Você está na página 1de 3

Naran : Lucia Fatima Dos Reis Soares

NRE : 1810211025
Semester : VII/ Reguler
Departamento : Contabilidade
Materia : Contabilidade Publico
Dosente : Augostu de Jesus., S.E., M.S.A.

EXAME MEDIU

1. Fenomena roo Tranship II Gresik nebe tuir CAC katak iha indikasaun la tuir Lei
Aprovizionamento no regras sira seluk
Fo ita boot sira nia opiniaun minimu pagina kona ba Public Accuntability husi ministerio
transporte no Komunikasaun liga ba value fo money, good governance no lei
aprovizionamento

Resposta:

 Public Accuntability
Public Accuntability hanesan dever individu ou organizasaun hodi relata ou fo sai
responsabilidade ba aktividade nebe tuir knaar nebe iha ba relatorio orsamento.
Wainhira iha organizasaun ou kompanhia maka contabilidade nebe halo husi
ministro ou parte relevante sira.
Public Accuntability halo yang prazu kona ba informasaun responsabilidade no
sosializasaun nakloke ba parte nebe deit hanesan parte nebe relevante no parte
nebe kona efec husi politik ne rasik

Funsaun husi Public Accuntability:


1. Hanesan ferramenta kontrola ba demokrasia
Hanesan ita hatene nasaun Timor Leste moris iha demokrasia nia laran ho
nenu desizaun nebe hasai husi parte relevante tenki fo informasaun nebe faktu
no nakloke ba se deit tanto povo ou sosiadade civil

Exemplo: mak hanesan agora dadaun ita hasoru no hare rasik kazu roo Tranship II
nebe guvernu Timor Leste Liu husi Ministerio Transporte e Komunikasaun halo
kontraro ho roo transship II Gresik nebe mosu polemika tamba laiha azustamento
ou relata dadus ou nebe ho responsabilidade ou fo informasaun kona ba relatorio
nebe la imparsial. Ho nune mosu duvida iha sosiadade civil nia laran no
lamentasaun barak mai husi parte oin oin. Tamba aliha esplikasaun nebe klaru hus
ministerio transporte no komunikasaun ne rasik kona ba aluga roo tranship II
refere.

 Value For Money


Value for mnoney hanesan konseptu ou sasukat ba servisu, indicator servisu
sector publiko nebe fo sai informasaun kona ba orsamento gastus ho valor nebe
iha ba popolasaun. Indicator ida ne hanesan ekonomia efeisien ho efetivo.
Liga ho roo Tranship II Gresik implentasaun value for money laiha vantazen ba
povo Timor Leste tamba wainhira aluga ho montante osan nebe boot maibe
kondisaun roo nebe lampu kesi ho tali raffia ou kanu nebe oli sulin sai hela.
Ho nune guverno laiha politika nebe diak kona ba oinsa atu truka provisoriomente
ita nia roo berlin nakroma nebe aat ho roo transship II tamba:
1. La fo efektividade ba publiko kona ba kondisaun roo nian
2. La fo benifisiu ba ita nia rain tamba aluga ho orcamento nebe boot

 Good Guvernance
Good governance hanesan konsepto ida kona ba governu nebe moos, diak no iha
planu.
Good governance katak tau respeita boot ba hakarak povo nian ou guverno nebe
efetivo no efisien. Mekanismo prosesu ho instituisaun guverno nian kona ba
hakarak hussi povo nian.

 Lei aprovisionamento
Tuir Imformasaun nebe iha katak guvernu sei aluga roo ho naran Tranship II
Gresik hodi substitui roo suksesu nebe iha pro ho kontra tamba iha iregularidade
ou latuir lei Aprovizionamento tamba konsidera prosesu ne hafalun ho politika.

Base legal nebe gia CAC rekomenda ba MTC atu suspende temporariamente
operasaun ro transship II Gresik mak CAC nudar instituisaun independente nebe
halao nia knaar atu prevene no kombate krime korupsaun tuir mandatu nebe hatur
ona iha lei Nu 8/2009 kona ba kriasaun CAC.

Iha artigu 5 lei kriasaun CAC devende katak komisaun iha kompetensia atu
halibur ( rekolha) no analisa informasaun hirak nebe relasionadu ho kauza sir aba
korupsaun no fo hanoin (akonsela) ba kualker instituisaun ka entidade publika sira
kona ba oinsa prevene no luta hasoru hahalok korupsaun

Iha artigu 9 dekretu lei Nu 2/2015 kona ba estrutura organika CAC devini katak
unidade inspesaun no monitirizasaun (UIM) responsabel ba apoiu partisipasaun
no sensibilizasaun situasaun indikado korupsaun iha administrasaun diereita no
indireita estadu.

Tuir dadus nebe iha hatuu resultado inspeksaun MTC nian revela totalmente
kontrariu ho resultado inspeksaun CAC nian. MTC fo buat diak deit afinal CAC
no media mos iha oin hotu. Entaun sira (MTC) koko ita mais, ita ninian temuan
(Inspeksaun) nebe kontrariu. Liu-liu buat ida substansi liu mak iha prosesu
aprovizionamento ne.

Informasaun addisional nebe ekipa inspeksaun prevensaun CAC nian hetan iha
terenu releva Roo Tranship II Gresik ninian produsaun tinan 2007 no Roo sukses
nebe halo tiha ona ninian operasaun iha Timor tinan hirak nian laran fabrikadu
tinan 2017.
Iha roo ne rasik oli suli hela iha nebe perigu tebes ba roo no pasajeirus sira nian
salvasaun vida. Lampu sira mos kesi ho tali raffia no AC roo nian aat hodi uja fali
AC nebe instala deit ba iha uma nian.

Você também pode gostar