6.Matrice Matrica je, slino kao i determinanta, pravougaona ema brojeva.

Za razliku od determinante, matricu ne moemo izraunati i svesti je na jedan broj. Osim toga, uoite bitnu razliku u oznaavanjima matrice i determinante. Najzad, matrica ne mora imati jednak broj vrsta i kolona, kao tojetosluajkoddeterminante.Matriceemouvijekoznaavativelikimslovimalatinice. Proizvoljnu matricu koja ima m vrsta i n kolona moemo napisati u skraenom obliku ovako:

A= aij

mn

doksedetaljnijetomoenapisatiovako:

a11 a12 ... a1n a a22 ... a2 n . A = 21 . . . . am1 am 2 ... amn

Kadnavodimoelementematrice,umjestozagrada[],mogusekoristitiizagrade()ili

Za matricu koja ima m vrsta i n kolona kaemo da ima format m n ili da je tipa ( m, n ) . Ukoliko je

m = n, kaemo da je matrica kvadratna. Svakoj kvadratnoj matrici M moemo pridruiti njenu

determinantu,kojuemooznaitisa det ( M ) . Primjer: M =

3 4 3 4 det ( M ) = = 24 8 = 16. 2 8 2 8

Akomatricanijekvadratna,onanemasvojudeterminantu. Matrice A = aij

mn

i B = bij

p r

su jednake ako i samo ako imaju isti format, tj. m = p i n = r i

osim toga svi odgovarajui elementi na istim pozicijama su im meusobno jednaki, tj.

aij = bij ( i = 1, 2,..., m, j = 1, 2,..., n; )

MatricukojajesastavljenasamoodnulazovemonulamatricomioznaavamosaO. 6.1Operacijesamatricama 1)Sabiranjematrica Moemo sabrati samo dvije matrice istog tipa. Matrice se sabiru tako da se saberu elementi na istim pozicijama.Naime,akosudatematrice A = aij
mn

i B = bij

mn

, tadaje A + B = aij + bij

mn

Sabiranje matrica oigledno ima osobine komutativnosti i asocijativnosti. Osim toga, ako je O nula matricaistogtipakaomatricaA,imamodaje A + O = O + A = A.

2)Oduzimanjematrica Moemooduzetisamodvijematriceistogtipa.Matriceseoduzimajutakodaseoduzmuelementina istim pozicijama. Naime, ako su date matrice A = aij

mn

i B = bij

mn

, tada je

A B = aij bij

mn

3)Mnoenjematrice(realnomilikompleksnom)konstantom Matricu mnoimo (realnom ili kompleksnom) konstantom tako da svaki njen element pomnoimo sa datomkonstantom,tj. , A = aij
mn

A = aij

mn

Mnoenjematricakonstantomimasljedeeosobine: a) 1 A = A b) ( A + B ) = A + B c) ( + ) A = A + A d) ( ) A = ( A) zaproizvoljnekonstante , imatriceAiB. 4)Mnoenjematrica MatriceAiB semogu pomnoiti ( A B ili AB ) samoakojebrojvrstamatriceBjednak brojukolona matrice A. Ako je A = aij
n
mn

, B= b jk

n p

, tada je A B = C = [ cik ]m p , pri emu je

cik = aij b jk ( i = 1, 2,..., m; k = 1, 2,..., p ) .

j =1

Primjer: Neka je A =

2 2 1 2 2 14 4 8 12 4 , B= AB = = , dok je 4 6 7 4 4 + 42 8 + 24 46 32 2 + 12 10 10 2+8 BA = = . 14 + 16 14 + 24 30 10

Oitoje AB BA, daklemnoenjematricanijekomutativno.Meutim,vrijedesljedeeosobine: a) ( AB ) C = A ( BC ) asocijativnostmnoenjamatrica b) ( A + B ) C = AC + BC distributivnostmnoenjauodnosunasabiranjesdesnestrane c) A ( B + C ) = AB + AC distributivnostmnoenjauodnosunasabiranjeslijevestrane

d) det ( AB ) = det ( A) det ( B ) , akosuAiBkvadratnematriceistogformata. 5)Transponovanje(transponiranje)matrica Radiseooperacijiukojojzamijenimomjestavrstamaikolonamamatrice.Oznakom AT oznaavamo transponovanumatricumatriceA.Imamodaje A = aij

mn

AT = a ji nm .

9 1 9 3 8 . Primjer: A = 3 2 AT = 1 2 0 8 0
Operacijatransponovanjamatricaimasljedeeosobine: a) ( A + B ) = AT + BT
T

b) ( A ) = AT zasve
T

c) ( AB ) = BT AT
T

d) AT

( )

= A.

6)Stepenovanjematrica Koristei operaciju mnoenja matrica, moemo definisati i stepenovanje (kvadratne) matrice prirodnim brojem. Naime, ako je A kvadratna matrica, tada je A2 = A A, A3 = A2 A, itd. Openito je An = An 1 A, n 2. 6.2Inverznamatrica U ovoj lekciji radiemo iskljuivo sa kvadratnim matricama. U prethodnoj lekciji definisali smo osnovne operacije sa matricama. Pri tome nismo definisali operaciju dijeljenja matrica. Ta operacija senemoedefinisatiuskupumatrica,zbogpoznateinjenicedamnoenje matricanijekomutativno idajemnoenjematricamoguesamokadjebrojkolonaprvematricejednakbrojuvrstadruge,tako da se moe desiti da proizvod matrica AB postoji, a ne postoji BA. No operaciju dijeljenja matrica moe donekle da zamijeni pojam inverzne matrice. U skupu realnih (i skupu kompleksnih) brojeva znamo da je

x = xy 1 za sve x, y y

(ili x, y

) priemu je y 0. Za broj y 1 =

1 kaemo da y
(isto tako u odnosu na

je inverzni broj broja y. Oito je y y 1 = 1, dok broj 1 ima osobinu: x 1 = x za sve x za sve x ). Zato kaemo da je broj 1 neutralni element u skupu i u skupu

operacijumnoenja.Zbogtogajeopravdanodefinisatipojaminverznematriceiprateepojmovekao toemosaduraditi. Definicija 1: Kvadratna matrica koja na glavnoj dijagonali ima samo jedinice, a svi ostali njeni elementi su nule, zove se jedinina matrica. Oznaava se slovom I ili slovom E. Preciznije, sa

I n , n , oznaavamojedininumatricuntogreda,tj.jedininumatricuformata n n.

1 0 0 1 0 0 1 0 ; I3 = Dakle, I 2 = ; itd.sujedininematriceformata 2 2, 3 3, itd. 0 1 0 0 1

Zavjebu:dokaitedaje

a b 1 0 1 0 a b a b = = te c d 0 1 0 1 c d c d c a b f = d e i g h c f . i

a b d e g h

c 1 0 0 1 0 0 a b f 0 1 0 = 0 1 0 d e i 0 0 1 0 0 1 g h

Openito, jedinina matrica I n za svako n

u skupu n svih kvadratnih matrica formata n n

ima osobinu da je A I n = I n A = A za sve A n . Dakle, u skupu matrica, jedinina matrica ima onu ulogu koju ima broj 1 u skupu (prirodnih, cijelih, racionalnih, realnih ili kompleksnih) brojeva. To jerazlogdatumatricunazovemojedininom. Definicija 2: Kvadratnu matricu zovemo regularnom, ako je njena determinanta razliita od nule. U suprotnom,kaemodajetamatricasingularna. Definicija 3: Neka je A regularna matrica. Za matricu B kaemo da je inverzna matrica matrice A i piemo B = A1 , akoje A B = B A = I . Iz ove definicije odmah slijedi da, ako je B inverzna matrica matrice A, tada je A inverzna matrica matrice A, tj. tada su matrice A i B meusobno inverzne. To znai da je A1 regularnumatricuA. Jedininamatricajeregularna(oitoje det ( I ) = 1 )isamajesebiinverzna,jerje I I = I I 1 = I . Osimtoga,vrijedeisljedeeosobine: a)akosuAiBregularnematrice,tadajeABregularnamatricai ( AB ) b) ( A ) c) AT
1
1

( )

= A za svaku

= B 1 A1.

A1 zasvakuregularnumatricuAisve 0.
T

( )

= ( A1 ) zasvakuregularnumatricuA.

Definicija 4: Neka je A = aij

nn

regularna matrica. Za matricu A* kaemo da je adjungovana

T n n

matrica ili adjunkta matrice A ako je A* = Aij kofaktorimatriceA.

= A ji

n n

, pri emu su Aij ( i, j = 1, 2,..., n )

Teorem1:AkojeAregularnamatrica,tadaje A1 =

1 A *. det ( A)

Ukoliko je matrica A singularna, tj. det ( A) = 0, iz same formule je oigledno da se tada ne moe raunatiinverznamatrica A1. Primjeri:

1 1 1 1 1 1 1 1 , dokazatidaje A1 = 1 A. a)Akoje A = 1 1 1 1 4 1 1 1 1
Uputa:dovoljnojedokazatidaje A

1 A = I. 4

1 0 0 b) Data je matrica M = 5 1 0 . Nai njenu inverznu matricu i njen kvadrat M 2 = M M . 0 0 1

Oitoje det ( M ) = 1, jerjeMtrougaonamatrica.Izteorema1slijediondadaje M 1 = M *. Kofaktoriovematricesu:

M 11 = 1 M 13 = 0

M 21 = 0 M 23 = 0

M 31 = 0 M 33 = 1.

M 12 = 5 M 22 = 1 M 32 = 0

Adjungovanamatrica,atimeiinverznaondaglasi: M * = M

1 0 0 = 5 1 0 = M . 0 0 1

Za matricu koja je jednaka svojoj inverznoj matrici kaemo da je involutivna. Matrica M je dakle involutivna.Oitoje M 2 = M M = M M 1 = I .

6.3Matrinejednaine Oznaimo sa A, B, C, ... poznate matrice, a sa X (eventualno Y ili Z) nepoznatu matricu u jednaini u kojoj se pojavljuju te matrice. Prilikom rjeavanja matrinih jednaina treba voditi rauna o osobinamamatricaiosobinamaoperacijasamatricama.Nekejednaineserjeavajunaistinainkao jednainesabrojevima. Primjeri: A + X = B X = B A; A X = B X = A B; itd. Meutim jednaine A X = B i X A = B ne moemo rjeavati kako smo navikli raditi sa brojevima. Naime, ne moemo rei da je rjeenje ovih jednaina X = matricanemoedefinisatioperacijadijeljenja. Pretpostaviemo da je matrica A regularna i da se onda moe nai njena inverzna matrica A1. Ako jednainu A X = B pomnoimo slijeva matricom A1 tada se dobije da je X = A1 B, dok jednainu X A = B trebapomnoititakoematricom A1 alisdesna,paje X = B A1. U jednaini oblika AXB = C (pri tome A i B su regularne matrice) izvrimo mnoenje jednaine s lijevamatricom A1 asdesnamatricom B 1 , paemodobitidaje X = A1CB 1 . Primjeri:

B , jer znamo da se u skupu A

0 1 2 a) A = 2 3 4 , AX A = 2 X + I , X = ? 1 0 1

AX 2 X = A + I ( A 2 I ) X = A + I .
Ako stavimo da je

A 2 I = B, A + I = C , tada imamo ve pomenuti tip jednaine

BX = C X = B 1C.

0 1 2 2 0 0 2 1 2 0 1 2 1 0 0 1 1 2 B = 2 3 4 0 2 0 = 2 1 4 ; C = 2 3 4 + 0 1 0 = 2 4 4 . 1 0 1 0 0 2 1 0 1 1 0 1 0 0 1 1 0 2 2 1 2 2 1 2 det ( B ) = 2 1 4 = 4 0 2 = 1( 4 2 ) = 6. 1 0 1 1 0 1 B11 = 1; B12 = 6; B13 = 1; B21 = 1; B22 = 0; B23 = 1; B31 = 2; B32 = 12; B33 = 4.

 1 1 2 1 1 2 1 1 2 1 1 2 1 1 1 B* = 6 0 12 B = 6 6 0 12 X = 6 6 0 12 2 4 4 1 1 4 1 1 4 1 1 4 1 0 2 1 1 + 2 + 2 1 + 4 2 + 4 + 4 3 3 6 2 1 1 6 12 + 24 = 18 6 36 X = 6 + 12 = 3 6 6 1 + 2 4 1 + 4 2 + 4 8 3 3 6 1 2
b) AX + XB = C , A =

1 2 1 1 2

1 6 . 1

2 1 1 3 4 2 , B= ,C= , X = ? 5 3 1 2 16 16

Ovdje ne moemo koristiti osobinu distributivnosti (mnoenja matrica prema sabiranju) kao u prethodnom primjeru. Nepoznatu matricu X ne moemo izraziti preko poznatih matrica A, B, C . Zatoemopretpostavitidaje X =

a b . Kaduvrstimouzadanujednainuiizjednaimomatrice, c d
3a + b + c = 4 3a + 4b + d = 2 5a + 4c + d = 16 5b + 3c + 5d = 16.

dobiemosistemjednainasa4nepoznate:

Rjeavanjemovogsistemadobijemo X =

1 1 . 2 3

6.4Rangmatrice Minor ili subdeterminanta neke determinante dobije se kad iz te determinante izbacimo neke vrste i neke kolone. Ukoliko matrica nije kvadratna, ona nema svoju determinantu, ali moemo uoavati minoredrugogiliveegreda,zavisnoodformatamatrice.

1 2 3 4 5 6 Primjer:Datajematrica M = 0 1 2 3 4 5 . Ovamatricanemasvojudeterminantu,aliima 1 2 3 4 5 6
minore, najvie treeg reda. Poto su prva i trea vrsta u matrici M identine, svi minori treeg reda oito bi imali istu prvu i treu vrstu, pa su svi ti minori nula. Meutim, meu minorima drugog reda mogusenaiminorirazliitiodnule,npr.

1 2 = 1. 0 1

Definicija: Rang matrice je red njenog najveeg regularnog minora. Rang matrice A oznaavamo oznakom r ( A) . MatricaMizgornjegprimjeraimarangjednak2. Najee je vrlo nepraktino raunati rang matrice pomou definicije, zbog velikog broja determinanti koje treba izraunati. Umjesto toga, datu matricu svodimo na trougaoni oblik (ispod ili iznad glavne dijagonale matrice su samo nule) pomou elementarnih transformacija. Naime, elementarne transformacije na matrici ne mijenjaju rang te matrice. U elementarne transformacije matricaubrajamo: 1)Zamjenumjestadvijevrste(ilikolone)matrice; 2)Mnoenjesvihelemenatabilokojevrste(kolone)matricerealnimbrojemrazliitimodnule; 3)Zbirilirazlikudvijeilivievrsta(kolona)matrice, kaoikombinacijuovihpostupaka. AkosmoelementarnimtransformacijamamatricuAtransformisaliumatricuB,kaemodasumatrice AiBekvivalentneilislineitooznaavamosa: A B. Kad je matrica dovedena na trougaoni oblik, njen rang jednak je broju vrsta u kojima nisu svi elementinula.

24 49 Primjeri:a)Nairangmatrice A = 73 47

19 40 59 36

36 72 38 73 147 80 . 98 219 118 71 141 72

24 49 A= 73 47 1 (3) 0 0 0

19 40 59 36 2 29 0 0

36 72 38 24 19 36 72 38 1 2 1 3 4 73 147 80 (1) 1 2 1 3 4 (2) 24 19 36 72 38 98 219 118 1 2 10 3 4 1 2 10 3 4 71 141 72 1 2 1 3 4 1 2 1 3 4 1 3 4 12 0 58 . 11 0 0 0 0 0

Oitoje r ( A) = 3. Postupcikojesmokoristili: (1)Prvavrstajepomnoenasa ( 2 ) idodananadruguvrstu,pomnoenasa ( 3) idodanana treuvrstu,pomnoenasa ( 2 ) idodanannaetvrtuvrstu.

(2)Zamjenaprveidrugevrste. (3)Prvavrstajepomnoenasa ( 24 ) idodananadruguvrstu,odtreevrstejeoduzetaprvavrsta, sabranesuprvaietvrtavrsta.

2 3 b)Diskutovatirangmatrice B = 3 1 4 1 3 (1) B 3 2 4

3 1 1 4 2 2 2 16 16 uzavisnostiodparametara i . 2 4 5 5 2 4 1 2 + 1 7 4 3 16 28 2 3 2 14 3 4 5 16 +

2 4 1 2 4 1 4 2 2 0 2 3 2 14 (3) 0 (2) 2 16 16 0 4 3 16 28 0 1 0 1 2 + 1 3 1 7 0 5 5 0 3 4 5 16 + 0

4 1 2 4 1 2 4 1 2 0 1 2 + 1 0 1 2 + 1 7 0 1 2 + 1 7 7 (4) (5) (6) 4 0 0 0 0 0 5 20 0 0 0 4 0 . 0 0 0 4 0 0 0 5 ( 4 ) 0 0 0 0 0 0 0 5 0 0 2 8 5 0 0 2 ( 4 ) 5

(1)zamjenaprveietvrtevrste (2)pomnoenaprvavrstaredomsa ( 3) , ( 3) , ( 2 ) , ( 4 ) izatimdodananadrugu,treu,etvrtu ipetuvrstu (3)zamjenadrugeietvrtevrste (4)pomnoenadrugavrstaredomsa ( 4 ) , ( 2, ) , ( 3) izatimdodananatreu,etvrtuipetu vrstu (5)zamjenatreeietvrtevrste (6)pomnoenatreavrstaredomsa ( 5 ) i ( 2, ) izatimdodananaetvrtuipetuvrstu Diskusija: 1. 4 5 r ( B ) = 4; 2. = 4 5 r ( B ) = 3; 3. 4 = 5 r ( B ) = 3; 4. = 4 = 5 r ( B ) = 2.

Zadacizavjebu:

1. Dokazatidaje

a n a 1 = 0 a 0

na n 1 za sve n . an

2. Dokazatidajedeterminantainvolutivnematrice1ili ( 1) . 3. Dokazatidajematrica T =

a 1 a 2 1 involutivnazasve a . Odrediti T . 1 a
2 1 1 1 1 1 , B= ,C= . 1 2 1 1 1 1 1 1 4 3 0 3 2 1 . , B= 0 1 0 0 1 0 2 1

4. Rijeitimatrinujednainu AX XB = C , akoje A =

1 1 5. Rijeitimatrinujednainu AX = B, A = 0 0 17 28 24 37 6. Nairangmatrice A = 25 7 31 12 42 13

1 0 0 0

1 1 1 1

45 11 39 61 13 50 32 18 11 . 19 43 55 29 55 68 1 2 2 a2 , priemuje a = cos 3 + i sin 3 . a

1 1 1 7. Naiinverznumatricumatrice M = 1 a 3 2 1 a

8. Rijeitimatrinujednainu AX 1 B C = AX 1 , akoje

1 1 2 2 1 1 2 1 0 A= 0 1 2 , B = 0 1 1 , C = 0 1 2 . 0 2 1 0 0 1 0 0 1
2 3 8 1 9 4 9. Diskutovatirangmatriceuzavisnostiodparametra A = 1 2 10 2 3 1
10. Rijeitimatrinujednainu ( XA + B )
1

( XC + B ) = C , akoje

1 2 3 2 1 1 1 1 2 A = 0 2 1 , B = 0 1 1 , C = 0 1 2 . 0 0 3 0 0 1 0 0 2