Você está na página 1de 57

Huni Meka

Cantos do Nixi Pae

Huni Meka
Cantos do Nixi Pae

TI Kaxinaw do Rio Jordo, Acre, Brasil


2007

Direitos autorais
Organizao dos Professores Indgenas do Acre - OPIAC
Organizao
Ded Maia
Levantamento e pesquisa
Professores Indgenas Kaxinaw (Pesquisa)
Gustavo Pacheco (Consultor Etnomusiclogo)
Ded Maia (Produo)

O livro de Huni Meka

Gravaes em campo e estdio


Gustavo Pacheco
Masterizao
Oswaldo Vidal

Apoio

Transcrio
Tadeu Mateus Si Kaxinaw
Jos Mateus Itsairu Kaxinaw
Isaas Sales Ib Kaxinaw
Reviso da lngua portuguesa
Juliana Lofego

FEM - Fundao Elias Mansour

Financiador

Projeto grfico e Capa


Ded Maia, sobre foto de Maria Mazillo

Realizao
Comisso Pr ndio do Acre - CPI/AC
Organizao dos Professores Indgenas do Acre - OPIAC

Os professores-pesquisadores indgenas

por eles mesmos
Histria de vida dos Txana

Msicas do Disco 1

Huni Meka: cantos do Nixi Pae - Rio Branco:



Comisso Pr-ndio, 2007.
110 p. : il.
1. Msica indgena brasileira - ndios Kaxinaw
- Acre. 2. ndios Kaxinaw - Canes e msicas Acre. ndios Kaxinaw - Ritos e cerimoniais - Acre.
CDD. 781.6200981

42

49

Msicas do Disco 2

75

Como e por que foi feito este livro-CD

12

24

Histria das msicas

Diagramao
Mayara Montenegro

Apoio
Instituto do Patrimnio Histrico Nacional - IPHAN
Ministrio da Cultura - MinC

A Histria do Cip (Huni)

Projeto grfico e Finalizao


gknoronha.com.br

Consultoria Editorial
Tania Anaya

Fotos
Maria Mazzilo

Quem sao os Kaxinaw

Reviso da lngua indgena


Joaquim Paulo Mana Kaxinaw
Ilustraes
Jos Mateus Itsairu Kaxinaw
Tadeu Mateus Si Kaxinaw
Gilberto Paulo Kaxinaw
Isaias Sales Ib Kaxinaw

Sumario

Realizadores

Relato da viagem

100

104

O livro de Huni Meka


Esse livro Huni Meka, cantos do Nixi Pae, conhecido tambm como ritual do cip, faz parte do trabalho de pesquisa que
vem sendo realizado por alguns professores sobre as tradies musicais do nosso povo, que em sua origem so os Huni Kui, ou
Gente Verdadeira. Esse interesse em registrar a nossa cultura nasceu no momento em que a nossa lngua passou a ser dominada
pela escrita. A publicao dessa pesquisa sobre os cantos do Nixi Pae tem o mesmo objetivo de anos atrs, quando demos incio
s pesquisas: queremos que os nossas conhecimentos tradicionais, a nossa cultura, especialmente as msicas, faam parte do
estudo de lnguas nas escolas indgenas, para que os professores aprendam e ensinem a seus alunos. No s a seus alunos, mas
tambm para todo o povo Kaxinaw, para que possam se expressar e fortalecer a lngua materna. Por isso, em sua maior parte,
este livro est escrito em htxa kui ou Lngua Verdadeira, uma das nove lnguas da famlia Pano ainda existentes no Acre.
Agradecemos o importante apoio do IPHAN para a realizao dos registros e publicao desse livro CD o qual favorece
alcanarmos os nossos objetivos, ou seja: revitalizar essa memria dentro das aldeias e incentivar os professores na continuidade
desse importante trabalho de pesquisa.
Nosso agradecimento se estende tambm a Comisso Pr ndio do Acre - CPI//AC, que atravs do seu programa de educao
Uma experincia de autoria adotou a pesquisa como parte da nossa formao como professores indgenas pesquisadores, nos
incentivando sempre em buscar e praticar as nossas tradies.
Nosso agradecimento se estende ainda a ONG Vdeo nas Aldeias que enriqueceu essa pesquisa apoiando dois videastas
indgenas Kaxinaw, os quais registraram em vdeo todo o processo da pesquisa e das gravaes das msicas do Nixi Pae.
Gostaria de destacar aqui a participao do professor Isaas Sales Ib. Como j disse, esse trabalho resultado das atividades
de pesquisa de vrios professores, mas importante ressaltar que o Ib, alm de atuar como professor e pesquisador em sua
terra, tem distribudo para parentes de outras terras sementes de conhecimento e de sabedoria que, ao longo de sua formao,
tm recolhido junto aos velhos, principalmente a seu pai, o txana Romo Sales Tui.
Agradecemos, com carinho que temos no corao, a todos os txanas, pelos ensinamentos e pela participao nas gravaes
das fitas que possibilitaram esse lindo trabalho.
Queremos que o Hutxi Kuxipa ilumine e proteja esses velhos txanas e que eles continuem nos ensinando e cantando para todos ns.

Professores indgenas durante planejamento das gravaes

Joaquim Paulo Mana Kaxinaw (professor e lingista)


4

Quem sao os Kaxinawa


Os Kaxinaw se autodenominam Huni Kui que significa Gente Verdadeira e falam o htxa kui , que significa lngua verdadeira.
Habitam a floresta tropical desde o leste peruano at o Acre. Constituem uma populao de aproximadamente 5.550 pessoas.
No Peru, no final de 2000, havia 17 aldeias Kaxinaw distribudas ao longo do alto rio Purus e em um dos seus afluentes, no
rio Curanja, com cerca de 1.500 indvduos. Os Kaxinaw que vivem no Brasil, no Estado do Acre, cerca de 4.050 indivduos,
habitam 12 terras indgenas, localizadas no rio Purus e em vrios afluentes do alto rio Juru, como os rios Envira, Muru, Humait,
Tarauac, Jordo e Breu. Considerada a populao indgena mais numerosa do Acre, os Kaxinaw representam hoje 43% dos
ndios do estado.
Os Kaxinaw se orgulham de sua forte identidade cultural, apesar dos contatos que mantm com os brancos desde final
do sculo XIX, com a caracterstica de integrao nacional com esse povo. Mas, continuam com muitos dos seus conhecimentos
em sigilo, como lngua, pintura, arte, medicina e diversas festas e rituais.
Em todas as terras indgenas Kaxinaw do Acre existe uma escola funcionando com professor indgena Kaxinaw. Dentro
dessas terras tem tambm um agente de sade, agente agroflorestal, representante da mulheres artess, paj, liderana tradicional
e, em algumas, tambm o presidente da associao da comunidade.
Atualmente, so 66 professores bilnges e 46 agroflorestais Kaxinaw, em contnuo processo de formao a nvel fundamental
e superior indgena, com apoio da Comisso Pr-ndio do Acre e Organizao dos Professores Indgenas do Acre OPIAC, bem
como, 85 apoiados pela SEE - GEEI - AC. Eles desenvolvem os programas de educao, agricultura, sade e meio ambiente,
contribuindo para a melhoria das condies de vida em suas terras.
Por isso, esto se formando para que esses novos conhecimentos (educao, sade, meio ambiente e gerenciamento de pequenos
projetos comunitrios) se somem e complementem os conhecimento j existentes, prprios tradio cultural de seu povo.
Nietta Monte

Povo Kaxinaw recepcionando os visitantes

A Historia do Cipo (Huni)


A histria do cip sobre um ndio caador da floresta e uma ndia encantada.
Um dia, o ndio foi caar dentro da floresta. No caminho, na beira do lago, encontrou um p de
jenipapo, fruta que d fartura e comida aos bichos da mata.
Ele parou de caminhar. Tinha muito rastro de anta e veado. Pensou e fez uma tocaia para poder esperar
a anta e o veado. Fez uma casa pequena de palha de jarina bem fechada. Entrou na tocaia e ficou esperando
os animais. Nada de chegar o txashu (veado) e awa (anta). Ficou aperreado, sentiu sono e dormiu dentro da
sua tocaia. De repente, ouviu um barulho, levantou-se para ver o que era. Viu uma awa procurando jenipapo.
Pegou trs frutas de jenipapo e foi descendo devagarzinho na beira do lago.
O homem da tocaia comeou a prestar ateno no segredo da anta, o que ela estava fazendo. A anta ficou
na beira do lago, jogou as frutas de jenipapo para baixo, para cima e no meio. A awa ou anta ficou esperando
e logo comeou a sair muita espuma do meio do lago. No meio da espuma, ela boiou: uma mulher clara, de
cabelos compridos e lisos, magra e bonita. Era uma mulher jibia que vinha atrs da anta. Ela subiu pra terra,
abraou e beijou a awa. A anta transou com a mulher jibia.
O homem da tocaia viu o segredo da awa e, somente observando, apaixonou-se pela mulher encantada.
A awa terminou de fazer amor com ela e combinou para se encontrarem na outra semana. O homem dentro
da tocaia ouviu a conversa dos dois. A awa foi embora e a mulher sumiu para dentro do lago. O homem pensou. Saiu
de dentro da tocaia fazendo do mesmo jeito que a awa fez: pegou trs frutas de jenipapo, jogou do
jeito que ele viu. Demorou pouco tempo e comeou a sair espuma, saiu do mesmo jeito, a mulher
muito bonita (hadua). Ela chegou beira do rio e procurou o homem que a chamou:
Onde voc est escondido? Saia logo.
O homem da tocaia ficou escondido e respondeu:
Eu estou aqui, esperando por voc.
Ela subiu para a terra e encontrou o homem sentado. Ela chegou perto dele e perguntou:
Quem me chamou?
8

O homem respondeu:
Fui eu. Estou chamando porque estava caando, encontrei jenipapo na beira do meu caminho,
vi anta e veado comendo muitas frutas de jenipapo. Fiz tocaia para ficar esperando veado e anta. A
anta chegou e fez mgica no lago. Saiu uma mulher muito linda, eles tiveram relao, vi de dentro
da minha tocaia. Quando foram embora, a anta e a mulher, fiquei apaixonado pela mulher.
Fiz a mesma coisa que a anta fez.
O homem falou assim. Ela achou graa e respondeu para ele:
Eu sou uma mulher, mas no sou daqui, eu moro muito longe. Faz tempo que tu estas aqui?
Ele respondeu:
Faz horas. E eu vi tudo como a anta fez com a mulher. A mulher perguntou:
Tu tens mulher?
O homem respondeu
Eu tenho. E voc, tem marido?
Ela falou:
Somente tenho namorado.
Ento vamos txuta?
Ela aceitou. O homem txutou. Ela gostou muito de fazer amor. Depois disso, a mulher
no quis mais deix-lo.
Ela o convidou para morarem juntos. O homem aceitou.
A mulher pegou remdio, botou no olho do ndio, j encantado com ela. Ele foi com ela para a terra da jibia, debaixo da
gua, para outro mundo. Virou encanto de jibia.
Chegou a sua casa, entrou e ficou dentro de seu quarto. Ela falou assim pra ele:
Eu vou avisar para o meu pai e a minha me. Foi e avisou assim:
Eu j consegui marido.
Os parentes dela gostaram dele. Ele morou com ela 12 anos, fez trs filhos jibia, dois homens e uma mulher.
Um dia a mulher jibia comeou a preparar cip para tomar com o seu povo. Quando estava tirando muito cip e fazendo o
preparo, o marido chegou e perguntou:
9

O que isso?
A mulher dele explicou:
Esse cip Huni Pae. Estou fazendo ch para beber e ver coisa bonita.
Ele ficou animado e disse:
Ento eu vou tomar tambm.
A mulher disse que ele no podia beber.
Voc uma pessoa nova, que est conhecendo agora, ento voc no pode tomar
com a gente.
O homem teimou e tomou o cip preparado. A mulher, o sogro e a sogra tomaram e
veio a mirao muito forte, apresentando muita luz forte.
O homem no agentou, quando a mulher comeou a cantar, a sogra e o sogro estavam
cantando tambm. Ele comeou a gritar, pensando que no retornaria mais. Estava vendo
na mirao que seu sogro o estava engolindo, ele se viu dentro da jibia.
Quando a presso foi embora o homem parou de gritar, mas quando estava gritando
contou sobre a sua vida. E quando estava dentro da jibia descobriu que a sua mulher era
uma jibia. At ento ele no sabia que estava encantado.
Todos da famlia da mulher ficaram desconfiados, no estavam mais gostando dele.
O ndio ficou todo triste e desconfiado, se fechou com ele mesmo. Ficou pensando que estava perdido
morando muito longe de sua famlia antiga. No tinha nenhuma idia para voltar pra sua famlia.
At que um dia chegou uma mulher bem morena. O homem estava sentado l fora pensando, a mulher passou perto dele. E falou:
O que voc est pensando homem?
O homem respondeu:
A minha mulher no quer mais morar comigo.
A mulher respondeu:
Meu nome Ixk, moro perto da sua famlia, que voc deixou. Est vendo o meu cabelo todo assanhado? por causa de
voc, que deixou a sua famlia. Esto todos passando mal, eles queriam me pegar e puxaram o meu cabelo. Melhor tu ir embora,
no morar mais aqui, a tua mulher jibia est aprontando para te matar.
10

O ndio falou com Ixk:


Como posso voltar?
muito fcil. assim: vai pegando o igarap, subindo at a cabeceira, e l vai encontrar
raiz da paxiba, onde est pingando gua. Tu sais, vai embora. Ixk explicou pra ele. No outro
dia o ndio foi caar, falou para mulher assim:
Eu vou caar e volto aqui. Ele saiu bem cedinho, pegou o igarap, foi subindo at encontrar com Ixk
e encontrou a raiz de paxiba.
Boiou e apareceu perto da sua casa, deste lado do mundo.
Encontrou um parente dele, ficou na casa do cunhado antigo. Contou a sua histria com a mulher jibia.
O homem passou um tempo morando com seu cunhado.
Os trs filhos que teve com a mulher jibia estavam muito preocupados procurando o pai.
Deste lado do mundo, ele foi caar de novo na beira do igarap e encontrou o seu filho mais novo.
O filho jibia, vendo que encontrou o pai dele, chamou o outro irmo, a irm e a me.
O filho que encontrou o pai, logo engoliu o dedo do p. O filho jibia gritou assim:
Siri, siri, siri.
Veio o outro filho mais velho e engoliu at a coxa. Veio o outro filho mais novo e engoliu at a cintura.
O homem comeou a gritar chamando seus outros parentes do mundo de c:
Venham meus parentes. As jibias esto me engolindo.
Gritou para os outros parentes escutarem. O parente escutou, veio na carreira e encontrou o homem com a cintura sendo
engolido pela parenta jibia. Com os outros parentes, conseguiram tirar ele.
O homem ficou com o corpo todo mole, ficou na rede, estava doente, falou para seu cunhado:
Quando eu morrer, me enterra. Passando seis meses pode me procurar na minha sepultura. Na parte direita vou virar cip,
na parte esquerda vou virar rainha. Tira o cip, corta uma palma de comprido, bate com um pedao de pau, tira a casca, bota gua
junto com a folha, pode cozinhar e depois, cantando, eu fico dentro do cip explicando para voc.
Foi explicando para o cunhado dele enquanto ele morria. Enterraram. Passou seis meses, o cunhado dele foi visitar a sepultura
e j tinha nascido o cip e a rainha. Tirou os dois juntos. Fez como ele havia explicado.
Fez o cip, tomou, veio a mirao. Teve muitas explicaes, mostrando o futuro, presente e passado. verdade, do homem
surgiu o cip. essa a nossa histria.
11

Os professores-pesquisadores indigenas por eles mesmos


Isaas Sales Ib
Meu nome em portugus Isaias Sales. Em htxa ku, minha lngua tradicional, fui batizado pelo nome de Ib. Tenho 41
anos. Minha profisso atual de professor pesquisador indgena.
Eu nasci e me criei no seringal Fortaleza, colocao chamada Buraco, dentro do rio Maxi Tupiya, conhecido como rio
Jordo. nesse rio que continuo morando, na aldeia Chico Curumim e venho realizando as minhas pesquisas, atravs dos
conhecimentos do meu pai, Romo Sales Tui, que por sua vez, teve esses conhecimentos atravs do seu pai, o meu av, Chico
Curumim Tene. Essa minha famlia vem segurando esses conhecimentos at esse momento aqui.
Comecei minha aprendizagem com meu pai, desde muito cedo. Comecei quando o acompanhava em suas viagens, nos
trabalhos do roado, quando ele andava caando ou quando ele ia cortar seringa. Desde menino que eu procurava aprender tudo
o que meu pai fazia.
Eu comeei trabalhar junto com meu pai pelo conhecimento antigo que ele tem. Acho que a pesquisa surgiu dentro de mim
mesmo. Partiu do meu prprio interesse. Tudo eu perguntava ao meu pai: sobre as cantorias, sobre as festas da nossa cultura,
sobre as histrias e muitas outras coisas da nossa cultura.
Sobre o cip, foi a mesma coisa. Comecei a tomar cip desde menino. Um dia perguntei ao meu pai para que a gente tomava
cip. Ele disse que aquela pergunta era muito importante por que a gente no pode tomar cip de qualquer jeito. S quando tem muita
preciso. S quando quer ver os trabalhos, quando um parente est doente a gente toma para ver a doena e a medicina que ele pode
tomar. Assim contou meu pai. A fui ficando cada vez mais interessado na sabedoria do meu pai. Principalmente nas histrias e nas
msicas que ele sabe cantar do nixi pae.
Quando eu tinha 28 anos, comecei a pesquisar de onde vinham essas msicas, com quem meu pai tinha aprendido. Ento meu pai
me explicou que isso era do meu povo mesmo, que isso era coisa muito antiga. Que esse povo era tudo da minha famlia. Perguntei
tambm do onde esse povo vinha. Meu pai me contou que veio tudo do Envira. Ento perguntei os nomes dos antigos com quem
ele tinha aprendido. Ento ele contou: Joo Sereno, Francisco Mirim, Chico Curumim, Rio Branco, Arthur, Bil e Sampaio.
Meu pai foi me ensinando como tomar cip e cantar as msicas. Ele dizia que eu no podia misturar, tinha que tomar cip e
12

TI Kaxinaw do Rio Jordo, Acre

13

cantar direitinho: primeiros as msicas par a chamar a fora. Ento eu


perguntei de onde vinha essa fora e ele me disse que isso no poderia me
responder, s dizia que eu tinha que me concentrar procurando conversar
com o cip. para os professores. A facilitou mais. Primeiramente eu
fiz treinamento para utilizar o gravador. No incio foi difcil tambm.
Em 1983, eu participei pela primeira vez do curso de formao de
professores indgenas, promovido pela ComisssoPr ndio do Acre.
Foi quando aprendi a escrever em portugus e na minha prpria lngua.
Essa escrita me ajudou muito e eu comecei a registrar as pesquisas
que fazia com meu pai.
Gosto muito de ouvir, mas difcil gravar tudo na memria, ento
achei muito bom poder escrever.
No ano de 2000, txai Marcelo (antroplogo Marcelo Piedrafita Iglesias)
falou para mim - Tu quer mesmo zelar essa sabedoria das msicas? Ento
tu vai entrar agora com uma coisa sria mesmo. A txai Marcelo me deu
um roteiro. Ele disse que eu tinha que comear direitinho, desde o comeo
mesmo. No podia ter um p e pular para a cabea no. Tinha que seguir
passo a passo. Voltei a conversar com meu pai de novo, pegando desde
o comeo, seguindo o roteiro do txai Marcelo. Fui revisando tudo o que
eu tinha feito e complementando o que faltava. Isso foi muito importante
e ajudou a organizar minha pesquisa. Foi nesse tempo que comecei a
classificar as msicas: msica para chamar a fora (pae txanima) , msica
de mirao (dau tibuya) e msica para diminuir a fora (kayatibu).
Meu pai tambm comeou a me apertar e falou assim pra mim:
- Voc fica s escrevendo, quero ver voc cantar tambm. Eu comecei a
cantar pra ele ouvir, ele ia me ensinando tambmo ritmo das msicas e
avaliando o meu trabalho.
14

Professor Isaas Sales Ib

O registro com a caneta tambm foi ficando difcil. Muita coisa


ficava perdida. Eu no dava conta de escrever todas as palavras que
meu pai cantava. Com a criao da OPIAC veio gravador
Algumas vezes eu gravei em cima do que j tinha gravado.
A professora Malu foi quem me ensinou como fazer pra isso no
acontecer. E assim fui indo, at que dominei a tcnica direitinho.
Em 2003, txai Ded me apresentou o MD e me ensinou a
mexer com ele. A batalhei pra conseguir um MD. Hoje eu tenho
esse equipamento muito valioso, domino bem a tcnica e continuo
gravando minhas pesquisas por que a pesquisa no pode ficar parada
no. Ela tem que continuar aprofundando cada vez mais.
Nesse trabalho eu tambm pesquisei com Miguel Macrio,
Agostinho Muru e meus tios. Todos eles diziam que se eu aprofundasse
mesmo ia ver muitas coisas e que o cip no se esconde para quem
quer ver. Mandaram eu ficar atento e concentrado. Tudo depende
da sua concentrao. Assim eles me ensinaram.
Como professor vi que o meu trabalho no podia ficar parado s
comigo. Primeiramente comecei com meus alunos. Eles ficaram animados
e comearam a pedir cpias do meu trabalho. A eu senti que eles estavam
valorizando mesmo. Fui fazendo algumas cpias, por conta prpria e
soltando devagarzinho. Acho que ns temos essa responsabilidade de
repassar esses conhecimentos para os nossos parentes. Mas agora eu
quero repassar no s para a minha comunidade, mas para os parentes das
outras terras indgenas dos Huni Ku. Por isso lutei para fazer esse livro.
Mais adiante penso em conversar com eles, saber o que eles sentiram
com esse material, como que eles esto vendo isso...
Ib preparando o Huni

15

Professor Francisco das Chagas


Marcelino Tene Nixiwaka

Professor Tadeu Mateus Itsairu


Kaxinaw

Meu nome em portugus Francisco das Chagas Marcelino. Sou


da etnia Kaxinaw e em lngua indgena eu sou Tene Nixiwaka. Nasci
no Seringal Fortaleza, Terra Indgena Kaxinaw alto Rio Jordo,
colocao Cocau. Tenho 27 anos. Atualmente moro na aldeia Po
Sagrado de Jesus, tambm dentro do Jordo.
Eu sou professor pesquisador das mscas do Hun Meka. A gente
est trabalhando junto com o professor Ib. Ele comeou a pesquisa
e eu me interessei tambm por esses conhecimentos da nossa cultura.
A pesquisa faz parte de minha formao como professor. Eu me
alfabetizei em duas lnguas. Em lngua protugusa e em lngua htxa
ku que a minha prpria lngua mesmo.
A gravao desse CD muito boa para todos ns. Ns,
professores, vamos poder aprofundar mais ainda com os nossos
alunos com esse material.

Meu nome Tadeu Mateus e na lngua indgena meu nome Si.


Tenho 29 anos.
Bem, primeiramente quero agradecer a natureza, a fora da
floresta, por que eu nasci da floresta, aprendi da floresta, junto com a
minha famlia. Agradeo equipe da CPI/AC, professora de histria,
a Malu, e tambm Txai Ded. Estou feliz aqui. Agora vou falar um
pouco da pesquisa que venho realizando, da minha experincia.
Quando eu era criana eu no sabia o que era pesquisa. Eu s sabia
trabalhar no roado, fazer caada e ajudar meu pai. Quando eu entrei na
escola pra estudar, meu primeiro professor foi o Norberto. Me alfabetizei
com ele. O professor Norberto foi um dos primeiros professores a se
formar pela CPI/AC. Quando eu j estava um pouco adiantado nos
estudos, fui escolhido pela minha comunidade pra trabalhar como
professor. No ano de 2000, fui convidado pela CPI/AC para participar
do curso de formao de professores indgenas, no Centro de Formao
dos Povos da Floresta. Isso foi muito bom porque eu pude aprofundar
os meus estudos como professor, principalmente como pesquisador. A
professora Malu foi quem me orientou sobre esse trabalho de pesquisa.
Primeiro ela mostrou muitas coisas da nossa tradio: as festas, as
comidas, as roupas, as danas, a medicina tradicional, a nossa lngua
e perguntou a todos os professores o que gostariam. O nosso paj Ib
j tinha iniciado essa pesquisa. E eu tambm tive essa curiosidade, pois
desde criana eu vinha tomando cip junto com meu pai e gostava muito
das msicas que ele cantava.

Professor Francisco das Chagas Tene

16

Professor Tadeu Mateus Si Kaxinaw

17

Ento em 2001, eu aprendi durante o curso de formao a fazer o roteiro da minha pesquisa e comecei o trabalho junto com
meu pai. Ele j tinha feito pesquisa com o velho Romo, pai do Ib, com o velho Miguel Macrio, tinha aprendido muitas coisas
e muitas msicas do nixi pae.
Comecei a pesquisar as cantorias do cip, de onde surgiu essa msica, quem trouxe essa msica, que momento pode usar
essa msica, quem pode utilizar: velho, jovem, mulher, criana... Foi assim que comecei a minha pesquisa.
Depois comecei a pesquisar a histria das msicas: para que servem essas msicas. Dentro dessa pesquisa eu consegui observar
e ter experincia sobre a classificao das msicas. Por exemplo: tem as msicas que servem para chamar fora, outras para
chamar a luz, a luz da floresta que a luz da natureza. So as msicas para clarear as miraes. So essas msicas que atravs do
esprito do nixi pae, da fora da Ayuaska, mostram o encaminhamento da vida dos seres humanos. So essas msicas que vo
mostrar os trabalhos, tanto do momento presente, como do futuro. E finalmente as msicas para diminuir a presso do cip.
Durante a pesquisa tambm conheci as msicas de cura. Esse trabalho muito srio. Tanto o paj como a pessoa que est
doente tem que ser pintada toda de urucum para o paj poder cantar as msicas e fazer a cura. O urucum serve para proteger o
doente e quem tiver cantando, dos maus espritos.
Sobre as histrias, aprendi que a nossa msica veio atravs da jibia. Foi ela quem ensinou o nosso povo. Aprendi tambm
o ritmo e o tom da cantoria. Tem msica que mais rpida, tem msica que a gente canta mais baixo, outras mais alto. tudo
isso que venho pesquisando.
A minha pesquisa feita na oralidade mesmo. Eu tambm utilizo a escrita. Escrevo tudo no caderno. s vezes eu convidava
meu pai para conversar e tudo que ele ia me respondendo eu ia anotando no caderno. Mas, eu tambm praticava. Acordava s
quatro horas da madrugada e ia cantar com meu pai. Isso depende muito do interesse de cada um, n? De manh cedinho a
melhor hora para gravar assuntos na nossa memria.
Como eu no tinha gravador, entreguei 34 msicas escritas no meu caderno para o professor Clio Maru, para ele gravar e a
gente poder soltar para os alunos. Tanto da minha comunidade como de outras tambm. Todos os professores vm pesquisando
com a escola tradicional, que so os nossos velhos, n? Esses velhos so os que guardam a nossa tradio. No s a parte das
msicas, mas todos os conhecimentos do povo Huni Ku . Por isso, alm do meu pai eu tambm pesquisei com Pedro Pinheiro,
que um velho que mora na minha aldeia. Eu acho a pesquisa muito importante, por que ns registramos o que ns ouvimos,
ns observamos, ns analisamos e trazemos de volta a nossa tradio, a nossa identidade. Isso serve pra ns, como professores,
por que aprendemos mais, ficamos mais fortes como professores da nossa tradio, serve para os nossos filhos e finalmente
18

serve para a nova gerao que est chegando. Se no tiver pesquisado, registrado, daqui uns poucos tempos a nossa tradio vai
embora, vai pro belelu.
Esse projeto eu acho muito importante por que veio trazer mais uma fora para os professores. No s para os professores, mas
para todas as comunidades. Eu sinto que agora foi para valer mesmo. Agora podemos mandar o resultado das nossas pesquisas
para as outras terras Huni Ku, com tecnologia avanada. Outros professores e outras pessoas vo poder ter esses conhecimentos
da nossa tradio mais perto deles.

Tadeu Mateus filmando as atividades do projeto

19

Jos Mateus Itsairu


Meu nome Jos Mateus e na minha lngua htxa ku meu nome Itsairu. Tenho 35 anos de idade, nascido e vivido dentro
do rio Jordo.
Minha observao sobre esse trabalho, nesse tempo de 16 anos de atuao como professor a seguinte: Depois que veio a
escola, que comecei a pegar caneta, comecei a ter experincia, conhecer as letras, veio esse ponto como professor bilnge. Sobre
isso, veio mais responsabilidade. Por isso que as comunidades dizem que ns somos espelhos da comunidade e as comunidades
so os espelhos dos professores. Foi com essa capacitao que eu comecei. com essa idia que eu trabalho. Eu tenho que
trabalhar com o povo e povo traz as atividades para eu trabalhar. Depois disso veio esse trabalho com as pesquisas, n? Pesquisa
fala tudo. Qual o papel dos pesquisadores? Os pesquisadores so os observadores, os narradores das pessoas em que voc vai
buscar os conhecimentos.
At 1995, eu no tinha ainda me interessado por essa parte de pesquisa. Eu no tinha interesse porque eu no sabia ainda
direito o que era isso, o que significava essa pesquisa. Depois, um passo mais frente, eu entendi o que era pesquisa. Ento
eu fiquei pensando... o que vou pesquisar? A pesquisa tem muitas coisas, voc tem que escolher um tema e procurar trabalhar
em cima dele. Ento eu escolhi trabalhar com os velhos sobre a histria do tempo do cativeiro. Os velhos eu considero como
um dicionrio. Com os velhos voc vai buscar os conhecimentos, uma experincia, uma construo. Na escola que voc vai
capacitar os alunos na leitura e em como escrever esses conhecimentos.
Procurei essa experincia vendo o trabalho do Ib, que j vinha pesquisando sobre o cip, as msicas e cheguei mais perto dessa
pesquisa. No s para aprender a preparar e tomar o cip, no. Tem vrias coisas importantes nessa cincia que ns professores
temos que saber e tratar todos esses relacionamentos. Nesse caminho eu descobri que a msica est presente em todas as partes de
trabalho do meu povo. Na pesquisa do tempo do cativeiro tudo isso vai entrar. Porque foi o tempo que meu povo no tinha tempo
para ter experincia com sua prpria cultura. E a msica uma parte muito importante da nossa cultura, em qualquer tempo.
Eu comecei minhas pesquisas escrevendo, anotando no meu caderno, mas depois peguei experincia com gravao e passei
a usar o gravador. Com o gravador minha pesquisa adiantou um bocado. S escrevendo, anotando, no d para pegar tudo o que
os velhos esto falando.
Uma outra coisa que observei que a pesquisa tem que ser assunto por assunto. s vezes eu gravava uma conversa e depois
observava... Porque eu tambm achei importante essa experincia de ouvir o que eu tinha gravado. A eu escrevia no meu caderno,
20

j com essa preocupao de repassar tudo o que eu tinha gravado.


Mas, eu observei que tinha um monte de idias alm do que eu tinha
perguntado ao velho. Eu ficava meio atrapalhado e escrevia todas
aquelas idias no meu caderno.
Agora chegou mais essa experincia da transcrio. Vi que a
pesquisa isso: voc tem que organizar as idias, os assuntos, para
poder repassar para os nossos leitores. Ns no podemos mexer com
tudo de uma vez. Tem que ser organizado.
Esse trabalho de transcrio eu tambm observei que precisamos
nos organizar mais na prxima gravao. Ver antes quais as msicas
que nos interessa gravar, quantos minutos tem cada uma. Os
instrumentos: violo, flauta e marac tem que aprender mais, afinar
mais para poder gravar. Nesse trabalho gravamos muita coisa, mas
no vamos usar tudo. Ento, melhor j gravar o que vai ser usado
mesmo. Se tiver mais tempo pra gravar outras msicas, podemos
gravar separados.
Esse trabalho de transcrio me deu idia de como organizar
melhor o registro das nossas pesquisas.Tambm me deu mais
conhecimento sobre a escrita em htxa ku. O Joaquim Mana me
ajudou um pouco sobre o ritmo das palavras, acentuao... Tudo isso
foi importante. Porque a gente est organizando no s para a gente,
no, mas principalmente para os nossos leitores, que so os nossos
alunos. Uma outra coisa importante foi aprender mais a utilizar o
computador. Isso para minha formao foi muito importante. Agora
eu sei ligar, digitar, salvar, desligar. Fiquei encantado tambm com

Professor Jos Mateus Kaxinaw

21

a internet. Foi muito legal poder me comunicar com as pessoas. Vi que posso estar aqui nessa mesa, com pessoas em Braslia,
Minas Gerais, So Paulo. como emendar todas as energias atravs do computador.
Uma outra coisa muito importante, que me deu mais conhecimento, foi transcrever a fita do txana Miguel Macrio. Ele
ensina que ns no podemos cantar mais de uma msica para chamar a fora. Eu vejo que esses jovens cantam errado. Cantam
trs, quatro msicas de fora num mesmo trabalho e isso no pode acontecer. No incio voc ainda no sabe a fora do cip e se
voc fica chamando muito a fora e se a presso do cip for muito forte, voc pode at prejudicar quem est tomando o cip. Por
isso que muita gente fica gritando, ficando doido mesmo. O ritual com o nixi pae tem regra, tem disciplina que tem que seguir.
Tem que ter um coordenador dos trabalhos, tem que ter o cantor e, finalmente, tem que ter tudo organizado para poder usar o nixi
pae. No s saber fazer o cip e saber cantar qualquer msica, no. Isso foi mais uma experincia para mim.

Professores indgenas que realizam as pesquisas culturais

22

23

Historia de vida dos Txana


Romo Sales Tu
Eu vou contar a histria da minha vida. Eu nasci no seringal Ara, cabeceira do rio Jordo, no dia 02 de janeiro de
1912, tenho 94 anos. No seringal Ara morei durante muito tempo, junto com meu pai, Francisco Sales, conhecido por Chico
Curumim, e o restante da minha famlia. O apelido de Curumim do meu pai foi porque ele gostava muito de criana e tambm
por que tinha muita gente com esse nome de Francisco, Chico. A, para diferenciar, chamavam meu pai de Chico Curumim.
Meu pai veio do rio Envira trazido pelo Felizardo Cerqueira. O Felizardo deixou meu pai no Jordo e seguiu para Cruzeiro do
Sul. Muitos parentes acompanharam o Felizardo. Outros ficaram mesmo no Jordo. Meu pai foi um que no quis ir para o rio
Breu. Esse Felizardo foi um homem que ajudou muito os Kaxinaw. Ele era como um pai para ns. Foi patro bom. Depois que
Felizardo foi embora, meu pai encontrou uma viva, chamada Marculina, que se dizia dona do seringal Fortaleza, tambm no
rio Jordo. Ela morava sozinha, somente com os empregados dela. Ento, essa mulher convidou meu pai para trabalhar pra ela.
Fomos morar no seringal dela e ali meu pai ficou trabalhando. Tempos depois chegou um padre visitando o pessoal e meu pai
me batizou, junto com meu irmo Sueiro, e nos fez afilhados dessa Marculina. Para essa mulher meu pai trabalhou um bocado
de tempo cortando seringa. Nesse tempo, a borracha dava muito dinheiro. Meu pai trabalhava, os filhos ajudavam tambm, e em
troca do nosso trabalho a Marculina nos aviava com munio, chumbo, plvora, espoleta, querosene, sal, sabo. Isso tudo ela
comprava no barraco do seringal do paraibano Salvino, chamado Bom Jardim.
Meu irmo Sueiro, que era o mais velho, era bom caador e agradava a Marculina levando carne do porquinho, veado...
Sempre ela tinha o que comer. Isso meu irmo no vendia. Era dado mesmo pra ela.
Quando meu irmo Sueiro ficou com idade de homem mesmo, essa Marculina deu o seringal Fortaleza para ele e para meu
pai tomarem conta. Ela dizia que no tinha filho e por isso tudo que era dela ficava para nossa famlia. Ento, fomos at a cidade
de Tarauac falar com o juiz, foram feitos todos os documentos direitinhos, e ela entregou o seringal. Pouco tempo depois ela
morreu. Da continuamos a trabalhar no Fortaleza, cortando seringa, e meu irmo Sueiro tomava conta da venda da borracha e
das mercadorias que a gente precisava.
Um tempo depois, o Felizardo voltou. Isso foi em 1939. Nesse tempo eu j tinha uns 27 anos de idade. Ele reuniu a turma
24

Txana Romo Sales

25

toda, disse que tinha arrendado um seringal no rio Breu e queria juntar um pessoal para ir trabalhar com ele. Meu pai no quis
ir, mas eu me animei e fui com ele. Eu e mais uma turma. Ele nos deixou na boca do rio Breu e baixou para Cruzeiro do Sul,
onde ainda morava. A ficamos esperando por ele. Felizardo demorou muito nessa viagem.
Durante essa espera pelo Felizardo chegou um chefe com nome de Thaumaturgo e um outro com nome de Carlos Ferreira.
Esses chefes trabalhavam tirando madeira. Como a gente no tinha outro servio, aceitamos trabalhar pra esses homens tirando
madeira. Limpei muita estrada para a retirada de aguano. Eu fiquei trabalhando para o Carlos Ferreira. Nessa turma era eu, o
Valdemar e o Severino. Com o Thaumaturgo ficou o Dalmiro, o Joo Pereira e o Marcelino.
Lutei muito nessa vida at chegar neste tempo aqui. Muita coisa da nossa tradio ficou de lado. Mas aqui e acol, a gente
tirava tempo pra tomar o nixi pae. Os brancos tambm participavam com a gente. Havia uns que gostavam muito. Eles cantavam
as msicas deles e ns cantvamos a nossa cultura. Foi assim que segurei a minha tradio.
Tudo o que eu sei aprendi com meu pai e meus tios. As histrias, as msicas, as festas...
Ele cantava para mim e eu gravava na minha cabea. Naquele tempo no tinha essa histria de gravador, no, s na cabea
mesmo. Para ajudar na memria, meu pai desmanchava dez pimentas malaguetas em um pouco de gua, pegava um bico de
japinim, embrulhava num pedao de algodo, molhava esse algodo na pimenta e passava na boca de quem queria aprender. Foi
assim que ele fez comigo. Isso fazia a gente cuspir muito. Tirava todo o cuspe velho da boca e ficava com boa memria.
Eu comecei tomar cip com idade de 12 anos. Nessa poca todo mundo tomava junto. A pessoa que preparava o cip era
quem servia para o pessoal. Era ele o dono do cip. Todo mundo tomava a dose igual.
Existem trs tipos de msicas no Nixi Pae. A principal e a primeira que a gente canta para chamar a fora, chamar yube.
Essas cantorias so as de yube txanima.
Depois vm as msicas de mirao. Quem tiver mirao primeiro pode comear a cantar. Essas cantorias a gente chama de
dawtibuya.
E por ltimo, vem as musicas do kayatibu, que so as msicas para diminuir a presso do cip.
Todo mundo pode cantar junto. Um pode puxar a cantoria e o outro vai respondendo, repetindo. Antigamente era assim. No
tempo do meu pai, dos meus tios tambm, eles gostavam de tomar muito cip na rede. Sentavam duas ou trs pessoas em cada
rede, abraados, e cantavam junto. Quando um cantava, os outros iam respondendo, repetindo.
No outro dia, todo mundo tinha que ir tomar banho no rio, bem cedinho, antes de comer qualquer coisa.
Quem era casado, no podia sentir o cheiro da mulher. Para isso, colocavam folhas de ervas no nariz. A gente toma cip
26

para ver as doenas, para fazer cura...As msicas de cura a gente chama sh ika dewe. Essas msicas a gente canta quando vai
curar algum de alguma doena. As msicas de cura, s o paj mesmo quem pode cantar. Tudo tem uma ordem. Quando a gente
comea a cantar uma msica tem que cantar at o fim. No pode deixar pela metade. Tambm no pode pular de uma frase para
outra mais na frente. Tudo tem que seguir a ordem da msica.
A gente toma cip tambm para ver o trabalho do presente e do futuro. O tempo de durao de cada trabalho com cip depende
do tempo da mirao. Pode durar a noite inteira. E pode tambm durar umas duas, trs horas.

Txanas e etnomusiclogo, audio dos cantos

27

Eu sou um txana yube tapa porque canto vrios tipos de msica da minha cultura. Txana um pssaro que, em portugus a
gente chama de Japinim. Esse Japinim imita todos os pssaros. Canta tudo que canto da mata. Ento, a gente chama de t xana todo
cantador. Agora, o yube tapa aquele que s canta as msicas do Nixi pae. Ib, meu filho, um yube tapa.
Com relao s msicas, eu comecei a cantar adulto, j tinha famlia. S que eu sempre participava das festas e ouvia os
meus primos e tios cantando. Eu j entendia um pouco. Aos poucos, fui cantado e decorando as msicas do cip e do mariri.
Quem me ensinou mesmo foi o Pereira, ele foi meu professor. E hoje continuo cantando para os jovens aprenderem e fazerem
suas festas no tempo certo... matu yuiai nkakaw, Nar hanua kainir meniki, na habia eskati napai
Nimiski, hanush ibub ea bawanish ea kamanibur. Unu habia nuk mae kena, mae kenar, nawab kenak Arassar a pau
nibuki. Ainda habiaris amisbuki. Hanua kanir, hanush, habiaria yumei hanu xin eskawariama ibu neri maikiri hush, mae
betxi wani na hanu n hiwea, eskati habianu hiwea, hatube hiwea, na habia eskati habianu hiweaki.Hatube hiwea, maikiri
shekeimaki, habia nua mtsisir, ikaya ibu maikiri hush,mae betsa betxi wani kash nenumaki unu ma maikiri u tanai hari
n katiruki. Hm betsabu yuik ewa pamat nkak nenur ana ikama ua maikiri sheke nkaw ish ea hatube iwea huni, na
habia eskati hanush xink keyuk ma hanu mtsistani dayai hawa dayama, na habia naw daya na piti dayai, na b iki taeniki.
B wakin, burracha wakin, habu dayai. Primeiro dayair haburuk iniki.B wash, haskawash pik, hawaw piti bish pitimar,
nuk b wn; niru sheni bikin mane mapur, debeshan, hesher, haska xarabur haw yuinaka ash pitir. Haska xarabu akubaini
yumexiki. haska xina habinus hiwea, habiariki nuk maer. Unu habia ma ik kirani huni, bari dasi ikkaini kair.
Unurikai unurika, ikukuama habianu mae tuxinir na habi eskati habianu ainda habianu, hiweaki. Habia nuk maeki,
haskani mtist hanua ewak xink wai habiarish ea ayawanish.
-tsua duk m binim kuk?
-h duk bikin, shanuki 1.940 iniki kain.
-na harukt mia pashka banimam?
-har, haruk biniki.
-h haskawaimash hatiat m abiranim dewe nka taewa birkin?
Dewe nka taewa kin na habia ma bakeya, ma habia m txaibu ikai nkak wamis, hanush na habia ana ikai bu. A na
eskair mawa haw duakani kiki imis,hanush mawak tae wabainiki.Txaibur, habia haw shuta, nua hat ea bawar.
Haw shuta pereirar txair pereirar hanua tae kaini maki.
Pereirar habia haw haw shutaki. Haskaya ibu ea daya mak tae war eskakir nikitsa eskakirniki; daya menimar
28

hanur hawawa menimar, kena kaya pia besti menir, dayawe! M dayamar tsu nuku a shutimaki ea wa taewa birniki
dayar. Ikirani huir unu ma meni keyutanaya ibube hiwea dayai imis naw ea betxi tuxiniki h naw ea betxit. h unurir
nawabe dayai tae kirniki. H neririr naw ea aniki ana meniwaki pewakin. naw ea dayama, ea naw daya hariri iti ea
yunua daya kkiranaki. nawa merabewa birki na. haskakirani ruir unu habiabis mestebuki heneniki dayar. Hanush yunu
birkin nawa daya shuki wa bir pauniki. Tsa birkin,tsabirkin ewa pauniki.haskawai hiweke.h txani kani; ana (b )
tsabuma kiaki.iki b henet daya kanikiaki iki,ikaibu heneniki.

Txanas e professor Francisco Chagas: audio dos cantos

29

Miguel Macrio Isketi


Agostinho Manduca Muru conversando com Miguel Macrio na lngua Htxa Ku:
Yukai
Ea miyuiwe ika iki kiaki, hania m u paunime ika iki
Kiaki? haskat apaunibume kai n?
Hara kiria m hui pese kauni meka, hania m hui kapuke kirni meka ea yuiwe, ika ikikiaki. Na minabubet, m shea pauni,
m shea diama, akaibu m upaunime sheak ,haskawaibu m upauni meka, h shea taeweir haskaibu m unimekai? (disishu
kasmai ,tsaush ,kasmai,nish kas mai)
Na bebu kiri ma ukubirani iniki, h disish akaibu upauniki, haskaibu m ukubiranar eska tian ,betsa xiname? Habiaskas
daka m uyi, ika iki kiaki. Hama duka, betsa xinab .agostinho,maru kemai ki ki ;disish ak, na kenki tsaush ak apaunibuki,
h habu aka tene timai harakiri, haska timar, hatiri na hatuki inai ipaunibuki, txurame paunibuki; dabe in, besti, kasmai na
dabe dabe ipaunibuki. H ikukun banabur, haska ipaunibuki haska kaia ika !
H haskakirani huir, nekeri nukui tae tan,(Agostinho,)shan ibur tsube m iki tae nim dayair? Miguel: ukeria purus dia
huir,(nixia heuri ,iniki),
Envira hui mar txai pedro belobe iniki dayai taeir. h kpaibe dayai ika kaunir, neri huir h habuya dayai ukeri
buai bun, hanua nekeri huniki, m menime? H kpai hai hat bawar? Xarap, tumaisr hanua h ini kiaki hiweir, hanu h
kabaimak, h haw kaka kani kiaki, dauwbu ikimakiaki, ikaib h kaka paibu hanua hai milto nukunikiaki. Hai milto nuku
tuxixina; ikaunaiya hanush, ha ikuk, paya h hai yuipaya, hamaki haska maki ish yuiya, huniki, nekerir. Hai hui mash ea
aniki yuikin, bana bimakin.(agostinho )hatsi haratu? Hai miu ika; milto hushun hai milto hush ea yuiniki haskaram ep?
mia xin biranair eawa, hamaki ep habia ma irubu pewaxinaki, hanu nukuai manai ikai wa, shashu betsa buai ma
manai ikai wa. Hamaki ana mia nitxiyuamaki eawa tuxiniki.
Haruk buaitsa, nar umaki hai kabair, hai kabai n umak na ukerir txani txakanibu kiaki eawaya maki haskama
ipan habu dauw ikimakiaki, kabair m ibur mia daunbu ikimakiaki kabair, iwan yui tapimashu yui paiya h ikamak,
h ikamask, yui tapiman ika ikasima, huxiki miw nuir ea wayamaki. Hanua nekeri kai menimaki ea txakabu tiru buki
ishu mia yuinu ika huxiki ep ishu ea yui pakea. H ish haskara meka ea yuipakeriwe ish yui ukeri hai hat bawa iniki
kabair. Hai kaba xik ukeri kapai, hamaki ea dauwbu ixikiaki bake ibuma kabair, ish ea yuiabu nikamis sh mia aki ikai
30

Txana Miguel Macrio e sua esposa

31

na yukakin eawa yamaki yukakin. M ea habias kaw iyama meka ea yuiwe ea wayamaki, ea haskawaya h yuimaki ep
ukeri m ma kanu ika ikaya haskamaki habianu dayawe ish yuini kais bumaki, ea mia txakabuabu hatube txakabu katsi ikamaki
habianua dayawe eawa. Ana kayamawe eawa iniki niti ikir, ea haskawa iniki niti ikir, hanu h nuku nabu bunibuki. Keyu
buimabu h ea haskawa wani kaiya iniki niti ikir, neri huir habia huni kuibe iniki,dayair ogerno ber, joca betsa iwar.
Hanu huima hanu daya kaini kair hawa dayamar, dabe iki dniki dayair; na shaubi tsabirk, na matxatuw dayai, haskakirani
huir na daya kkirani huir, txani txakai ikasmiski, daya meniwa kin ep ea akama iniki, emebi naw daya biniki, na
ikaibu ume habia ewa pamapixta iake iake kirki ibu daya ea uimak daya meniwak ibu hari ikiti ea umak eawama,
nawana aniki daya bikin. Iaket tani dakash h kupai ukeri hai hat bawa iniki kabair. Hai kaba xik ukeri kapai, hamaki
ea dauwbu ixikiaki bake ibuma kabair, ish ea yuiabu nikamis sh mia aki ikai na yukakin eawa yamaki yukakin. M ea
habias betxima dakash, ipaimanus h kupai kaiya h htxashu keska hamaki ana habauri kai ena buki nukuikai ish aniki,
irubu pewakin h pewa xina ma kanu ika ikaya. Hai nuku tuxiniki, hai hui kiaki ikaya, haskarame? ikaya huriwe, ep! wa
hui ikai, mia unu ika hui ikai eawa, huriwe habia ma kan ish ma; irubu pewaxina ikaya m hui ikair wa haskamaki
mia yuyai kayamawe, xinsh mia yuipewa katsi mia bana bimai ishuki. Na nenua hai kabayamak kiaki ber par yamabu
kiaki maweira nukuki peya maiya nuku tuxima yui paiya h ikama kaiyak hui ikair, m hauri kayu tirumakir eawa.
Habianush m hani haskatiru mekain, hanu hania m daya tiru meka iwan mia yuin ika huxikir, eawa. Haska kaya ika!
Ma habia kan ika ikaya, hush m ea akai, na m ea eska bana bimair ana kamaki.
Habianu mesti dayai hiweyuai habianua haskaira tiruki, n haska xarabuki udawe m ana hauri kayu tirumakir m hauri kaxi
mia txakabuaibu hatube txakabu katsi ikamakir. Ea aka iniki niti ikir, hanu h (cumpairi kaya ik kiraniki, ik kirani huir,
ituxiniki (ogerno be dayair.)bari dabe iniki, dayair, h ogerno inu kaya mesti iniki baxikuir har inu kaniki, hanua ikirani huir,
mae idependencia nuku tuxini ki h nua alberto carneiro daya tuxiniki, namer mae anura, h namer mae a nushun, na bixak,
na ewapama wash pik wapauniki haskat primo kiaki hari yunu n ish kiakir. Haskat alberto carneiro nukut haskarame wa
hamaki na hanu daya yamawe m ma dayaxinakir primori daya katis ikikiaki hari yunu yuair eawaniki, hawe primon alsidi
carneirur m unu mae hene keshari utiru kir, nukuaniki harish hanira namer mae matu atiru kir, nukua huniki.haskaken peki
ika hui kaya kesha huima hiwea. daya pai mashus h hai inu, haya kaniki h tseskapairai nia hawe bab iuxinar,haruk haibe
huniki, h xin kubiranima kawanir h kawsh ea aniki haskaxarabuk udawe nenur ma m huimaki na m ibu eki nukuni nuku
nabuya dakash ewa pamaira wash pimak pixtairawash pimak waya m huxiki, nenur ma ana dayamaki hati m nawa mibma
mkai putxin mia manaku shunai, hanush mtseri,manaku keyubaini m kai eawa. Haskaken peki wa habi m xin.
32

Ish yuiniki, nawar haskawa peki haskaken aka, h manakut kaniki hair h ea haskawash bainima, mana kuniki,
habi manakuxkes nuku tuxiniki, hair h nukut haskaram eawa haskara maki manakuxinaki shebun ewa, haskaken
nka nuwe ea waniki. Aa haskawabai h h ea yukashna hti teweki aka, h hati shaba dayaxina ea manakua haya kaniki,
h hai ea iuwa kai ikkaini.habia ma n betxi namei iki make, m hurianiki miar habia berubi m iniki ayan, habia berubi
m aiyni na habi eskatia, n habi hiwe nikapayaki, h neriri, habi m ea bestibu yukanikapai mis n hiweaki txa (haki).
Ha ipaunibu n nikakubir xina, na eskati, eskakainayar, haska n ika n ipaimanus, (critica) encontrada, sobre conhecime
nto,culturais,do velho miguel. Haskar ikumaki, h ikkemai,tsua haska miskema, nawar h abuamaki,naw, abukin b, akikiki
ikaibu aniki hene keyukin. Hakimair, ana habu mea mar, haska ana xinmar. h neriri, habi htxaibu nikak, xin kubirkna
m htxai nikashu ume, bakebur, ma meni keyubir kani kiki.hatsi hania xarabu m abirxiname dewe, biktae wakin?
Dewe bik tae wakin epa hai yanua aniki shane anur, hanush h shut ea abirk meniwa birk ea waia hanua haw
shuta mae niki. Unu maeaya, haw shut ea aniki, h haw baba dais watun, habia shanri ea aniki unu habi ma ea teni kawa
naiya ea atuxiniki m meniki (primo paulor) meniki hat ea aniki ea meni wabikin, nenuhatish depia hatish hai baibu
mawa paunibuti shun, ea depishunai habi bestibu mawa pairamis ikaya na mia yui shukiri ikaib hene ni imis bestibu
kaya mawa mis na Mia yuixina miayui ishuki h! Haska xarabuki.
Haska kirani huir na h dayama ana h hi mei na b mei ikama ituxiaya ha ea aniki hamaki m daya katsi ikair daya hayaki udawe;
na bixa kiri in, na daya kiri hayakir, daya katsi ikair habia un shubira daya shawe ishu ea yunuima. h b bai xarabu ea umakakeki
eawa, uinish tsai dakaimaki. H tsabak, tsabak waiya hamakiaki, borrachar, ana h mea bumakiaki ana ikuma kiaki ikaib
nkak heneyamaki. haska nkak hanu heneyamabu ikaini kai, na eskati nikuna nikapai miski haskai hiwek hamaki mestebur
na habu tsapaunibur, hatu manaku kanikiaki, haweri tewe bish pinun ika ikaibu,habia pe, pematu besukai iniki (aposentair).h
aposentai mash, aniki daya hene kin haneriri, ana dayai, ana bixai, iki ikama, na ana mitui iki ikama, h hene keyu birki na eskati
na habia eska beati na mimawaibuti nka birk wa pauni habi bestibu mawak wamis habi bestibu, ea yukak m eawa, mia yuik
miawamis habianuri h txai baib ea yuiyai nikariai make na txai huxish nuku akai n uyai habia ikarakash uyunw.Haska kirk
uiy kakexinaki .agostinho, petxakamaki.haskararaki ubirani,henea kake birni ikukir xinaki dayair.
Cip muito srio, no de bricadeira. Numa mirao eu vi passando o mundo com situao muito feia. Eu vi o surgimento no mundo
de muita guerra. Eu vi s capoeira (deserto), no tinha ningum. Huni me mostrou. Tudo que voc pede para ele te mostrar, huni mostra.
Miguel Macrio Iskte

33

Eu vou resumir um pouco a histria que Miguel me contou na nossa lngua. Ele veio do Peru, rio Curanja, lugar onde ele
nasceu e onde at hoje mora a maior parte de sua famlia. Ele tem 87 anos e veio para o Jordo no ano de 1969. O primeiro patro
com quem ele trabalhou do lado brasileiro foi Pedro Bil, ainda no rio Envira, cortando seringa. Depois que ele veio para o
Jordo. Ele veio embora, meio fugido, porque acusaram o Miguel de ter colocado feitio em um homem que morreu l no Peru.
Esse homem tinha tomado a mulher do seu pai e por isso culparam-no pela morte.
Miguel tinha muita vontade de voltar para o lugar onde vive sua famlia, mas o seu pessoal no queria, pois a famlia do
homem que morreu estava esperando que ele voltasse para mat-lo.
Sobre o Nixi Pae perguntei qual a diferena que ele viu quando chegou por aqui. Ele respondeu que era tudo igual. Falou a
mesma coisa que o Romo falou sobre a tradio.
Ele tambm falou que aprendeu a cantar com seu av Muru. Naquele tempo ningum tinha nome em portugus. S na lngua
mesmo. Ele aprendeu primeiro as msicas de plantar roado, de caada, de mariscada, de plantar banana, msica para construir
as casas, do Txiri que so as msicas da festa do gavio real. Depois ele aprendeu as msicas do Katxanawa que a festa dos
espritos dos legumes. Essas msicas ele aprendeu quando ainda era criana. Nesse tempo, o seu pai no deixava ele tomar Nixi
Pae. Ele dizia que o Miguel era ainda muito pequeno para entender essa cincia. Quando ele j era um rapazinho foi que seu
pai deixou ele tomar cip e foi quando ele comeou a aprender as msicas do Nixi Pae.
Agostinho Manduca Mateus Muru

Txana Miguel Macrio: Audio dos cantos

34

35

Agostinho Manduca Mateus Muru


Eu sou Kaxinaw e na minha lngua sou Huni Ku que quer dizer Gente Verdadeira. Meu nome Agostinho Manduca Mateus
Kaxinaw, registrado no meu documento. Mas meu nome mesmo Agostinho Manduca Mateus Muru Inu. Muru meu nome
indgena e Inu o partido do povo a que perteno. Os Huni Ku tm dois partidos: Inu e Dua. Inu quer dizer ona, povo da ona.
Nasci em 1944, no Rio Tarauac, no seringal Seretama.
Meu pai nasceu nas cabeceiras do rio Envira e minha me nas cabeceiras do rio Jordo, que hoje o nosso rio Yurai. Era
nesses lugares que meu povo vivia quando os caucheiros peruanos invadiram nossas terras.
Os seringalistas, que tambm foram outros invasores das nossas terras, vinham de vrios estados do Brasil. Nesse tempo
houve muita correria. Meu povo espalhou-se pelos vrios rios do Acre. Muitos morreram em tiroteios e outros de muitas doenas.
Com o passar dos tempos, fomos perdendo a memria da nossa cultura, bolando de um seringal para outro.
At chegar no rio Envira. Quando eu era ainda mais novo, eu no tinha nenhuma memria das histrias do meu povo. O que eu
sabia eram algumas cantigas de cip que meu pai cantava. Quando cheguei no Envira foi que, pela primeira vez, vi festas katxanawa,
txiri, bunawa e nixpu pima. Al os meus parentes ainda moravam todos juntos, como no tempo do shubu (casa tradicional dos Huni
Ku) Foi ali que tive contato pela primeira vez com as festas do meu povo, com a minha histria. Isso foi no ano de 1963.
A partir de 1967, os Kaxinaw passaram a lutar pela reconquista de seus territrios. Andei 15 reas indgenas falando da
nossa luta pela terra. Mas eu no sabia quase nada da minha cultura, da minha memria, e percebi que isso era o mais importante
para nos dar direito terra.
Foi numa dessas viagens com Txai Terri (antroplogo Terri Vale de Aquino), visitando os Ashaninka do rio Amnia, no municpio
de Marechal Thaumaturgo (AC), que vi o quanto nossa cultura nossa proteo, o nosso poder. Depois de uma longa reunio com
os Ashaninka, eles nos convidaram para tomar cip. Na nossa ngua chamamos de Huni. Foi a que o dono do cip me disse:
Voc s fica falando dos patres, da luta do seu povo Cad a sua histria? O que voc sabe de sua cultura? Aqui voc
bebeu caiuma, tomou cip, ouviu muitas histrias, muitas msicasE voc? Apresentou alguma coisa? Fica s andando pelo
mundo, falando portugus. O que foi que voc aprendeu da sua cultura? Se voc no procurar desenvolver, aprofundar os seus
estudos, voc no deve mais sair de casa.Voc no vai ter mais fora para andar no mundo.
Foi seguindo um conselho de huni que me interessei em aprender a pesquisar histria e minha prpria vida. Agora, estamos aqui, na
aldeia So Joaquim, primeiro seringal da Terra Indgena Kaxinaw do Rio Jordo, lugar onde eu moro atualmente com minha famlia.
36

Ns trs unidos: eu, txana Romo e Miguel, com quem aprendi muitos conhecimentos do meu povo, para gravar CD com as msicas
do nixi pae. Essa documentao para o nosso futuro: nossos filhos e filhas, nossos netos e netas e todos os parentes de outras terras dos
Huni Kui. Essas msicas fazem parte da nossa cultura, que estava quase finalizando, e que traz toda a sabedoria dos nossos antigos.
Fico feliz de ver os professores se interessandopor esse trabalho. Eu venho, por minha prpria conta, pesquisando e gravando
algumas coisas que vou aprendendo com esses mais velhos do que eu. Temos muita coisa para ser pesquisada e registrada. Temos
msicas do batismo (Nixpu Pima), msicas da festa do gavio real (Txirim), msicas de caada, de marisca...Temos muita coisa
que est indo embora e que precisa ser registrada, para que nossos parentes no percam essa cultura, que nossa mesmo.

Txana Agostinho Manduca e sua famlia

37

Nilo Pereira Bixku


Matu miyuin hanu tsauwa kakesh ea nkayukaw. Nenu huir eska huxiki.
matu abiranair, Shen kenar Bixkuki, ibu haw ibu ea anikiaki dabikin hat bawar bixk akakiaki ka mest
hat ea bawa. Hanua h ea bair hat ea bawar txan ea akaki, h txan ea aka hushu panaw Joo pereira ea akaki, haskaya
h ibu hakia butuar, hiri bkeki ikaki haw shen kenar hushupa nawen aura canxambo kaxinawaki ikaki bair. Haskaya
h ibubu ikirk, nekeriar dewer menibuma ipaunibukiaki dewe ati mapayas ipanibukiaki. hakia hania dewe bitima tseskai
hania dewe bitirum iwan xina, imisk. Ukeria hene betsauria hutxibu, haki nuku tuxinibu kiaki.
Haki nukuimash na ti hania dewe nkatima imiski, ea dewe mawa shri kaw nkanun ikaya, mawakin mia ashui
isha ish mawak hanu dewe nkamak taewa tuxinibukiaki. H neriri, h yuka iake iakei, mim diatim ish hatu yuka, mim
kin na peri peri ikair ushe besti nitxiki, na sharakiranair ushe putxin hatish bukus itiki samakeir, dewe bikatsir, iwan
yuiya, haskaken haskawai iwan mimk hariri atiruk inikiaki menir h menimaraki, ikarakash xiny h sharakiranai
anikiaki, betxikin, haw hui bik, haw dewebik wakatsi ikai iwan hanu mimanikiaki. H mimani neririr, dewe hutxib
mawashunar haskawa is mabia ma biawa pakenikiaki. Hat h ka mest hat ea aka, hat yusinir ham hushupa nawen,
paulo anikiaki haw shen kenar Ixn dakianikiaki, yus pewakin ht ea aka ka meste Txanu hat meniwakin hat anikiaki
h ka meste dau umakin shupukirir, na daubu umakin , pia txamiar du txamiar, nane shatuar nami shatuar, awa txear,
dau umak, taewanikiaki nakayam datxaxi ,datxaxiak, dawe nwak pewapaunikiaki, haskair h dau xarabu haw shushatira
un tiwak pewani kiaki su ikaya suika tueti in su ika tuetima hayaki daur, bitxitir na habia dau pepa xarabur na pabumat aka
xarabu dau u birkin. Na txiush yat aka haw ati dau ubirkina txami dau uk na dume puak, na nixi aki n amis nisa ati
dau ubirakin biabu dau xarabu nia xinu inn kap shamar na habu bene xarabu n pimis tunar habu ik pewa kayat
habume biabu daur, beru mestwak pewa akubirana h ea umai uk na haw dewexarabu hatuna iniki matu ishun nikawe
ish ea ishua nkak ewakubiranar, ibur txana ipauniki ibu kenar txanar, haskaken e txanaria tirumka ish, h hui
nka pewabirak ini, haruk ea menira, hun meka iamaki hun meka dukuna hunimeka pae txanima dukun h ini matu
ishuatsa .Hanu ika dakash m ea nka biranair.

Txana Nilo Pereira

38

39

Traduo resumida do texto de Nilo Pereira:


Vou contar uma histria para vocs. O meu nome, na minha lngua, Txanu. Em portugus Nilo Pereira. O meu pai me falava
que, antes, o pessoal que morava aqui no sabia cantar as nossas msicas. Aprenderam essas msicas e a medicina tradicional com
a vinda do pessoal do Purus, que incentivaram fazer as festas e usar as ervas medicinais. O meu pai foi um dos que aprendeu as
msicas e a medicina tradicional. Outras pessoas interessadas foram aprendendo. Muitas pessoas aprendiam fazendo os nossos
remdios. Como ficar melhor, mais rpido, usando a fora da jibia e das plantas da mata.
Vendo o meu pai, um txana, eu fui pensando que eu tambm seria um txana igual a ele. Eu fui me interessando em aprender
essas msicas que canto hoje. No sou um verdadeiro txana, mas conheo um pouco dos conhecimentos do nosso povo.

Txana Nilo Pereira, outros txanas e etnomusiclogo

40

41

Historia das musicas


matu miyuiyai.
Na dewer banubu bus, h awar dunu mabuai u mash kash hatri na ikaka, benewa bak iunish uke haw kuka hiwea,
hu karu yuxibu dami kaini haw kuka hexi inat hanua dami kaini unu i new uke mer kani dakak, ha dunw i new nua
xarabu us buma. Ha hene debu tibi itxawak keyush h yui naka deteti yus birani.
H detei, h haw a ika kai hatu pimai ikaya ha yuxibuxarabu haskamaki unu hatu yusabu nuku keyu tiru buki iurinawe
ish; na kapetawna, na dununa, na kuxu ika, na iw, na neshuw, na nesaw, na kuniw,na habia kenaw, xarabu yubakai
keyush xinbur ainda dunuw hakaya benayama kiaki. Haskai dabur menibumar h hu karu yuxibu ukeria huni ku hui
h damikirani irunir meni buma h habu uina habia ia ibu hakaya, hamaki habia nuku shan ibu hakaiaki hari arunwe ish
txanimabu isheni kirani kiaki p it h dua bus haskaia n in ikai. hamaki habia e kuka kayaki ea haskawa shritaw. H m yui
ikair e abiraniki yus kin, atxi ika ptsi ea bini nami ea shebeyawani ea ptsiwai kiki, iwan h hene debu tibi itxawash
i new nush katuk pitxa bestianush yui naka bei kuxati yui biraniki, ea ishuritkaw, aka h yube xarabutu sh akai buraki
ha haw kuk, ukerir m hayame? ha nixir m hayarime? ha ika dakash haskaken kukar nekeri besti hupai ikikiki, ukeri
hatu miyui tiwanu ishu unu i uke mera dakash ani kiaki, h hati haki sh akaibu, hati ukeshuri huni iui ha haw kukaki
damiwakin; na shaw huniwaki, shane huniwakina, baka huniwakin, n huniwakin, tuk huniwakin, na hunixarabuakin
habia haw kukakir. unu ia uke mer shun,h huni txakashur unu dawe kukaki xin banashur.
Ashur h xin ashur bana kin.Haskaya h hatu umati nixi hukima dakak.Ha banubu bus dunuw aw baini kaima.
H yube xarabu nixi akaib anu ika ikaya an nema yuini uyamaka. Ma amiski ma amis huxiki, ma eska dabeki abaixina.
Betsa dami mara, habias kabiak paeki, m nuku dab tiruki, matu dab maki. Ma amis akai, haska ken awe, tusa pixtxa
in, h aka dakash uyan nixi paepa aka beir unu in bariai uya daki, yubeb kash shea birk nenu dep bira naya daki
ikauni kiaki .eai, eai, eai dunuwn ea sheaikiki ikaya, ma mia kaya wan it. h dunuwn yabut, abirani kiaki, h dewe
tateskin. Habia hakia bani sh abirani kiaki, nadewe bukin habia h yube man ibubuw bukin na mai bemakia, keyu yuit.
Inakaini kair, unu hat niwe bawani yuik, unu hat bari bawani yuik, unu bixi bawani yuik, unu yawe bawani yuik, unu
shaba bawani yuik ,mkeyuai. Unu aini tk bute bir kina. Haskaya yabu birk nenu tesht n. Haduk ash baini kiaki,ha
hanua bani dukn.
42

Yube man ibubu u, u ,u u, man ibu bubet eska wak kaya wai. Kaya wai kiki e, e, e, e ikir ha hu karur man kay nua
yumeni, hanua damikaini kair, unu i uke mer sh haw kuka damiwani harish haw kuka, betsa ipais mash ha ma yubebu
ikai ha yubep, ha hu karu yuxibu yushk hari ash birana. Abirani kiaki .sh ,abirkin kaya wabir kin. Haska wabirk yuka
kin na abira nikiaki; Ha yube man ibubu,yube puke ibubu, yubekene ibubu, yube hene ibubu,yube xin ibubu,yube niwe ibubu,
yube bari ibubu,yube ushe ibubu yube bixi ibubu, yube shaba ibubu, yube yame ibubu, yube ni ibubu ,meneshuki.
Kaya waniki kai?
Kaya wanikiaki.
Haska wani ken, nix ika kayar, kayawati in yura is teneai kaya watiki. Nuku kuxipat dewe keyu yuik hawa tuk wmar.
Hanua is bani,is hariria huai yuka keyushk hanu xin shka waba m akar haska biama, hai ea eskawawe miawab itanaki.
Haskayar, na habia tae wakin ma yuishuki, na dewe haska nir, ha is kaya wak hari abiti, ak kayawani kakiaki, na dewer.
Haska ika, kaya wanika ika, man ibu yuber una numasma ika, nkai.
Una numasmaki. Nuk dewer una numasmaki,haw miyui haya iba bainaki. Haska in yumebu dewe hatu yuskin hatu
tapima bainaki.Yumeb mimawa tapin ika ikair hatu mawasht, hawe miyui hatu tapma biranaki. Ha ma dewe meni xara
buai yukashri, haw miyui yuipewa diakin,haskawa biran kaw.
Na dewer haw is kayawatiki, na htxa yuikin haska akiki ish yuik, dewer unanumas makir nkaira kaw hatua kin.
Ha dewe tese xarabu ixin matu yus kin haska xarabu matu tapma tiruki. Hska in dewe txaxi bir katsir nkak tapk pewa
birnaki.Haskai na dewe yui kubiranair, habia ibubu xarabu kena biranikiki,h kena birk, haskawa birk kuxu akuba tiki.
Ha abikin, yube puke ibubu, u ,u ,u , puke ibubu bet eskawash kayawai kiki,e ,e, e kuxu ak sh akn ma m yubebu keyutn.
Ha yura is teneayar, ha nixi pae m akar miki tari ibiranayar, haska yar ha m dumew sh sh ikar, ma m ishuki damir.
Haskat m akar, men ea haskawariwe m imatanai, haskawakin ha yubebu xin itxa waba m akai sh akin. Haskawa
katsir, hu sinai pet, xin datba m akai.
Dewe menet miyui ki ki
Pae miki tsekea dabi tiki, peka shti kiaki yumana tanayar;
Haska wak, KUXUU, KUXUU! Haskawa tiki.
Kaya tibuki, haw shaba ubiran atiki.Hanu shaba kainn, Kuka hai naki, habia haw awa kaya Mana n kapau niki. Habe duk
iki tae niki hiwei taeir. Hat ea imash ea haw htxa ea in keyuniki. Habia habe hiwek abake kaimak kaniki pashka
bakin, hatuna iniki menir txa pke duaki,kaya tibuki.
43

Txa pke duar ba n pimis haw nis yuk ati kiaki,kut kin.Hatuna iniki mimawa xarabu menir, ham na betsa xar
butunar hun meka besti iake iake xiki.
Miguel- marun mene shuki.
Na dewer matsi dau payati kiaki.
Ma 61 ano bari hayaki.
Na nenu m nukukun xina, na nuk dewe kiri n meni kake xi.
Hara kiri kaya ikirana mki, h dewe takuir, tapimati yui biranainu matu miyuiyai n kaira kaw.Na dewer habia hat
nuku bawai huait, benianu yui biranikiki. Ha haw htxa kiri:
Matsi dau payati haia ee ee.
Ikair ha mexuk matsi shku ikiranaya htxai inikiaki.
Ha in ikir, huni ku bariama,mai bai taei, shaba bai taei, shaba bai taei,
Shaba taeir, ushe bai taeir, bari bai taeir, huni ku hiwe diama h n haw.
Hiwe tiru duk, bakiranaya; huiruku bakiranaya abu in, huni hui bai, h banibu.
N hiwen barin bakatsi; iki- hai!, e! ikiaya h yuxibu kawk exe ika banai kiaki.
Hawa anime banakin? Banakina xin hanu n bai anikiaki. Hanu h yuibaik exe ika banani h ia ea! Akair, banakina xin
anikiaki.Mai bemaki xin banakina.
H xina wena hanua n hunikiaki damir, h yube bau dautir h yube nawa abu ma mai baxina dakak haw dauti, haw xin
duk peshei yube ba dauti. Hanua h ikiranai haw dautibuyar hanush h bata ha yubeba dautir na n sawear maner, mane teuir,
haskaken haw sik puketi sik puketiar, h yu birani ikikiaki h nuku bata haw dau tibuw n dau kirani h yuibir katsir.
Exe ik banani, hai ee ee.
Bananibi ptek, hai ee ee.
Uke hamera nua, hai ee ee.
Yube ba daut,i hai ee ee.
Haw dau tibuya, hai ee ee.
Haw sik puketi, hai ee ee.
Sik puke tibuya ikar ha abir shuki, ha yube ba dautir,hanu bai tae kiranir hanua, hanush haw dau tibuya ha yube
ba dauti, ha nan kenea unk mane saweau nk ikirani.
44

HANUA HA;
Hiri shubu meranu, hai ee ee
Uke hamera nua, hai ee ee
Hiri shubu meranua, hai ee ee
M besu atunu, hai ee ee
Haw turu taria, hai ee ee
Ikar h inu ash daxpesh pte abuk ha inur mai bake
Ha mai damir inu it ha mai kainik haskat hanu ha inu yuxibu dete tanabu haw bitxi, haw turu tari pteabuk haskayar;
bair habia dabe n ini, ha yuxibu bani detesh puteabu, ha dewe buk hene tanaya hanush txanima
hatu umanikiaki. Hanu deskei kakatsir, yube nawa abur tsuam, yube nawa abur na habia n haki payamaki, haruk
bani bakeumar. Haskaya hakia habia hati htxa hab nkai, Bari in, Bixi in, Ushe in, Mai in, henewash, ha shuku ikak
bepbainai yanu a in ik benab ik hanu anikiaki, huni in abu bawak taewakin.
Haskani ha yube nawa abu dakak n bani,ha yube nawa bani dakak. Nuku bani dakash yubeb banani.
Hanu depiaka, ha miyuir tae kiranir, hanua unurir hanu yubeb unani, yube in, manani ha yube in baker ha inikiaki,
yube inuir yube nawa abu bake ha yube yuxibu baker yube inur ha inikiaki haska in, mae yuka ikai ariai kiki, ha ana
ikiranair,hanu unurir ma hanu un baini depiaki.

45

Resumo da histria das msicas


O texto fala um pouco de como os nossos antepassasdosdos
conseguiram encontrar o cip e aprender as msicas do nixi pae
(cip). O povo Huni Kui, antigamente se comunicava muito com
os animais, ou melhor, com os seres vivos. Um dia o bus nawa foi
procurar uma fruta que as caas procuravam muito. Nessa espera,
presenciou um encontro da jibia e da anta, com atos de namoro.
Ele, muito curioso, no dia seguinte foi ao mesmo local e repetiu as
palavras da anta, arremessando as frutas no meio do lago. A jiboia
encantada veio e o levou, por exigncia dele.
Durante o tempo que foi passando, ele foi aprendendo os
conhecimentos sobre cip, at chegar a tomar e ver sua vida no
futuro. Com esses sinais, ele se arrependeu e voltou para sua terra,
onde estava a familia que h muito tempo o procurava. Com o
conhecimento do Cip que ele adquiriu, foi praticando e ensinado
aos outros. Depois de um tempo, ele foi perseguido pelas jibias,
que o mataram.

Mariri Kaxinaw: Dana tradicional

46

47

Huni Meka
Cantos do Nixi Pae

48

Disco 1

49

1
Yube Txanima Pasha Dume Pae
Cantores: Romo Sales Tu, Miguel Macrio Iskete e Agostinho Mateus Muru

Msicas para chamar a fora do huni quando inicia o ritual do nixi pae

Hai hai haira haira e e e e e e e


Hai hai haira haira e e e e e e e
Pasha dume pae, pae tibu duaki, hai hai haira e e e e e e e
Hai hai haira haira, e e e e e e e e
Shuru dume pae, pae tibu duaki,
ha hai haira haira e e e e e e e
Naw xumu deitxi, deitxi ha hai haira haira e e e e e e e
Dere dere beime, ha hai haira haira e e e e e e e
Nai nixm newan bibi beim, ha hai haira e e e e e e e
Naw hi shubu, hiri shubu keneya, keneyari mixtim,
hai hai haira haira e e e e e e e
Nai san beim, ha hai hai haira haira e e e e e e e
Naw shubu keneya, nai san beim,
ha hai hai haira haira e e e e e e e
Naw hiri shubu, hiri shubu keneya, keneyari mixtin,
ha hai hai haira haira e e e e e e e
Naw hiri shubu, hiri shubu keneya, sk daka tanait,
ha hai hai haira haira e e e e e e e
Ha hai hai haira haira haira e e e e e e e

50

Ha hai hai haira haira haira e e e e e e e


Haw dau awa bake, bake hawa ira manani,
haw ura deushku, ma ira manani,
ha hai hai haira haira e e e e e e e
Dau awa bake, haw ura deushku, ma ira manani,
ha hai hai haira haira haira e e e e e e e
Haw ura deushku, ura deushku manain,
ha hai hai haira haira e e e e e e e
Dau txashu ake, bake haw ura deushku, ma ira manani,
ha hai hai haira haira e e e e e e e
Dau yawa bake bake, haw bake ura deushku,
ma ira manani, ha hai hai hai haia haira e e e e e e e
Haw ura deusku, ura deushku merni,
ha ha hai hai haira haira e e e e e e e
Dau kapa bake, bake sapiraka tanait, ma ira manani,
ha hai hai haira haira e e e e e e e
Dau kapa bake, haw ura deushku, ma ira manani,
ha haira haira haira haira e e e e e e e
Haux haux haux pae se se iwan paku txi he he heee

51

52

2
Pae Txanima
Txai Shenibu

3
Yube Txanima
Nai Mapu Yubeka

Cantor: Agostinho Mateus Muru

Cantor: Prof. Isaias Sales Ib

aaaa eee eee eee


aaaa eee eee eee
txai shenibu txai shenibu, aaaa eee eee eee
Habu duk yubeni yubenibi dakak, aaaa eee eee eee
Hiri paka piri, hiri paka piri, aaaa eee eee eee
Habu duk yubeni, yubenibu dakak, aaaa eee eee eee
Shae shk txaiki, shae shk txaiki, aaaa eee eee eee
Pae maneaket, maneaketanim, aaaa eee eee eee
Mai txpu yuxibu, mai txpu yuxibu, aaaa eee eee eee
Kpu dabe netsut, miki xiri iki dakak, aaaa eee eee eee
Mai mti keneya, mai mtikeneya, aaaa eee eee eee
Uke hamerbi mia nitxtanam, aaaa eee eee eee
Xiri iki mania, aaaa eee eee eee
Yube tas kenam, yube tas kenam, aaaa eee eee eee
Tasa ken keneya, mia maimaket, aaaa eee eee eee
Pae maimaket, mia maimaketanam, aaaa eee eee eee
Nai kawa shamash, nai kawashamash, aaaa eee eee eee
Ukerabe txaxik, ukerabe puak, aaaa eee eee eee
Nai kawa shamash, ukerabe txaxik, aaaa eee eee eee
Uke dabe shamashwa, uyake birk, aaaa eee eee eee
Haux haux

A a e e a a e e e e
A a e e a a e e e e ya
Nai mpu yubek, a a a e e e
M yube txanima tk, a a a e e e
Nai duniw tk, a a a e e e
yuxi hutu yubek, a a a e e e
M yube txanima tk, a a a e e e
Dau tun mushaw, a a a e e e
Dau tun mushaw, a a a e e e
Dautxatximatanamanik,aaaeee
Nai mane shumushw, a a a e e e
Nai mane shumushw, a a a e e e
Hushu yum txike, a a a e e e
Bake berun bu, a a a e e e
Pae yu shunun, a a a e e e
Haux haux haux pae se se iwa pae
temashkari kawanai pe

53

4
Yube Bau Dauti Hawe Dautibuya
Cantor: Romo Tu

Msica para controlar a presso do cip


Ni, nia, nia, ni, nia, nia, niri, nia, nia
Yube bau dauti, niriri ani ani,niriri ani ania,
Haw Dautibuya, niriri ani ani,niriri ani ani
Yube piakeneya, niriri ani ani, niriri ani ania,
Mebetsem munti, niriri ani ani, niriri ani nia
Haw Dautibuya, niriri ani ani, niriri ani ania
Yube ba dauti, niriri ani ani, niriri ani ani
Hayabim munti, niriri ani ani, niriri ani ania
Mun kiranaiy, niriri ani ani, niriri ani ani,
Haw pia keneya, niriri ani ani, niriri ani ani
Mebetsem munti, niriri ani ani, niriri ani ani
Mun kiranaiy, niriri ani ani, niriri ani ania
Yube ba dauti. niriri ani ani, niriri ani ani
Hayabim munti, niriri ani ani, niriri ani ani
Mun kiranait, niriri ani ani, niriri ani ania
Yube haxi keneya, niriri ani ani, niriri ani ania,
Metarame munti, niriri ani ani, niriri ani ani,
Yubebinu keneya, niriri ani ani, niriri ani ani,
Hayabim munti, niriri ani ani, niriri ani ani,
Mun kiranaiy, niriri ani ani, niriri ani ani,
Shubetsem munti, niriri ani ani, niriri ani
ani, Yube ba dauti, niriri ani ani, niriri ani ani
54

Yube ba dauti, niriri ani ani, niriri ani ani


Haw deshu debetse, niriri ani ani, niriri ani ani
Debetsen beim, niriri ani ani, niriri ani ani
Txasha desh debetse, niriri ani ani, niriri ani ani
Debetsen beim, niriri ani ani, niri ani ani
Haw dauti buya, niriri ani ani,niriri ani ani
Haya bim munti, niriri ani ani, niriri ani ani
Mun kiranaiy, niriri ani ani, niriri ani ani
Nai nuni paberu, niriri ani ani, niriri ani ani
Pabetsem munti, niriri ani ani, niriri ani ani
Haw dau tibuya, niriri ani ani, niriri ani ani
Yube ba dauti, niriri ani ani, niriri ani ani
M besuatbi, niriri ani ani, niriri ani ani
Nai shane daniri, niriri ani ani, niriri ani ani
Nke berakatani, niriri ani ani, niriri ani ani
M besua tbi, niriri ani ani, niriri ani ani
Nai shane daniri, niriri ani ani, niriri ani ani
Nke berakatani, niriri ani ani, niriri ani ani
M besua tbi, niriri ani ani, niriri ani ani
Nai kana daniri, niriri ani ani, niriri ani ani
Pax berakatani, niriri ani ani, niriri ani ani
Haux, haux, pae, s, s iwana paetenamari,
kawanaipe, pakuti
55

5
Dautibuya Ni Hewa Peime
Cantor: Miguel Macrio

Msica para controlar a presso do cip

Ni,ni,ni,ni, ni,ni,ni,ni
Ni,ni,ni,ni, ni,ni,ni,ni
Ni hew peibu, ni,ni,ni,ni,
Nume haki bani, ni,ni,ni,ni,
Haki ba kauni, ni,ni,ni,ni,
Haki ba kauni, ni,ni,ni, ni,
Ni hew shtxuku, ni,ni,ni,ni,
Nume haki shuni,ni, ni,ni,ni,ni,
Haki shubi kauni, ni,ni,ni,ni,
Ni pei nawaya, ni,ni,ni,ni,
Shuku ka net, ni,ni,ni,ni,
Shuku ka net, ni,ni,ni,ni,
Banu nawa awani, ni,ni,ni,ni,
Ha keme bitpu, ni,ni,ni,ni,
Nub haki bani, ni,ni,ni,ni,
Uke nai kame, ni,ni,ni,ni,
Uke nai kam, ni,ni,ni,ni,

56

Hawe nai seyame, ni,ni,ni,ni,


Nai seya bainu, ni,ni,nin,ni,
Nai shubi kashume, ni,ni,ni ni,
Hari shubi kanike, ni,ni,ni,ni,
Habu nawa aweni, ni,ni,ni,ni,
Habu nawa pikatsi, ni,ni,ni,ni,
Haki bime tanashu, ni,ni,ni,ni,
Hawe shubu mersh, ni,ni,ni,ni,
Tana shubu mersh, ni,ni,ni,ni,
Mia mai maniki, ni,ni,ni,ni,ni,
Habu nawa pikatsi, ni,ni,ni,ni,
Habu nawa pikatsi, ni,ni,ni,ni,
Hapiki anish, ni,ni,ni,ni,
Habu nawa aweni, ni,ni,ni,ni,
Haw naw piaya, ni,ni,ni,ni,ni,
Haya bim munu, ni,ni,ni,ni,
Nai naw piaya, ni,ni,ni,ni,

Mun ka kirn, ni,ni,ni,ni,


Haw naw papaya, ni,ni,ni,ni,
Nai naw papaya, ni,ni,ni,ni,
Haw paka keneya, ni,ni,ni ni,
Habu nawa aweni, ni,ni,ni,ni,
Hayabim munu, ni,ni,nin,ni,
Mun kai kirn, ni,ni,ni,ni,
Haw txipa pany, ni,ni,ni,ni,
Haya bim munu, ni,ni,ni, ni,
Habu naw ibuw, ni,ni,ni,ni,
Habu nawa pikatsi, ni,ni,ni,ni,
Nai naw papaya, ni,ni,ni,ni,
Haw kak keneya, ni,ni,ni,ni,
Haya bim munu, ni,ni,ni,ni,
Munu ka kirw, ni,ni,ni,ni,
haux, xu

57

6
Yube Bau Dautibuya Hawetxi
Cantor: Isaas Sales Ib

Msica para controlar presso do cip

Era era ne ne
Era era ne ne

58

Hepeya baim, era era n n


Hepeya baim, era era n n

Betsa benu tyama, era era n n


Betsa benu tyama, era era n n

Ktaya baim, era era n n


Ktaya baim, era era n n

Uke mati betsaw, era era n n


Uke mati betsaw, era era n n

Mati bai kui, era era n n


Mati bai kui, era era n n

Shutxi due watani, era era n n


Shutxi due watani, era era n n

Uke mati betsaw, era era n n


Uke mati betsaw, era era n n

Mia shutu pinibu, era era n n


Mia shutu pinibu, era era n n

Dau kuma keui, era era n n


Dau kuma keui, era era n n

Nisa baka ku, era era n n


Nisa baka ku, era era n n

Keu yama tanim, era era n n


Keu yama tanim, era era n n

Yura mexu nim, era era n n


Yura mexu nim, era era n n

Shew dume kawt, era era n n


Shew dume kawt, era era n n

Haux
Kuxuu Kuxuu

59

7
Kayatiby Matsi Dau Paiati
Cantor: Agostinho Muru

Msica para baixar a presso do cip


Matsi dau payati hai ea ea
Matsi dau payati hai ea ea
Mia nawekatana hai ea ea
Matsi naweka tana hai ea ea
Exe ik banani hai ea ea
Bananibi ptek hai ea ea
Exe ik banani hai ea ea
Bana nibi ptek hai ea ea
Uke hamera nua hai ea ea
Yube ba dauti hai ea ea
Uke hame ranua hai ea ea
Haw sik puketi hai ea ea
Sik puke tibuya hai ea ea
Yube sik puketi hai ea ea
Uke hame ranua hai ea ea
Yube shubu meranu hai ea ea
Haw turu taria hai ea ea
Pte bei dakak hai ea ea
Yube nawa ib hai ea ea
Haruk bani hai ea ea
Banibi dakak hai ea ea
60

Nub haki bani hai ea ea


Banibi dakashu hai ea ea
Yube in banani hai ea ea
Shuru dume banani hai ea ea
Bana nibi unk hai ea ea
Yube in banani hai ea ea
Nai kawa banani hai ea ea
Matsi dau tapum hai ea ea
Yube in banani hai ea ea
Nai kawa banani hai ea ea
Nai kawa buruk hai ea ea
Matsi dau ta pum hai ea ea
Yube in banani hai ea ea
Matsi hew banani hai ea ea
Yube meke newn hai ea ea
Matsi hew peir hai ea ea
Shaw huni daban hai ea ea
Shane huni banani hai ea ea
Te at banani hai ea ea
Bana nibi takui hai ea ea
Yube inu meken hai ea ea

Yube meke newn hai ea ea


Shane huni daban hai ea ea
Shaw huni banani hai ea ea
Te at banani hai ea ea
Bana nibi takui hai ea ea
Bana nibi takui hai ea ea
Uke hame danua hai ea ea
Yube shubu m eranu hai ea ea
Yube in im hai ea ea
Ki y ketanaya hai ea ea
tsua daban hai ea ea
ibu biak hai ea ea
Yube in in hai ea ea
Ea nenu kaima hai ea ea
Xin ki mariwe hai ea ea
Han ki kirw hai ea ea
Yube hana debuki hai ea ea
Pai yke tkim hai ea ea
Uke nai ukea hai ea ea
Bari stan wm hai ea ea
Yube ba dewer hai ea ea

Hau kubi butuni hai ea ea


Yube in unani hai ea ea
Ha tbi unani hai ea ea
Kaya tibu dewer hai ea ea
Yube in unani hai ea ea
Nawa huni sheat hai ea ea
Mia pa shabawa hai ea ea
Yura hawe amat hai ea ea
Nka ini biraw hai ea ea
Em bake yumet hai ea ea
Han ka kirw hai ea ea
Xin ka kirw hai ea ea
Kuxu
Haux,haux
Pae temash kari manit
Pae ten mri bua n mk
Ha ha ha ha
H,h,har.
61

8
Shuyti Dewe Yube Kayawaikiki
Cantor: Txana Agostinho Muru e Mazenilda Mateus Dani

Msica de cura - Controlar presso

Yube man ibubu, kiki


Yube man ibubu, kiki
Man ibu bubet, kiki
Eska wash kayawai, kiki
Kayawai kiki, kiki
Yube puke ibubu, kiki
Puke ibu bubet, kiki
Eska wash kaya wai, kiki
Kaya wai kiki, kiki
Yube kene ibubu, kiki
Yube kene ibubu, kiki
Kene ibu bubet, kiki
Eska wash kayawai, kiki
Kayawai kiki, kiki
Yube hene ibubu, kiki
Yube hene ibubu, kiki
Hene ibu bubet, kiki
Eska wash kayawai, kiki
Kayawai kiki, kiki

62

Yube xin ibubu, kiki


Yube xin ibubu, kiki
Xin ibu bubet, kiki
Eska wash kayawai, kiki
Kayawai kiki, kiki
Ha tbi bawa, kiki
Yux bube bawa, kiki
Habe tabi kawk, kiki
Eska wash kayawai, kiki
Kayawai kiki, kiki
Yube niwe yuxibu, kiki
Yube niwe yuxibu, kiki
Niwe yuxibu bet, kiki
Eska wash kayawai, kiki
Kayawai kiki, kiki
Yube bari yuxibu, kiki
Yube bari yuxibu, kiki
Bari yuxibu bet, kiki
Eska wash kayawai, kiki

Kayawai kiki, kiki


Yube ushe yuxibu, kiki
Yube ushe yuxibu, kiki
Ushe yuxibu bet, kiki
Eska wash kayawai, kiki
Kayawai ki ki, kiki
Yube bixi yuxibu, kiki
Yube bixi yuxibu, kiki
Bixi yuxi bubet, kiki
Eska wash kayawai, kiki
Kayawai kiki, kiki
Yube yame yuxibu, kiki
Yube yame yuxibu, kiki
Yame yuxibu bet, kiki
Eska wash kayawai, kiki
Kayawai ki ki, kiki
Kuxu
Haux haux

63

9
Kayatibu na henewakame
Cantor: Txana Romo Sales Tu

Para controlar a presso do cip

Na henew kam, e
Henew katanai, e
Baka txunu peruai, e
Peruai kirim, e
Hene bewax bewaxi, e
Hene bewaix pakei,
e h ee haeee eee ya
Na henew kam, e
Henew ka nemaki, e
Kaya Isa batxiri, e
Sabi sabi dunut, e
Sabi dunupakei,
e haeee haeee eee ya
Na henew kam, e
Henew ka nemaki, e
Himi nuxa newan, e
Kusm nunu nuni, e
Kusm nunu pakei,
e haeee haeee eee ya
Na henew kam, e
64

Henew ka nemaki, e
Himi meshku newan, e
Kusm nunu nunui, e
Kusm nunu pakei,
e haeee haeee eee ya
Na henew kam, e
Henew ka nemaki, e
Himi mi newan, e
Kusm nunu nunui, e
Kusm nunu pakei,
e haeee haeee eee ya
Na henew kam, e
Henew ka nemaki, e
Himi tun newan, e
Ts e n u n u b e i m , e
Ts e n u n u p a k e i ,
e haeee haeee eee ya
Na henew kam, e
Henew ka merabi, e
A niba huiri, e

Hui ht karam, e
Hui bi tiruma,
e haeee haeee eee ya
Ani ba kemuri, e
Puxpu puxpu iwan, e
Mia hami txutani,
e haeee haeee eee ya
Na henew kam, e
M besua tri, e
Himi san mixtin, e
Sti sti Ouani,
e haeee haeee eee ya
Na mai turum, e
M besua tri, e
Sheke sheke buani, e
Sheke beiranim,
e
haeee haeee eee ya
Haux haux

65

10
Hawe Nisu Kayatibu
Cantores: Txanas Miguel Macrio Iskti, Romo Sales Tu, Agostinho Muru

Msica para controlar a fora do cip


Ha hari harin nini nini
Ha hari harin nini nini
Dau kapa nisri, ha hari harin nini nini
Nisuni init, ha hari harin nini nini
M naw nisun,
Bukus bukus nisu, ha hari harin nini
Dau duka bakem, ha hari harin nini
M naw nisun, ha hari harin nini
Bukus bukus nisu, ha hari harin nini
Mia shan tsakani, ha hari harin nini
Hanu xurima tanu, ha hari harin nini
Hani tsaka nikem, ha hari harin nini
Bene xin pekak, ha hari harin nini
D a u i s u b a k er , h a h ar i h a r in n in i
Ha pik anish, ha hari harin nini
Ni naw nisum, ha hari harin nini
Mia buru tsakani, ha hari harin nini
Xin kayawa mak, ha hari harin nini
Bene xin pemaki, ha hari harin nini
M naw nisum, ha hari harin nini
Dau du pinish, ha hari harin nini
66

nini
nini
nini
nini
nini
nini
nini
nini
nini
nini
nini
nini
nini
nini
nini
nini

Kku iki nisu, ha hari harin nini nini


Dau du nisum, ha hari harin nini nini
Mia buru tsakani, ha hari harin nini nini
M muka isur, ha hari harin nini nini
Isu bene pinish, ha hari harin nini nini
Ha pik anish, ha hari harin nini nini
M naw nisuni, ha hari harin nini nini
Xin kaya wamak, ha hari harin nini nini
Mia buru tsakani, ha hari harin nini nini
Haw bene xin pekak, ha hari harin nini nini
Hanu peka shunam, ha hari harin nini nini
M naw nisun, ha hari harin nini nini
Dau has benem, ha hari harin nini nini
Ha pik anish, ha hari harin nini nini
Yura peka shunam, ha hari harin nini nini
Ha pik anish, ha hari harin nini nini
Mia buru tsakani, ha hari harin nini nini
M naw nisun, ha hari harin nini nini
Hanu tsaka nikem, ha hari harin nini nini
Xin kayawa mak, ha hari harin nini nini
Kaya iti maken, ha hari harin nini nini

Hanu shaba kawan, ha hari harin nini nini


M naw nisuri, ha hari harin nini nini
Bene xin inim, ha hari harin nini nini
M naw nisuri, ha hari harin nini nini
Dau txashu bakem, ha hari harin nini nini
Txashu bake bake pit, ha hari harin nini nini
Ha pik anish, ha hari harin nini nini
M naw nisun, ha hari harin nini nini
Shana buru apanu, ha hari harin nini nini
Nis kayawa mak, ha hari harin nini nini
Bene xin kayawa, ha hari harin nini nini
Bene xin pekak, ha hari harin nini nini
Pik anish, ha hari harin nini nini
Muka hasn, ha hari harin nini nini
Muka has benem, ha hari harin nini nini
Ha pik anish, ha hari harin nini nini
M naw nisun, ha hari harin nini nini
Mia buru tsakani, ha hari harin nini nini
Xin kayawa tk, ha hari harin nini nini
Uke hamer nua, ha hari harin nini nini
Be n e x in k a in , h a h a r i h a r in n i n i n i n i
Amerbi tsaut, ha hari harin nini nini
Hanu yushunum, ha hari harin nini nini
M naw nisuri, ha hari harin nini nini
Dau aka akem, ha hari harin nini nini
Ha pik anish, ha hari harin nini nini
M naw nisun, ha hari harin nini nini

Mia buru tsakani, ha hari hari n nini nini


Man bai sheshak, ha hari harin nini nini
Huru kaxu bin, ha hari harin nini nini
Huru kaxu bimiri, ha hari harin nini nini
Bimi shepa mixtin, ha hari harin nini nini
Miki niri itan, ha hari harin nini nini
Bas pake birw, ha hari harin nini nini
Uke manan, ha hari harin nini nini
Buru taku pakar, ha hari harin nini nini
Kunu kawani kawa, ha hari harin nini nini
Hanu pekama nun, ha hari harin nini nini
Hanu shubi yuk, ha hari harin nini nini
Hanu yu shunam, ha hari harin nini nini
Bene xin pekak, ha hari harin nini nini
Uke hamernu, ha hari harin nini nini
M bene xinn, ha hari harin nini nini
M yura xinw, ha hari harin nini nini
Bene xinn kaiw, ha hari harin nini nini
Uke manan, ha hari harin nini nini
Buru isa peim, ha hari harin nini nini
Shuku txai net, ha hari harin nini nini
Sha ipa bainim, ha hari harin nini nini
Hanu buakam, ha hari harin nini nini
Hux xauu pae temashe kari manit buaka
paku txi
he he he he
67

11
Kayatibu Yuta Isinipatu
Cantor: Romo Tu

Msica para baixar a presso

Yut isnepat ni era nene, ni ni!!


N hew pskeni ni era nene, ni ni (2X)
Ps beiranim ni era nene, ni ni (2X)
Dau tribu buru ni era nene, ni ni (2X)
txke rakatanaitu ni era,nene, ni ni
Dau txi buru ri ni era, nene, ni ni
Dau awa temiti ni era,nene, ni ni
Temitit dakani, ni era,nene, ni ni
Nai, mawa putxini, ni era,nene, ni ni
Nai xexi nea, ni era,nene, ni ni
De, de bira ni, ni era,nene, ni ni
Rawe duwe derani, ni era,nene, ni ni
Tebikit derani, ni era,nene, ni ni
Hawe penisk, ni era,nene, ni ni
Buru penisktima, ni era,nene, ni ni
Yut isi nepatu, ni era,nene, ni ni
Ni hew puskeni, ni era,nene, ni ni
Puske beiranime, ni era,nene, ni ni
Dau txi buru ri, ni era,nene, ni ni
Txke rakatanaitu, ni era,nene, ni ni
Haux, haux, haux
Hawe niskkiaki
68

69

12
Kaiatibu mi muka awara
Cantores: Miguel Macrio Iskete, Romo Sales Tu , Agostinho Mateus Muru

Msica para baixar a presso do cip

M muka awa, hi e hi e ee
muka awa bener, hi e hi e ee
ha pik ani sh, hi e hi e ee
M naw nisun, hi e hi e ee
Naw nis deama, hi e hi e ee
nis dea mashunu, hi e hi e ee
Haw nis tsakani, hi e hi e ee
Nis kayawa tana, hi e hi e ee
Ha pik ashu, hi e hi e ee
Haw xin kayawa, hi e hi e ee
M muka yawar, hi e hi e ee
Mia buru tsakani, hi e hi e ee
Xin kayawa mak, hi e hi e ee
Aki kayawa mak, hi e hi e ee
Ben xin kayawa, hi e hi e ee
M muka yawar, hi e hi e ee
Muka yawa bener, hi e hi e ee
Yawa bene pit, hi e hi e ee
Ha pik anish, hi e hi e ee
M yawa nisun, hi e hi e ee
70

Mia buru tsakani, hi e hi e ee


Xin kayawa mak, hi e hi e ee
M muka txashum, hi e hi e ee
Muka txashu bener, hi e hi e ee
Txashu bener, hi e hi e ee
Txashu bene pita, hi e hi e ee
H pik anish, hi e hi e ee
M nawa nisum, hi e hi eee
Mia buru tsakani, hi e hi eee
Shana kayawa mak, hi e hi e ee
Kaya iti maken, hi e hi e ee
Nisuni init, hi e hi e ee
Mia buru tsakani, hi e hi e ee
Xuri pake birnu, hi e hi e ee
Xin kaya wamak, hi e hi e ee
M muka yaixm, hi e hi e ee
Muka yaix bener, hi e hi e ee
Yaix bene pit, hi e hi e ee
Mia shana tsakani, hi e hi e ee
Ha pik anish, hi e hi e ee

Xin kayawa mak, hi e hi e ee


H ki anik, hi e hi e ee
M mika anur, hi e hi e ee
Muka anu bener, hi e hi e ee
Anu bene pit, hi e hi e ee
H pik anish, hi e hi e ee
M naw nism, hi e hi e ee
Mia buru tsakani, hi e hi e ee
Xin kayawa mak, hi e hi e ee
Aki kayawa mak, hi e hi e ee
M muka marir, hi e hi e ee
Muka marir, hi e hi e ee
Mari pita, hi e hi e ee
H pik anish, hi e hi e ee
M naw nisum, hi e hi e ee
mia buru tsakani, hi e hi e ee
Xin kayawa mak, hi e hi e ee
Hanu peka shunam, hi e hi e ee
M yura xinw, hi e hi e ee
Be yux kain, hi e hi e ee

M muka kumam, hi e hi e ee
Muka kumam, hi e hi e ee
H pik anish, hi e hi e ee
M naw nisum, hi e hi e ee
dau kuma nisum, hi e hi e ee
Mia buru tsakani, hi e hi e ee
Xin kaya wamak, hi e hi e ee
M bene xinn, hi e hi e ee
Bene xin kayawa, hi e hi e ee
M muka hasim, hi e hi e ee
Muka has benem, hi e hi e ee
Has bene pit, hi e hi e ee
M naw nisun, hi e hi e ee
Mia buru tsakani, hi e hi e ee
Xin kayawa mak, hi e hi e ee
M ben xinm, hi e hi e ee
Xin kayawa tk, hi e hi e ee
mia eskawa, hi e hi e ee
M yura xinw, hi e hi e ee
M muka kebur, hi e hi e ee
Kebu pita, hi e hi e ee
H pik anish, hi e hi e ee
M naw nisun, hi e hi e ee
Mia buru tsakani, hi e hi e ee
Hanu xin kayawa mak, hi e hi e ee

Xuri pake birn, hi e hi e ee


M muka kushum, hi e hi e ee
Muka kushur, hi e hi e ee
Ha pik anish, hi e hi e ee
Ha pik anish, hi e he e ee
Mia buru tsakani, hi e hi e ee
Xin kaya wamak, hi e hi e ee
Aki kayawa mak, hi e hi e ee
Bene xin kain, hi e hi e ee
M muka xinum, hi e hi e ee
Muka xinu benem, hi e hi e ee
H pik anish, hi e hi e ee
M naw nisum, hi e hi e ee
Mia buru tsakani, hi e hi e ee
Xin kayawa mak, hi e hi e ee
Bene yux kain, hi e hi e ee
Ka ini kirsh, hi e hi e ee
M muka isum, hi e hi e ee
Muka isu benem, hi e hi e ee
H pik anish, hi e hi e ee
M naw nisum, hi e hi e ee
Aki kaya wamak, hi e hi e ee
Bene nis kayawa mak, hi e hi e ee
Bene xin kayawa, hi e hi e ee
M yura xinw, hi e hi e ee

Bene yux kain, hi e hi e ee


M muka dur, hi e hi e ee
Muka du bene, hi e hi e ee
H pik anish, hi e hi e ee
M naw nisum, hi e hi e ee
M nawa nisum, hi e hi e ee
Xin kayawa mak, hi e hi e ee
Bene xin kayawa, hi e hi e ee
Bene yura xinw, hi e hi e ee
Xin aini birn, hi e hi e ee
Kai ini kirsh, hi e hi e ee
Kai ini kirsh, hi e hi e ee
Habe tabi yuk, hi e hi e ee
Hanu yu shunum, hi e hi e ee
M muka dukam, hi e hi e ee
Muka duka benem, hi e hi e ee
H pik anish, hi e hi e ee
M naw nisun, hi e hi e ee
Mia buru tsakani, hi e hi e ee
Xin kayawa mak, hi e hi e ee
M bene xinn, hi e hi e ee
Bene yura xinm, hi e hi e ee
Haux, haux,
Pae ten mari kawanai
Pe pakutxi he he he he
71

13
Kayatibu Txashu Bake Nisuri

14
Kayatibu Biru Biru Nenane

Cantor: Isaias Sales Ib

Cantores Romo e Miguel

Msica para baixar a presso do cip

Msica para baixar a presso do cip

aaa ea aaa eae


aaa ea aaa eae
Dau txashu nisri, aaa ea aaa
Txashu bake nisri, aaa ea aaa
M besu atri, aaa ea aaa
Pte an beim, aaa ea aaa
Nis beama tani, aaa ea aaa
Nai sere hinari, aaa ea aaa
Pukeyari mixtm, aaa ea aaa
Htse keme kawt, aaa ea aaa
Bu dau txukuri, aaa ea aaa
Pte shan beim, aaa eae aaa
Na hewa kam, aaa eae aaa

72

eae
eae
eae
eae
eae
eae
eae
eae
eae
eae
eae

Henewaka namaki, aaa eae aaa


Miw yura iniw, aaa eae aaa
Yura iniw tani, aaa eae aaa
Ini ybi nukui, aaa eae aaa
Dau yuma atxish, aaa eae aaa
Yaman beim, aaa eae aaa
Natia mixtim, aaa eae aaa
Pte shen beim, aaa eae aaa
Haux, kuxu
Pae s s iwan,
Na pae ten mari kawanai
Pae temash kat, Pae buakame
Ha h ha

eae
eae
eae
eae
eae
eae
eae
eae

N n n n n n n n
Biru biru ken n n n n n, n n n n
Natsa natsa kenan, n n n n n, n n n n n
Data ini buat, n n n n, n n n n
Ha kam kebiri, n n n n, n n n n
M bene mestti, n n n n, n n n n
Iti biri kata, n n n n, n n n n
Dume ba shuburi, n n n n, n n n n
Awe dani katima, n n n n, n n n n
Miki shewe shean, n n n n, n n n n
Pae shewe shea na, n n n n, n n n n
Yube ba shuburi, n n n n, n n n n
Nai basn purubu, n n n n, n n n n
Miki shewe shean, n n n n, n n n n
Awe dani katima, n n n n, n n n n
Hunu yawa txiburu, n n n n, n n n n
Miki txishu tuan, n n n n, n n n n
Shuy tya makari, n n n n, n n n n
Kaya kaya nikaw, n n n n, n n n n
Miw dua dayusu, n n n n, n n n n
Haw atsa kabiri, n n n n, n n n n
Ashta kabi nikaw, n n n n, n n n n

Txixte hew tuen, n n n n, n n n


Tere ni manit, n n n n, n n n
Shuya paka peim, n n n n, n n n
Sha ipa baini, n n n n, n n n
Shuya paka peim, n n n n, n n n
Sha ipa baini, n n n n, n n n
Nai shem berubu, n n n n, n n n
Beru sawe naim, n n n n, n n n
Sheana dakak, n n n n, n n n
Nai shem berubu, n n n n, n n n
Beru sawe naim, n n n n, n n n
Dau txashu bakeri, n n n n, n n n
Itiribi kait, n n n n, n n n
Nai mawa keruni, n n n n, n n n
Haw niti itibu, n n n n, n n n
H kame tanai, n n n n, n n n
Pae sha ipai, n n n n, n n n
Haux, haux
Pae e se iwan
Bari se se iwan
Pae tena mari maniaket
Pae buakai, hehe, he, he he, he
Kuxu

n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n

73

Huni Meka
Cantos do Nixi Pae

74

Disco 2

75

1
Yube txanima e a Buru Yubeni
Cantor: Miguel Macrio Iskti

Chamando a presso do cip


Ea buru yubeni, eiae eiae
Ea buru yubeni, eiae eiae
Yube ba yuk, eiae eiae
Txanimat yubek, eiae eiae
Yube ba yuki, eiae eiae
Yube txanima shk, eia eiae
Yube txanima shun, eiae eiae
Tua ibiranait, eiae eiae
Unu mani itit, eiae eiae
M bene shkin, eiae eiae
Pae keyu inash, eiae eiae
Haya shubi yuk, eiae eiae
Haya shub yuk, eiae eiae
Yube ba dewem, eiae eiae
Hanu yushunam, eiae eiae
Kana hanu tapik, eiae eiae
M bene shkini, eiae eiae
Hanu pae tapik, eise eiae
Hanu pae tapik, eiae eiae
Tana ini birw, eiae eiae
Yube ba yuk, eiae eiae
76

Hanu yushunam, eiae eiae


Nai mpu yubek, eiae eiae
Yube ba yuk, eiae eiae
Ea buru yubeni, eiae eiae
Ea buru yubeni, eiae eiae
Yux hutu yubek, eiae eiae
Han yu shunam, eia eiae
Tua ibiranait, eiae eiae
Tua ibiranait, eiae eiae
Bena kw nkapu, eiae eiae
Mia pa yuyua, eiae eiae
Mai kiri besut, eiae eiae
Habe tbi yuk, eiae eiae
Yube yushunam, eiae eiae
Tua ibiranait, eiae eiae
Yux htu yubek, eiae eiae
Hanu txanimashu, eiae eiae
Yube txanimashu, eiae eiae
M bene shkini, eiae eiae
Yube keyuinat, eiae eiae
Ha tub sheani, eiae eiae

Yube ba sheani, eiae eiae


Habetabi sheat, eiae eiae
Nawa huni sheash, eiae eiae
Yube ba sheash, eiae eiae
Hanu hu ashu, eiae eiae
Yube hu ashu, eiae eiae
Tua ibiranait, eiae eiae
Siri siri iwan, eiae eiae
Mia bur yayuwa, eiae eiae
Habe tabi yuk, eiae eiae
ma suatri, eiae eiae
Hatubi yuk, pae
yushunam, eiae eiae
Yube maikiri besut, eiae eiae
Hanu bua kam, eiae eiae
Habe tabi yuk, eiae eiae
Yube ba yuk, eiae eiae
Yube yushunum, eiae eiae
Yube hu ashu, eiae eiae
Tua ibiranait, eiae eiae
Nawa ea ikat, eiae eiae

Ea inu ikima, eiae eiae


Ew akaiyanuri, eiae eiae
Yube ba yuk, hanu yu
shunam, eiae eiae
Yube katu kamaki, eiae eiae
Pae Inakwash, eiae eiae
Yube hu ashu, eiae eiae
Tua ibiranait, eiae eiae
Hatubi sheani, eiae eiae
H shea nikem, eiae eiae
H tube inani, eiae eiae
Yube ba inani, eiae eiae
Haw xin inani, eiae eiae
Hui yuma dakash, eiae eiae
Yube ba yuk, yube yu
shunam, eiae eiae
Eskawak yuki, eiae eiae
Nawa ea ikat, eiae eiae
Pae txanima shun, eiae eiae
Tua ibiranait, eiae eiae
Nawa ea ikat, eiae eiae
77

Ea in ikama, eiae eiae


Habe tabi yuk, eiae eiae
Yube ba yuk, eiae eiae
Hanu yu shunum, eiae eiae
Unu mani itit, eiae eiae
Hatube yuk, eiae eiae
Yube ba yuk, eiae eiae
Yux htu yubek, eiae eiae
Ea buru yubeni, eiae eiae
Yube ba yuk, eiae iae
Hanu yu shunam, eiae eiae
Miki pae mawek, eiae eiae
Hanu mawe kuam, eiae eiae
Nawa ea ikat, eiae eiae
Ea in ikima, eiae eiae
akai yanuri, eiae eiae
Habe tabi yuk, eiae eiae
Yux hut yubek, eiae eiae
Hanu yushunam, eiae eiae
Ea buru yubeni, eiae eiae
Yube ba yuti, eiae eiae
Yube txanimatani, eiae eiae
Tua ibiranait, eiae eiae
Hanu mani itit, eiae eiae
Mia bur yayuni, eiae eiae
Yube ba yayuni, eiae eiae
Hanu xubimashun, eiae eiae
78

Xubipake biran, eiae eiae


Yube ba yuk, eiae eaie
Ea bur yubeni, eiae eiae
Habetabi yuk, eiae eiae
Yube yushunam, eiae eiae
Yube kate kamaki, eiae eiae
Pae inke washu, eiae eiae
Hunu yushunam, eiae eiae
Miki pae mawek, eiae eiae
Hanu mawe kuam, eiae eiae
Habe tabi yuk, eiae eiae
Yube ba yuk, eiae eiae
Haw xina kirim, eiae eiae
Hatub inani, eiae eiae
Haw xina inani, eiae eiae
Xin inani kem, eiae eiae
Hanu shaba kawan, eiae eiae
Yube ba xinam, eiae eiae
Hew xin kirir, eiae eiae
Habe tabi yuk, hanu
yushunam, eiae eiae
Hatubi inani, eiae eiae
Haw huni inani, eiae eaiae
Haw xin kirim, eiae eiae
Yube ba xinam, eiae eiae
Hatubi inani, eiae eiae
Pae keyu inash, eiae eiae

uke inanna, eiae eiae


Hari mani itit, eiae eiae
Shaba kawanait, eiae eiae
Uyake birw, eiae eiae
Ea buru yubeni, eiae eiae
Yube ba yuk, eiae eiae
Hanu yuashunam, eiae eiae
Eskawak yuk, eiae eiae
Nawa huni yuk, eiae eiae
Yube ba yuk, eiae eiae
Yube yushunam, eiae eiae
Unu mani itit, eiae eiae
Sheke beiranam, eiae eiae
Haya bim munu, eiae eiae
Pae mun kawan, eiae eiae
Mun kawanait, eiae eiae
Hanu sheashunam, eiae eiae
Hanu buakam, eiae eiae
Shaba kawanait, eiae eaiae
Yube ba yuk, eiae eiae
Ea buru yubeni, eiae eiae
Yube ba yuk, eiae eiae
Yube yushunam, eiae eiae
Unu mani itit, eiae eiae
Yube beke ishun, eiae eiae
Kene nuku kaish, eiae eiae
Pae namakyash, eiae eiae

Hamer nikaw, eiae eiae


Yube ba yuak, eiae eiae
Pae yushunam, eiae eiae
Ea buru yubeni, eiae eiae
Yube ba yuk, eiae eiae
Eskawak yuk, eiae eiae
Pae huashu, eiae eiae
Siri siri iwan, eiae eiae
Tua ibiranait, eiae eiae
Pae shea inia, eiae eiae
Hatubi sheash, eiae eiae
Nawa huni sheash, eiae eiae
Bene shk namaki, eiae eiae
Huni nixi keneya, eiae eiae
Hanu pae tapik, eiae eiae
Yube ba meken, eiae eiae
Huni debu kirish, eiae eiae
M yube meken, eiae eiae
Tsuma inibiraw, eiae eiae
Yube hu ashu, eiae eiae
Unu mani itit, eiae eiae
Hatubi binik, eiae eiae
Yube ba binik, eiae eiae
Bene yura xinaw, eiae eiae
Ka inikirsh, eiae eiae
Haw tish nukum, eiae eiae
Mia pae depi, eiae eiae
Haux haux
79

2
Yube Txanimai Yube Nawa Aibu
Cantor: Cleber Pinheiro Sales Bane

Esta msica para chamar a fora da Jibia branca

Yube nawa abu, e e e e, e e e e


Yube nawa abu, e e e e, e e e e
Hushu buru namaki, e e e e, e e e e
Pai inakawt, e e e e, e e e e
Pae hu aman, e e e e, e e e e
Xin mtsi sipat, e e e e, e e e e
Mia hu ashu, e e e e, e e e e
Tua ibira nait, e e e e, e e e e
Tawa pei irak, e e e e, e e e e
Pae ibira nait, e e e e, e e e e
Sha ibira nait, e e e e, e e e e
Yube nawa abu, e e e e, e e e e
Mia hu ashu, e e e e, e e e e
Pae hu ashu, e e e e, e e e e
Pae yuw shutani, e e e e, e e e e
Xin metsi sipat, e e e e, e e e e
Nika duku inipe, e e e e, e e e e

80

81

3
Pae Txanima Dautxikui Iya Iya ee
Cantor: Francisco Sabino Ix

Essa msica, o paj canta quando a pessoa est doente.


Ele chama a fora olhando para o doente e v a doena.
(Isaias Sales Ib Kaxinaw)

iy e e hi e hi e e e
iy e e hi e hi e e e
Dau txiku,
Ha kam ku, iy e e hi e hi e e e
hepeya baim, hi e hi e
ktaya baim, e e e hi e hi e e e
sha iki manik, iy iy iy e e iy iy e e,
Iy iy iy e e iy iy e e
Dau txi kuwai, iy iy e e iy iy e e hi e hi e e e
Sha iki beim, hi e hi e e e hi e hi e e e
Uram beim, hi e hi e e e hi e hi e e e
kapa yuxibu ikai, hi e hi e e e
Haw txai kuani, hi e hi e e e hi e hi e e e
Dau txi kuai, hi e hi e e e hi e hi e e e
Hem nua kuani, hi e hi e e e hi e hi e e e
Uta hana bash, hi e hi e e e hi e hi e e e
Bexmu daka tanim, hi e hi e e e shea niakirani
hi e hi e e e
Banuka nuaki, hi e hi e e e
82

Ihi ihi ihi kawanai, hi e hi e e e


uike nit, hi e hi e e e
Pea kawanai, hi e hi e e e
Kana nixu butuk tsaut, hi e hi e e e
Buke buke tsaure, hi e hi e e e
Txixte dunu sesa nani, hi e hi e e e
Haw dais buteni banuwa, ai bu hi e hi e e e
Txush dauni dakash, hi e hi e e e
Hene ba aniri, e hi e hi e e e
shete an bash, e hi e hi e e e
Haw kai iniw, e hi e hi e e e
Hene ba anini, e hi e hi e e e
Shete ana baush, e hi e hi e e e
Mia xin kama, e hi e hi e e e
Mia xin kama, e hi e hi e e e
Bene xin pekama, e hi e hi e e e
Pae dasi dume tanim, e hi e hi e e e
Haw ka iniw, e hi e hi e e e
Haux haux haux
83

4
Pae Nama Kayashu
Cantor: Paj Nilo Pereira Bisku

Msica para chamar a presso do cip

Ni era ne,ne,ne

84

Hanu uya ket, ne era ne ne ne


Hanu uyaket, ne era ne ne ne

Haska huni paem, ne era ne ne ne


Haska huni paem, ne era ne ne ne

Shaba kabi uk, ne era ne ne ne


Shaba kabi uk, ne era ne ne ne

Haska huni paem, ne era ne ne ne


Haska huni paem, ne era ne ne ne

Uyake birw, ne era ne ne ne


Uyake birw, ne era ne ne ne

Mia pa uma, ne era ne ne ne


Mia pa uma, ne era ne ne ne.

Uyake birw, ne era ne ne ne


Uyake birw, ne era ne ne ne

Basa huni paem, ne era ne ne ne.


Basa huni paem, ne era ne ne ne.

Haska huni paem, ne era ne ne ne


Haska huni paem, ne era ne ne ne

N huni paem, ne era ne ne ne


N huni paem, ne era ne ne ne

Pae nama kysh, ne era ne ne ne


Pae nama kysh, ne era ne ne ne

Pae nama kysh, ne era ne ne ne


Pae nama kysh, ne era ne ne ne

Pae nama kyash, ne era ne ne ne


Pae nama kyash, ne era ne ne ne

Tuwa ibiranait, ne era ne ne ne.


Tuwa ibiranait, ne era ne ne ne.

Tua ibiranait, ne era ne ne ne


Tua ibiranait, ne era ne ne ne

Mia pae uma, ne era ne ne ne


Mia pae uma, ne era ne ne ne

Haska huni paem, ne era ne ne ne


Haska huni paem, ne era ne ne ne

Shaba kabi uk, ne era ne ne ne


Shaba kabi uk, ne era ne ne ne

Shaba kabi uk, ne era ne ne ne


Shaba kabi uk, ne era ne ne ne

Mia pae uma, ne era ne ne ne


Mia pae uma, ne era ne ne ne

Bana huni paem, ne era ne ne ne


Bana huni paem, ne era ne ne ne

M besuwa tunu, ne era ne ne ne


M besuwa tunu, ne era ne ne ne

Shaw huni paem, ne era ne ne ne


Shaw huni paem, ne era ne ne ne

Tua ibiranait, ne era ne ne ne


Tua Ibiranait, ne era ne ne ne

Haska huni Paem, ne era ne ne ne


Haska huni paem, ne era ne ne ne

Shaba kabi uk, ne era ne ne ne


Shaba kabi uk, ne era ne ne ne

Haska pae biyak, ne era ne ne ne


Haska pae biyak, ne era ne ne ne

Txka dakatanim, ne era ne ne ne


Txka daka tanim, ne era ne ne ne

Mia pa uma, ne era ne ne ne


Mia pa uma, ne era ne ne ne

Haska huni paem, ne era ne ne ne


Haska huni paem, ne era ne ne ne

Shane huni Paem, ne era ne ne ne


Shane huni paem, ne era ne ne ne

M besuwa tunu, ne era ne ne ne


M besuwa tunu, ne era ne ne ne

Mia pae uma, ne era ne ne ne


Mia pae uma, ne era ne ne ne

Miya pae uma, ne era ne ne ne


Miya pae uma, ne era ne ne ne

M besua tunu, ne era ne ne ne


M besua tunu, ne era ne ne ne

Bak huni paem, ne era ne ne ne


Bak huni paem, ne era ne ne ne

Nke beraka tani, ne era ne ne ne


Nke beraka tani, ne era ne ne ne

Pax beraka tani, ne era ne ne ne


Pax beraka tani, ne era ne ne ne

Hanu uyaket, ne era ne ne ne


Hanu uyaket, ne era ne ne ne

Shaba kabi uk, ne era ne ne ne


Shaba kabi uk, ne era ne ne ne

Hanu uyaket, ne era ne ne ne


Hanu uya ket, ne era ne ne ne

Tua ibiranait, ne era ne ne ne


Tua ibiranait, ne era ne ne ne

Mia kiya uma, ne era ne ne ne


Mia kiya uma ne era ne ne ne

Mia kiya uma, ne era ne ne ne


Mia kiya uma, ne era ne ne ne

Uyake birw, ne era ne ne ne


Uyake birw, ne era ne ne ne

Hanu uyaket, ne era ne ne ne


Hanu uyaket, ne era ne ne ne

Uyake biraw, ne era ne ne ne


Uyake biraw, ne era ne ne ne

Mia pae uma, ne era ne ne ne


Mia pae uma, ne era ne ne ne

Pae nama kysh, ne era ne ne ne


Pae nama kysh, ne era ne ne ne

Pae nama Kysh, ne era ne ne ne


Pae nama Kysh, ne era ne ne ne

Pae nama kysh, ne era ne ne ne


Pae nama kysh, ne era ne ne ne
85

Comentrio do Paj Nilo Pereira sobre a msica que acabou de cantar

Sh! hatu ash paunikiaki, ha pae haskara


ma unuri duakabi eskatanikiki, haskaki nar, pae
namakysh matu ishuwi m pae habia ha m
pae ubiranaya matu ishuwi, pae mia umar
habia ukatsi m abiyar, mia date, date akikiki.
haskaya, nar matu date, date akikiki.
Nar habia ukatsinu aka pae nama kysh
kenakaya shabakabi uyaki uk peirakwe.
Xink pewak ankw, na n hiwea haskai
hiwekwe iwan shabakabi wash, haskai hiwea.
Bukir ish nuku shabakabiwash nuku
umaiki, ish hatu yuipaunibukiaki.
Ha matu ishushukir, pae nama kyshun.
A m sesewashuki, ana betsar habia kayatibu
matu ishuwitsa.
Habia pae nama kysh ariati txi pupu sheta
ariamiski miguel respondendo, har
Habia dukai meka xarabur, habia iake iake
bainaki eskarabe matu ishuwina ea tirume,
Pae namakysh matu ashun ika ikair
habia duki

86

87

5
Yube Bau Dauti e Ya ee
Cantor: Tadeu Mateus Si

Msica para controlar a fora do cip

Yube shwa hinari, e ia e


Yube shwa hinari, e ia e
Mia maitx tana, e ia e
Yube ba dauti, e ia e
Yube sheta teuti, e ia e
Mia teuma tana, e ia e
Yube ba dauti, e ia e
Yube pushti keneya, e ia e
Yube ba dauti, e ia e
Yube mebi keneya, e ia e
Mia sawe matana, e ia e
Yube ba dauti, e ia e
Yube hushe neneya, e ia e
Yube ba dauti, e ia e
Yube sp tarir, e ia e

88

e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e

Spu tari keneya, e ia e


Mia sawe matana, e ia e
Haya bim munu, e ia e
Pae mun tanaya, e ia e
Bari buk tatxar, e ia e
Ha siri matana, e ia e
Pae siri matana, e ia e
Pae shaba tanim, e ia e
Yube ba dauti, e ia e
Mia pekamatana, e ia e
Yube ba dauti, e ia e
Yube shw dinari, e ia e
Mia mabitanam, e ia e
Yube ba dauti, e ia e
Yube pushti keneya, e ia e

e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e

Mia siri matana, e ia e


Yube mebi keneya, e ia e
Mia mesiri tana, e ia e
Yube hushe keneya, e ia e
Mia sirima tana, e ia e
Yube ba dauti, e ia e
Yube spu tarir, e ia e
Spu tari keneya, e ia e
Mia pekamatana, e ia e
Pae pakema tana, e ia e
Pae shabatanim, e ia e
Pae bua kaim, e ia e
Dka ipa baini, e ia e
Haux

h,

e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e

h,hr

89

6
Kayatibu Pae Betse kame katsi
Cantor: Francisco das Chagas

Baixar presso

90

Bana huni takuni,


pae betsekamekatsi, ni er ni ni ni er ni ni
Bana huni takuni,
pae betsekamekatsi, ni er ni ni ni er ni ni.

Nai matsi irk,


pae bitse kamekatsi, ni er ni ni ni er ni ni
Dau shuke huiyai kirim,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni

Tapu debu kirishu,


pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Tapu debu kirishu,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni

Huiyai kirim,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Yum an buani,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni

Dau shw huiyai,


pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Dau shw huiyai,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni

Dau txaya huiyai kirim,


pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Huiyai kirim,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni

Huiyai kirime,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni ni er ni ni
Dau shw huiyai,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni

Dau aya huiyai kirim,


pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Huiyai kirim,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni

Huiyai kirime,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Huiyai kirime,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni

Dau Pitsu huiyai kirim,


pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Huiyai kirim,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni

Txe daka tanim,


pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Yum an buani,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Dume bana benari,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Dume hua tuea,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Txasha daka tanim,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Ini tuematani,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Abu dauti,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Dau tini ikw,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Miakia ishu,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Miakia ishu,
pae betse kame katsi, ni er ni ni ni er ni ni
Haux Haux iwan na
pae temashke tir ma pae buaka h h hr.

91

7
Kayatibu Txai Puke duaki
Cantora: Maria Dalva Mateus Ayani

Msica para baixar a presso do cip

Txa pke, duam, hai hai a


Txa pke, duam, hai hai a
Pke dua atibu, hai hai a
Txa ban banar, hai hai a
Ban bana teshkat, hai hai a
banu shkin, hai hai a
Banu shk txaiki, hai hai a
Haw shk keneya, hai hai a
Banu shk keneya, hai hai a
Tana ini birani, hai hai a
Hanu kaiyke tani, hai hai a
M xin kaw, hai hai a
Nuk txana dewer, hai hai a
Txana dewe keneya, hai hai a
Mia kesi dumet, hai hai a

92

Kesi dume tanaya, hai hai a


Yube ba dewer, hai hai a
Haw dewe xumur, hai hai a
Dewe xumu keneya, hai hai a
Mia nais maket, hai hai a
Haki yabi takuni, hai hai a
shwbuki takuni, hai hai a
Shwbuki takuni, hai hai a
Kepereme dakat, hai hai a
shuru iki manik, hai hai a
Yube ba dewer, hai hai a
Kaya tibu dewer, hai hai a
M xin kaw, hai hai a
Tana ini birak, hai hai a
M xin bestiw, hai hai a

Nawa huni paer, hai hai


mia pae shabawa, hai hai
haw ama dakt, hai hai
Nka ini birk, hai hai
Nuk kaya tibir, hai hai
kaya tibi dewer, hai hai
M xin betxiwe, hai hai
M yux kiw, hai hai
M yux kaw, hai hai
Ka ini kirw, hai hai
Miw nete istibu, hai hai
Ana haw amat, hai hai
Nka ini biraw, hai hai

a
a
a
a
a
a
a
a
a
a
a
a
a

Haux haux haux

93

8
Kaiatibu Uuke Manana Ai e
Cantor: Norberto Sales Tene

Msica para controlar a fora do cip

uke mann, ai e
Nai kui mann, ai e
Nawa huni banani, ai e
Nawa huni paer, ai e
Bene shk namaki, ai e
Nawa huni sheani, ai e
Hanu puxmu amak, ai e
Pae puxmu amak, ai e
uke mann, ai e
Nai ku mann, ai e
Hanu betsa banani, ai e
Hanu bana nikuni, ai e
Bene tae nmri, ai e
Nawa huni kekuw, ai e
Hanu sheka akek, ai e
Pae sheka akek, ai e
Han shaba kaini, ai e
Pae shaba kaini, ai e
Haya awa minat, ai e

94

Pae awa minat, ai e


Haya hte itani, ai e
Pae hte itani, ai e
Txere beru keush, ai e
Beru keush,keushsh, ai e
Nawa huni yuwk, ai e
Pae yu shunam, ai e
Hanu shaba kaini, ai e
Pae shaba kaini, ai e
Ua nai putxin, ai e
Ayani putxini, ai e
Habu hushu tuea, ai e
Habu nun dakan, ai e
Pae nun dakan, ai e
Nun tae dakan, ai e
Ua nai putxini, ai e
Hayani putxin, ai e
Habu hushu tuea, ai e
Hanu tushk dakan, ai e

Pae tushk dakan, ai e


Tushk tai dakan, ai e
Bene tae nmri, ai e
Bene tae nmri, ai e
Hanubima ptesh, ai e
Hawe nawa awaini, ai e
H mushu dera, ai e
H taninuma, ai e
Pae tani nitxin, ai e
Kta hew burea, ai e
Kta hew burea, ai e
Habu pix dakan, ai e
Pae pax dakan, ai e
Pixi tae dakan, ai e
Nuawaka nakia, ai e
Himi nuxa hewn, ai e
Nenu manu kwk, ai e
M pae netsua, ai e
Pae shaba tanim, ai e

Nuawaka nakia, ai e
Himi nuxa keneya, ai e
Nenu manu kwki, ai e
M pae netsua, ai e
Hanu shaba kawani, ai e
Pae shaba kaini, ai e
Hanu nawe atk, ai e
Pae nawe atk, ai e
Nawe apabik, ai e
Kuru paka takur, ai e
Kuru kirni kir, ai e
Kuru shunik, ai e
uke mann, ai e
Shapu beru teuwa, ai e
Beru nasaweke baik, ai e
Ti ika nawar, ai e
Inuberu shtuk, ai e
Par par ninu, ai e
Shw nawa tenam, ai e

Hushu dunu hewne, ai e


Hanu bima petxish, ai e
M pae netsuwa, ai e
Pae shaba tanim, ai e
Pustu dunu hewne, ai e
Hanu bima petxish, ai e
M pae netsuwa, ai e
Hanu shaba kaini, ai e
Pae shaba kaini, ai e
Kuru nawa tenam, ai e
Kuru mk nawar, ai e
Hanu bima niken, ai e
Nawa huni yuk, ai e
Pae yu shunam, ai e
Hanu shaba kaini, ai e
M yube tarir, ai e
Yube tari neneya, ai e
Yube kesp keneya, ai e
Hanu bima ptesh, ai e

Pae pte shunam, ai e


Pae shaba tanim, ai e
Shw shet huar, ai e
Habu mima dakan, ai e
Habu pax dakan, ai e
Pae pax dakan, ai e
Pax tae dakan, ai e
Bene kapa hurar, ai e
H beru natus, ai e
Beru natusk, ai e
Nka beiranim, ai e
Bene siu pusir, ai e
H sinuku tani, ai e
Pae sinuku tani, ai e
Nka beira nim, ai e
T ika buim, ai e
Hanu temashke tir, ai e
Hanu bima neta, ai e
Nawa huni txupea, ai e

Pae txupe shunam, ai e


Hanu shaba kaini, ai e
Pae shaba kaini, ai e
Hiri shubu neshtk, ai e
Himi du tiubu, ai e
Maikiri besush, ai e
Tku tku iwan, ai e
M pae netsuwa, ai e
Hanu shaba kaini, ai e
Pae shaba kaini, ai e
Nai buna tsisek, ai e
Teshp dunu tanim, ai e
Hanu bima niken, ai e
Nawa huni yuk, ai e
Pae yu shunam, ai e
Hanu shaba kaini, ai e
Pae shaba kaini, ai e
Shw kuni hener, ai e
H naxima pakek, ai

Nuku naxima pakek, ai e


Naxima pakebak, ai e
Dewe xumu keneya, ai e
Takuwai kirish, ai e
Miki pae mania, ai e
Pae mani shunam, ai e
Bari nisti takur, ai e
Ha deitximet, ai e
Ha desh imak, ai e
Pae desh amak, ai e
Desh ama bak, ai e
Himi kari tiubu, ai e
Mia besi numak, ai e
Besi numa buk, ai e
Pae shaba tanim, ai e
Pae buakaya, ai e
Pae temash ketiri pae
buakayam pakutx.

95

9
Kaitibu Bene Shakini
Cantor: Miguel Macrio

Msica para diminuir a fora do cip


Hai e hai e hai e
Hai e hai e hai e
bene shkin, hai e hai e hai e
Pae kena inash, hai e hai e hai e
Xina nui tapa n, hai e hai e hai e
Xin kaya wamak, hai e hai e hai e
Kaya iti meken, hai e hai e hai e
Ak kaya wamak, hai e hai e hai e
Haw pae shu ik, hai e hai e hai e
Hanu shu sh nam, hai e hai e hai e
Haya shubi yuk, hai e hai e hai e
Habe tabi yuk, hai e hai e hai e
Hanu yu shunam, hai e hai e hai e
Nka ini birw, hai e hai e hai e
Bene xin kayawa, hai e hai e hai e
Xin kayawa tk, hai e hai e hai e
Ham dabi tsaut, hai e hai e hai e
Hanu yu shunam, hai e hai e hai e
Pae yu shunam, hai e hai e hai e
Eki pae meteshe, hai e hai e hai e
Hanu mete sheam, hai e hai e hai e

Pae mete sheam, hai e hai e hai e


Txai ba banani, hai e hai e hai e
Bata shau banani, hai e hai e hai e
Natsa ini birsh, hai e hai e hai e
Haw xin bawa tk, hai e hai e hai e
Hanu bata shunam, hai e hai e hai e
Bem xin batk, hai e hai e hai e
Nai kk keneya, hai e hai e hai e
Nai kk huam, hai e hai e hai e
Habu nun dakan, hai e hai e hai e
Nun daka tanait, hai e hai e hai e
M bene xinn, hai e hai e hai e
Bene xin kayawa, hai e hai e hai e
Hanu kaya watk, hai e hai e hai e
Bene xin kama, hai e hi e hai e
Ka ini kirsh, hai e hai e hai e
M bene yuxin, hai e hai e hai e
Bene yux kain, hai e hai e hai e
Ka ina kirsh, hai e hai e hai e
Yura hawe amaka, hai e hai e hai e
Hawe ama ikir, hai e hai e hai e

Yura kene nukua, hai e hai e hai e


Kene nuku kash, hai e hai e hai e
besu watum, hai e hai e hai e
Sk daka tanim, hai e hai e hai e
bene xinan, hai e hai e hai e
Bene xin kirim, hai e hai e hai e
Bene xin kayawa, hai e hai e hai e
Hanu kaya watan, hai e hai e hai e
Kaya iti meken, hai e hai e hai e
Haw pae shunk, hai e h e hai e
Hanu shun shunam, hai e hai e hai e
Eki pae meteshe, hai e hai e hai e
Hanu mete sheam, hai e hai e hai e
Ha bume dauti, hai e hai e hai e
Bata dau bimim, hai e hai e hai e
Habu tushk dakan, hai e hai e hai e
Tsu tu anima, hai e hai e hai e
Bets tu anima, hai e hai e hai e
Haw pae batak, hai e hai e hai e
Bem xina batawa, hai e hai e hai e
Hanu bata shunam, hai e hai e hai e

Hanu bua kam, hai e hai e hai e


Bem xin kayawa, hai e hai e hai e
Kaya iti meken, hai e hai e hai e
Haw pae sh ik, hai e hai e hai e
Shun pake biran, hai e hai e hai e
Ha bum duti, hai e hai e hai e
Nawa bum dauti, hai e hai e hai e
Haw txipa panam, hai e hai e hai e
Haya bimi munu, hai e hai e hai e
Mun ka kiran, hai e hai e hai e
Mwake kiraw, hai e hai e hai e
Mun wake kiran, hai e hai e hai e
Habe tabi yuk, hai e hai e hai e
Hanu yu shunam, hai e hai ke hai e
Yura hawe wamaka, hai e hi e hai e
Haw ama nikir, hai e hai e hai e
shaba kabi uy, hai e hai e hai e
Sk raka tanait, hai e hai e hai e
Yube shubu keneya, hai e hai e hai e
Miki betsata nait, hai e hai e hai e
Sk daka tanim, hai e hai e hai e
Kene nuku kash, hai e hai e hai e
Ka ba bawat, hai e hai e hai e

Bawa tanai awen, hai e hai e hai


Tama nuku munu, hai e hai e hai
Mun ka kiran, hai e hai e hi
Haw sina paeya, hai e hai e hai
Nai ture kenen, hai e hai e hai
Ture kana txim, hai e hai e hai
Shawaka tanim, hai e hi e hai
Naw shubu pixir, hai e hai e hai
Txasha daka tanim, hai e hai e hai
Txuma ini birsh, hai e hai e hai
Hayabi m munu, hai e hai e hai
Nuk xin shubum, hai e hai e hai
Ha merabi tsaut, hai e hai e hai
Hanu yu shunam, hai e hai e hai
Siri yake tanait, hai e hai e hai
Unu mani ikit, hai e ha e hai
Bene xin kayawa, hai e hai e hai
Xin kayawa tk, hai e hai e hai
M bem xinan, hai e hai e hai
Bem xin kayawa, hai e hai e hai
Han kayawa tan, hai e hai e hai
Kaya iki meken, hai e hai e hai
Haw pae shunk, hai e hai e hai

Haskaiar, har nuku ibu ki nu bani daka ke

ha nuku yumewa

bir ki aki na nu isi tenei ikaia dau bishu nuku naxi maki nuku htsik
nuku shete maki nuku haia bi ushk abir paunibu kiri itanaia atiki nar
nikashhame hara kiri kai mekain.

O comentrio acima, traduzido pelo professor Ib, do Txana Miguel Macrio.


96

e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e

Bem xin sh iki, hai e hai e hai


Hanu shun shunam, ha e hai e hai
Haw ama nikir, hai e hai e hai
Uke hameranu, hai e hai e hai
Bene xin kain, hai e hai e hai
Ka ini kirsh, hai e hai e hai
Haw yama dauti, hai e hai e hai
Yube ba dauti, hai e hai e hai
Haw kutu itia, hai e hai e hai
Hayabi m munu, hai e hai e hai
Nawa bum dauti, hai e hai e hai
Nai shaw hinari, hai e hai e hai
Haw patxu ikia, hai e hai e hai
Hayabi m munu, hai e hai e hai
Mun kaka kiraw, hai e hai e hai
Na bume dauti, hai e hai e hai
Naw binu keneya, hai e hai e hai
Sana biranam, hai e hai e hai
Ati anu depi, hai e hai e hai
Hanu buakam, hai e hai e hai
Pae nea mashun, hai e hai e hai
Pte data baini, hai e hai e hai
Haux

e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e
e

Segundo o professor Ib, o Txana explica que a musica Dautibuya Ni


Hew Peime se refere ao nascimento das pessoas. Quando a me no faz
a dieta quando est gravida, adoece o esprito da criana. Por isso tem que
cantar essa msica para curar o esprito da pessoa que cresceu com essa
doena, clarear seu esprito para ele poder mirar bem.
97

10
Kayatibu Yube Txi Keneya
Cantores: Miguel Macrio e Romo Sales

Msica para baixar a presso do cip

Ni,ni,ni,ni
Ni, ni,ni,ni
Yube txi keneya, ni, ni, ni,
Kuke kiranaiy, ni, ni, ni,
Haya bime munu, ni, ni, ni,
Mun kira naiy, ni, ni, ni,
Mun kiranaiy, ni, ni, ni,
Ni hew pei bu, ni, ni, ni,
Nume haki bani, ni, ni, ni,
Haki ba kauni, ni, ni, ni,
Ni hew shtxuku, ni, ni, ni,
Nume haki shubini, ni, ni, ni,
Shubinibi kaini, ni, ni, ni,
M ni pei nawaya, ni, ni, ni,

98

ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni

Skatani dakan, ni, ni, ni,


Pae nam kayt, ni, ni, ni,
Haya shubi yuk, ni, ni, ni,
M bene xinne, ni, ni, ni,
Bene xin tanaki, ni, ni, ni,
Tana ini birw, ni, ni, ni,
Hakibim tanash, ni, ni, ni,
Shabu naw ibu, ni, ni, ni,
Shabu nwa pikatsi, ni, ni, ni,
Hakibim tanash, ni, ni, ni,
Haw shubu mersh, ni, ni, ni,
Hiri shubu mersh, ni, ni, ni,
Pia waiyui manik, ni, ni, ni,
Piawai manik, ni, ni, ni,
Shabu naw pikatsi, ni, ni, ni,

ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni

Shabu naw ibu, ni, ni, ni,


Haw naw piaya, ni, ni, ni,
Nai naw piaya, ni, ni, ni,
Mun ake kirani, ni, ni, ni,
Hayabim munu, ni, ni, ni,
Banu naw ibu, ni, ni, ni,
M yube meken, ni, ni, ni,
Haw paka kaneya, ni, ni, ni,
Nai naw papaya, ni, ni, ni,
Tu a i n i b i r a n , n i , n i , n i ,
Shabu naw ibu, ni, ni, ni,
Hayabim munu, ni, ni, ni,
Shabu naw pinish, ni, ni, ni,
Ha pik anish, ni, ni, ni,
Haux, haux, xa

ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni
ni

99

Como e por que foi feito este livro-CD


Antigamente, na lngua latina, a palavra patrimonium queria dizer aquilo que recebemos como herana de nossos pais. Com o
tempo, essa palavra foi adotada pelo portugus e ganhou outros sentidos. Hoje, quando falamos em patrimnio, estamos falando no
s das riquezas que nossos antepassados nos deixaram, mas tambm de todas as coisas, feitas pela natureza ou pelo homem, que so
importantes para um lugar, uma regio, um pas ou at mesmo para a humanidade toda, e que devem ser protegidas e preservadas.
Este livro-CD dedicado a um patrimnio importante do povo huni kui: os Huni Meka ou cantos de cip. Neles encontramos
no s o saber acumulado de vrias geraes, mas tambm uma fora e uma beleza rara, que qualquer um mesmo que no seja
Huni Ku capaz de reconhecer.
A idia inicial deste trabalho nasceu a partir da pesquisa realizada desde 1987 por diversos professores Huni Ku que tm se
dedicado ao registro e levantamento de msicas tradicionais de seu povo. Essa pesquisa teve e tem importncia fundamental para
a preservao da identidade Huni Ku e para o processo de revitalizao cultural que tem ocorrido nas ltimas dcadas. Cantos
que estavam presentes apenas na memria dos mais velhos foram registrados para as novas geraes, e a msica tradicional
passou a ser ensinada e aprendida nas escolas bilnges.
Antigamente, os jovens aprendiam os cantos de cip em longas conversas com os txanas, cantadores mais velhos e experientes,
geralmente nas primeiras horas da madrugada. Hoje, muitos desses cantadores j morreram, e nem sempre os jovens tm tempo
ou oportunidade de aprender da mesma maneira. O objetivo principal deste livro-CD estimular e auxiliar o aprendizado dos
huni meka com gravaes, textos e imagens, complementando os ensinamentos transmitidos oralmente pelos mais velhos.

As Gravaoes
Toda gravao envolve escolhas. Gravar no s ligar o gravador e pronto. Antes de gravar, importante responder a algumas
perguntas, como por exemplo: Por que gravar? Quem vai ser gravado? O que vai ser gravado? Onde vai ser feita a gravao?
A resposta a cada uma dessas perguntas vai determinar um resultado final diferente. Neste trabalho, todas as escolhas foram
discutidas e decididas por consenso em reunies com os professores/pesquisadores, os txanas e a equipe de produo.
100

Gustavo Pacheco e os Kaxinaw durante as gravaes

101

A primeira pergunta por que gravar j foi respondida acima: para registrar os Huni Meka e facilitar seu aprendizado pelas novas
geraes. Assim, foi decidido que o foco do trabalho seria os cantos de cip, e que as gravaes seriam feitas com as pessoas que mais
conhecem esses cantos: em primeiro lugar, os txanas, e em segundo lugar os professores/pesquisadores que aprenderam comeles. Ao
longo de dez dias de trabalho na Aldeia So Joaquim, foram gravadas cerca de 20 horas de cantigas, entrevistas e comentrios.
As gravaes foram realizadas principalmente noite, em uma casa afastada do centro da aldeia, beira do rio Jordo.
Esse horrio e local foram escolhidos por serem mais tranqilos, sem barulhos que pudessem atrapalhar a gravao, e tambm
por se aproximarem da situao em que normalmente os cantos de cip so cantados. Os cantadores foram gravados no s
individualmente, mas tambm em duplas e em grupos de trs a dez pessoas.
O equipamento usado para a gravao foi um gravador DAT porttil Sony TCD-D8 e microfone estreo Audio-Technica AT
822. Para gravao das entrevistas e comentrios, foi tambm usado um gravador de Mini-Disc Sony e microfone estreo Sony
ECM-MS907. Ao longo do trabalho, procurei transmitir aos professores/pesquisadores informaes bsicas sobre o manuseio do
equipamento e, de forma mais geral, sobre aspectos tcnicos, metodolgicos, ticos e polticos do processo de gravao e edio
de udio e produo de material fonogrfico.
No ltimo dia de trabalho, foi feita uma reunio na qual todos os participantes ouviram trechos das gravaes e escolheram os cantos
que entrariam nos dois CDs. Foi decidido que o primeiro CD teria apenas gravaes dos trs txanas e do professor Isaas Sales Ib. No
segundo CD, foram includas tambm gravaes de cantores da nova gerao: os professores/pesquisadores Norberto Sales Tene, Tadeu
Mateus Si, Francisco das Chagas Tene e Cleber Sales Bane; os convidados Francisco Sabino Ix e Nilo Pereira Bisku, filho do clebre
txana Joo Pereira, j falecido; e, embora os cantos de cip no sejam tradicionalmente cantados por mulheres, decidiu-se incluir tambm
uma gravao da cantora Maria Dalva Mateus Ayani. Depois da escolha dos cantos, foi decidido que a ordem das msicas em cada CD
deveria seguir a ordem em que so cantadas durante os rituais de cip, conforme o tipo de canto: 1) pae txanima, os cantos de abertura,
para chamar a fora do nixi pae; 2) dautibuya, os cantos de mirao; e 3) kayatibu, os cantos para baixar a fora e fechar os rituais.
As gravaes escolhidas para entrar nos CDs foram mixadas no Rio de Janeiro pelo tcnico de som L. C. Varella e masterizadas
pelo engenheiro de som Oswaldo Vidal, sob minha superviso. Uma primeira verso da matriz dos CDs foi submetida aos
comentrios dos professores/pesquisadores que se encontravam em Rio Branco para a transcrio (Isaas Sales Ib, Jos Mateus
Itsairu e Tadeu Mateus Si). Aps algumas correes, ficou pronta a verso final. As gravaes completas, incluindo todo o
material sonoro registrado, formam uma coleo de 21 CDs que est arquivada na sede da OPIAC, em Rio Branco.
Gustavo Pacheco
102

Cantadores indgenas e etnomusiclogo: gravaes

103

Relato da viagem
Na primeira etapa do Projeto de Registro das Tradies Musicais Kaxinaw, tivemos como objetivo principal realizar
gravaes dos cantos relacionados s cincias do Nixi Pae, como os Kaxinaw chamam o ritual com o huni, conhecido tambm
como cip. E tambm registrar visualmente esse evento e introduzir a capacitao de tcnicos indgenas para o manuseio de
equipamentos de gravao.
Foi um privilgio ter a oportunidade de vivenciar o universo to especial dos Huni Ku. Nesse contexto, novamente, fui
aluna e os Huni Ku, os professores.
As atividades aconteceram na aldeia So Joaquim, a primeira da Terra Indgena Kaxinaw do Baixo Rio Jordo, cuja
comunidade tem como liderana, Agostinho Manduca Mateus Muru, nosso principal anfitrio juntamente com sua esposa Dani
e sua extensa famlia: filhos, filhas, genros, noras e netos.
Apesar das profundas mudanas territoriais, polticas e culturais ocorridas durante os anos de contato desse povo com a
sociedade no indgena, permanece, todavia, o mesmo jeito atencioso, dedicado, gentil, e a fina educao com os quais as famlias
Huni Ku recebem seus visitantes.
Alm dos professores/ pesquisadores e de minha assessoria, atravs da parceria CPI/AC - OPIAC, a equipe foi composta pelo
etnomusiclogo Gustavo Pacheco e Maria Mazillo, fotgrafa, ambos do Rio de Janeiro. Eles foram contratados para realizar as
atividades de gravao e documentao visual, previstas para a primeira etapa, que reuniu quatro geraes de descendentes dos
Huni Ku que primeiro conheceram os brancos, no incio do sculo passado.
Com esse objetivo, samos de Rio Branco no dia 6 de maro de 2006, com destino cidade de Tarauac. Ali nos aguardava
uma equipe de seis professores indgenas, todos idealizadores do projeto, para subirmos o rio Tarauac rumo ao nosso destino,
o Yurai (Rio Jordo). Eram eles: Isaas Sales Ib, Rufino Sales Maya, Jos Mateus Itsairu, Tadeu Mateus Si, Norberto Sales
Tene e Francisco das Chagas Medeiros Mana. Este ltimo irmo, mais novo, do nosso saudoso professor Edson Medeiros Ix,
falecido em 24 de maro de 2006, que tambm participara ativamente da concepo do projeto.
Como convidados dos idealizadores do projeto, participaram tambm dois professores e um agente agroflorestal da Terra
Indgena Kaxinaw do Seringal Independncia, dois professores da Terra Indgena Kaxinaw do Rio Breu, trs professores e um
agente agroflorestal da Terra Indgena Kaxinaw do Rio Humait e, ainda, um professor e duas mulheres artess da Terra Indgena
104

Ded Maia, professores indgenas e Gustavo Pacheco: rumo aldeia

105

Igarap do Caucho, alm dos participantes, observadores, alunos e familiares dos professores das aldeias mais prximas.Estiveram
presentes ainda outros representantes Huni Ku das trs terras Kaxinaw de Jordo: o vice-prefeito Jos Osair Sales Si, o Secretrio
Municipal de Transporte e Comunicao, Francisco Sabino Ix e o Secretrio Municipal de Cultura, Nilo Pereira Bisku. Este ltimo
tambm gravou algumas msicas do Txirin, ritual do gavio real, aprendidas com seu finado pai, o txana Pereirinha.

Os Velhos txanas e a nova gerao


Com os txanas, desfrutamos momentos prazerosos e de muito aprendizado, ouvindo histrias de vida e suas explicaes
sobre os significados dos cantos, juntamente com o professor pesquisador Ib, o qual, ia traduzindo os relatos dos txanas falados
em lngua indgena. Aprendemos que na cerimnia do Nixi Pae existe uma seqncia que muito importante respeitar, pois
cada cantoria est relacionada a um momento especfico do ritual: o Huni Meka Pae Txanima, cantos de abertura do ritual e
que significa o chamar a fora da luz para o seu corpo atravs dos encantos da jibia branca. Chamar a fora para poder ver
dentro, fundo, ver o surgimento do esprito da gente. Essa a primeira msica da cantoria do cip. Depois de cantar, espera um
pouquinho que a fora chega dentro do nosso corpo . (Professor Isaas Sales Ib)
O Haw Dawtibuya, so os cantos referentes s miraes. Significa chamar as foras para ver, mirar. A chegada da mirao
pode ser como uma luz bonita e ns podemos ver o presente, passado e futuro. Com esse mistrio do encanto do cip ns podemos
ficar contentes ou tristes durante a nossa caminhada de mirao. (Professor Isaas Sales Ib)
O Kayatibu so cantos entoados para diminuir a fora da luz, diminuir a presso da fora do cip e fechar o ritual.
Uma outra participao importante foi a do Grupo Juventude Indgena. So jovens alunos representantes da quarta gerao,
alguns dos quais j exercem a funo de professores auxiliares. Nesse processo de revitalizao dos conhecimentos tradicionais,
eles vm se apropriando de instrumentos musicais, como o violo, flautas e maracs, que tradicionalmente no faziam parte de
sua cultura, usando-os para acompanhar os cantos. Ainda no incio de seus estudos e dessa apropriao, no dominam plenamente
todas as afinaes dos instrumentos e sua harmonizao com as cantorias.
No entanto, com umas boas dicas musicais, o Grupo Juventude Indgena vai longe. a tradio se renovando, percorrendo
novos caminhos, descobrindo outras formas de cantar e atualizar os saberes milenares de seu povo.
Professor Ib e Grupo Juventude Indgena

106

107

As Transcries
Na segunda etapa do projeto, que aconteceu logo aps as gravaes, foi realizado o trabalho de transcrio das fitas gravadas,
no Centro de Formao dos Povos da Floresta, pelos professores Isaas Sales Ib, Tadeu Mateus Si e Jos Mateus Itsairu, sob a
assessoria e superviso da equipe de educao da CP/AC, durante dois meses.
Com essa atividade, os professores tiveram a oportunidade de aprofundar seus conhecimentos quanto ao uso do computador,
tcnica utilizada para as transcries das fitas e que atualmente faz parte da formao dos professores indgenas. A atividade da
transcrio, especificamente, propiciou aos professores indgenas uma experincia enriquecedora na sua formao, como afirma
o professor Jos Mateus Itsairu:
Agora chegou mais essa experincia da transcrio. Vi que a pesquisa isso: voc tem que organizar as idias para poder
repassar para os leitores. Ver antes quais msicas nos interessa gravar, quantos minutos tem cada uma... Os instrumentos violo,
flauta e marac temos que aprender mais, afinar para poder gravar . Nesse trabalho gravamos muita coisa, mas no vamos usar
tudo. Ento, melhor s gravar o que vai ser usado mesmo. Esse trabalho de trnascrio me deu idias para organizar melhor
o registro das nossas pesquisas. Tambm me deu mais conhecimento sobre a escrita em htxa ku. O Joaquim Mana me ajudou
um pouco sobre o ritmo daspalavras, acentuao... tudo isso foi importante, porque a gente ta organizando no s pra gente, mas
principalmente para os nossos leitores que so os nossos alunos. Uma outra coisa importante foi aprender mais sobre utilizar o
computador. Isso para minha formao foi muito importante. Agora eu sei ligar, digitar, salvar, desligar. Fiquei encantado tambm
com a internet, foi muito legal poder me comunicar com as pessoas. Vi que posso estar aqui nessa mesa com pessoas que esto
em Braslia, Minas Gerais, So Paulo. como emendar todas as energias atravs do computador.
Uma outra coisa muito importante que tambm me deu mais conhecimento foi transcrever a fita do Txana Miguel Macrio. Ele
ensina que ns no devemos cantar mais de uma msica para chamar a fora. E vejo que os jovens cantam errado: trs, quatro msicas
de fora num mesmo trabalho. No incio voc ainda no sabe a fora do cip e se voc fica chamando muito a fora e a presso do
cip for muito forte, pode at prejudicar quem est tomando . Por isso que muita gente fica gritando, ficando doido mesmo. O ritual
com o nixi pae tem regra, tem disciplina. Tem que ter um coordenador dos trabalhos, tem que ter tudo organizado pra poder usar
o Nixi Pae. No s saber fazer o cip e saber cantar qualquer msica, no. Foi uma experincia muito rica pra mim.

Ded Maia e professores: Transcries dos cantos

Relato de viagem por Ded Maia

108

109

TI Kaxinaw do Rio Jordo, Acre, Brasil


2007

110

Você também pode gostar