporne sluznice ispod proteza, na populaciji pacijenata koji su koristili dodatnu retenciju proteza adhezivima, pokazala su da se pravilnom upotrebom adheziva i adekvatnom higijenom proteze ponekad ak i smanjuje upala na leitu baze proteze, a zbog eeg pranja i ispiranja adheziva s proteza smanjuje se i pigmentacija zubi proteze. Takoer su neka istraivanja napravljena u cilju evaluacije adheziva te je utvreno da pri noenju proteza uz upotrebu adheziva dolazi do poboljanja vane sposobnosti, manjeg pomicanja proteze u vakanju i vee stabilnosti u funkciji govora. Pacijenti su tijekom istraivanja iskazivali vee samopovjerenje i pojaanu sigurnost pri vakanju uz upotrebu adheziva6-8. Nisu sva iskustva pacijenata samo pozitivna, neki se ale na zrnatost, lo okus, kao i na potekoe pri ienju proteze od adheziva. Pacijenti koji nose loe adaptirane proteze dugotrajnom upotrebom adheziva, bez kontrole stomatologa, poveavaju opasnost pojaane resorpcije kotane podloge na leitu baze proteze. Adhezivi su indicirani kada tehniki dobro izraena proteza ne zadovoljava oekivanja pacijenta u postizanju retencije i stabilnosti proteze, kada zbog objektivno slabog leita proteza nema dovoljno stabilne potpore ili kada pacijent zbog neuromuskularnih oboljenja ne moe koristiti miinu aktivnost za stabilizaciju protezne baze i koordinaciju vanih pokreta. Takoer, pacijenti s potekoama luenja sline (disfunkcijom slinovnica) mogu koristiti adhezijska sredstva za poboljanje retencije proteze, kao i pacijenti nakon resekcijske kirurke terapije, ili traumatske modifikacije oralne upljine. Kod pacijenata koji pate od kserostomije, kao popratne nuspojave medikaciji, nakon zraenja glave i vrata, kod nekih sistemskih oboljenja, ili oboljenja lijezda slinovnica, velike potekoe u noenju totalne proteze mogu nastati i zbog poveane tendencije ulceracija tkiva leita. Neke bolesti mogu komplicirati noenje proteza, npr. cerebrovaskularni inzult, to moe dovesti do djelomine ili potpune paralize oralne muskulature te smanjenog taktilnog osjeta dijela oralnog kaviteta. Orofacijalna diskinezija je esta popratna pojava fenotijazinskih trankvilizera, neuroleptika, ak i nekih gastrointestinalnih lijekova koje pacijenti due uzimaju. Takav poremeaj manifestira se nekontroliranom miinom aktivnou jezika, obraza, usana i mandibule. U takvim situacijama retencija i stabilizacija proteza, kao i funkcija vakanja i govora, mogu biti jako oteani pa je dodatna retencija pomou adheziva velika pomo za takve pacijente. Treba napomenuti da adheziv nije nadomjestak za loe izraenu i slabo adaptiranu protezu, te je odgovornost na doktoru stomatologije da pacijenta pravilno usmjeri i upozna s prednostima i nedostacima upotrebe ovog pomonog retencijskog sredstva, kao i ostalim mogunostima kirurke korekcije alveolarnog grebena i ugradnje implantata za implantatima poduprte proteze. M

L I T E R AT U R A 1. Grasso JE, Rendell J, Gay T. Effect of a Denture Adhesive on Denture Retention and Stability. J Pros Dent 1994; 72(4):399-405. 2. Adisman KI. The use of denture adhesives as an aid to denture treatment. J Prosthet Dent 1989; 62:711-5. 3. Grasso JE, Gay T, Rendell J, Baker R, et al. Effect of denture adhesive on retention of the mandibular and maxillary dentures during function. J Clinical Dent 2000; 11:98-103. 4. Kapur KK. A clinical evaluation of denture adhesives. J Prosthet Dent. 1967; 18:550-8. 5. Zarb GA, Bolender CL, Carlsson GE. Boucher's Prosthodontic Treatment for Edentulous Patients, Mosby, St Louis, Missouri, 1997. 6. Tarbet WJ, Silverman G, Schmidt NF. Maximum incisal biting force in denture wearers as influenced by adequacy of denture-bearing tissues and the use of an adhesive. J Dent Res 1981; 60:115-9. 7. Fujimori T, Hirano S, Hayakawa I. Effects of a denture adhesive on masticatory functions for complete denture wearers-Consideration for the condition of denturebearing tissues. J Med Dent Sci 2002; 49:151-6. 8. Alajbeg I. Ispitivanje aktivnosti miia otvaraa i zatvaraa eljusti u ispitanika razliitih dobnih skupina, Zagreb, 2003. doktorat.

116

M E D I X L I S T O PA D 2 0 0 3 . G O D. I X B R O J 5 0